Naš duboki očaj jednostavna je i topla priča koja plijeni odmjerenom dozom nježnosti i mudrosti. Dvojici sredovječnih cimera, Enderu i Četinu, događa se Nihal, djevojka koja im spletom nesretnih okolnosti ulazi u stan i poremeti njihov ustaljeni životni ritam, a u srcima napravi pravu zbrku. Sentimenti koje je izvukla iz njih zbunit će dvojicu dugogodišnjih prijatelja, baciti ih u najdublji očaj, ali i natjerati da preispitaju svoj odnos, vlastite unutarnje svjetove, svoje žudnje i tlapnje...
Barış Bıcakcı talentirani je i hvaljeni turski autor srednje generacije koji umije zaviriti u ljudsku dušu i iz tog kaosa izvući presudne trenutke za promišljanje važnih životnih pitanja. Ljubav, prijateljstvo i sve one sitnice koje život znače strune su u koje Bıcakcı udara sa suptilnim osjećajem za ritam i mjeru. Bez velikih riječi i drame, autor svoje junake vodi kroz rukavce svakodnevice; s njima patimo i smijemo se, s njima nam je toplo oko srca, a njihov nas očaj dira kao da je naš vlastiti. I tako do samoga nadom i optimizmom ispunjenoga kraja.
Haled Hoseini
Haled Hoseini je rođen 1965. godine u Kabulu, u Avganistanu. Njegov otac bio je diplomata u Ministarstvu spoljnih poslova Avganistana, a njegova majka je predavala farsi i istoriju u velikoj srednjoj školi u Kabulu. Ministarstvo spoljnih poslova šalje njegovu porodicu 1970. godine u Teheran, gde je njegov otac radio u avganistanskoj ambasadi.
U Teheranu su živeli do 1973, kada su se vratili u Kabul. Jula 1973, u noći kada je rođen najmlađi Hoseinijev brat, zbačen je avganistanski kralj Zahir Šah u državnom udaru, koji je bez krvi organizovao kraljev rođak Daud Kan. U to vreme, Hoseini je išao u četvrti razred, i već je bio otkrio književnost i bio očaran brojnim knjigama koje je čitao.
Avganistansko Ministarstvo spoljnih poslova 1976. godine još jednom premešta Hoseinijevu porodicu, ovog puta u Pariz. Bili su spremni da se vrate u Kabul 1980, ali je do tada Avganistan već doživeo krvavi komunistički prevrat i invaziju sovjetske vojske. Hoseinijevi su tražili i dobil politički azil od Sjedinjenih Američkih Država. Hoseinijeva porodica se u septembru 1980. preselila u San Hoze u Kaliforniji. Njegov otac je radio nekoliko poslova istovremeno i uspeo je da obezbedi svojoj porodici život bez socijalne pomoći. Haled Hoseini je maturirao 1984. i upisao se na Univerzitet Santa Klara, gde je diplomirao na osnovnim studijama iz biologije 1988. godine. Sledeće godine upisao se na medicinski fakultet „San Dijego“ Kalifornijskog univerziteta, gde je 1993. diplomirao. Završio je stažiranje u bolnici „Sidar-Sinaj“ u Los Anđelesu i 1996. započeo bavljenje internom medicinom. Međutim, njegova prva ljubav uvek je bilo pisanje.
Hoseini ima žive, nežne i lepe uspomene na mirnodopsku presovjetsku eru Avganistana, kao i na svoja lična iskustva sa avganistanskim Hazarima (plemena u Avganistanu, Pakistanu i Iranu). Jedan Hazar posebno je imao uticaja na malog Haleda – bio je to tridesetogodišnjak po imenu Husein Kan, koji je radio za Hoseinijeve dok su živeli u Iranu. Kada je Haled bio u trećem razredu, učio je Kana da čita i piše. Iako je njegov odnos sa Huseinom Kanom bio kratkotrajan i više zvaničan, Haled se uvek sećao topline i privrženosti koja se razvila među njima – to je odnos koji se odrazio u njegovom prvom romanu „Lovac na zmajeve“ (Laguna, 2006).
U maju 2007. godine objavio je drugi roman „Hiljadu čudesnih sunaca“ (Laguna, 2008). Obe knjige prodate su u preko 10 miliona primeraka u SAD i više od 38 miliona primeraka širom sveta.
