“Tragom mjeseca” priča je o Amayi, izgubljenom štenetu koje luta planinama u potrazi za roditeljima od kojih se razdvojila tijekom strašne oluje. Prvi je put u životu sama. Sve dok ne naiđe na mudrog vuka koji joj spasi život i odluči postati njezin vodič na nezaboravnom putovanju zimskom šumom.
Tijekom dana i noći, dok zajedno putuju, ostarjeli vuk i neiskusno štene naučit će važne lekcije o ljubavi, žrtvi, životu, gubitku, ali i važnosti promjene.
Ovo je roman koji prati putovanje samospoznaje i unutarnjeg rasta glavnog lika, dok se suočava s izazovima života. Priča je ispunjena simbolikom mjeseca, koji vodi glavnog lika kroz emocionalne i duhovne prepreke, pomažući mu pronaći smjer u trenucima gubitka i nesigurnosti.
Knjiga istražuje teme poput ljubavi, gubitka, pronalaženja smisla i unutarnje snage. Likovi u romanu suočavaju se s vlastitim strahovima i nadama, dok slijede unutarnji glas i traže vodstvo u prirodi i intuiciji, posebno kroz motiv mjesečine.
„Postoje trenuci u kojima smo učinili sve što možemo. Tada moramo naučiti odmaknuti se i dopustiti svemiru da djeluje u svoj svojoj nedokučivoj čudesnosti…“
Knjige Jamesa Norburyja inspirirale su čitatelje diljem svijeta. U svojoj četvrtoj knjizi, Tragom Mjeseca, vodi ih u potragu koju će zauvijek pamtiti.
O autoru:
James Norbury je britanski autor i ilustrator bestselera Veliki Panda i Sićušni Zmaj, Putovanje Velikog Pande i Sićušnog Zmaja te Mačak koji je poučavao zen. Sve su stekle veliku popularnost zbog svojih jednostavnih, ali dubokih poruka o prijateljstvu, životnim izazovima i unutarnjem miru. Njegova djela kombiniraju nježne ilustracije s filozofskim porukama koje inspiriraju i tješe čitatelje.
Prije nego što je postao autor, Norbury se bavio različitim poslovima, uključujući rad s beskućnicima, što je utjecalo na njegovu perspektivu o životu i suosjećanju. Također je entuzijastični promotor mentalnog zdravlja i često koristi svoje knjige za podizanje svijesti o emocionalnoj dobrobiti.
Norbury trenutno živi u Velikoj Britaniji i nastavlja stvarati knjige koje imaju snažnu poruku o ljubaznosti, prijateljstvu i životnom putu.
Knjiga I na početku i na kraju bijaše kava Julijane Matanović donosi priče o ispijanju kave i životnim sudbinama.
Bez priče se možda i može živjeti, kao što se može živjeti i bez kave. Ali i priča i kava priskrbljuju životu ono nešto više. Spojiti čin ispijanja kave, pozivanja na kavu, s pričama o istinskim životima, i ugraditi u sve to i tjeskobu vezanu uz vrijeme u kojem poziv na kavu najčešće predstavlja prazan govor i skrivenu namjeru, može samo pripovjedačica kakvom je postala autorica uspješnica Zašto sam vam lagala, Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka, Cic i svila, Samo majka i kći…
U poplavi naslova koji podsjećaju na vodenaste kave koje se ispijaju s nogu i iz kartonskih čaša, Julijanine priče iz knjige I na početku i na kraju bijaše kava nalik su tradicijskim, mirisnim, ukuhanim i brižno spravljanim kavama. Onakvima kakve su se pile nekada – iz fildžana i porculanskih šalica te iznosile pred goste koje je domaćica poštovala i voljela.
Pred čitateljima je, prema riječima recenzenata, jedna od najboljih knjiga ove omiljene hrvatske spisateljice.
