Savremeni romani

Jesam li loša majka?Frida je izvan sebe: njezina beba plače i plače, a sve što samohrana majka želi jest pola sata mira i tišine, malo vremena za sebe. Kad ostavi djevojčicu kod kuće bez nadzora, netko od susjeda pozove policiju. Ono što slijedi noćna je mora svake majke: Frida privremeno gubiskrbništvo i šalju je u neku vrstu popravnog doma, škole za dobre mame. Počinje godina potpunog nadzora, kazni i nehumanih lekcija. Suočena s mogućnošću da izgubi kćer, Frida mora dokazati da može ispuniti standarde postavljene za majke – da može naučiti biti dobra majka. »Predodređena da postane feministički klasik.« Pandora Sykes »Roman o masovnom nadzoru, usamljenosti i nemogućim uvjetima majčinstva.« Carmen María Machado »Baš kao što smo se zbog Sluškinjine priče bojale za ženska tijela, zbog Škole za dobre mame bojimo se za ženske duše.« Diane Cook Jessamine Chan američka je spisateljica kineskih korijena. Živi i radi u Chicagu. Škola za dobre mame njezin je prvi roman, preveden već na dvadesetak jezika, a u planu je i filmska adaptacija.

Radnje smještene na Aljasku 1920-ih godina, roman "Snježno dijete"Eowyn Ivey suptilno isprepliće realizam i bajku u dirljivoj priči o bračnom paru koji u surovom, veličanstvenom i samotnom krajoliku pokušava pronaći smisao, utjehu i novi početak. U trenutku igre, ali i dubokog očaja, od snijega oblikuju djevojčicu koja naizgled oživljava i postaje dio njihova života – krhko, zagonetno biće čije je postojanje neprestano na granici između stvarnog i mitskog.Nadahnut ruskom narodnom pričom o snježnoj djevojčici, roman prerasta u slojevitu, atmosferičnu pripovijest obogaćenu dojmljivim opisima aljaške divljine i suptilnom psihološkom razradom likova. Ivey s iznimnom nježnošću prikazuje tišinu snježnih prostranstava, surovu svakodnevicu života u divljini i krhke odnose koji se rađaju iz potrebe za bliskošću i razumijevanjem.Pred čitateljem se otvara priča o čežnji, gubitku i nadi, ali i o iscjeljujućoj moći mašte, ljubavi i pripovijedanja. Snježno dijete istražuje duboku ljudsku potrebu da vjerujemo u čuda te pokazuje kako, čak i u najtežim okolnostima, priče mogu postati utočište i put prema smislu. Ovo je roman o tišini i pripadanju, o prirodi koja istodobno prijeti i štiti, te o nevidljivim vezama koje nas oblikuju.Roman je bio finalist za Pulitzerovu nagradu 2013. godine, što potvrđuje njegovu književnu snagu i univerzalnost teme, kao i snažan odjek koji je ostvario među čitateljima i kritikom diljem svijeta. Eowyn Ivey (1973.) američka je spisateljica poznata po romanima koji spajaju realizam, narodne priče i raskošan prikaz prirode Aljaske. Rođena je i odrasla u američkoj saveznoj državi Aljaska, gdje i danas živi, a upravo taj krajolik često ima važnu ulogu u njezinim djelima.Najpoznatija je po romanu Snježno dijete (The Snow Child, 2012.), inspiriranom ruskom bajkom o djevojčici od snijega. Roman je bio finalist za prestižnu nagradu Pulitzer Prize for Fiction i donio joj međunarodno priznanje. Kasnije je objavila i roman "To the Bright Edge of the World", povijesnu priču smještenu u 19. stoljeće na Aljasci.Prije nego što je postala spisateljica, radila je kao novinarka i prodavačica knjiga. U svojim djelima često istražuje teme samoće, odnosa čovjeka i prirode te granice između stvarnosti i bajke.