Hoseini je 2006. imenovan za ambasadora dobre volje UNHCR-a, Agencije za izbeglice Ujedinjenih nacija. Nadahnut putovanjem u Avganistan u svojstvu ambasadora UNHCR-a osnovao je neprofitnu Fondaciju Haled Hoseini za humanitarnu pomoć Avganistancima. Živi u severnoj Kaliforniji.
Za više informacija o Haledu Hoseiniju posetite sledeće veb-sajtove: www.khaledhosseini.com i www.khaledhosseinifoundation.org.
Foto: Elena Seibert
Nastavak uzbudljivih pustolovina Podkina Jednouhog
Na stazi pred njima razmaknule su se grane i iskočila je neka prilika. Tek obris na mjesečini, ali Podkin je mogao vidjeti da je nevjerojatno visok i širok, veći nego ijedan zec kojega je ikada sreo. Par jelenjih rogova stršao mu je iz glave. Postojalo je samo jedno biće s takvim rogovima.
„Čaplja”, šapnuo je. „Lovac Čaplja.”
„Ne, Podkine,” uzvratila je Paza šapćući.
„To je Zvijer. Zvijer iz Čemerne Šume.”
Podkinu, Pazi i Puku ponovno su zaprijetili Gvozdeni i njihov strašan stroj koji melje šumu, pa su morali napustiti svoj zečinjak, svoj dom. Uputili su se na drugi kraj Čemerne Šume gdje je u zečinjaku Vrapču živio poglavica Henrik, njihov ujak. On posjeduje čarobni luk, oružje koje bi ih sve moglo spasiti. Ali kad zađu u dubinu mračne šume, nevjerojatni događaji upletu im se u sudbinu.
„Talent Kierana Larwooda i njegova ljubav prema likovima koje je stvorio iskaču iz svake stranice.” David Long
Kieran Larwood je strasno čitao i slušao priče još od vremena kad je dobio knjigu Hobit u dobi od šest godina. Diplomirao je englesku književnost na Sveučilištu Southampton i radi kao nastavnik koji poučava poticanje samostalnosti i dobra ponašanja u osnovnoj školi. Živi s obitelji na otoku Wightu, te između rada i roditeljskog odgoja piše tako da gotovo nikada ne spava. Za knjigu Legenda o Podkinu Jednouhom primio je popularnu nagradu “Plavi Petar”.
Veliki Panda i Sićušni Zmaj, bestseler koji se objavljuje diljem svijeta!
Oni spavaju pod svjetlucavim zvijezdama, izgubljeni u gustoj magli. Kad iz nje izađu, proljeće je, i dok sjede i gledaju toplo Sunce kako izlazi, sine im da ih čeka još jedna veličanstvena pustolovina…
Odani prijatelji Panda i Zmaj putuju zajedno dok se godišnja doba izmjenjuju. Iako se često osjećaju izgubljenima, putovanje ih vodi do predivnih otkrića. Istražuju teškoće i radosti koje nas sve povezuju. Uče kako živjeti u trenutku, kako se nositi s neizvjesnošću, kako pronaći snagu i zajedno nadvladati sve životne prepreke.
Pisac i likovni umjetnik James Norbury ilustrirao je pustolovinu Velikog Pande i Sićušnog Zmaja kako bi podijelio misli koje su njemu pomogle tijekom najtežeg razdoblja života. Nada se da će pomoći i vama.
O autoru:
James Norbury je pisac i likovni umjetnik. Dosad je ilustrirao različite knjige, a zajednička poveznica im je ta da je, kako je istaknuo, u njima stvarao svijet u kojem bi i sam volio živjeti. Više godina volontirao je u udruzi Samaritanci koja pomaže ljudima koji se bore s usamljenošću, anksioznožću i depresijom. Na priči o Velikom Pandi i Sićušnom Zmaju počeo je raditi kako bi podijelio misli koje su njemu pomogle tijekom najtežeg životnog razdoblja. „Unio sam cijelo svoje srce u svaki crtež i mislim da zbog toga oni govore ljudima – svaki, baš svaki sadržava komadić moje duše“, napisao je o radovima koji su privukli golemu pozornost. Knjiga Veliki Panda i Sićušni Zmaj promptno je postala megabestseler, baš kao i Putovanje Velikog Pande i Sićušnog Zmaja, novo poglavlje priče o neobičnim, odanim prijateljima koji su oduševili i nadahnuli čitatelje diljem svijeta svojom porukom dobrote, nade i ustrajnosti. James Norbury živi u Swanseaju sa suprugom Ruth.