O autorici:
Julijana Matanović je suvremena je hrvatska književnica i književna znanstvenica. Uz brojne stručne knjige objavila je zbirke priča Zašto sam vam lagala (Nagrada Josip i Ivan Kozarac), Kao da smo otac i kći, Laura nije samo anegdota, Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka (Nagrada Kiklop), Božićna potraga, Samo majka i kći te dva romana: Bilješka o piscu i Tko se boji lika još. S Ankom Dorić napisala je knjigu za mlade One misle da smo male nagrađenu nagradama Anto Gardaš, Mali princ i Kiklop. U zbirci Cic i svila u izboru autorice objavljene su njezine najbolje priče.
Pisan kao lična ispovest, ovaj dragoceni uvid u svoje sopstveno iskustvo vladika Grigorije uobličio je u venac priča, promišljajući ona večna pitanja koja se postavljaju pred svakog čoveka, ne samo pred monahe i duhovnike, ali u koja se većina nerado upušta – pitanja vere, ljubavi, rata, mira, svetosti i slave, nade, bola, prijateljstva, pokajanja... Do kakvih sve otkrića i istina, samospoznaja i priznanja dolazi pisac ovih redova, saznaće i čitalac kroz njegove uzbudljive i zatajne susrete sa svojim sagovornikom, pustinjakom i duhovnim srodnikom, stanovnikom skrivene kolibe u šumi, svojevrsne šumske kelije, kroz njihove razgovore i suočavanja, neočekivana pitanja i još manje očekivane odgovore koji nalikuju na prave, bolne ali u svom metaforičnom značenju otrežnjujuće bokserske udarce.
„Često poražavajuće iskrena, na prvi pogled izrazito lična (i utoliko rizičnija), ova knjiga nosi i nesumnjiv pečat opštosti, ali ne zaobilazi ni krvavo živa pitanja naše sredine i trenutka. Sem toga, u jednoj svojoj dimenziji ona podseća na platonovske dijaloge, u čijem središtu kao da prebiva neka vrsta zagonetnog ukrštaja Sokrata, Ivana Karamazova i, možda, autorovog drugog ja.“
– Vladeta Janković
„U ono što piše, vladika Grigorije ulaže sav svoj dar i svu ozbiljnost. Za duhovnika i bogotražitelja takva je svesrdnost jednako važna kao i za pisca, pripovjedača. Ali usto još nešto će čitalac naći u ovoj knjizi: kako samoga sebe ne shvaćati pretjerano ozbiljno! Tragajući za svetošću, s dječjom znatiželjom ponekad zavirujući u vlastiti grob, s miloštom i dragošću nalazeći razumijevanja za ljude, veseleći se svakome svom manastirskom bratu, vladika Grigorije pripovijeda priču svog života i zajedničkog nam vremena. Ova knjiga, naročito njen stožerni dijalog, okrepljujuća je za dobronamjerne, a mogla bi biti zanimljiva i borbenim Grigorijevim neistomišljenicima, ako bi je nekom srećom čitali.“
– Miljenko Jergović
Nove priče Filipa Davida, objavljene u ovoj kolekciji posle već poznatih zbirki Bunar u tamnoj šumi, Zapisi o stvarnom i nestvarnom i Princ vatre, stilski besprekorno ispripovedane u duhu hasidskih priča, unose elemente piscu svojstvene fantastike u istorijsku ravan, poigravajući se nekim istorijskim epizodama na balkanskom razmeđu Istoka i Zapada. Davidova fantastika okrenuta je pritom ka unutra, ka čovekovom shvatanju vremena i prostora, njegovoj mašti, snovima i doživljaju sveta, a ne ka spolja, ka nekoj dalekoj budućnosti ili izmišljenoj sadašnjosti. Paradoksalno, ove priče, kruna Davidove kratke proze, utoliko su više utemeljene u stvarnost i podneblje kojima pripadamo.
Sve više sam sklon vjerovati da piscu sa stanovitom magijom, a Filip je David neosporno posjeduje, neke stvari za kojima traga i koje ga opsjedaju gotovo same dolaze, Kafka je to nazivao „unutarnjom ponudom“, pa su tako i hasidske knjige pronašle još jednog svog pisca koji je i prije tih knjiga uporno njegovao ono što je karakteristika jidiš književnosti, a to je „prividna jednostavnost pripovijedanja, mnoštvo likova, sudbina, bizarnih događaja, te i elemenata fantastike“.