Autorica svjetskog bestselera Putni zapisi jednog mačka Pridružite se toplom, duhovitom i neodoljivom putovanju ispunjenom šarmantnim i živopisnim likovima čiji se putevi isprepliću i mijenjaju jedni druge na jednoj od najromantičnijih željezničkih linija u Japanu. Vlak na liniji Hankyu putuje između slikovitih gradova Takarazuka i Nishinomiya, kroz zadivljujući planinski krajolik. Putnici ulaze i izlaze, uronjeni u vlastite misli, prebirući po malim zapletima svojih života. Tijekom vožnje u jednom smjeru upoznajemo sasvim obične ljude i njihove emocionalne dileme, a šest mjeseci poslije, na povratku, svjedočimonjihovim raspletima. Mladić susreće djevojku koja uvijek posudi knjigu iz knjižnice tik prije nego što je on uspije uzeti. Žena u bijeloj haljini ulazi u vlak neobjašnjivo tužna. Studentica prvi put odlazi od kuće. Djevojka napokon skuplja hrabrost napustiti nasilnog dečka. Starija gospođa razgovara s unukom o udomljavanju psa dok se miri s činjenicom da je sada udovica.Priče koje se isprepliću poput željezničkih tračnica vode kroz živote i ljubavi putnika dok vlak neumorno nastavlja dalje – noseći ih prema novim počecima. »Roman koji uvjerljivo zadire u dubine naizgled nespojivih duša, donosi oštroumne uvide, podupire iskrene odluke i potiče preobrazbe običnih ljudi u njihovim svakodnevnim životima.«– Shelf Awareness »Toplina ovog romana izaziva smijeh i suze istodobno!«– Amazon Hiro Arikawa (1972.) jedna je od najpopularnijih suvremenih japanskih spisateljica. Njezin roman Putni zapisi jednog mačka u Japanu je prodan u više milijuna primjeraka, da bi potom bio preveden na mnoge jezike i postao veliki hit širom svijeta. Prema romanu je 2018. godine snimljen i istoimeni film u kojem se Arikawa potpisuje kao scenaristica. Živi i radi u Tokiju.

Svjetski bestseler Putni zapisi jednog mačka očarao je čitatelje diljem svijeta. Naizgled jednostavna i ispripovijedana s nježnošću i humorom, Nanina priča je priča o dobroti, odanosti, hrabrosti i zahvalnosti, koja pokazuje kako geste ljubavi, male i velike, mogu promijeniti naše živote.Nana je Satoruov mačak jednako koliko je i Satoru Nanin čovjek. No Satoru mora pronaći novi dom za mačka pa njih dvojica kreću na put. Obilaze Satoruove stare prijatelje u nadi da će neki od njih primiti Nanu.Dok putuju Japanom u srebrnom vozilu kroz prekrasne krajolike i godišnja doba, Satoruova prošlost i prijateljstva koja su ga oblikovala polako se otkrivaju, kao i razlog zašto više ne može zadržati Nanu. "Nježan, blag i pun mudrosti." Kirkus"Moćna priča o prijateljstvu i ljubavi, kako između ljudi i njihovih ljubimaca, tako i prema onima koji su tu za nas kada nam je najteže. Roman prožet predivnim opisima japanskih krajolika, studija je dobrote i izbora da unatoč neminovnim gubicima, budemo zahvalni na trenucima sreće." - Publishers Weekly Hiro Arikawa (1972.) jedna je od najpopularnijih suvremenih japanskih spisateljica. Njezin roman Putni zapisi jednog mačka u Japanu je prodan u više milijuna primjeraka, da bi potom bio preveden na mnoge jezike i postao veliki hit širom svijeta. Prema romanu je 2018. godine snimljen i istoimeni film u kojem se Arikawa potpisuje kao scenaristica. Živi i radi u Tokiju.

