Pretraga
Prikaz 17–24 od 24 rezultataSorted by latest
VIZANTIJSKI SVET
Radivoj Radić
Laguna
„Eto zašto preplovih mora, i sad
Pristižem u Vizant, sveti grad.“
– Vilijam B. Jejts
Istorija nije samo sazdana od datuma, bitaka, vladara, ideologije i religije. U senci tih kategorija ostaje skriven život koji je strujao, kao i ljudi koji su postojali, ljudi sa svojim vrlinama i manama, svedeni na brojke i uokvireni sintagmom „tiha i nema većina“. Upravo takvi ljudi tvorili su osnovnu supstancu iz koje je sazdan vizantijski svet. Pripovestima u ovoj knjizi autor taj svet približava svima koji žele da ga upoznaju i čitaoce vodi na bajkovito putovanje u blistavu i nadmoćnu carevinu, na prvi pogled optočenu aurom svečane ukočenosti i velelepnog sjaja.
Knjiga istoričara i vizantologa Radivoja Radića govori o tome kako se živelo na vizantijskom selu i u gradu, kako su proslavljani praznici, kako su živeli mirjani a kako duhovnici, šta se jelo i šta se pilo, kakvi su bili školstvo i obrazovanje.
„Vizantija je jedina država s ’ove’ strane Kineskog zida koja je opstala toliko dugo, preko jedanaest stoleća, od antičkih vremena do zore novog doba. Njeni ideolozi su smatrali da joj pripada neprikosnoveno pravo na univerzalnu vlast nad čitavom hrišćanskom vaseljenom i da njen car ‒ kao božji izaslanik na zemlji ‒ gordo stoji na vrhu zamišljene piramide srednjovekovnih vladara. Svoju dugovečnost duguje sposobnosti da se repression menja i prilagođava, ali da pri tom ostavlja utisak ’promišljene nepromenljivosti’.“
– R. Radić
„Vizantijska civilizacija bila je grčka i evropska. U neprekinutom lancu koji povezuje modernu kulturu sa onom iz antičke Grčke, postojala bi velika praznina da Vizantija nije spasila od propasti blaga antičke civilizacije i borila se hiljadu godina da ih sačuva sa čovečanstvo“.
– Luj Breje
HARIZMA CARA DUŠANA – ISTORIJA I PAMĆENJE
Kosta Nikolić
Laguna
Istorija i pamćenje
Uspon države za vreme cara Stefana Dušana omogućio je proglašenje carstva, verovanje da će Srbija zameniti Vizantiju i zaustaviti dolazak Turaka. Padom pod tursku vlast i gubljenjem velikog dela svog srednjovekovnog nasleđa, narod je, u otporu potčinjavanju, čuvao kroz predanja svest o caru Dušanu i slavnoj državi Nemanjića kao potvrdu svog postojanja. Istovremeno, to sećanje je budilo nadu u borbi za slobodu. Kult Dušana Silnog obnovljen je u oslobodilačkim ratovima u XIX veku, a san o obnavljanju Dušanovog carstva još dugo je nadahnjivao politička stremljenja u Srbiji.
„Još zapovedi carstvo mi: Ako piše pismo carstvo mi, ili iz srdžbe, ili iz ljubavi, ili iz milosti za nekoga, a to pismo razara zakonik, nije po pravdi i po zakonu sudije tome pismu da veruju, nego da sude i vrše kako je po pravdi.“
– (Dušanov zakonik, član 171, „O zakonu“, 1349. godine)
„Knjiga Koste Nikolića donosi jedan novi, unekoliko 'iskošen', ali nesporno sveobuhvatan pogled na epohu kralja i cara Stefana Dušana. S druge strane i ne manje značajno, veliki srpski srednjovekovni vladar, njegova uloga i mesto u istoriji, sagledani su i kroz prizmu proteklog vremena u okvirima svojevrsne 'kulture pamćenja' u našoj sredini.“
– Radivoj Radić
-20%
20,00 KM
25,00 KM
ZEKKUM I NESANICA
Murat Baltić
Mladinska knjiga Sarajevo
„Čovjek u životu piše samo jednu knjigu“ – tako reče rahm. Dževad Karahasan. Ova knjiga to potvrđuje jer je samo jedna etapa u dugom životu njenog glavnog lika Saila.