– Mirko Kovač
Zakasneli pubertet ili rani klimaks ̶ pitanje je sad.
Zašto muškarci u izvesnim godinama obavezno nakvase sportsku majicu vodom za pranje šoferšajbne kad se vraćaju s treninga kući; zašto plaču na koncertima kad naiđe sentiš blok; o čemu pričaju na moru dok satima stoje u plićaku; zašto se udvaraju kelnericama u lokalnoj birtiji; koga zovu u ponoć 31. decembra mobilnim telefonom kad ulete u ve-ce ili izlete na parking; zašto ne čitaju umrlice i koliko odlažu prvi odlazak u banju…
Ako neko nema smelosti da čita eseje o lepoti neizvesnih godina i tišini kad deca izađu iz kuće, od koje može da se ogluvi, neka se drži tekstova u kojima se Bulić, okupan mirisom pino silvestre i sa zviždukom Yesterday na usnama, pita da li muškarac u izvesnim godinama može da bude romantičan; šta dobija kao rođendanski poklon od školskih drugarica; kako reguliše saobraćaj u bračnom krevetu i da li uopšte babaribe i dedafrajeri vode ljubav.
Knjiga koja se rado čita, citira i poklanja osvežena i obogaćena novim vrcavim pričama.
Veliki Panda i Sićušni Zmaj, bestseler koji se objavljuje diljem svijeta!
Oni spavaju pod svjetlucavim zvijezdama, izgubljeni u gustoj magli. Kad iz nje izađu, proljeće je, i dok sjede i gledaju toplo Sunce kako izlazi, sine im da ih čeka još jedna veličanstvena pustolovina…
Odani prijatelji Panda i Zmaj putuju zajedno dok se godišnja doba izmjenjuju. Iako se često osjećaju izgubljenima, putovanje ih vodi do predivnih otkrića. Istražuju teškoće i radosti koje nas sve povezuju. Uče kako živjeti u trenutku, kako se nositi s neizvjesnošću, kako pronaći snagu i zajedno nadvladati sve životne prepreke.
Pisac i likovni umjetnik James Norburyilustrirao je pustolovinu Velikog Pande i Sićušnog Zmaja kako bi podijelio misli koje su njemu pomogle tijekom najtežeg razdoblja života. Nada se da će pomoći i vama.
O autoru:
James Norbury je pisac i likovni umjetnik. Dosad je ilustrirao različite knjige, a zajednička poveznica im je ta da je, kako je istaknuo, u njima stvarao svijet u kojem bi i sam volio živjeti. Više godina volontirao je u udruzi Samaritanci koja pomaže ljudima koji se bore s usamljenošću, anksioznožću i depresijom. Na priči o Velikom Pandi i Sićušnom Zmaju počeo je raditi kako bi podijelio misli koje su njemu pomogle tijekom najtežeg životnog razdoblja. „Unio sam cijelo svoje srce u svaki crtež i mislim da zbog toga oni govore ljudima – svaki, baš svaki sadržava komadić moje duše“, napisao je o radovima koji su privukli golemu pozornost. Knjiga Veliki Panda i Sićušni Zmaj promptno je postala megabestseler, baš kao i Putovanje Velikog Pande i Sićušnog Zmaja, novo poglavlje priče o neobičnim, odanim prijateljima koji su oduševili i nadahnuli čitatelje diljem svijeta svojom porukom dobrote, nade i ustrajnosti. James Norbury živi u Swanseaju sa suprugom Ruth.
Sićušni Zmaj povjeri Velikom Pandi kako nije sretan, a on ga odvede na putovanje na kojem će se suočiti s mnogo čim, ali i naučiti kako su promjene i izazovi sastavni dio života, nužni za osobni rast. Nova pustolovina odvest će ih daleko od kuće, ali bliže jedno drugoga i samih sebe…
Veliki Panda i Sićušni Zmaj nadahnuli su čitatelje diljem svijeta svojom porukom dobrote, nade i ustrajnosti. „Putovanje Velikog Pande i Sićušnog Zmaja“ novo je poglavlje priče o prijateljstvu i otkrivanju svijeta, namijenjene čitateljima svih dobnih skupina.