Sjeverna Karolina, 1940. Mlada slikarica Anna Dale pobjeđuje na velikom natječaju; naslikat će mural za poštu u Edentonu. Anna prihvaća posao jer treba novac. Radeći na muralu, upoznaje naizgled idiličan gradić te shvaća da je pun rasnih i drugih predrasuda. A onda se dogodi umorstvo.
Sjeverna Karolina, 2018. Život Morgan Christopher uništen je; u zatvoru je zbog zločina koji nije počinila. Tajanstvena posjetiteljica nudi joj slobodu ako u manje od dva mjeseca uspije restaurirati veliki stari mural u gradiću Edentonu. Iako se školovala za slikaricu, Morgan o restauraciji ne zna ništa. Ipak, prihvaća zadatak. Čisteći mural, postupno otkriva izvrsno i vrlo neobično slikarsko djelo koje pripovijeda o tajnama i lažima maloga grada, o ludilu, nasilju i ljubavi. Mural i tajanstvena priča njegove autorice Anne Dale obuzet će Morgan te će ona učiniti i nemoguće da sazna istinu o slici, o Anni i sebi samoj.
Velike laži u malom gradu objedinjuje triler, ljubavni roman i društvenu fresku u neobičnu, napetu i uzbudljivu priču o umjetnosti koja povezuje ljude.
»Oda kreativnoj snazi umjetnosti koja ustraje kroz vrijeme i nadvladava sve prepreke. Roman koji nećete ispuštati iz ruku.« Publishers Weekly
»Diane Chamberlain spaja različite ljude, mjesta i vremena te stvara jedinstvenu, emocijama nabijenu priču.« Booklist
»Diane Chamberlain nije samo izvrsna spisateljica, ona dubinski analizira i razumije ljude.« The Star-Ledger
Diane Chamberlain dosad je napisala 27 romana, od kojih su mnogi postali bestseleri, poput The Stolen Marriage i The Dream Daughter. Pod utjecajem svoje struke, psihologije, autorica piše napeta djela puna emocija, što čitatelji prepoznaju. Romani su joj stoga prevedeni na petnaestak jezika. Diane Chamberlain živi u Sjevernoj Karolini s partnerom Johnom Pagliucom i ovčarom Coleom.
Skrivena duboko u švicarskim Alpama, VAMPS je elitna akademija za djecu najbogatijih i najmoćnijih vampirskih obitelji. Nažalost, Dillon se nimalo ne uklapa u tu priču – on je dampir, vampir koji je napola ljudsko biće, odrastao uz ljudskog oca u skrovitom irskom selu.
Ako želi preživjeti barem jedno polugodište, morat će prihvatiti svoje nove očnjake. No krv nikad ne laže i ubrzo postaje jasno da u njegovim žilama teče nešto posebno, nešto smrtonosno. Kako rastu njegove moći, tako raste i opasnost koja ga okružuje, a novi školski prijatelji predstavljaju mu još veći izazov i tjeraju ga da brzo odraste i prilagodi se drevnom, krvavom svijetu u kojem se nenadano našao…
»Opasno privlačan.« The Observer
»Krvavo zabavan.«The Sun
»Neopisivo privlačno štivo za ljubitelje vampira i one koji će to tek postati.«
Library Journal
»Za sve kojima nikad nije dosta vampira, ovaj će debitantski roman donijeti nova uzbuđenja u akademiji prepunoj opasnosti.« Booklist
Nicole Arend britanska je autorica serijala VAMPS. Nakon što je proputovala svijet snimajući dokumentarce, napisala je knjigu koja je pratila dokumentarnu seriju C4 Lost. Završila je tečaj pisanja u City Litu i postala obožavateljica romana o vampirima.
Bi li pastor Hannes i njegova supruga Florentine otvorili vrata dvojici mladih putnika da su znali kakve će posljedice taj posjet imati na život njihove obitelji? Bi li njihov sin Samuel podržao svog najboljeg prijatelja Oza da je znao kakva ih tragedija očekuje kada zajedno prebjegnu na Zapad? Treperenje svijeta povezuje živote sedmero ljudi koji se neprestano kreću jedni prema drugima unatoč udarcima sudbine i prostornim udaljenostima. Svaki od njih pripovijeda svoju priču; svaka priča čitatelju donosi čaroliju novoga početka. Na platnu burne povijesti europskog 20. stoljeća, u istočnome bloku koji se u agoniji raspada, odigrava se roman o majčinstvu, prijateljstvu, o ljubavi i smrti, o tome čega smo se spremni odreći – za sreću drugoga.