On poseban, čudnih godina, čudne kose od 1111 dlaka na glavi, još čudnije trobojne brade koja je indikator prepoznavanja dobra i zla. Sailove godine su također godine iskustva, a iskustvo je znanje. On sa sobom nosi svete knjige koje je Bog preko Poslanika dao čovječanstvu. Okvir njegovog razumijevanja su poruke iz Kur'ana, Tore i Novog Zavjeta.
Glavna ličnost dolazi u Sarajevo na Kurban-Bajram, taj najradosniji dan, dan svečanosti sljedbenika Kur'ana. I baš na taj dan 1992. godine počinje opsada, granatiranje, paljenje, ubijanje i zvjesrstva od strane ljudi koji pale biblioteke – koji ne vole knjige. Nije to napad samo na muslimane, islam, Bošnjake, građane Bosne i Hercegovine i Bosnu, već na civilizaciju – Sarajevo je multietnički grad, osovina civilizacije kao što je i Jerusalem. To nasluti i Rebeka Vest u svom djelu CRNO JAGNJE I SIVI SOKO (1939). Samo je jagnje simbol žrtve – KURBANA – a sivi soko, simbol tzv. nebeskog naroda – simbol Zla.
Vođen instinktom, on ide u zapaljenu UNIVERZITETSKU BIBLIOTEKU i spašava knjige, jer „spasiti i jednu knjigu sevap je i uspjeh“, a u knjigama traži drugu polovinu Znaka. Grad Sarajevo će biti džehenem za njegove stanovnike skoro četiri godine. Zekkum je džehenemsko drvo i njegove plodove jedu stanovnici u mraku i strahu, u ranama i smrti.
Sail biva svjedokom zločina i kazni. Meni kao čitaocu koji je preživio u Bosni tu svjetsku agresiju poznato je skoro sve što se događalo u tom sarajevskom džehenemu, ali čitalac koji to nije doživio neće vjerovati, jer ne može pojmiti okrutnost i veličinu zla.
Autor je pravnik, on i ne pokušava biti sudija nego sve prepušta Stvoritelju onako kako stoji u svetim knjigama. Izuzetno je dobro opisao ono što su Sarajevo i Bosna preživjeli u periodu 1992-1995. godine. Izuzetno je intelektualno napisao knjigu, ne roman, knjigu koja je obojena bojama Sailove brade. U njoj nailazimo i vjerskog i filozofskog i epskog.
Knjiga završava optimističnim činom – sadnjom, iz pepela izvađene sadnice drveta – smrče, kao simbola vječitog života. Zaista mu je divna molitva Bogu:
„Dragi Bože! Prihvati ovo malo stablo i ukabuli mi nijet da se ovdje primi. Okrijepi njegovo sićušno tijelo, uspravi ga visoko i izvuci iz svog ugljevlja. Pobijedi rušilačku, neljudsku, nečovječnu, nagonsku, osobine stvora Tvoga. Ovom malom biljkom ukaži mu na njegovo neznanje. Ovom zelenom bojom što nastaje, mješavinom bijele i crne. A gdje je jedna, a gdje druga...“
Slične mislim sam imao, i imam, kad sam presađivao svoju sekvoju i druge sadnice drveća, da bi u toku rata zaklonio svoju kuću i okućnicu od pogleda onih koji su nas gađali topovima, tenkovima, haubicama, VBR-ovima, patovima i pamovima.