Ilustrirano jednako šarmantno i toplo poput originalne uspješnice „Veliki Panda i Sićušni Zmaj“, ovo potpuno novo duhovno putovanje istovremeno donosi drevnu mudrost i utjehu.
Uz nadahnjujući i dirljiv humor, „Putovanje Velikog Pande i Sićušnog Zmaja“ topla je priča o pustolovinama i prihvaćanju, knjiga koja se ne propušta.
O autoru:
James Norbury je pisac i likovni umjetnik. Dosad je ilustrirao različite knjige, a zajednička poveznica im je ta da je, kako je istaknuo, u njima stvarao svijet u kojem bi i sam volio živjeti. Više godina volontirao je u udruzi Samaritanci koja pomaže ljudima koji se bore s usamljenošću, anksioznošću i depresijom. Na priči o Velikom Pandi i Sićušnom Zmaju počeo je raditi kako bi podijelio misli koje su njemu pomogle tijekom najtežeg životnog razdoblja. „Unio sam cijelo svoje srce u svaki crtež i mislim da zbog toga oni govore ljudima – svaki, baš svaki sadržava komadić moje duše“, napisao je o radovima koji su privukli golemu pozornost. Knjiga ˝Veliki Panda i Sićušni Zmaj˝ bestseler je koji se objavljuje u više od 25 zemalja. Živi u Swanseaju sa suprugom Ruth i sedam mačaka. www.jamesnorbury.com
Rudnik čvaraka Tomislava Šovagovića posveta je Slavoniji njegova djetinjstva promatranoj očima dalmatinskoga dječaka.
Već od probavnih problema čitavih roditeljskih svatova pisac u mozaik plete priče napaćene, ali neslomljive ravnice. Šorovima Šovagovićeve mladosti prolaze djed Šamuka, baba Eva, stričevi Čile i Franjo te ostali junaci koji humorom pokušavaju izliječiti svakodnevne probleme.
Kroz obiteljsku kronologiju i opjevanu zemlju žita, hrastova i rakije spontano odrastaju i neki drukčiji bećari: istinski zaljubljenici u rock glazbu, rusku književnost i neobične sportove. Iako se pokušavaju odmaknuti od drevnih običaja, neshvatljivih dječaku s mora, svi junaci romana Rudnik čvaraka slute neminovnost završetka vlastitoga ciklusa – s okusom prasetine, krumpir-salate i gaziranih sokova sumnjivih proizvođača.
Desetljeće nakon Rudnika čvaraka, ovjenčanoga u Vinkovcima nagradom Josip i Ivan Kozarac za knjigu 2012. godine, Tomislav Šovagović napisao je nastavak slavonskih zgoda i nezgoda. Pred objektivom i perom Slavonije iz prošloga stoljeća stoje ljudi i događaji iz ravnice, njihove neobične navike, rutina teške svakodnevice isprepletena humorom i podbadanjem susjedstva. Kako su dva osebujna brata Franjo i Fabijan preživjela svatove, izlete i filmska snimanja, zašto se kupalo s bjelouškama, šamponom od koprive i glavometom, što znače pojmovi ponjavka, pendžeraši i konjara – neke su teme osamdesetak kratkih proznih zapisa, natopljenih melankolijom radnoga naroda Slavonije i Baranje. Oplakivanje smrti Richarda Burtona, „Romeo i Julija“ na ladimirevačkoj leniji, „koncert“ Vivaldija na Karašici i snimljeni Harmsovi Slučajevi daruju lokalnim zbivanjima univerzalno značenje, u vremenima kada svijet još nije bio globalno selo. Zbirku zaokružuju dulje priče – Čokoladna predstava, Lepi i Špilja za suncokrete – kao metafora neumitnoga rastanka sa starim načinom života.
„Slavonija iz autorove mladosti vješto prenesena čitatelju koji se umnogome u njoj može pronaći“, izjavio je urednik knjige Vid Jakša Opačić.
