fbpx
Postani član

Drama, klasici

Drama, klasici

Pozadinska ilustracija
Pretraga

Prikaz 17–21 od 21 rezultata

-20%
  • Ilustracija knjige
, ,

DRAME O GLEMBAJEVIMA

Miroslav Krleža
Mozaik knjiga
Drame o Glembajevima zaseban su dramski ciklus u opusu Miroslava Krleže a u njega se ubrajaju drame U agoniji, Gospoda Glembajevi, Leda i U logoru. Riječ je o iznimno psihološki snažnim, analitičko-realističkim konverzacijskim dramama. U tim dramama autor se svjesno i namjerno udaljuje od „vanjske dinamike“ svojih ranih dramskih tekstova i okreće se tzv. „nordijskoj školi“, skandinavskoj dramatici, za koju je karakterističan realistički dramski postupak. Za razliku od drama u kojima prevladava kvantitativna dramaturgija, u ovim dramama, predstavnicama kvalitativne dramaturgije, Krleža ujedno dezintegrira mit o zatvorenoj građanskoj zajednici i rastvara amoralnost i licemjerje, ali i istinu o varalicama i ubojicama koji se prikazuju kao ugledni članovi društvene i obiteljske zajednice. Drame je pogovorom popratila Mira Muhoberac, a uvrštene su tri drame: Gospoda Glemabjevi, U agoniji i Leda. O autoru knjige Drame o Glembajevima: Miroslav Krleža (Zagreb, 7. VII. 1893. – Zagreb, 29. XII. 1981.) autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti XX. stoljeća i pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvješćivanju hrvatskog društva, što je njegov opus učinilo jednom od središnjih odrednica u izgradnji moderne Hrvatske. Za vrijeme svojega života tiskao je sljedeće dramske tekstove: Legenda (Književne novosti, 1914.), Maskerata (Književne novosti, 1914.), Hrvatska rapsodija (Savremenik, 1917.), Kraljevo i Cristoval Colon (poslije Kristofor Kolumbo), prvi put tiskani u knjizi Hrvatska rapsodija 1918., Michelangelo Buonarroti (Plamen, 1919.), U predvečerje (Plamen, 1919.), Galicija (Kritika, 1922.), Adam i Eva (Kritika, 1922.), Golgota (Srpski književni glasnik, 1922.), Vučjak (1923.), U agoniji (Hrvatska revija, 1928.), Gospoda Glembajevi (1928.), Leda (1932.), U logoru (1934.), Aretej (Mogućnosti, 1959.), Saloma (Forum, 1963.), Put u raj (Forum, 1970.). Pisao je i poeziju (Pan, Tri simfonije (1917.), Pjesme I, Pjesme II (1918.), Pjesme III, Lirika (1919.), Knjiga pjesama (1931.), Knjiga lirike (1932.), Simfonije (1933.), Balade Petrice Kerempuha (1936.), Pjesme u tmini (1937.) i prozu, autor je romana Povratak Filipa Latinovicza (1932.), Na rubu pameti (1938.), Banket u Blitvi (1938.), Zastave (1962.).
26,30 KM 32,90 KM
  • Ilustracija knjige
,

BEZ UTJEHE

Kazuo Ishiguro
Mozaik knjiga
Slavni pijanist Ryder na gostovanju u tipičnom Bezimenom srednjoeuropskom gradu susreće mnoštvo bizarnih likova i postupno biva uvučen u seriju zlokobnih događaja, intriga i prijetnji. On polako shvaća kako je sa svakim od tih likova nekako povezan i da su njegovi postupci upravo fatalni za njihove sudbine. Ryderove reminiscencije su eliptične i fragmentarne, a on sam se sakriva iza hladne maske profesionalnog umjetnika, koji se svojevoljno izdvojio od stvarnosti i bilo kakvog angažmana. Njegova artistička introspekcija vodi u sebičnost i izolaciju. Smješten u (ne)prepoznatljivi ambijent mračnih ili slabo osvijetljenih ulica, tijesnih salona i prostranih šuma, roman Bez utjehe priča je o svijetu protkanom bizarnim strahovima, snovima i noćnim morama, čiji su likovi osuđeni na amneziju. Slično Nabokovu, Kafki ili Thomasu Mannu, i Ishiguro vidi Srednju Europu kao simboličku paradigmu našeg vremena: to je svijet sastavljen od kolopleta apsurdnih snova i noćnih mora kojim plove bunovni likovi, nesposobni da komuniciraju s bliskim osobama, postajući žrtvama opasnog uvjerenja kako umjetnost može biti utočište od kaosa modernog života. “Fantastično, srdito i zabavno.” THE NEW YORKER “Bez utjeheje roman neusporedive širine i originalnosti.” ANITA BROOKNER “Ryder ponekad zvuči kao Kafkin lik uhvaćen u misteriozan, nejasan i mračan zaplet koji nadmašuje njegovu moć shvaćanja.” MICHIKO KAKUTANI, NEW YORK TIMES O autoru romana Bez utjehe: Kazuo Ishiguro (1954.) britanski pisac rođen u Nagasakiju, živi u Engleskoj od 1960. godine. Dosad je napisao osam proznih knjiga. Već je njegov drugi roman, An Artist of the Floating World, 1986. odnio nagradu Whitbread za knjigu godine. Ishigurov najpoznatiji nas lov, roman Na kraju dana, osvojio je Booke rovu nagradu godine 1989. Istoimeni popularni film snimio je redatelj James Ivory 1993. godine. Roman Nikada me ne ostavljaj (2005.) književni kritičari časopisa Time uvrstili su među stotinu najboljih romana na engleskom jeziku svih vremena. Godine 2015. objavljen mu je roman The Buried Giant. Kazuo Ishiguro dobio je 2017. godine Nobelovu nagradu za književnost. Prevela: Ivana Šojat Kuči Ostaje naslove iz kategorije drama potražite ovdje.
22,90 KM
-20%
  • Ilustracija knjige
, ,