Knjigu preporučujem prvo kao historijsko svjedočanstvo, kao istinu, zatim kao duboko umno djelo koje upućuje u opominje.
mr. Dževad Abazović
ZEKKUM I NESANICA - RECENZIJA
Problem opstajanja Bošnjaka u njihovoj novijoj historiji tematski je zadatak broj jedan u prozi Murata Baltića.
U trilogiji romana pod nazivom Fetva, Baltić najviše problema posvećuje temi iseljavanja. U prvom romanu iz ove trilogije, (Fetva) tu problematiku tretira kroz XIX vijek. U romanu Zekkum i nesanica, ovaj problem razrađuje kroz blokade i ubijanje Sarajeva, ali i drugih gradove, te bošnjačkih bogomolja i spaljivanje kulturnih institucija u periodu od 1992. pa do kraja rata.
Zajednički je samo glavni lik Sail, koji 1806. godine polazi iz Jerusalema u svijet da traži lijeka svom bolu, a on je u nesklađenosti života tri religije (islam, kršćanstvo i jevrejstvo) koji se manifestira u njegovoj trobojnoj (zelena, crna i žuta) bradi od 1111 dlaka. Tako on preko Sjenice (1809. godina – Fetva) dospijeva u Sarajevo 1992. godine na prvi dan ubijanja ovog grada (Zekkum i nesanica).
Pisac postavlja pitanja rušenja i paljenja biblioteka u Rimu, Aleksandriji i Sarajevu, te navještava i četvrtu veliku biblioteku što će biti spaljena u neposrednoj budućnosti. On želi da Sarajevo proglasi evropskim Jerusalemom, dakle tim univerzalnim ljudskim gradom. Povrh svega, opet egzistencijalno pitanje čovjeka, kao jedinke i vrste ne dajući mu puno šansi za opstanak.
Zakkum i nesanica posjeduje niz kvaliteta. To je jedan od prvih bošnjačkih romana sa valjanom umjetničkom distancom u odnosu na ratnu stvarnost, pa je tortoman koji ne svjedoči već priča priču, roman koji se ne vodi logikom dokumentarnosti, već fiktivnog u organiziranju svoje priče. Ovo je roman veoma lijepog i ubjedljivog jezika, one usmene tradicije bosanskog jezika koja se očuvala u Sandžaku. U Zekkumu i nesanici stvarnosni planovi su nadgrađeni univerzlanim simbolima koji dolaze iz islamske duhovnosti, pri čemu se ukazuje sraz zmeđu metafizičkog i zemaljskog plana čovjekove egzistencije, između stvarnosti i onog što nosi i govori knjiga.
Enver Kazaz
LISTA GOSPODINA MALKOLMA
Suzan Alen
Mladinska knjiga Beograd
Ako ste ljubitelj istorijskih romansi, ovo je pravi roman za vas.
Uvaženi gospodin Džeremi Malkolm traži ženu, ali ne bilo koju ženu. Kao meta provodadžijskih majki i očajnih debitantki, on je odlučan da izbegne lovce na sreću i pronađe skoro savršenu ženu, onu koja će ispuniti kvalifikacije na njegovoj dobro sastavljenoj listi. Ali nakon godina potrage, počinje da očajava da će ikada uspeti. Dok Selina Dalton ne stigne u grad.
Selina, vikarova ćerka ograničenih sredstava i stranac u visokom društvu, oduševljena je kada je njena prijateljica Džulija Tislvejt pozove u London, dok ne sazna da je sve to deo zavere da se osveti gospodinu Malkolmu. Selina nerado učestvuje u Džulijinoj zaveri, posebno nakon što je upoznala neodoljivog gospodina Malkolma, koji se čini veoma drugačijim od arogantnog nitkova iz Džulijinog opisa.
Ali kada gospodin Malkolm počne da ocenjuje Selinu u odnosu na svoje nedostižne standarde, Selina odlučuje da i ona ima neke svoje zahteve, i on ako želi da ih ispuni, mora prvo da otkrije pravog čoveka iza...g. Malkolmove liste.
