Romani

Tih, uzvišeno milosrdan roman o ljubavi, čežnji i otpornosti u neizrecivo razorenoj obitelji. The Boston Globe Toliko dobro da sam se ježila čitajući. The Sunday Times Božanstveno. Ann Patchett Mene kao spisateljicu ne zanima ‘dobro’ i ‘loše’, mene zanima maglovitost ljudskog iskustva i postojana nesavršenost naših života. Elizabeth Strout Zovem se Lucy Barton Lucy Barton polako se oporavlja od operacije u njujorškoj bolnici. Njezina majka, s kojom dugi niz godina nije razgovarala, dolazi joj u posjet. Priče iz rodnoga grada Amgasha u Illinoisu naizgled ih povezuju, no kompleksnost njihova odnosa obilježila je cijeli Lucyn život: od bijega iz obiteljskog doma, želje da postane spisateljicom, do njezina braka i podizanja dviju kćeri. „Dojmit će vas se i proganjati vas… Velik dio užitka u čitanju Lucy Barton proizlazi iz povezivanja nagovještaja i djelomičnih otkrivenja u toj nesentimentalnoj, ali neodoljivoj prozi, osobito kada počnete spoznavati prirodu veze u kojoj sve važno ostaje neizgovoreno… Strout slika nezaboravan, mučan portret siromaštva i zlostavljanja koji je to strašniji zbog suzdržanosti izraza. Romanom Zovem se Lucy Barton podsjeća nas na moć naših priča… i sposobnost da premostimo svoje uzburkane živote.“ Miami Herald „Ovaj je roman suptilno moćan zahvaljujući Lucynoj nježnoj iskrenosti, složenu odnosu s mužem i višeslojnoj reakciji na majčine nedostatke… Roman Zovem se Lucy Barton – kao i sva druga proza Elizabeth Strout – složeniji je nego što se na prvi pogled čini te zbog toga i emocionalno uvjerljiviji.“ The San Francisco Chronicle „U ovom sjajnom romanu nema ni mrvice sentimentalnosti. Umjesto toga, Zovem se Lucy Barton pomnim odabirom riječi i glasnom tišinom oslikava rijetko bogatu paletu osjećaja, od najmračnije patnje do – ‘Bila sam veoma sretna. O, bila sam sretna’ – jednostavne radosti.” Claire Messud, The New York Times Book Review „Spektakularno… Pametno i dosjetljivo na svaki mogući način. Istodobno knjiga o susprezanju i knjiga o velikoj otvorenosti i mudrosti… Elizabeth Strout u svakom trenutku moćno i veličanstveno vlada romanom.“ Lily King, The Washington Post O autorici Elizabeth Strout američka je spisateljica rođena 1956. u Portlandu u saveznoj državi Maine. Diplomirala je engleski jezik na Bates Collegeu u Lewistonu, a na Syracuse University College of Law dobila je i diplomu iz prava. Kratko je radila kao pravnica prije nego što se preselila u New York gdje je počela raditi na Odsjeku za engleski jezik na Borough of Manhattan Community Collegeu. Objavljuje priče u brojnim časopisima, a za roman Olive Kitteridge dobila je Pulitzerovu nagradu za književnost. Roman O, Williame! bio je u finalu nagrade Booker 2022. godine. Na hrvatski su prevedeni romani Olive Kitteridge, Olive iznova, Amy i Isabelle, Zovem se Lucy Barton, O, Williame! te Lucy kraj mora, svi u Profilovu izdanju. Tri posljednja romana dijele zajedničku junakinju, Lucy Barton, te tvore svojevrsnu cjelinu premda se mogu čitati i posve odvojeno.