Istančanim izrazom kojemu se ne može odoljeti, Iris Wolff istražuje granice jezika i sjećanja. Nježna proza ove proslavljene njemačke autorice čvrsto drži čitateljevu pažnju vješto portretiranim, živopisnim likovima, melankoličnim slikama banatskoga sela i neočekivanim svršecima. Roman za književne sladokusce i one koji će to tek postati.
„Iris Wolff piše književnost koja odbacuje trendove. Bezvremensku i čarobnu. […] Njezini čitatelji cijenit će odlomke čiste jezične ljepote, bogatstva misli i fine melankolije.“ – Jan Haag, Con=Libri
„Čaroban komadić umjetničke imaginacije.“ – Meike Feßmann, Süddeutsche Zeitung
„Upustiti se u ovaj roman i njegov prekrasan jezik, u njega utonuti, veliko je, vrlo dirljivo iskustvo.“ – Denis Scheck, druckfrisch
„Možda upravo tu dolazi do izražaja veliko umijeće pripovjedačice Iris Wolff: ona ne koristi ništa osim jezika kako bi nas odvela u područje koje se nalazi s onu stranu jezika. Od ove čarolije ne može se pobjeći.“ – Stefan Kister, Stuttgarter Zeitung
„Tih, nenametljiv i slikovito ispripovijedan, s ansamblom likova čije članove Wolff znade portretirati s malo riječi. Roman koji vas dugo prati.“ – Gerrit Bartels, Tagesspiegel
O autorici:
Iris Wolff (Sibiu, Rumunjska, 1977.) suvremena je njemačka spisateljica. Odrasla je u Banatu, a 1985. godine s obitelji emigrirala u Njemačku. Studirala je germanistiku, teologiju te slikarstvo na Sveučilištu u Marburgu na Lahnu. Bila je dugogodišnja suradnica Njemačkog književnog arhiva Marbach i predavačica umjetničkog i kulturnog posredovanja. Danas živi kao slobodna umjetnica u Freiburgu. Godine 2012. objavila je iznimno hvaljeni debitantski roman Halber Stein, nakon kojega su slijedili Leuchtende Schatten (2015.), So tun, als ob es regnet (2017.) – roman u četiri priče, te Treperenje svijeta (2020.). Za svoje je književno stvaralaštvo dobila mnogobrojne nagrade i priznanja, među kojima se ističu Preis der LiteraTour Nord, Solothurner Literaturpreis, Chamisso-Preis/Hellerau, Spycher: Literaturpreis Leuk, Uwe-Johnson-Preis, nominacije za Alfred-Döblin-Preis, Njemačku književnu nagradu, Wilhelm Raabe-Literaturpreis i druge. Njezin posljednji roman, Lichtungen, ušao je u finale Njemačke književne nagrade 2024. godine.
Detektiv Melkior na tragu je uzbudljivog misterija u novoj avanturi – Tajni ukletog dvorca! U svom petom slučaju, ovaj znatiželjni pseći detektiv suočava se s neobičnim nestankom vrijednih umjetnina iz gradskog muzeja, a potraga ga vodi do mračnog, napuštenog dvorca prepunog neobičnih znakova, tajnih prolaza i neočekivanih iznenađenja.
Uz pomoć svojih vjernih saveznika – domišljate mačke Grete, mudrog Merlina i veselog šišmišjeg dvojca Pipija i Strijele – Melkior otkriva da ovaj slučaj skriva mnogo više nego što se na prvi pogled čini.
Ima li u dvorcu zaista duhova? Kako su slike nestale bez traga? I može li Melkior, unatoč svim preprekama, razmrsiti ovu složenu zagonetku prije nego što kradljivac ponovno udari? Kroz niz zabavnih, ali napetih situacija, naši junaci suočit će se s lažnim tragovima, skrivenim motivima i šokantnim otkrićima!
Roman za djecu Tajna ukletog dvorca donosi još jednu uzbudljivu priču za sve ljubitelje detektivskih misterija i avantura, potvrđujući Nives Madunić Barišić kao majstoricu kriminalističkih romana za djecu. Ova napeta priča neće samo zabaviti mlade čitatelje, već će ih potaknuti na razmišljanje, logičko zaključivanje i otkrivanje tajni koje se skrivaju ispod površine!