GERNIKA
Dejv Boling
Mladinska knjiga Beograd
Ova čudesna saga o ljubavi, porodici i ratu odvija se u baskijskom gradu Gernika u periodu prije, tokom i nakon građanskog rata u Španiji.
Pošto se burne 1935. našao na pogrešnoj strani, Migel Navaro odlučuje da napusti ribarsko selo Lekeitio i krene put Gernike, središta baskijske kulture i tradicije. Usred tog izolovanog bastiona demokratskih vijrednosti Migel nalazi više od novog života - nalazi nekoga za koga će živjeti: harizmatičnu Miren Ansotegi, gracioznu plesačicu i potomka jedne od najuglednijih porodica u gradu.
Njih dvoje će otkriti ljubav koju ni rat, ni tragedije neće uništiti. Istorija i fikcija prepliću se u ovoj dirljivoj priči o opstanku porodice, ljubavi i tradicije. Razorno bombardovanje Gernike uoči Drugog svetskog rata za Baskijce je bilo napad na dušu njihove nacije, a za ostatak svijeta zločin protiv humanosti bez presedana. Pikaso će ovjekovječiti svoj doživljaj Gernike na muralu, koji će postati globalna ikona.
U svom prvom romanu Boling daje viđenje ljudi neobičnog ponosa i spremne da svoje vrijednosti, svoju zemlju i svoje voljene sačuvaju po svaku cijenu.
ŽUDNJA ZA SLOBODOM
Jane Feather
Leo Commerce
Strastvenu ljubavnu vezu na kušnju dovode okrutna ratna zbivanja i političke okolnosti. Samo ljubav i žrtvovanje mogu prebroditi i pobijediti mržnju i osvetoljubivost. Povijesni roman o američkoj borbi za neovisnost od engleskog kolonijalnog jarma, s mnogo ljudskih žrtava u nemilosrdnim bitkama, ali i s prizorima iz bogataškog aristikratskog i vojničkog okružeja. Jedan pobunjenik i jedna aristokratkinja fatalno se zaljubljuju, a pripadaju protivničkim stranama u tom ratu. ŽUDJETI ZA SVOJIM SNOM, Tko je Bryony bila prije negoli je nakon nesreće izgubila pamćenje? Nije to mogla reći, a nije mogao niti naočit neznanac koji je riskirao svoj život da spasi njezin. No uskoro stiže dan kad će Bryony otkriti je li američki pobunjenik u kojega se sve jače zaljubljuje ujedno i njen zakleti neprijatelj. Nije upitno da će ga slijediti - kao i svoje srce - no hoće li joj on to dopustiti. ŽUDJETI ZA SVOJOM ŽELJOM, Patriot Benedict Clare ima dužnost prema svojoj zemlji - a sad i prema ovoj ponositoj, neovisnoj ženi čija je strast žarka kao i njegova. No Ben je uvjeren da nijedna prosječna žena ne bi slijedila put kojim on mora ići - a kamoli žena Bryonyina podrijetla i odgoja. No već je otkrio da Bryony nije obična žena pa će se to dvoje srčanih pobunjenika upustiti u senzualnu pustolovinu u okolnostima doista povijesnih razmjera..…
TROJA-PAD KRALJEVA
David Gemmell
Mozaik knjiga
TROJA – PAD KRALJEVA je treći i završni dio epske sage o Troji. Ovaj napeti roman oduševit će sve koji vole povijesnu, epsku priču, nabijenu akcijom.
Nakon uzbudljivoga prvog dijela Gemmellove trilogije, u kojem su se prožimali najdublji ljudski osjećaji poput ljubavi i mržnje, te nastavka, u kojem se najavljivao neizbježan rat, u posljednjem dijelu objavljen je rat, a u krvožednim bitkama sudjeluju junaci, vječno živi u pričama koje odjekuju mnogim stoljećima.
