Roman “Prohujalo s vihorom” dobitnik je Pulitzerove nagrade!
Epski roman o ljubavi i ratu nezaboravna je kreacija opčinjavajućih prizora i uzbudljivih likova, tako živih da najdublje osjećamo njihove strahove i čežnje. Scarlett O’Hara i Rhett Butler pripovijedaju bezvremensku priču o opstanku u najtežim uvjetima i dvoje su najčuvenijih ljubavnika nakon Shakespeareovih Romea i Julije.
Scarlett O’Hara uživa u bezbrižnom mladenaštvu na Tari. Toj svojeglavoj ljepotici zelenih očiju zabavno je preotimati udvarače drugim djevojkama i šarmirati gospodu, a ljubavni jadi koje time izaziva najmanja su joj briga. Ona je sebi namijenila naočitog Ashleyja Wilkesa, i kao i uvijek, sigurna je u svoj uspjeh. Ali Ashley je zaručen za svoju rođakinju Melanie, i Scarlettin svijet okreće se naglavce. Atlanta je zahvaćena ratnim požarom i Scarlett uz pomoć tajanstvenog Rhetta Butlera uspijeva pobjeći na Taru. Ondje više ništa nije kao prije i Scarlett preuzima ulogu glave obitelji. Obijesna i ljupka djevojka postaje odlučna žena koja se s nevjerojatnom snagom brine o Tari i njezinim stanovnicima…
O autorici:
Margaret Mitchell bila je američka spisateljica i novinarka. Rođena u bogatoj i uglednoj obitelji još je kao dijete slušala priče iz Američkog građanskog rata. Novinarsku karijeru u The Atlanta Journalu prekinula je iz zdravstvenih razloga i napisala svoj jedini roman Prohujalo s vihorom. Objavljen 1936. roman je u nekoliko mjeseci prodan u milijunskoj nakladi, a 1937. ovjenčan Pulitzerovom nagradom. Prema njemu je snimljen i istoimeni film s Clarkom Gableom i Vivien Leigh u glavnim ulogama.
Roman “Prohujalo s vihorom” dobitnik je Pulitzerove nagrade!
Epski roman o ljubavi i ratu nezaboravna je kreacija opčinjavajućih prizora i uzbudljivih likova, tako živih da najdublje osjećamo njihove strahove i čežnje. Scarlett O’Hara i Rhett Butler pripovijedaju bezvremensku priču o opstanku u najtežim uvjetima i dvoje su najčuvenijih ljubavnika nakon Shakespeareovih Romea i Julije.
Scarlett O’Hara uživa u bezbrižnom mladenaštvu na Tari. Toj svojeglavoj ljepotici zelenih očiju zabavno je preotimati udvarače drugim djevojkama i šarmirati gospodu, a ljubavni jadi koje time izaziva najmanja su joj briga. Ona je sebi namijenila naočitog Ashleyja Wilkesa, i kao i uvijek, sigurna je u svoj uspjeh. Ali Ashley je zaručen za svoju rođakinju Melanie, i Scarlettin svijet okreće se naglavce. Atlanta je zahvaćena ratnim požarom i Scarlett uz pomoć tajanstvenog Rhetta Butlera uspijeva pobjeći na Taru. Ondje više ništa nije kao prije i Scarlett preuzima ulogu glave obitelji. Obijesna i ljupka djevojka postaje odlučna žena koja se s nevjerojatnom snagom brine o Tari i njezinim stanovnicima…
O autorici:
Margaret Mitchell bila je američka spisateljica i novinarka. Rođena u bogatoj i uglednoj obitelji još je kao dijete slušala priče iz Američkog građanskog rata. Novinarsku karijeru u The Atlanta Journalu prekinula je iz zdravstvenih razloga i napisala svoj jedini roman Prohujalo s vihorom. Objavljen 1936. roman je u nekoliko mjeseci prodan u milijunskoj nakladi, a 1937. ovjenčan Pulitzerovom nagradom. Prema njemu je snimljen i istoimeni film s Clarkom Gableom i Vivien Leigh u glavnim ulogama.