Uz Stellu Maris, posljednji objavljeni roman dobitnika Pulitzerove nagrade za književnost. Kakva divna priča, blistava poput zalaska Sunca… Bogata i neobična, nepredvidljiva i melankolična. The Guardian Putnik Mississippi, 1980. U tri sata ujutro Bobby Western zakopčava ronilačko odijelo i zaranja u oceanske dubine. Stigavši na dno, otkriva potonuli mlažnjak i u njemu devet tijela i dalje sputanih pojasevima. Gleda njihovu kosu, oči lišene spoznaje. Iz aviona su nestali pilotov kovčeg, crna kutija i… deseti putnik. Kao svjedoka nestanka Bobbyja zastrašuju ne bi li šutio o onom što je vidio. I cijelo to vrijeme progone ga duhovi: duh oca, izumitelja bombe od koje se otopilo staklo i ljudsko meso u Hirošimi, i duh sestre, ljubavi koja mu je razorila dušu. Vodeći nas američkim jugom, od barova u New Orleansu do napuštene naftne platforme uz obalu Floride, Putnik je spektakularan roman o moralu i znanosti, o nasljedstvu grijeha i ludilu koje izvire iz ljudske svijesti. Njegov nastavak, Stella Maris, strogo je kontrolirani „kod“ za razumijevanje priče o bratu i sestri koji progonjeni gubitkom i zavjerama čežnu za smrću. „Čudesan, neizmjerno neobičan roman uglednoga i nedvojbeno idiosinkrastičnog pisca. U njemu ćete prepoznati sva obilježja McCarthyjeva opusa, premda je manje krvav nego većina njegovih djela: nakon što je mnogo vremena proveo među znanstvenicima na Institutu u Santa Feu, sada ga više zanimaju streloviti kvarkovi nego rasprsnute glave… U igri su mnoge njegove klasične teme i tehnike, od teorija zavjere i šokantnog ponašanja do prekrasnog jezika. Enigmatičan, elegantan, izniman.“ Kirkus Reviews O autoru Cormac McCarthy (rođen 20. srpnja 1933. u Providenceu na Rhode Islandu – preminuo 13. lipnja 2023. u Santa Feu) američki je autor južnjačko-gotske tradicije čiji su romani o čudacima s ruralnog juga i jugozapada Sjedinjenih Američkih Država poznati po mračnim prikazima nasilja, gustoj prozi i stilističkoj slojevitosti. Za svoje je romane dobio brojne književne nagrade, među ostalima Pulitzerovu nagradu, National Book Award i National Book Critics Circle Award. Ekranizirani su mu romani Svi lijepi konji, Cesta, Božje dijete i Ovo nije zemlja za starce – film snimljen prema tom posljednjem romanu osvojio je četiri Oskara, uključujući onog za najbolji film. Cormac McCarthy pohađao je Sveučilište Tennessee u Knoxvilleu i od 1953. do 1956. služio je u američkim zračnim snagama. Čitatelji su se prvi put upoznali s njegovim zahtjevnim narativnim stilom u romanu The Orchard Keeper (1965.), u kojem govori o muškarcu iz Tennesseeja i njegovoj dvojici mentora. Otpadnicima od društva bavi se u romanima Outer Dark (1968.), u kojem je riječ o incestuoznom odnosu brata i sestre, Child of God (1974.), koji opisuje potonuće usamljenog čovjeka u izopačenost, i Suttree (1979.), čiji protagonist nadvladava opsjednutost smrću. McCarthyjev Krvavi meridijan (1985.), surovu pograničnu priču, kritičari su proglasili senzacijom i pozdravili kao remek-djelo. U njezinu je središtu četrnaestogodišnjak koji se pridružuje bandi razbojnika u lovu na Indijance duž granice SAD-a i Meksika četrdesetih godina 19. stoljeća. Njihov vođa, zlotvor Sudac, vodi bandu u niz zapanjujuće nemoralnih pothvata koji autoru služe za istraživanje prirode dobra i zla. McCarthy je postigao slavu romanom Svi lijepi konji (1992.) koji je osvojio nagradu National Book Award. Taj prvi dio njegove Pogranične trilogije pripovijeda o odrastanju Johna Gradyja Colea, Teksašanina koji putuje u Meksiko. Drugi dio, The Crossing (1994.), smješten u razdoblje prije i tijekom Drugog svjetskog rata, prikazuje živopisne pustolovine braće Billyja i Boyda Parhama, a usredotočen je na tri Billyjeva putovanja od jugozapadnog Novog Meksika do Meksika i natrag. Trilogiju zaključuje roman Cities of the Plain (1998.), u kojem se životi Johna Gradyja Colea i Billyja Parhama isprepletu kada se obojica zaposle na ranču u Novom Meksiku. Među njegovim je kasnijim djelima roman Ovo nije zemlja za starce (2005.), krvavi suvremeni vestern koji počinje propalom akcijom trgovanja drogom. U postapokaliptičnoj Cesti (2006.) otac i sin bore se za preživljavanje nakon katastrofe koja je gotovo potpuno uništila Sjedinjene Američke Države. Za taj je hvaljeni roman McCarthy dobio Pulitzerovu nagradu. Posljednji su njegovi objavljeni romani Putnik i Stella Maris (2022.).