POSLJEDNJI STIPANČIĆI

Vjenceslav Novak
Mozaik knjiga
U Posljednjim Stipančićima, jednom od najboljih i najznačajnih romana hrvatskog realizma, Vjenceslav Novak s jedne strane opisuje društveni i javni život Senja u prvoj polovici XIX. stoljeća, koji obilježavaju propadanje pomorske trgovine, klasna i politička previranja te osobito rađanje ilirskih ideja, a s druge privatni život obitelji Stipančić, s naglaskom na muško-ženske odnose. Politički život Senja prikazan je s gledišta muškarca, Ante Stipančića, a privatni sa ženskoga gledišta, koje dijele majka i kći, Valpurga i Lucija Stipančić. Roman je pogovorom popratila Julijana Matanović. O autoru: Vjenceslav Novak (Senj, 1859. – Zagreb,1905.) hrvatski je književnik, glazbeni pisac i skladatelj. Školovao se u Senju, Gospiću, Zagrebu i Pragu, a radio je kao nastavnik glazbe i urednik časopisa. Nakon pjesničkoga početka, u prvim pripovijetkama, neoromantičarskoga tona, tematski je vezan uz rodni Senj i njegovu okolicu (Podgorske pripovijetke, 1889.). Približava se realističkoj poetici te u kasnijim novelama tematizira socijalna pitanja (Nezasitnost i bijeda, U glib, 1901; Iz velegradskog podzemlja, 1905.). Najuspješnijim djelom smatra se roman Posljednji Stipančići (1899.), obiteljska saga u kojoj se političke i društvene promjene prelamaju u sudbini pojedinaca. Ostale knjige iz kategorije Drame i klasici potražite ovdje.
23,90 KM 29,90 KM
  • Ilustracija knjige
, ,

NA ZAPADU NIŠTA NOVO

Maria Remarque Erich
Mozaik knjiga
Roman Na zapadu ništa novo donosi priču o devetnaestogodišnjem Paulu Bäumeru koji se, nemajući pojma što zapravo čini, prijavljuje za odlazak u rat, iz školske klupe na bojište. Knjiga je u međuvremenu postala općim dobrom, iako je i dalje potresna pri svakom čitanju. Dirljivo je i uznemirujuće pratiti kako Bäumer, umjesto očekivana oduševljenja ratom i kratke pustolovine, doživljava svu okrutnost pokolja i besmisleno umiranje svojih prijatelja. Erich Maria Remarque je stvorio klasično djelo svjetske književnosti koje ni danas nije izgubilo snagu. Smatra se jednim od najvažnijih djela o Prvome svjetskom ratu. Ovim senzacionalnim romanom Remarque je postigao velik uspjeh, otvorio si put prema svjetskoj slavi te ponudio sliku strahota modernog rata koja ima bezvremensku vrijednost. Roman se sada, više od pedeset godina od zadnjeg hrvatskog prijevoda, pojavlje u novom, izvrsnom, prijevodu Branke Grubić. Erich Maria Remarque, rođen 1898. godine u Osnabrücku, pohađao je Katoličku učiteljsku školu. Godine 1916. odlazi u rat, a nakon rata radi kao pomoćni učitelj. Zatim obavlja različite poslove te nakraju postaje urednikom u Hannoveru, a od 1925. godine u Berlinu. Remarque je 1932. godine otišao iz Njemačke i živio je u Ticinu u Švicarskoj. Njegove knjige Na zapadu ništa novo (1929.) i Povratak (1931.) spalili su nacisti, a 1938. godine oduzeto mu je državljanstvo. Od 1939. godine Remarque je živio u Sjedinjenim Američkim Državama te 1947. godine stekao američko državljanstvo. Umro je 1970. godine u Ticinu.
28,90 KM
-20%
  • Ilustracija knjige
, ,

U REGISTRATURI

Kovačić Ante
Mozaik knjiga
Roman U registraturi ključno je djelo Ante Kovačića i najznačajniji roman hrvatskoga realizma. Tiskan je u nastavcima u časopisu Vijenac te objavljen kao knjiga tek 1911. Ovaj klasik hrvatske književnosti ocrtava potresnu sliku našeg društva na kraju 19. st. Po romanu je snimljena i istoimena kultna televizijska serija. Ante Kovačić je ostao zapamćen kao cijenjeni pjesnik, novelist i romanopisac te jedan od najpriznatijih predstavnika hrvatskog realizma. Rođen je 6. lipnja 1854. Studirao je pravo, a osim najpoznatijeg romana U registraturi, napisao je i romane Baruničina ljubav, Fiškal, Među žabari te satiru Smrt babe Čengićkinje. Autor je i većeg broja, za hrvatsku književnost značajnih, pripovijedaka poput Ladanjske sekte, Ljubljanske katastrofe, Miljenke, Zagorskog čudaka i drugih. Umro je 1889. godine.
22,30 KM 27,90 KM

Pratite nas na socijalnim mrežama

Ostanite u toku sa najnovijim objavama na našim oficijelnim profilima

Facebook Instagram
Pozadinska ilustracija