Prvi roman Renata Baretića Osmi povjerenik odvodi nas na najudaljeniji naseljeni hrvatski otok Trećić.Na Trećiću, sličnom Cicelyju iz Života na sjeveru, zajednica sjajno funkcionira bez ikakvih organa vlasti. Zato se tu, po kazni, pojavljuje već osmi Vladin povjerenik sa samo jednim zadatkom: organizirati izbore i uspostaviti legalnu lokalnu vlast. Ali, na Trećiću je sve drukčije… Prvo, tu ljudi misle drugo, a govore trećićanski… I, na otoku na kojem uglavnom žive starci, umjesto političkog trilera počinje drama u kojoj se pojavljuju jedan Bosanac, dvije Aboriginke, porno glumica…Prvi Baretićev roman - i siguran hitac na vrhove top lista i u klasike književne nam povijesti - virtuozno je ispisan na čak pet jezičnih razina, od kojih barem četiri - gotovo poliglotski - razumijemo, a u učenju one pete - uživamo. No još je impresivnije od Baretićeva vladanja jezikom jest njegovo vladanje emocijama, jer radost i tuga su u ovom romanu nerazdvojni kao sol i more. Ako je peti ortak bio i ostao misterij i mučnina domaće politike, osmi povjerenik je njegov sunčan antipod: demistifikacija politike samospoznaje. Osmi povjerenik ima samo jednu manu: Trečić je utopija. Kruno Lokotar(tekst iz prvog izdanja Osmog povjerenika, 2003.) Osmi povjerenik je dobivši nagrade K. Š. Gjalski, V. Nazor, A. Šenoa, I. G. Kovačić i "Kiklop" za najbolju proznu knjigu postao najnagrađivanija domaća knjiga. Kazališna predstava po ovom romanu postavljena je u HNK Split, u prosincu 2005. godine, a upravo je u tijeku i snimanje filma. S obzirom na sve navedene činjenice lako je i ispravno reći da je Osmi povjerenik hrvatski roman desetljeća, nultih godina 21. stoljeća. Ovo izdanje Osmog povjerenika čitateljima nudi esej kojim sociolingvist dr. Ivo Žanić kroz analizu tretjitjoanskega dijalekta detaljno rekonstruira i opisuje jezičnu povijest doista najudaljenijeg hrvatskog otoka.

Rođena u zemlji podijeljenoj ratom, jedna će žena gotovo cijelo stoljeće mijenjati identitete kako bi spasila goli život. Ona je robinja i bjegunica, teroristica i špijunka, ljubavnica, majka i ubojica. Svaki njezin život donosi novu priliku za spas, ali i novu cijenu koju mora platiti.Nadahnuta životom autoričine pretkinje, jedne od najstarijih žena koje su same pobjegle iz Sjeverne Koreje, ova dojmljiva saga vodi nas kroz najdramatičnija razdoblja moderne korejske povijesti – od japanske okupacije i Korejskog rata do suvremenog doba. Kroz osam međusobno povezanih priča Mirinae Lee stvara nezaboravan portret žene koja preživljava zahvaljujući snalažljivosti, hrabrosti i spremnosti da učini ono što drugi ne bi mogli.Katkad žrtva, katkad počiniteljica, katkad junakinja, a katkad varalica, ona odbija stati u jednu priču ili jednu definiciju. Upravo u tome leži čar ovog romana: svaka nova stranica otkriva drugo lice iste žene i navodi nas da iznova preispitamo što znači preživjeti, voljeti i ostati vjeran samome sebi."Osam života stoljetne varalice" fascinantan je roman o preživljavanju, obiteljskim tajnama, ljubavi i traumi te jedan od najupečatljivijih književnih prvijenaca posljednjih godina. Mirinae Lee rođena je u Južnoj Koreji, a odrasla je u Hong Kongu. Diplomirala je englesku književnost i kreativno pisanje na Sveučilištu Brown. Osam života stoljetne varalice njezin je debitantski roman.

Što znači nestati? Ne u fizičkom smislu, nego polako, nečujno – povući se iz svakodnevice, iz odnosa, iz komunikacije. Tko je žena koja se odlučuje na takav potez i što se rađa iz tišine koju ostavlja za sobom? Je li to čin slabosti – ili radikalne snage?U "Kukuljici", prvijencu britanske spisateljice Anne Metcalfe, susrećemo lik žene koja se postupno povlači iz svijeta kako bi preoblikovala samu sebe. Ona ne progovara, ali postaje središte triju priča. Troje pripovjedača – bivši partner, majka i prijateljica – pokušavaju dokučiti tko je ona doista i što ju je navelo na taj tihi, gotovo ritualni život. Kako se stranice nižu, pred nama se oblikuje portret žene koja prestaje biti objekt tuđih priča i počinje graditi vlastiti jezik – tišinom, tijelom, promjenom. Pitanje nije samo tko je ona, nego i zašto toliko ljudi želi o njoj govoriti. Jer u svijetu u kojem svi žele biti viđeni ona bira šutnju – i upravo time postaje magnet, ogledalo, projekcija. Što je kukuljica, ako ne privremeni oklop za buduće biće?"Kukuljica" je hipnotičan, atmosferičan roman o identitetu, moći i želji da se postane netko drugi – ili napokon netko svoj. U svijetu prepunom buke, žena u središtu romana postaje praznina oko koje se sve okreće. Ovaj roman istražuje kontrolu, granice identiteta, digitalnu opsesiju i tihu moć onih koji odluče ne dati sve od sebe drugima – nego zadržati nešto za sebe. Anna Metcalfe rođena je u Njemačkoj 1987., a odrasla u Velikoj Britaniji. Diplomirala je englesku književnost na Sveučilištu u Yorku te završila magisterij i doktorat iz kreativnog pisanja na Sveučilištu East Anglia. Njezina zbirka kratkih priča "Blind Water Pass" (2016) privukla je pažnju kritike, a priča “Number Three” uvrštena je u uži izbor za Sunday Times Short Story Award. Prvim romanom, "Kukuljica" ("Chrysalis") (2023), potvrdila je svoju originalnost i mjesto među najzanimljivijim suvremenim glasovima britanske književnosti. Godine 2023. izabrana je među najbolje mlade britanske pisce u prestižnom izboru časopisa Granta. Predaje kreativno pisanje na Sveučilištu u Birminghamu.