O autorici:
Nives Madunić Barišić rođena je 1968. u Osijeku, a školovala se u Zagrebu, gdje je završila Filozofski fakultet i Akademiju dramskih umjetnosti. Danas radi kao urednica Dramskog programa na Hrvatskom radiju.
Dječja srca osvojila je romanima i slikovnicama, prvenstveno serijalom o detektivu Melkioru (Tajna čokoladnih bombona, Lunapark, Dlakava ljubav) i pustolovinama Hane i Janka (Hana i Janko i ukradeni Božić, Hana i Janko i dječak koji nestaje). Godine 2024. objavila je i svoj prvi roman za odrasle – Žene koje vrište u sebi, koji je ušao u uži izbor za Nagradu Gjalski za najbolje književno djelo.
Osim proze, Nives piše i za kazalište i radio. Njezine drame i igrokazi osvojili su nekoliko nagrada (Babuška, Vjetar i vrag, Naša je mama postala zmaj, Ispod zvončića se rodio kraljević, Iza duge), a kao dramaturginja surađuje s brojnim hrvatskim kazalištima. Radijskom obradom romana Imaš fejs?, osvojila je međunarodnu nagradu. Mama je dvjema djevojčicama koje su njezin najveći uspjeh.
O dječjem romanu Tajna krvavo crvena ključa
Očaravajući nastavak fenomenalne Knjige ukradenih snova iz pera majstora pripovijedanja Davida Farra. Nakon što su Rachel i Robert porazili su tiranina Malstaina i postali junaci, i dalje nije sve onako kako bi trebalo biti. Roberta je odnio val novih prijatelja, a Rachel je ostala sama kako bi se brinula za bolesnog oca koji je izgubljen bez njihove voljene majke.
Niotkuda se pojavljuje dječak koji zna tajne skrivenog krvavo-crvenog ključa, a Rachel mu mora obećati da će, kao nova čuvarica ključa, odgovoriti kad je pozove.
Uskoro će Rachel morati upotrijebiti ključ kako bi spasila djevojčicu Elsu, i uskoro shvača kako se mora boriti da spasi dom koji poznaje.
“Brilijantni instant klasik! Nevjerojatno smiješna i fantastična avantura koja oduzima dah, prepuna rijetkih knjiga i šešira u obliku pongvina.” – Ben Miller, glumac i komičar
O autoru:
DAVID FARR piše za film, televiziju i kazalište. Možda je najpoznatiji po prilagodbi romana Noćni menadžer za BBC-evu ekranizaciju s Hughom Lauriejem i Tomom Hiddlestonom u glavnim ulogama, svojem radu na seriji Obavještajci te filmu Hanna, koji je sada ekraniziran i kao uspješna Amazon Prime serija. David živi u Londonu, a Knjiga ukradenih snova, njegov prvi roman, bio je nominiran za Waterstones Children’s Book Prize.
Od istog autora:
Knjiga ukradenih snova – u prodaji
Sedmi roman francuske spisateljice Anne Berest, saga o židovskoj obitelji koja prolazi užas holokausta, nagrađen je 2021. godine uglednom Prix Renaudot des Lycéens. U ovoj autobiografskoj prozi Anne Berest potaknuta je na istraživanje sudbine svojih predaka kada u siječnju 2003. godine u poštanskom sandučiću svojih roditelja pronađe neobičnu razglednicu bez potpisa jer pošiljatelj očito želi ostati anoniman. Na jednoj je strani slika Opere Garnier, a na drugoj samo četiri osobna imena: djeda i bake Anneine majke kao i njezina ujaka i tete. Sve četvero umrlo je 1942. u Auschwitzu.
Roman je poput policijske istrage u potrazi za identitetom anonimnog pošiljatelja razglednice koja prerasta u obiteljsku sagu – istraživanje značenja pojma „Židov” u sekularnom svijetu i traganje za obiteljskim korijenima. Originalan pristup temi na uzbudljiv i potresan način otkriva obiteljsku dramu kao i strahote šoe. Isprepleteni događaji obuhvaćaju različita mjesta i periode postavljajući pitanje o korijenima antisemitizma.
O autorici:
Anne Berest (rođena 1979.) francuska je spisateljica i glumica. Godine 2008. adaptirala je za kazalište kratku biografiju Patricka Modianoa, a 2017. sa sestrom Claire Berest napisala je biografiju svoje prabake Gabriële Buffet-Picabia skrenuvši pozornost na njezin često zanemarivani utjecaj na svijet umjetnosti, posebice na dadaistički pokret. Napisala je desetak knjiga, među kojima i vrlo zapažen roman La Carte postale (Razglednica) o povijesti njezine židovske obitelji tijekom Drugog svjetskog rata, koji je ušao u finale najprestižnije francuske književne nagrade Goncourt 2021., a iste godine osvojio je Prix Renaudot des Lyceens, nagradu koju dodjeljuju čitatelji srednjoškolskog uzrasta.