Osamdeset kazališnih monologa najizvođenijeg suvremenog hrvatskog dramatičara!
U ovoj neobičnoj knjizi autor je sabrao osamdeset monologa iz svojih kazališnih tekstova nastalih u protekla četiri desetljeća. Čitajući monologe nalik kratkih pričama, proći ćete kroz bogati komediografski i dramski opus u kazalištu najizvođenijeg hrvatskog pisca, čija su djela uprizorena na svim kontinentima, a njegove predstave je vidjelo više od četiri milijuna gledatelja. Bez sumnje će ovi monolozi biti dobrodošli ne samo ljubiteljima kazališne umjetnosti, nego i studentima glume, kandidatima koji idu na prijemni na Akademiju dramskih umjetnosti, kao i srednjoškolskim družinama kada odabiru tekstove za LIDRANO, a i brojnim kazališnim amaterima. Nad nekima od ovih tekstova ćete se zamisliti, neki će vas emotivno dodirnuti, a neki dobro nasmijati. U svakom slučaju: neće vas ostaviti ravnodušnima.
U svakom slučaju: neće vas ostaviti ravnodušnima.
O autoru knjige Kazališni monolozi:
Miro Gavran (1961.) najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu. Djela su mu prevedena na više od 40 jezika. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je više od 400 kazališnih premijera diljem svijeta, a pogledalo ih je više od četiri milijuna ljudi. Vjerojatno je jedini živući dramatičar u svijetu kojem su u čak pet zemalja organizirali kazališni festival njemu posvećen GavranFest ), na kojem se izvode predstave nastale isključivo prema njegovim dramama i komedijama.
Ostale naslove Mire Gavrana potražite ovdje.
Tokom poslednjeg leta dvadesetog veka jedan deda i njegovog unuk prvi put se sreću posle niza porodičnih nesporazuma koji su neminovno stvorili jaz između njih dvojice. Deda, Jevrejin, rođen petog septembra 1938, na dan kad su u Italiji doneti rasni zakoni, proveo je život ubeđen da pravo na život nema. Duboko zašao u godine, izabrao je mali planinski zaselak u kojem se za vreme rata skrivao sa svojom porodicom, da u njemu skonča svoj vek. Njegov unuk, osećajan i otvoren dečak, kojeg su mu poverili na čuvanje tokom očevog lečenja od opake bolesti, silovito i nepredviđeno prodire u poslednju etapu starčevog života. I dok na obalama veštačkog jezera podno planine dečak stiče prva istinska saznanja o životu, postavlja se pitanje da li će svojom nevinošću i dečačkim poletom uspeti i da izvuče umornog starca iz bolne neprilagođenosti koja ga je pretvorila u živu utvaru.
Novi roman Fabija Đede pripovest je ispričana u dva glasa – glasom unuka koji je već odrastao čovek i glasom njegovog dede – u kojoj se nevini dečji svet sreće sa svetom starih, oslikavajući dodir između početka i kraja života. Deo priče, onaj koji pripoveda starac, prožet je potresnim istinitim događajima i njihovim pogubnim posle
Ivi Hamilton ima jednu tajnu... Tajnu za koju ni ona sama ne zna. Za sada...
Ivi je žena uspješnog i lijepog Anta i majka ambiciozne, ostvarene Ane, i njena najveća briga u životu jeste da li će uspjeti da svrati na manikir prije nego što sačeka Anu da završi čas klarineta. Ona ne razmišlja o mnogo čemu drugom izvan svog kruga udobnosti.
Ali sve to će se uskoro promijeniti.
Jednog sunčanog jutra u Oksfordu jedno pismo - tempirana bomba – slijeće na Ivin besprekorno čisti otirač i okreće njen ugodni život naglavačke. Nešto što nije mogla ni da zamisli vrebalo je iz prikrajka da pokvari sve što joj je drago, i to nešto neće da nestane. Ivi će morati da preispita sve u svom brižljivo uređenom svijetu. Ivi je borac i ona će se boriti za ono što voli. A usput će otkriti da su ona sama i njen život složeniji i dublji nego što je mislila.