O autoru Rudnika čvaraka 2:
Tomislav Šovagović rođen je u Šibeniku 16. prosinca 1976. godine. Unuk Franje i Eve, Ivana i Kate, sin Josipa i Jadranke, Evin brat, Josipov i Katarinin ujak. Diplomirao je novinarstvo na Hrvatskim studijima i teologiju na Institutu za teološku kulturu laika u Zagrebu. Objavio je zbirke priča Rudnik čvaraka, Cesta knezova Bribirskih, Ispod skala, Latifundija, Kad narastem, bit ću Dražen, Spremište Trešnjevka, zbirku poezije Čajevi protiv učmalosti te roman Mangan. Dobitnik je 41 književne nagrade, među kojima je i nagrada Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine Rudnik čvaraka 2012. Radio je za hrvatske novinske (Glas Koncila), radijske (Hrvatski katolički radio, Otočni radio Kornati) i televizijske kuće (HRT, Nova TV, RTL). Autor je emisije Na kraju tjedna na Trećem programu Hrvatskoga radija i suradnik u listu Matice hrvatske Vijenac. Samostalni je umjetnik i član Društva hrvatskih književnika. Živi s knjigama i pločama u zagrebačkom naselju Rudešu.
Zbirka Spremište Trešnjevka sadržava 60 priča posvećenih Zagrebu u drugoj polovini 1980-ih.
Knjigom ponovno defiliraju raniji Šovagovićevi junaci, smješteni u hrvatsku metropolu koja s Univerzijadom doživljava sportski procvat.
Što je otac Josip slao u kutiji iz dalekoga i prijateljskoga Irana, kako su pročelja zagrebačkih zgrada mijenjala svoje oglašivače, kako (ne) snimiti željenu VHS kasetu, kako vlastite bake naučiti plivati, što jedna kvartovska trgovina može promijeniti u svakodnevici i kako su rasla djeca Osnovne škole Jarun neke su od „skretnica“ knjige koje su i kulturološki spomenar predratnoga glavnoga grada SR Hrvatske.
Djelo je protkano i pričama o velikanu hrvatskoga glumišta Fabijanu Šovagoviću, naslonjeno na doba kada su tramvaji bili s kondukterom u trećim kolima, a fiksni telefoni i pisma uobičajeni (i jedini) načini komunikacije na daljinu.
Nastup Tajči na Euroviziji, osnivanje Hrvatske demokratske zajednice, Dinamove i Cibonine utakmice … neki su od povijesnih događaja koji se izmjenjuju s obiteljskim i školskim pričama, tako da će u knjizi Tomislava Šovagovića mnogi čitatelji pronaći i svoje razasute krhotine u sve udaljenijem predvečerju Domovinskoga rata.
Nakon slavonskoga Rudnika čvaraka i dalmatinskih zbirki Cesta knezova Bribirskih i Ispod skala, autor zaključuje autobiografsku pripovijest o djetinjstvu i „sprema“ Noćni dnevnik osamdesetih u spremište svih spremišta na Trešnjevci.
O AUTORU:
Tomislav Šovagović, diplomirani novinar i teolog, rođen je u Šibeniku 16. prosinca 1976. godine.
Autor je pet knjiga, a prvijenac, zbirka priča „Rudnik čvaraka“ (Mozaik knjiga, 2012.), nagrađena je nagradom „Ivan i Josip Kozarac“ za knjigu godine 2012. u Vinkovcima.
Objavio je i zbirke priča „Cesta knezova Bribirskih“, „Ispod skala“ i „Latifundija“ te roman „Mangan“.
Dobitnik tridesetak nagrada za poeziju, prozu i novinarstvo.
Živi i radi u Zagrebu.