Knjiga godine 2024. u časopisima The Guardian, Time, US Magazine, Elle i Glamour, odabir urednika New York Timesa te najbolji roman 2024. godine prema Goodreadsu. Prekrasan je dan u Newportu, u državi Rhode Island, kad Phoebe Stone stiže u luksuzni hotel, u zelenoj haljini i zlatnim cipelama s visokim potpeticama, sama i bez ikakve prtljage. U predvorju je svi odmah zamijene za jednu od uzvanica na vjenčanju, ali ona je zapravo jedina gošća hotela koja nije onamo došla zbog toga velikog događaja. Phoebe je godinama sanjala da će jesti kamenice i jedriti sa suprugom, ali sada je ovdje bez njega, odlučna posljednji si put priuštiti raskošan užitak. S druge strane, mladenka je u obzir uzela svaku pojedinost i problem koji bi mogao iskrsnuti na vjenčanju – osim, naravno, Phoebe.Čini se da je ona, pak, jedina iskrena prema mladenki, stoga se dvije žene počnu povjeravati jedna drugoj.Nevjerojatno smiješan i bolno nježan, roman Alison Espach neočekivano je slojevit i mudar te pokazuje da nas putevi koje ponekad odaberemo mogu odvesti na mjesta o kojima nismo ni sanjali i do susreta koji su nam tako često potrebni da nas preusmjere. »Jednostavno divan, zabavan i iskren. « – Glamour»Iznimno duhovita priča o ljubavnicima koji postaju stranci, o strancima koji postaju prijatelji, te o čudnim i divnim vezama koje nas čine istinski živima.« Jenny Jackson Alison Espach autorica je romana The Adults i Bilješke o tvom iznenadnomnestanku. Osim romana, piše i za časopise. Trenutačno predaje kreativno pisanjena Providence Collegeu u Rhode Islandu.

Pronaći svoje mjesto u svijetu katkad je najveća od svih zagonetki…Clayton Stumper je enigma.Iako mu je dvadeset pet godina, odijeva se kao vaš djed i pije sherry kao vaša ujna.Kao novorođenče ostavljen je na pragu Družbe zagonetača, a odgojila ga je žena s jednim od najoštrijih umova na Britanskom otočju te se tako našao među posljednjim članovima jedne institucije na izdisaju.Kad cijenjena enigmatičarka, Pippa Allsbrook, premine, saznaje da mu je ostavila svoju posljednju zagonetku: obećanje kojim će otkriti tko su mu roditelji i tako ga pripremiti za budućnost.Ali dok Clay polako raspliće klupko zadanih natuknica zagonetke, otkriva nešto što čak ni Družba nikada nije mogla riješiti – a to je tajna koja će sve promijeniti. „Ovaj neobičan roman vodi čitatelje na Claytonovu potragu za otkrivanjem vlastitih korijena i identiteta... Ljubitelji romana Lekcije iz kemije će uživati!“— Real Simple „Uistinu dirljivo [...] ideja zagonetki kao načina razumijevanja svijeta i stvaranja veza s drugima doista je maštovita.“— The Times (UK) „Jednostavno prekrasno: dirljivo, smiješno i gorko-slatko.“— Belfast Telegraph „Prekrasno štivo – toplo, zabavno i zanimljivo. Ovdje se nudi obilje užitka.“— Alexander McCall Smith Samuel Burr studirao je na Westminsterskoj filmskoj školi, a sada radi kao autor i slobodni televizijski voditelj. Razvio je i producirao različite popularno-znanstvene emisije.Kada je imao osamnaest godina, snimio je dokumentarni film u domu umirovljenika koji je pokrenuo njegovu televizijsku karijeru i inspirirao njegov debitantski roman Družba zagonetača.Samuelovo pisanje ušlo je u uži izbor za Penguinov program WriteNow, a 2021. diplomirao je na Akademiji Faber.