Šta će ostati isto? Šta će se zauvijek promijeniti? I da li je cio svijet jedne žene krhak koliko i njen najbolji porcelanski servis za ručavanje?
„Prva noć je roman noar pitak kao hladno pivo ili koka-kola, zavisi od sklonosti, ali svakako je hranjiv, a ne goji. Hrani pre svega jedan san: da muškarci i žene mogu jednog dana da nauče da razgovaraju ili barem da slušaju jedni druge.“
Darija Binjardi
Milano, mart 2008: jedna devojka i jedan muškarac provode prvu zajedničku noć. Vode ljubav, jedu, šapuću jedno drugom slatke besmislice. I razgovaraju. A ono što je počelo kao polušaljiv izazov: „Noćas mi moraš ispričati ceo svoj život", pretvorilo se u napeto putovanje u prošlost obeleženu dramatičnim događajima i nezamislivim obrtima, koju devojka uprkos tome pripoveda s osmehom i neodoljivom lakoćom.
Njena priča počinje davnim misterioznim zločinom, a završava se čudnim ljubavnim četvorouglom u kojem se ona na kraju suočava s tajnama svoga muža, ljubomorom svoga ljubavnika i bolesnom zaljubljenošću svog progonitelja. Napetost raste do samog kraja, kada se sve survava u neočekivani ishod, u konačno svođenje računa iz prošlosti, a budućnost je i dalje neizvesna. Tek u poslednjem poglavlju saznaćemo ko je taj muškarac: čovek koji je predano proživeo s tom devojkom sate ispunjene pričom o nasilju i nežnosti.
Napetost, kao zaštitni znak Montanarijevog stila, u ovom nesvakidašnjem romanu uzbudljivo je istakla najskrivenije strane muško-ženskih odnosa.
Autobus ljubičaste boje pripada Tomu Fitzgeraldu. Svakog petka navečer on je mjesto na kojem se sastaje istih sedmero ljudi koji njime iz Dublina putuju kući kako bi vikend proveli u Rathdoonu. Svatko od njih ima vlastiti unutarnji život nepoznat suputnicima. Tu je Nancy Morris, prava Gospođica Mouse, poznata po škrtosti. Dee Burke – obuzeta ljubavnom vezom s nevjernim liječnikom specijalistom. I Kev Kennedy, koji je tajna svima, uključujući i njegovu vlastitu obitelj. Autobusom putuje i Celia Ryan, koja se redovito vraća kući gdje zatiče majku sklonu skandalima. Naravno, i sam Tom Fitzgerald ima vlastite razloge za tako redovito vraćanje kući.
Šta ima da se kaže ako smo iza sebe imali ceo život za to, a onda nam odjednom ostane samo nekoliko minuta i sve je gotovo.“
Danijele i Bjanka poznaju se još od detinjstva. Ona je gimnastičarka i slikarka, a on pijanista. Čitave dane spokojnog detinjstva jedno drugom su društvo, uteha i podrška. Ali Danijele bi hteo da budu i nešto više, dok Bjankino mlado srce mašta o nečemu drugačijem što će doći i odvesti je u neki novi život, suviše neiskusna da na vreme prepozna pravu ljubavi i ceni osećanja koje je Danijele prema njoj gajio.
Međutim, život nikome od nas nije unapred dat, već je rezultat izbora koji pravimo. Kako bi se završila ova priča da je Bjanka prihvatila Danijelovu ljubav? Da li bi u životu sa njim bilo više radosti od života koji joj je doneo razvod braka i troje dece?
A on?
Ožalošćen bolešću i smrću svoje majke, razočaran neostvarenom ljubavlju, provlači se kao senka kroz život, kao duh u braku sa Kandinom, u kojem će emocije, pažnja i požrtvovanost ići samo u jednom smeru. U kući na jezeru, letargično pomiren sa onim što je moglo da bude, a nije, u društvu žene kojoj je dovoljno i sA!mo njegovo prisustvo, tavori predajući se muzici, kao jedinoj tvari kojoj je ostao veran.