Na Veliku zelenu pučinu spušta se mrak, a drevni svijet burno se podijelio. Na pogibeljnim ravnicama pokraj zlatnoga grada Troje skuplja se vojska odana mikenskomu kralju. Među njima je i Odisej, glasoviti pripovjedač, koji je protiv volje postao saveznik Mikenjana, svjestan da će se u bitci uskoro morati suočiti s nekadašnjim prijateljima.
U gradu čeka trojanski kralj, koji, bolestan i ogorčen, nadu polaže u dva junaka: svojega najmilijeg sina Hektora i zastrašujućega Helikaona, koji se Mikenjanima kani ljuto osvetiti za smrt svoje žene. Objavljen je rat, a u krvožednim bitkama sudjeluju junaci, vječno živi u pričama koje odjekuju mnogim stoljećima.
O autoru:
DAVID GEMMELL rodio se u Londonu, u Engleskoj, u ljeto 1948. U šesnaestoj godini izbačen je iz škole pa je postao izbacivač i radio u noćnim klubovima u četvrti Soho. Bio je vrlo rječit i pri razrješavanju neugodnih situacija oslanjao se na svoju slatkorječivost. Ta nadarenost napokon mu je pribavila posao neovisnog novinara u londonskim listovima Daily Mail, Daily Mirror i Daily Express. Prvi roman, Legenda, objavio je 1984. i još uvijek se izdaju nova izdanja, pri čemu je objavljen i u obliku grafičkog romana.
U nešto više od dva desetljeća književnoga rada napisao je tridesetak romana. Neprestano su na vrhu popisa uspješnica londonskoga Timesa, a prodani su u milijunskim nakladama. O njegovoj popularnosti svjedoči podatak da su mu djela prevedena na brojne svjetske jezike. Pišući posljednji dio trilogije Troja preminuo je 2006. godine u engleskom Hastingsu, a roman je, slijedeći njegove nacrte, dovršila supruga Stella i objavila 2007. godine.
Ostale naslove Davida Gemmella potražite ovdje.
BIJELI CIGANI – Čuvarica ljudskih duša (Kopiraj)
Adnan Ćatović
Beskrajna priča
📖 Književna kritika romana Bijeli Cigani – Čuvarica ljudskih duša by Adnan Miršab Ćatović
Bijeli Cigani Adnana Miršaba Ćatovića roman je koji djeluje na nekoliko isprepletenih razina: povijesnoj refleksiji, kulturnom identitetu i egzistencijalnoj potrazi. To nije samo narativ o marginaliziranoj skupini, već šira meditacija o ljudskoj pripadnosti i cijeni slobode.
✨Teme i simbolika
Paradoksalni naslov Bijeli Cigani odmah signalizira dualnost. S jedne strane, „Cigani“ (povijesno marginalizirana zajednica) simboliziraju raseljavanje, slobodu i opstanak izvan konvencionalnih struktura. S druge strane, pridjev „bijeli“ sugerira čistoću, drugost i otuđenje. Zajedno otvaraju prostor u kojem roman postavlja pitanja: Ko definira identitet? Ko odlučuje ko pripada, a ko ostaje autsajder?
Ćatović isprepliće društvenu stvarnost s metaforom, a roman postaje manje o jednoj etničkoj skupini, a više o univerzalnom otuđenju. „Bijeli Cigani“ utjelovljuju sve koji žive na marginama društva, a ipak zadržavaju dostojanstvo i sjećanje.
📖 Stil i jezik
Ćatovićeva proza balansira između lirskog opisa i izravne naracije. Koristi jednostavan, ali evokativni jezik, često slažući slike koje podsjećaju na tradicije usmenog pripovijedanja. Ritam njegovih rečenica nosi odjeke bošnjačkih balada, stvarajući ton koji se čini istovremeno intimnim i epskim. Ponekad emocionalni naboj teksta nadjačava njegovu jasnoću, ali taj višak odražava strast teme.