S više od 100 napisanih knjiga i tko zna koliko održanih književnih susreta, Pavao Pavličić odlučio je svoj dijalog s čitateljima prenijeti u pisani tekst i otkriti tajne svojega spisateljskog zanata i umijeća, ne očekujući da to bude kraj dijaloga, dapače želeći nastaviti i dalje, ali i da knjiga ostane svima onima koji neće imati priliku pitati ga nešto o njegovu pisanju. Tekst je organiziran u obliku triju književnih susreta, i to onih na koje je najviše išao: u osnovnu školu, u srednju školu i kad su ga pozivali da posjeti učenike kakve škole pisanja. Pavličić zanimljivo i duhovito objašnjava kako i zašto piše, ali se dotiče i složenijih tema poput angažmana, društvene uloge literature i sličnih. Autor piše i o svojoj produktivnosti i njezinim razlozima, o vlastitom shvaćanju književnog posla, kao i svega onoga što uz njega ide.
Jednostavno i bez mistifikacije, Pavličić otkriva tajne svoga zanata koje će, ovako otkrivene, možda nekima pomoći da se i sami okušaju u pisanju. Ako i neće, uživat će u zanimljivom, duhovitom i mudrom tekstu o tome što znači biti pisac danas.
O AUTORU:
Pavao Pavličić rođen je 16. kolovoza 1946. godine u Vukovaru gdje je završio osnovnu i srednju školu. Nakon toga uputio se u Zagreb kako bi započeo studij na Filozofskom fakultetu. Diplomirao je 1969. godine komparativnu književnost i talijanski jezik. Doktorirao je 1974. godine tezom iz područja metrike. Svoju karijeru kao jedan od najpoznatijih književnika malo novije generacije započeo je kao novelist. Objavio je velik broj pripovijetki gdje možemo ubrojiti njih nekoliko, a to su: “Vilinski vatrogasci”, “Dobri duh Zagreba”, “Slobodni pad”, “Vodič po Vukovaru”, “Prolazna soba”. Naravno tu je još veliki broj pripovijetki koje nismo sve naveli, ali možete zamisliti kako je riječ o zaista bogatom stvaranju i prije svega naslijeđu.
Ostale knjige Pavla Pavličića potražite ovdje.
Zbirka priča Samo da sve dobro prođe predstavlja Aleksandru Filipović kao novi, važan ženski glas u hrvatskoj književnosti!
Čak i kada piše o posve uobičajenim, svakodnevnim situacijama, njezina je perspektiva originalna, a njezin autorski glas odlikuje sjajan smisao za detalje, za uočavanje neobičnog u običnome te krirurški precizni uvidi u kompleksnu ljudsku psihologiju.
Dječak koji muči mačke, žena o čijem ljubavnom životu susjedstvo sve zna, mlada liječnica kojoj stanodavac bez najave ulazi u stan, pijanac koji zaspi za volanom i tako gotovo ubije svoju suprugu i sina… to su likovi i situacije s kojima ćete se susresti u ovoj dojmljivoj zbirci priča.
Taj pripovjedni svijet djeluje obično i svakodnevno, ali Aleksandra Filipović uspijeva svakodnevicu pretvoriti u čaroliju književnosti, čitatelja natjerati da vidi nešto sasvim novo u onome što misli je da već tisuću puta vidio.
Iako tematiziraju toksični svijet oko nas, loše i nezdrave odnose, manje i više suptilne oblike zlostavljanja te sveprisutnu mizoginiju, priče iz ove zbirke nisu uvijek mračne – u većini njih kroz mrak se probija trak svjetlosti, trunčica optimizma koja jezičac vage drži točno na sredini između gorkog i slatkog.
Svaku od priča u ovoj sjajnoj zbirci moguće je pročitati za svega nekoliko minuta, ali svaku od njih pamtit ćete čitav život!
O autorici:
Aleksandra Filipović rođena je 1977. u Rijeci, gdje je završila studij anglistike i kroatistike. Nastavnica je, prevoditeljica i instruktorica joge. Autorica je romana Rizik od proljetnog mraza (2020.) Pjesme su joj objavljivane na portalima za književnost i kulturu Strane i Astronaut.ba, art blogu Čovjek-časopis, u časopisima Kvaka i Libartes. Godine 2022. bila je finalistica za nagradu Post scriptum za književnost na društvenim mrežama. Godine 2023. ušla je u finale natječaja za najbolju gorku priču „Marija Jurić Zagorka“ Narodne knjižnice Vrbovec. Večernji list objavio joj je (2022. i 2023.) dvije kratke priče.