Dvadeset godina kasnije srešće se Bjanka i Danijele ponovo, ali da li će jedno drugom reći sve što su oduvek hteli ili će se povući obeshrabreni vremenom koje za Danijela ističe sve brže.
NOVA IZDANJA
Druga knjiga iz serijala Nestašluk u Mejferu
Gospođica Dorkas Delansi, vikarova kći i zagovornica onih kojima život nije nimalo naklonjen, već godinama svoje srce uporno čuva od lovaca na miraz i pomodnih bezumnih laskavaca. Nijednog trenutka nije spremna na to da Alaster Makej, bivši oficir i večita prznica, osvoji njeno srce. Međutim, nakon što Alaster preuzme odgovornost za siroče koje Dorkasina porodica odbija da prizna, ona uviđa čast duboko skrivenu ispod njegovih grubih manira.
Alaster Makej nije jurišao u pakao sa Velingtonovom vojskom samo da bi mogao da se opija, odvodi žene u krevet i očijukanjem ispunjava svoj život nakon Vaterloa. Ozbiljan je, inteligentan i strastven u pogledu sopstvenih ciljeva – ali je strastven i kada je u pitanju Dorkas. On je čovek njenih snova i uzor zaodenut u karirani tvid, međutim, skandal koji se nadvija nad Dorkasinim životom znači da će ona morati da načini izbor između ljubavi i časti koja je Alasteru i te kako važna.
U svakoj je knjizi predgovor prva i u isti mah posljednja stvar; on ili treba razjasniti svrhu djela ili ga opravdati i odgovoriti na kritike. Ali čitatelje obično ne zanima svrha djela ni napadi u časopisima, pa stoga i ne čitaju predgovore. Šteta je što je tako, pogotovo u nas. Naše je čitateljstvo još toliko mlado i prostodušno da ne razumije basne ako na kraju nema pouke. Ne shvaća šalu, ne osjeća ironije - jednostavno je slabo odgojeno. Još ne zna da u pristojnu društvu i u pristojnoj knjizi nema mjesta otvorenu psovanju, da je suvremena naobrazba otkrila još oštrije, gotovo nevidljivo, a isto tako ubojito oružje koje, pod krinkom laskanja, zadaje neobranjive i točne udarce. Naše je čitateljstvo kao provincijalac koji je, slušajući razgovor dvojice diplomata s protivničkih dvorova, stekao dojam da i jedan i drugi obmanjuju svoju vladu, sve radi svoga divnog uzajamnog prijateljstva.
Godine 2021. u hrvatskoj kulturi obilježavamo 500. obljetnicu objavljivanja Judite Marka Marulića, oca hrvatske književnosti, a navršava se i dvadeset godina otkako je Miro Gavran objavio roman Judita, koji je do sada imao čak 12 izdanja na hrvatskome jeziku te 12 izdanja u prijevodima diljem svijeta. Knjiga ukoričuje biblijski izvornik, koji je nadahnuo Marulića i Gavrana, Marulićev ep i Gavranov roman, čime se otvara novi prostor za intertekstualnu igru.
Ovu vrijednu obljetničku knjigu u pogovoru je komparativnom analizom popratila prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović.
O AUTORU:
MIRO GAVRAN najprevođeniji je i najizvođeniji hrvatski pisac čija su djela prevedena na 38 jezika. Njegove knjige imaju više od 200 izdanja u zemlji i inozemstvu. U ranim proznim tekstovima opisuje život u hrvatskoj provinciji, oslikavajući male ljude, svojevrsne antijunake, koji zadržavaju pozitivan odnos prema životu čak i kada se suoče s nepravdom. U kasnijem opusu počinje ispisivati psihološko-egzistencijalne romane insipirirane Biblijom tako da biblijske junake približava senzibilitetu suvremenih čitatelja. Stoga ga rado čitaju svi, pronalazeći u tim romanima univerzalne humane poruke.