Put u Macondo – Gabriel Garcíja Márquez
Put u Macondo predstavlja očaravajuće čitateljsko putovanje kroz književne krajolike Gabriela Garcíje Márqueza, kolumbijskog nobelovca i jednog od najvažnijih suvremenih pisaca. Ova antologija sastavljena je od njegovih djela vezanih uz mitski Macondo, napisanih između 1950. i 1966., a čine je njegove skice za roman i kratke priče s početka karijere, kao i djela kojima se proslavio, Lišće na vjetru, Pukovniku nema tko da piše i Zla kob. Kroz njih univerzum Maconda, nadahnut piščevom rodnom Aracatacom, polako dobiva svoje obrise i postaje pozornica za remek-djelo Sto godina samoće koje je steklo svjetsku slavu potvrđenu i Nobelovom nagradom 1982. Sam García Márquez u jednom je intervjuu španjolskim novinama izjavio: „Ono što je između Lišća na vjetru i Sto godina samoće petnaestak je godina velike muke, iscrpljivanja i stalnog razmišljanja o tome kako je sve to zapravo bilo.“ A te su godine – što pokazuje ova antologija koju je sastavio Conrado Zuluaga – provedene u fascinantnoj potrazi za Macondom, toponimom magijskog realizma koji se doima nevjerojatno stvarnim.
Iako je istina da je sve što je pisao García Márquez kako bi iz sebe izbacio otrov Aracatace, aka Maconda, bila vježba kako bi pronašao put prema Sto godina samoće, također je istina da Lišće na vjetru, Zla kob, Pukovniku nema tko da piše i ovdje sabrane pripovijetke postoje u surovom linearnom vremenu stvarnosti u kojoj žive muškarci i žene poput nas, čije nas sudbine dirnu i stvaraju suosjećanje i strah. Prema tome, ovdje objavljeni tekstovi nisu u pravom smislu putovanje prema Macondu, nego su jedan Macondo sam po sebi. Priče koje su proizišle s tog putovanja i koje su ovdje sabrane i za nove i za stare čitatelje, jednostavne su i neminovne, nisu mitske nego tragične, potaknute grozničavim nagonom za istjerivanjem demona i otkrivanjem prave prošlosti koja još uvijek boli. One su veličanstvene. – Alma Guillermoprieto
Gabriel García Márquez u različitim je prilikama tvrdio da za pisanje svake knjige prvo treba naučiti kako ćeš je napisati pa se tek onda suočiti s pisaćim strojem. Njemu je trebalo gotovo dvadeset godina „života“ u Macondu da nauči napisati roman Sto godina samoće.
Ova antologija, napravljena s namjerom da pratimo piščev trag, omogućit će radoznalom čitatelju da pronađe neke trenutke tog lutanja. Baš kao kakav kolonist, morao je prvo prokrčiti put, prisvojiti prostor i barem u nekim crtama oblikovati likove koji će ga nastaniti. Zato je ova antologija svih tekstova – ali vrlo različitih duljina – naslovljena upravo Put u Macondo. – Conrado Zuluaga
O autoru:
Gabriel García Márquez (1927., Aracataca, Kolumbija – 2014., Ciudad de México) jedna je od najvećih i najutjecajnijih figura svjetske književnosti. Dobitnik Nobelove nagrade 1982. godine, on je romanopisac, autor pripovijetki, eseja, filmski kritičar, pisac filmskih scenarija. Nadasve, on je intelektualac posvećen rješavanju velikih problema našega doba. Ponajprije onih koji pogađaju njegovu voljenu Kolumbiju, ali i cijelu Latinsku Ameriku.
Kao najistaknutiji predstavnik takozvanog magijskog realizma, u kojemu se povijest i mašta isprepleću i pretaču u živu književnost koja diše svim svojim porama. On je, konačno, tvorac jednog od pripovjedačkih svjetova prepunih značenja što ih je španjolski jezik podario 20. stoljeću.