Nezaboravan i potpuno romantičan, roman Dani kad sam te najviše volio emocionalna je priča koja afirmira život i postavlja pitanje: što kada biste sami mogli napisati posljednje poglavlje svoje ljubavne priče?Evelyn i Joseph zaljubili su se u ljeto 1941., na obalama Nove Engleske gdje su odrasli. Sada, više od šezdeset godina kasnije, s cijelim jednim životom iza sebe, okupljaju svoje troje odrasle djece kako bi im priopćili zapanjujuću vijest: ona je dobila terminalnu dijagnozu, a on ne može živjeti bez nje. Stoga će za godinu dana sami zaključiti svoju ljubavnu priču – pod vlastitim uvjetima.Tijekom te godine par se prisjeća svoje prošlosti – svih radosti i kajanja koje su ih dovele do ovog trenutka. Kreću na putovanje kako bi ostvarili svoje najveće snove i ponovno se povezali sa svakim od svoje djece. No, kako se njihovi dani odbrojavaju, moraju se suočiti s bolnom stvarnošću onoga što dolazi i pomiriti se s ostavštinom koju će ostaviti svojoj obitelji.Obuhvaćajući dvadeseto stoljeće, od Drugog svjetskog rata do 11. rujna i dalje, Dani kad sam te najviše volio bezvremenska je priča o nepokolebljivoj odanosti – dirljiva posveta trajnoj snazi ljubavi i podsjetnik da se čak i u najmračnijim trenucima uvijek može pronaći nada i ljepota. „Raskošan i nezaboravan prvijenac.” — Marjan Kamali „Nikada nisam pročitala priču poput ovog duboko dirljivog, slojevitog romana.” — Jodi Picoult„Gorko-slatko, ali nezaboravno. Ova će vas knjiga dirnuti i promijeniti.” — Reader’s Digest„Ova gorko-slatka priča, istodobno bolna i topla, izmamiti će suze i najstaloženijem čitatelju.” — Booklist, recenzija sa zvjezdicom„Dostojni nasljednik Bilježnice – beznadni romantičari potpuno će se zaljubiti u ovaj roman… Možda najbolja ljubavna priča godine.” — Isaac Fitzgerald Prvijenac Amy Neff, Dani kad sam te najviše volio, preveden je na više od dvadeset jezika i ubrzo je postao međunarodni bestseler. Njezin je roman ljubavno pismo primorskome gradiću u kojem njezina obitelj tradicionalno ljetuje još od početka 20. stoljeća. Živi u Connecticutu sa suprugom i djecom.