Upoznajte 28 poznatih i megauspješnih osoba – od pjevačice Lady Gage, glumca The Rocka, sportašice Serene Williams, pa do znanstvenice Marie Curie i skladatelja Ludwiga van Beethovena – i saznajte kako su se oni uhvatili ukoštac s problemima u svojim životima te se posvetili brizi za vlastito mentalno zdravlje. Neka vam njihovi životi budu pravo nadahnuće. Stoga, s kakvim god da se problemima suočavamo, uz ove savršeno nesavršene životne priče svi ćemo naučiti zašto je okej ne biti okej te kako si možemo pomoći.
Ovo je idealna knjiga za djecu i mlade koja otvara važnu temu o mentalnome zdravlju te potiče na razgovor i brigu o njemu. Uz lepršave ilustracije fantastične umjetnice Ane Strumpf koje krase fotografije poznatih osoba te tekst Lea Potiona, koji u modernom i svježem tonu pristupa mladim čitateljima, ova knjiga savršen je odabir za djecu i tinejdžere da ih ohrabri, nadahne, pruži utjehu te potakne da pomognu i imaju više razumijevanja prema drugima, ali i da sami potraže pomoć kada je to potrebno.
Kratak život odrubljene glave snažna je, meditativna i uznemirujuća zbirka priča vrhunskog slikara i poznatog književnika Dimitrija Popovića. Četiri Popovićeve priče međusobno se razlikuju, ali povezuje ih autorski rukopis i promišljanje o tankom bridu prirode i nadprirode. Priče su formirane kao pripovjedna kronika, uglavnom anonimusā koji život ili promatraju ili nad njim provode eksperimentalne metode. Često senzualna i neobična, zbirka Kratak život odrubljene glave suočava nas s velikom ljepotom i tragičnosti života, umjetnosti i smrti.
O AUTORU:
Dimitrije Popović, slikar i pisac, rođen je 1951. godine na Cetinju. Završio je studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1976. godine, a godine 1978. izlaže u galeriji Alexander Braumüller sa Salvadorom Dalíjem, Ernstom Fuchsom, Victorom Braunerom, Dadom Đurićem, Leonorom Fini i drugim umjetnicima. U Pforzheimu 1982. godine Galerija Liberta i Universal Fine Arts iz Washingtona organiziraju mu zajedničku izložbu crteža i grafika sa Salvadorom Dalíjem.
Popović je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Ruske akademije književnosti, Slavenske akademije književnosti i umjetnosti (Bugarska), crnogorskog PEN centra i Hrvatskog društva pisaca. Do sada je priredio sedamdesetak samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu, te sudjelovao na dvjestotinjak skupnih. Dobitnik je trideset domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja, a o djelu Dimitrija Popovića do sada je objavljeno trinaest monografija te snimljeno petnaest dokumentarnih filmova.
Desetljeće nakon Rudnika čvaraka, ovjenčanoga u Vinkovcima nagradom Josip i Ivan Kozarac za knjigu 2012. godine, Tomislav Šovagović napisao je nastavak slavonskih zgoda i nezgoda. Pred objektivom i perom Slavonije iz prošloga stoljeća stoje ljudi i događaji iz ravnice, njihove neobične navike, rutina teške svakodnevice isprepletena humorom i podbadanjem susjedstva. Kako su dva osebujna brata Franjo i Fabijan preživjela svatove, izlete i filmska snimanja, zašto se kupalo s bjelouškama, šamponom od koprive i glavometom, što znače pojmovi ponjavka, pendžeraši i konjara – neke su teme osamdesetak kratkih proznih zapisa, natopljenih melankolijom radnoga naroda Slavonije i Baranje. Oplakivanje smrti Richarda Burtona, „Romeo i Julija“ na ladimirevačkoj leniji, „koncert“ Vivaldija na Karašici i snimljeni Harmsovi Slučajevi daruju lokalnim zbivanjima univerzalno značenje, u vremenima kada svijet još nije bio globalno selo. Zbirku zaokružuju dulje priče – Čokoladna predstava, Lepi i Špilja za suncokrete – kao metafora neumitnoga rastanka sa starim načinom života.