Clementine Monroe proživljava najgore razdoblje u životu: njezin dugogodišnji dečko ostavio ju je zbog druge, izgubila je posao iz snova, a uskoro ostaje i bez stana jer si ga više ne može priuštiti. Teška vremena prizivaju teške odluke, ali prije toga valja barem na časak pobjeći od sumorne stvarnosti. Stoga kada joj polusestre Lil i Serena predlože da večer provedu uz koju čašicu vina te za utjehu izvedu čaroliju prekida, obred u kojem će joj svaka od njih poželjeti nešto lijepo, Clementine u tome ne vidi ništa loše. Uostalom, to je samo njihova igra iz djetinjstva, a usputni vatreni seks, posao koji voliš i velika ljubav sa srodnom dušom ionako su tek puke maštarije.
No već za koji dan Clementine slučajno doživi svoj prvi seks za jednu noć, i to fantastičan, a uskoro dobije ponudu i za novi posao, doduše ne iz snova, ali nadasve potreban – šest tjedana daleko od očiju javnosti brinuti se o svjetski poznatom glazbeniku kako bi on na vrijeme dovršio svoj album. Samo, Theo Eliott je vraški zgodan i simpatičan, a kada k tome stvari krenu nepredviđenim tijekom, Clementine ne može a da se ne zapita je li čarobiranje uistinu tako bezazleno…
“Vrckava, čarobna romantična komedija s junakinjom za koju ćete navijati i junakom o kojem ćete sanjariti. Obožavatelji Emily Henry uživat će u ovoj seksi, nježnoj i duhovitoj priči!” – SARRA MANNING
“Nevjerojatno opojno štivo! Duhovitošću i šarmom Laura Wood stvara čaroban svijet u koji će čitatelji rado uroniti. Pod tvojim činima na uzbudljiv način istražuje sestrinsku bliskost, put do iscjeljenja i romansu koja polako tinja, pokazujući kako ljubav može uzdrmati srž vašeg bića.” – CHRISTINA LAUREN
Kada mladi pisac stigne u mali, slikoviti istarski grad, uvjeren je da zna što ga čeka: napokon će u miru dovršiti svoj rukopis, upoznati par zanimljivih novih ljudi i dobro se provesti.
No, stvari u ovom idiličnom mjestu brzo će se potpuno oteti kontroli. Demoni ojačani čašicama alkohola i sjena odbačenog rukopisa počinju ga progoniti na svakom koraku, i autor će se itekako namučiti da pronađe izlaz iz svoje bjesomučne mašte i još luđe stvarnosti koja ga okružuje.
Maštovit i duhovit, žestok i zabavan, na momente nježan i sjetan, drugi roman Tonija Juričića briljantno spaja nespojivo. Poput sumanutog romana ceste, Pijani sveci zavijaju na mjesec luda je, adrenalinska književna vožnja koja će vas oduševiti na svakom neočekivanom zavoju.
„Kao Strah i prijezir koji se ne odvija u Las Vegasu, već u ubavom istarskom gradiću, ovo je tekst na kojem bi moglo stajati upozorenje: Samo za najhrabrije!” – Andrija Škare, pisac i urednik Bibiloteke Bura
O autoru:
Toni Juričić rođen je 19. rujna 1990. Živi u Labinu. Na temi anatomije groteske u (post)jugoslavenskoj kinematografiji završio je doktorski studij na Durham Universityju kao stipendist Wolfson Postgraduate Scholarship in the Humanities. Diplomski studij komparativne književnosti završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Preddiplomski studij završio je u Rijeci, na Odsjeku za kulturalne studije pri Filozofskom fakultetu. Piše. Režira. Scenarist je dokumentarnog filma Labinska republika u produkciji Levela za HRT. S Biancom Dagostin režirao je kratkometražni dokumentarni film Izvorni sjaj (čiji scenarij i potpisuje). Uz dokumentarne filmove, radio je i na glazbenim spotovima za NLV, Barbari, BluVinil i mnoge druge.
Ostale naslove iz biblioteke Bura potražite ovdje.