„Strašna djeca Averroesova je roman filozofski, roman ideja. Takvih u našim književnostima nema mnogo, jer romani ideja su, je li, rezervisani za velike književnosti i velike intelektualne tradicije, ne za književnost malog jezika sa evropske periferije: na um pada Pekićevo remek-djelo Kako upokojiti vampira.No Strašna djeca Averroesova je i roman upečatljivog zapleta i nezaboravnih likova: Celia Emine Smailbegović, žena kroz čiju se sudbinu prelama čitava drama evropskoga racionalizma, ujedno je metafora drame identiteta, koja je temeljno etičko i političko pitanje današnjeg Zapada.Stil Emine Smailbegović je raskošan, majstorski; no ono što iznad svega fascinira je oikonomia tog stila – način na koji stil pomaže prezentaciji duha ideje, funkcionišući kao neotuđivi dio filozofskih koncepata kojima se autorica bavi. Autorica se suvereno kreće kroz povijest i povijest ideja, osjećajući se kući jednako u antici, kao i u savremenosti. Kompleksni tretman mita i mimesisa, kao mitske istine; raskošna referencijalnost; retorička izvrsnost, vjerovatno najupečatljivije prezentovana u nezaboravnim poglavljima-predavanjima: Strašna djeca Averroesova je sve to – i još mnogo više od toga. Posve je moguće – izgledno, čak – da ovdašnji književni patrijarsi neće znati što bi sa ovim romanom, baš kao što današnja Evropa ne zna što bi s činjenicom da je otac njenoga ljubljenog racionalizma Averroes, musliman. Ništa nije manje bitno od toga.Strašna djeca Averroesova stiže bez fanfara, konfeta i pleh-muzike. Ova knjiga stiže onako kako to već biva sa važnim tekstovima, onima koji nisu pisani za aplauze savremenika nego za studiozno proučavanje potomaka: tiho, smjerno i odlučno. Pa ipak, dužnost nakon čitanja ovako briljantnog teksta, čin intelektualnog poštenja na koje sam obavezan je sljedeća objava: dame i gospodo, imamo veliki roman.“Andrej Nikolaidis„Strašna djeca Averroesova donose radnju minimalističku, dok su značenja, pitanja i teme koje otvaraju prema svijetu i vijeku maksimalistička, baš kako se to u današnje doba ne čini.Bivši partneri, danas prijatelji, sveučilišni profesori različitog obiteljskog podrijetla, ona frankističkog, on republikansko-katalonskog, arheologinja Celia i filozof Jordi, srest će se nakon dugo vremena jednog aprila u Celijinoj kući djetinjstva, u Granadi. Jordi je stigao kao gostujući profesor, njegova predavanja dio su ovog neortodoksnog romana, dok je Celia stigla, barem tako tvrdi, s idejom prodaje kuće i konačne emancipacije od svake prošlosti. Njihovi dijalozi moćno će skicirati simptome vremena nesklonog filozofiji, mišljenju i njegovim oslobodilačkim potencijalima, a posebno se referirati na Averroesov racionalizam.Istodobno pratimo priču o djevojčici Aksi, bogomdanoj retoričarki, koju je usvojila Averroesova obitelj, i njegovo postepeno obolijevanje od Parkinsonove bolesti, koja je i svojevrsna metonimija sudbine njegova, najvećim dijelom izgubljena i zaboravljena, opusa.Emina Smailbegović je u našem književnom svijetu pankerica koja piše o visokim i elitnim temama, ne bez ironije spram njih, stilom i erudicijom kakva se sreće, samo ako imate sreće.“Kruno Lokotar

Maleni otok na obali Atlantika, Antiohija, ima samo dva stanovnika: Aleca, karikaturistu, koji svoje zrele godine želi provesti u miru, i Evu, tajanstvenu spisateljicu, koja je nakon uspjeha svog prvog romana sve ostavila iza sebe i pobjegla u osamu. Putevi ovo dvoje ljudi, koji ljubomorno čuvaju svoju samoću, ukrstit će se jednog dana kada struja, telefoni, televizijski prijemnici, internet – sva sredstva komunikacije – prestanu s radom. Šta se dogodilo? Je li planeta pretrpjela kataklizmu? Je li tehnološki razvoj, koji je život čovječanstva učinio lakšim, sada doveo do njegovog kraja?Alec postepeno raspliće niti misterije i zahvaljujući starom prijatelju Morou, bliskom savjetniku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, uspijeva rekonstruisati tačan slijed događaja: planeta je bila na rubu nuklearne katastrofe, a Amerika izložena terorističkom napadu na globalnoj razini… Katastrofa je izbjegnuta, otkriva Alec, ali to se dogodilo na toliko čudan i tako neočekivan način da naš historija ne može nastaviti svoj dotadašnji tok. Naši dezorijentisani savremenici susreli su se s “neočekivanom braćom”. Grupa tajanstvenih ljudi, s vrlo naprednom tehnologijom i medicinskim znanjem – Empedoklovi prijatelji, kako sebe nazivaju, došla je stati ukraj ovom neredu… Alec pokušava otkriti ko su ti ljudi, i dok se suočava s protivrječjima svijeta u kojem živimo, otkriva da više ništa nikada neće biti isto.