U Odabranim dramama 2001. – 2021. Gavran se predstavlja izborom od devet drama nastalih u protekla dva desetljeća, od kojih se pet prvi put tiska u knjizi. Pogovor ovom vrijednom izdanju napisao je Venko Andonovski, vodeći suvremeni makedonski dramatičar, romanopisac, sveučilišni profesor i semiotičar kazališta. Riječ je o dramama koje pružaju sjajan materijal glumcima i redateljima za gradnju sugestivnih predstava, ali bez sumnje ovi tekstovi su zanimljivi i za čitanje, poput devet atraktivnih pripovijesti kojima se na umjetnički uvjerljiv način tematizira naša suvremenost.
O autoru:
Miro Gavran (1961.) najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu. Djela su mu prevedena na više od 40 jezika. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je više od 400 kazališnih premijera diljem svijeta, a pogledalo ih je više od četiri milijuna ljudi. Vjerojatno je jedini živući dramatičar u svijetu kojem su u čak pet zemalja organizirali kazališni festival njemu posvećen GavranFest ), na kojem se izvode predstave nastale isključivo prema njegovim dramama i komedijama.
Roman U registraturi ključno je djelo Ante Kovačića i najznačajniji roman hrvatskoga realizma.
Tiskan je u nastavcima u časopisu Vijenac te objavljen kao knjiga tek 1911.
Ovaj klasik hrvatske književnosti ocrtava potresnu sliku našeg društva na kraju 19. st.
Po romanu je snimljena i istoimena kultna televizijska serija.
O AUTORU:
Ante Kovačić je ostao zapamćen kao cijenjeni pjesnik, novelist i romanopisac te jedan od najpriznatijih predstavnika hrvatskog realizma.
Rođen je 6. lipnja 1854. Studirao je pravo, a osim najpoznatijeg romana U registraturi, napisao je i romane Baruničina ljubav, Fiškal, Među žabari te satiru Smrt babe Čengićkinje.
Autor je i većeg broja, za hrvatsku književnost značajnih, pripovijedaka poput Ladanjske sekte, Ljubljanske katastrofe, Miljenke, Zagorskog čudaka i drugih.
Umro je 1889. godine.
U svojoj sedmoj knjizi – ovoga puta je riječ o medusobno povezanim pripovijestima – ugledni britanski pisac Kazuo Ishiguro istražuje ideje ljubavi, glazbe i prolaznosti na različitim mjestima – Venecija, London, Hollywood itd. Kako sam podnaslov knjige navodi („pet priča o glazbi i sutonu“), glavni likovi „Nokturna“ mahom su glazbenici koje u smiraj dana progone njihove sudbine. Zvijezde ove knjige nisu, dakako, tipični „slučajevi“ – Ishigura inspiriraju posrnule pjevačke zvijezde, ulični ili kavanski svirači, pa čak i vrsni glazbenici – valjda sudbinom autsajderi, koji se bore sa svojim biografijama, emocijama i brakovima. Kao spisatelj, Ishiguro je talentiran da o teškim temama i osjećajima piše jednostavno, lijepo i čisto s pokojom kapljicom neočekivanog humora. Stilistička savršenost njegove proze pomalo podsjeća na standarde revijalne glazbe, ili glazbe raspoloženja kako se to nekada kod nas govorilo, no iza te uglačanosti krije se virtuozna prozna suita koju će čitatelji dugo pamtiti.
U svakoj priči radi se o glazbi i sutonu, no Kazuo Ishiguro – pisac na vrhuncu slave – uvodi i u dublje teme: cijenu uspjeha, nepostojanost postignuća, nadmetanje između taštine i ljubavi u svakome srcu.
ADAM KIRSCH
Još jednom je za ljubitelje sofisticirane proze Kazuo Ishiguro napisao nešto sasvim drukčije.