Starac slikar i udovac Asle živi svoj samotnički život na jugozapadnoj obali Norveške. Njegovi su jedini prijatelji ribar Asleik i galerist Beyer. U Bjorgvinu živi još jedan Asle, također slikar, ali usamljeni alkoholičar. Asle i Asle su dvojnici – dvije verzije iste osobe, dvije verzije istog života. Božić se približava u posljednjem nastavku Septologije Jona Fossea Novo ime; Asleik i Asle tradicionalno zajedno objeduju, ali Asle ove godine pristaje proslaviti Božić s Asleikom i njegovom sestrom Guro. Na Badnjak Asleik, Asle i pas Bragi voze se Asleikovim čamcem na Sygnefjord. Paralelno pratimo živote dvojice Aslea u mladosti: jedan upoznaje svoju životnu ljubav, pridružuje se Katoličkoj Crkvi, počinje izlagati s Beyerom i zarađuje za život svojim slikama. I drugi se ženi, ali njegovo vjenčanje završava bolnim prekidom…
O autoru:
Jon Fosse rođen je 1959. u Haugesundu (Norveška). Studirao je književnost na Sveučilištu u Bergenu. Na Sveučilištu u Hordalandu predavao je kreativno pisanje. Povremeno je radio kao novinar i urednik. Piše prozu, poeziju, drame, eseje, kratke priče i knjige za djecu. Debitirao je 1983. godine romanom Crveno, crno. Prva Fosseova drama I rastati se nećemo nikada premijerno je izvedena 1994. godine. Napisao je više od četrdeset drama koje su prevedene na pedeset jezika. Danas je jedan od najizvođenijih svjetskih dramskih pisaca i najpoznatiji norveški dramatičar nakon Henrika Ibsena. Fosseovi romani prevedeni su na više od dvadeset jezika, a osobito su čitani Jutro i večer, Melankolija 1 i Melankolija 2 te Septologija.
Kad vas roditelji presele u snobovsku školu; kad je novi mobitel nešto o čemu možete samo sanjati; kad vas nitko ni iz jedne škvadre nimalo ne šljivi – mislite li da je život fantastičan? E, pa, ne misli ni Nikki Maxwell, četrnaestogodišnjakinja koja se našla u tako nezavidnoj situaciji. No Nikki se ne predaje. Uposlit će kreativnost i smisao za humor te prestati biti tek nevidljiva cura na školskom hodniku. Bilježeći, dan za danom, svoje urnebesne uspone i padove, shvatit će što je (i tko je) stvarno kul. Pred vama je prvi nastavak popularnog Nikkinog dnevnika, duhovite književne poslastice za tinejdžere i sve koji se tako osjećaju.
O autoru:
Rachel Renée Russell američka je spisateljica, autorica serijala Nikkin dnevnik koji od 2009. do danas broji 15 nastavaka. Temelji se na autoričinim vlastitim iskustvima iz mladosti, a ilustratorica je njezina kći Nikki, prema kojoj je nazvan glavni lik. Dosad je diljem svijeta tiskano 55 milijuna primjeraka Nikkinih dnevnika, na 42 jezika.
Prevela: Hana Greta Matković
London, 1968. Mlada Liz Houghton životari pišući osmrtnice za lokalne novine, dok sanja o karijeri u ozbiljnom novinarstvu. Kada grad potrese vijest o nestanku djevojčice, Liz prepoznaje priliku koja bi joj mogla promijeniti život: njena najbolja prijateljica, Marisa, policajka je zadužena za istragu tog misterioznog slučaja.
Trag ih vodi do idiličnog priobalnog mjesta na jugu Engleske, gdje otkrivaju mračnu poveznicu s prošlošću: tijekom Drugog svjetskog rata, tri djevojke nestale su upravo na ovom području. Jedna od njih pronađena je mrtva u šumarku kraj pruge, a druge dvije nestale su bez traga. Istraga postaje sve zamršenija, a Liz pronalazi tragove koji je vode do napuštenog sela Tyneham. Svaki korak baca svjetlo na sjenke prošlosti, dok se u Liz budi osjećaj da je na neki način već povezana s tim mjestom.
Nezaustavljiva Rhys Bowen u svom najnovijem romanu isprepliće povijesne događaje i emocionalnu dubinu koja će vas dirnuti i zadržati u napetosti sve do posljednje stranice.
„Nijeme ruže predivna su priča koja nas podsjeća da, iako život nije savršen, ne mora svaka greška završiti tragedijom.” – Bookreporter
O autorici romana Nijeme ruže:
Rhys Bowen autorica je niza bestselera New York Timesa, a napisala je više od četrdeset romana, uključujući uspješnicu Mozaika knjiga Dječak iz Toskane. Bowen je dosad osvojila dvadesetak nagrada, a njezini su romani prevedeni na mnoge jezike. Rođena je u Ujedinjenom Kraljevstvu, a sad svoje vrijeme dijeli između Kalifornije i Arizone.
Ostale naslove Rhys Bowen potražite ovdje.