„Slavonija iz autorove mladosti vješto prenesena čitatelju koji se umnogome u njoj može pronaći“, izjavio je urednik knjige Vid Jakša Opačić.
O autoru Rudnika čvaraka 2:
Tomislav Šovagović rođen je u Šibeniku 16. prosinca 1976. godine. Unuk Franje i Eve, Ivana i Kate, sin Josipa i Jadranke, Evin brat, Josipov i Katarinin ujak. Diplomirao je novinarstvo na Hrvatskim studijima i teologiju na Institutu za teološku kulturu laika u Zagrebu. Objavio je zbirke priča Rudnik čvaraka, Cesta knezova Bribirskih, Ispod skala, Latifundija, Kad narastem, bit ću Dražen, Spremište Trešnjevka, zbirku poezije Čajevi protiv učmalosti te roman Mangan. Dobitnik je 41 književne nagrade, među kojima je i nagrada Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine Rudnik čvaraka 2012. Radio je za hrvatske novinske (Glas Koncila), radijske (Hrvatski katolički radio, Otočni radio Kornati) i televizijske kuće (HRT, Nova TV, RTL). Autor je emisije Na kraju tjedna na Trećem programu Hrvatskoga radija i suradnik u listu Matice hrvatske Vijenac. Samostalni je umjetnik i član Društva hrvatskih književnika. Živi s knjigama i pločama u zagrebačkom naselju Rudešu.
Zbirka Spremište Trešnjevka sadržava 60 priča posvećenih Zagrebu u drugoj polovini 1980-ih.
Knjigom ponovno defiliraju raniji Šovagovićevi junaci, smješteni u hrvatsku metropolu koja s Univerzijadom doživljava sportski procvat.
Što je otac Josip slao u kutiji iz dalekoga i prijateljskoga Irana, kako su pročelja zagrebačkih zgrada mijenjala svoje oglašivače, kako (ne) snimiti željenu VHS kasetu, kako vlastite bake naučiti plivati, što jedna kvartovska trgovina može promijeniti u svakodnevici i kako su rasla djeca Osnovne škole Jarun neke su od „skretnica“ knjige koje su i kulturološki spomenar predratnoga glavnoga grada SR Hrvatske.
Djelo je protkano i pričama o velikanu hrvatskoga glumišta Fabijanu Šovagoviću, naslonjeno na doba kada su tramvaji bili s kondukterom u trećim kolima, a fiksni telefoni i pisma uobičajeni (i jedini) načini komunikacije na daljinu.
Nastup Tajči na Euroviziji, osnivanje Hrvatske demokratske zajednice, Dinamove i Cibonine utakmice … neki su od povijesnih događaja koji se izmjenjuju s obiteljskim i školskim pričama, tako da će u knjizi Tomislava Šovagovića mnogi čitatelji pronaći i svoje razasute krhotine u sve udaljenijem predvečerju Domovinskoga rata.
Nakon slavonskoga Rudnika čvaraka i dalmatinskih zbirki Cesta knezova Bribirskih i Ispod skala, autor zaključuje autobiografsku pripovijest o djetinjstvu i „sprema“ Noćni dnevnik osamdesetih u spremište svih spremišta na Trešnjevci.
O AUTORU:
Tomislav Šovagović, diplomirani novinar i teolog, rođen je u Šibeniku 16. prosinca 1976. godine.
Autor je pet knjiga, a prvijenac, zbirka priča „Rudnik čvaraka“ (Mozaik knjiga, 2012.), nagrađena je nagradom „Ivan i Josip Kozarac“ za knjigu godine 2012. u Vinkovcima.
Objavio je i zbirke priča „Cesta knezova Bribirskih“, „Ispod skala“ i „Latifundija“ te roman „Mangan“.
Dobitnik tridesetak nagrada za poeziju, prozu i novinarstvo.
Živi i radi u Zagrebu.