BARBARA HOFFERT
O autoru:
Kazuo Ishiguro (1954.) britanski pisac rođen u Nagasakiju, živi u Engleskoj od 1960. godine. Dosad je napisao osam proznih knjiga. Već je njegov drugi roman, An Artist of the Floating World, 1986. odnio nagradu Whitbread za knjigu godine. Ishigurov najpoznatiji nas lov, roman Na kraju dana, osvojio je Booke rovu nagradu godine 1989. Istoimeni popularni film snimio je redatelj James Ivory 1993. godine. Roman Nikada me ne ostavljaj (2005.) književni kritičari časopisa Time uvrstili su među stotinu najboljih romana na engleskom jeziku svih vremena. Godine 2015. objavljen mu je roman The Buried Giant. Kazuo Ishiguro dobio je 2017. godine Nobelovu nagradu za književnost.
Preveo: Miloš Đurđević
Ostale naslove iz kategorije drama potražite ovdje.
„Na rubu pameti“ Krležin je roman objavljen prvi put u Zagrebu 1938. godine, a na novo se izdanje čekalo punih šesnaest godina — do ponovne normalizacije odnosa tadašnje Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. Naime, ovaj je roman umnogome obojen politikom i kritikom zlokobnih društvenih pojava u međuraću, koje su kulminirale u Drugome svjetskom ratu. Ubojstva „malih“ ljudi, malograđanština i borba intelektualaca s moćnicima koji su bogatstvo i ugled u društvu stekli na neprimjeren način provlače se kroz svih dvanaest poglavlja ovoga uzbudljivog romana, no te su teme, nažalost, aktualne i danas.
Ovaj je Krležin roman jedini s pripovjedačem u prvom licu jednine, a protagonist je pobunjenik u društvu „cilindraša“ — doktor prava koji vrlo dobro poznaje građansko zagrebačko društvo — koji kritizira ubojstva četiriju oso–ba što ih je počinio jedan gospodarski moćnik, a koji se tim činom hvalio na jednoj večeri. Moralna osuda takva čina usmjerit će privatni život i karijeru glavnog junaka na rub društva i rub pameti.
Pogovor ovom izdanju napisao je akademik Pavao Pavličić.
Zemlja jutarnje tišine je roman suprotnosti, spajajući sociopolitički komentar s pričom o neobičnom prijateljstvu, groteskne i apsurdne situacije s nadrealnim i jezivim viđenjem budućnosti. Roman se temelji na istraživanju autora dok je sam bio turist u Sjevernoj Koreji.
Adam i Benjamin znatiželjnici su suprotnih političkih stajališta, konfliktnih svjetonazora i dramatično drugačijih temperamenata. Upoznaju se kao turisti u Sjevernoj Koreji, lutajući od velebnih socijalističkih palača Pyongyanga do siromašnih i zapuštenih ruralnih područja. U međusobnoj mentalnoj igri šaha, Adam i Benjamin počinju kršiti stroga pravila, dovodeći sebe i druge u opasnost zbog svoje pogubne znatiželje, budući da Sjeverna Koreja ne oprašta olako loše ponašanje…
U paralelnoj radnji, tajanstveni Stranac se budi u ruševinama uništenog Pyongyanga u nuklearnom ratu, tražeći odgovore na užasnu situaciju u kojoj se našao…
O AUTORU:
Lovorko Marić rođen je 1987. godine u Zagrebu. Bavi se pisanjem romana i eseja od malih nogu, a s dvanaest godina završio je pisanje igrokaza za djecu „Pas Gorostas i Mačak Živčak“, koji je objavljen trinaest godina kasnije. Nakon završene srednje škole u Zagrebu, studirao je u Austriji i Australiji, a sada živi i radi u Zagrebu. Zahvaljujući svojim „turističko-istraživačkim putovanjima“ u geopolitički aktivnim mjestima, o kojima redovito drži prezentacije i izlaganja, stekao je iskustva koja dramatizira u svojim djelima fikcije – Zemlja jutarnje tišine njegov je debitantski roman.