Neponovljiva priča o ljubavi i smrti, djelo koje od svog objavljivanja oduševljava čitatelje diljem svijeta. Ovaj je roman objavljen s dvije različite naslovnice. Birajte prilagođenu naslovnicu izvornika (s ilustracijom) ili nagrađenu naslovnicu hrvatskog dizajnerskog studija. Za više detalja otvorite dolje rubriku "Više informacija". Ona vrsta knjige koja može promijeniti život. The New York Times Veličanstvena knjiga koju ćete preporučivati svima koje sretnete. Herald Sun Elegantno i potresno… Prekrasno i važno. Kirkus Reviews Kradljivica knjiga Priču iz 1939. godine i Njemačke kojom vladaju nacisti pripovijeda sama Smrt. Djevojčicu Liesel i njezina mlađeg brata majka je prisiljena povjeriti udomiteljima, a kad na putu prema novom domu Lieselin brat umre, djevojčica na njegovu grobu pronalazi knjigu uz koju će naučiti čitati i koja će joj promijeniti život. To je početak priče koja istražuje snagu riječi: njihovu moć da potaknu, uništavaju, ali i liječe. Gaseći žeđ za čitanjem, Liesel postaje kradljivica knjiga spašavajući ih iz lomača, skrivajući, čitajući… Roman o djevojčici i Smrti saga je o nadi i ljepoti koje opstaju usred užasa i tuge, zasluženo slavljen kao djelo koje se pamti. Kradljivica knjiga Markusa Zusaka prevedena je na više od 40 jezika i prodana u milijunima primjeraka diljem svijeta. Po nagrađivanom romanu australskog pisca snimljen je i veliki filmski hit u režiji Briana Percivala. “Čudesno izbalansirano pripovijedanje. ‘Kradljivica knjiga’ jest roman zadivljujućeg zamaha, majstorski ispričan.” The Guardian “Knjiga koja zaslužuje mjesto uz ‘Dnevnik Anne Frank’ i ‘Noć Elieja Wiesela’. Čini se da joj je suđeno da postane klasik.” USA Today “Sveobuhvatna, poetična i divno uobličena priča.” The Daily Telegraph O autoru Markus Zusak nagrađivani je australski pisac rođen 1975. u Sydneyju u obitelji imigranata iz Austrije i Njemačke. Pisanjem se počeo baviti još u srednjoj školi, a 1999. objavljuje svoj romaneskni prvijenac The Underdog, prvi dio trilogije za mlade o braći iz radničke obitelji Wolfe. Uslijedili su nastavci trilogije: Fighting Ruben Wolfe i When Dogs Cry, a saga inspirirana odrastanjem autora i njegova brata osvojila je čitatelje i kritičare. Pohvale kritike, kao i nagrade, pratile su i autorov četvrti roman, priču o maloljetnom taksistu, Ja sam glasnik. No Kradljivica knjiga (2005.) donijela mu je svjetsku slavu. Ubrzo nakon objavljivanja roman je postao bestseler, preveden diljem svijeta. Kradljivica knjiga, dočekana unisonim oduševljenjem kritike, samo na ljestvici najprodavanijih knjiga New York Timesa provela je više od desetljeća. Po romanu je 2013. snimljen i film u produkciji Twentieth Century Foxa u kojem naslovne uloge tumače Geoffrey Rush, Emily Watson i Sophie Nélisse. Godine 2018., nakon trinaest godina pauze, Markus Zusak objavio je šesti roman Od Claya most.