Dijalog je posebno snažan - neuglađen, sirov i stvaran - dajući autentičnost likovima. Čitatelji su uvučeni u razgovore koji se čine proživljenima, a ne konstruiranima.
👨👩👦👦 Karakterizacija
Likovi u Bijelim Ciganima nisu samo pojedinci već i nositelji kolektivnog sjećanja. Oblikuju ih trauma, predrasude i teret povijesti. Dok bi neki kritičari mogli tvrditi da riskiraju postati arhetipovi (vječni lutalica, potlačeni sanjar, čuvar tradicije), Ćatovićeva pažnja prema detaljima spašava ih od klišeja. Njegovi likovi dišu kontradikcijama: ponosni, a opet slomljeni, slobodni, a opet okovani, vidljivi, a opet nevidljivi.
🌍 Historijski i kulturni kontekst
Roman se smješta u balkanski kontekst obilježen raseljavanjem, borbom za identitet i slojevitom poviješću. Ćatović ne pokušava romantizirati ili ocrniti bilo koju zajednicu; umjesto toga, pokazuje kako povijesne okolnosti guraju ljude u uloge koje nisu birali. Zbog toga roman Bijeli Cigani odjekuje izvan svog geografskog okruženja - govori o globalnim iskustvima migracije, egzila i kulturnog preživljavanja.
💡 Zaključak
Bijeli Cigani djelo su koje od čitatelja traži da se suoče s neugodnim pitanjima: Šta znači pripadati? Šta je sloboda ako dolazi po cijenu isključenja? Ćatović stvara roman koji je istovremeno ogledalo Balkana i univerzalna priča o ljudskom dostojanstvu. Iako nije bez strukturnih ekscesa, knjiga uspijeva stvoriti snažno književno svjedočanstvo.
To je roman koji će posebno odjeknuti kod čitatelja koji cijene književnost koja izaziva koliko i tješi - onih koji ne traže samo priču, već meditaciju o ljudskom stanju.
Sinopsis
Arslan Softić je kao i svaki dječak pun snova, nade i očekivanja od budućnosti. Uskoro će postati gimnazijalac. Voljom vlastitog oca, odrastao je neopterećen demonima prošlosti, bez svijesti o vrtlozima historije koja se neprestalno ponavlja. Kad dobije počasnu pozivnicu za bajram od starijeg prijatelja koji je dugo bio strah i trepet zeničkih ulica, shvata da poziv nije slučajan. Baš kao ni njihovo dugo prijateljstvo. Edber Hadžiahmetović - Cober, mladi filolog i historičar burne prošlosti, pozvao ga je s razlogom. Želi mu otkriti istinu o minulim vremenima s namjerom da mu preda časni poziv Čuvara... poput baklje koja se ne smije ugasiti.
U ambijentu tavanske tišine suočiće se s mnogim tajnama iz rustične sehare. Na stotine starih pisama desetljećima je stajalo u kovčegu šifrirano starim bosanskim pismom. Cober je većinu dnevnika i pisama prilagodio na njemu razumljivu latinicu. U staroj fotelji započinje Arslanovo putovanje kroz vrijeme; putovanje od dva stoljeća i njegovo Preobraženje. U pisanim svjedočanstvima sačuvalo se sve što su Duhovi Pakosti željeli pokriti. Kroz sudbinu dvije povezane porodice, otkriće šta se zbilo u Sjenici 1809, Kolašinu 1858, Užicu 1868. godine i u mirnodopskoj Vraneškoj dolini, krvave 1924. godine. Čitajući svjedočanstva davno umrlih ljudi, otkriće nešto i o sebi; tajnu zbog koje je pozvan kako bi i sam jednog dana postao Čuvar... čuvar sjećanja na ljudske duše.
Bijeli Cigani uzbudljiv je, potresan i napet historijski roman u nastavcima o Duhovima Pakosti i Čuvarima Istine koji ne pristaju na zaborav i sudbinu španskih muslimana. Ovaj spisateljski prvijenac inspirisan je istinitim događajima.