Pretraga
Prikaz 1–24 od 88 rezultataSorted by latest
Novo
SLOBODNI PAD
William Golding
Znanje
U romanu Slobodni pad William Golding donosi snažnu i introspektivnu priču o identitetu, krivnji i granicama ljudske slobode. Prateći život umjetnika Samuela Mountjoya, pripovijest se razvija kao potraga za odgovorom na ključno pitanje: u kojem je trenutku izgubio slobodu izbora?Kroz niz fragmentiranih sjećanja na djetinjstvo, školovanje, ljubavne odnose i ratna iskustva, Mountjoy razotkriva vlastitu prošlost, suočavajući se s odlukama koje su ga postupno oblikovale. Njegovo osobno preispitivanje prerasta u univerzalnu refleksiju o odgovornosti, moralnosti i odnosu između slobodne volje i okolnosti koje nas određuju.William Golding, autor znamenitog romana Gospodar muha i dobitnik Nobelove nagrade za književnost, u ovom je djelu ponovno otvorio pitanja o ljudskoj prirodi, odgovornosti i slobodi. Goldingov prepoznatljiv stil, obilježen modernističkom strukturom i psihološkom dubinom, oblikuje slojevito i potresno djelo koje ne nudi jednostavne odgovore, već potiče čitatelja na vlastito promišljanje. Slobodni pad jedno je od njegovih najosobnijih i filozofski najzahtjevnijih djela.
Kad je William Golding primio Nobelovu nagradu za književnost, Zaklada A. B. Nobela za njegove je romane izjavila da “rasvjetljavaju stanje čovjeka u svijetu današnjice”. Rođen u Cornwallu 1911., Golding se školovao u gimnaziji u Marlboroughu i na koledžu Brasenose na Oxfordu. Prije nego što je postao pisac, bio je glumac, predavač, mornar na brodici, glazbenik i učitelj. Godine 1940. pridružio se Britanskoj kraljevskoj ratnoj mornarici i sudjelovao u borbama s oklopnjačama, podmornicama i letjelicama te u lovu na bojni brod Bismarck.Njegov prvi roman Gospodar muha odbilo je nekoliko izdavača i jedan književni agent. S hrpe za otpis spasio ga je mladi urednik u kući Faber and Faber i objavio ga 1954. Prodan je u nekoliko milijuna primjeraka, preveden na 35 jezika i adaptiran na filmsko platno 1963. u režiji Petera Brooka. Golding je napisao još jedanaest romana, uključujući Nasljednike i Zvonik, kao i jednu dramu i dvije zbirke eseja. Godine 1980. dobiva nagradu Booker za djelo Rites of Passage (Inicijacije), a 1983. Nobelovu nagradu za književnost. Godine 1988. proglašen je vitezom. Umro je u svojem domu u ljeto 1993.
Novo
ORKANSKI VISOVI
Emily Bronte
Znanje
Svojim jedinim romanom Emily Brontë rastače konvencije viktorijanskog romana i stvara tekst koji se opire tumačenju, ali ne prestaje privlačiti. Orkanski visovi nisu ljubavni roman, nego oluja koja razdire iluziju o romantičnoj ljubavi i otkriva njezino lice kao opsesiju, prokletstvo i sudbinu. Na ogoljenim vrištinama, gdje nesmiljeni vjetar briše granice između prirode i ljudske duše, Emily Brontë ispisuje priču o strasti koja ne poznaje pomirenje ni zaborav. Ljubav između Catherine Earnshaw i Heathcliffa divlja je, destruktivna i neumoljiva — sila koja nadživljava djetinjstvo, razum, pa i samu smrt. Orkanski visovi ostaju trajno nemirno djelo koje i danas svojom sirovom ljepotom i okrutnom poetikom razotkriva mračne, neukrotive slojeve ljudske prirode i nadilazi vrijeme i književne okvire.»Emily Brontë kao da razdire sve po čemu prepoznajemo čovjeka, pa te bezimene, prozirne obrise ispuni takvim naletom života da oni nadmaše i samu zbilju.«– Virginia Woolf
Emily Jane Brontë(1818.–1848.) bila je engleska književnica i pjesnikinja, najpoznatija po svom jedinom romanu, klasiku "Orkanski visovi" (Wuthering Heights). Živjela je povučeno u Haworthu, a pisala je pod pseudonimom Ellis Bell. Njezina poezija i proza ističu se intenzivnom strašću, mistikom i snažnim opisima prirode. 1846. izdala je zbirku pjesama zajedno sa sestrama Charlotte i Anne pod pseudonimima (ona je bila Ellis Bell). Godine 1847. objavljuje svoj jedini roman "Orkanski visovi", koji je isprva neshvaćen, a kasnije prepoznat kao remek-djelo engleske književnosti. Umrla je od tuberkuloze u dobi od samo trideset godina.
Novo
ORAŠAR I KRALJ MIŠEVA
E. T. A. Hoffmann
Znanje
Godine 1816. njemački književnik E. T. A. Hoffmann napisao je pripovijest Orašar i kralj miševa.Ljupko ukrašen, zagonetni orašar kojeg djevojčica Marija dobiva na dar donosi joj Božić poput nijednoga prije: orašar oživljava i, nakon što porazi zlog kralja miševa u borbi, odvodi malenu u kraljevstvo lutaka.Hoffmannova neodoljiva priča puna čarolije i tajanstvenosti, inspiracija za slavni balet, i danas predstavlja savršen prikaz dječjeg, čudesnog doživljaja Božića.
Ernst Theodor Amadeus Hoffmann, njemački književnik, skladatelj, glazbeni kritičar i crtač (Königsberg, danas Kalinjingrad, Ruska Federacija, 24. I. 1776 – Berlin, 25. VI. 1822). Po naobrazbi pravnik, istodobno studirao glazbu. Od 1808. djelovao kao dirigent, redatelj i kazališni slikar u Bambergu, potom bio glazbeni ravnatelj kazališne družine »Seconda« u Dresdenu i Leipzigu. Od 1814. stalno živio u Berlinu. Višestruko darovit, uz skladanje je uspješno slikao i pisao. Prve novele i priče, uzore romantičkog pripovjedalaštva, skupio je u knjizi Fantazije u Callotovoj maniri (Fantasiestücke in Callot’s Manier, I–IV, 1814–15), a zatim stvarao roman Đavlovi eliksiri (Die Elixiere des Teufels, I–II, 1815–16) i fantastične i jezovite pripovijetke Noćne zgode (Nachtstücke, 1817). U zbirci novela i književnih bajki Serapionova braća (Die Serapions-Brüder, I–IV, 1819–21) izdvaja se novela Majstor Martin bačvar (Meister Martin der Küfer), koja je R. Wagnera nadahnula za operu Majstori pjevači, i glasovita kriminalistička pripovijest Gospođica pl. Scudéry (Das Fräulein von Scudéry). Autobiografske elemente sadrže Životni pogledi mačka Murra (Lebens-Ansichten des Katers Murr, I–II, 1820–22). Hoffmannovi tekstovi uvjerljivo dočaravaju svijet snova, hipnoze, telepatije i strave. Novim pripovjednim oblicima, sablasnom i nadnaravnom atmosferom i motivikom snažno je utjecao na sebi suvremene i na mlađe pisce (A. Musset, H. Balzac, G. Byron, W. Scott, Ch. Dickens, E. A. Poe, F. M. Dostojevski). Hoffmannove pjesničke vizije nadahnule su i glazbenike (R. Schumann, J. Offenbach, F. Busoni). Smatra ga se prvim modernim glazbenim kritičarom, pretečom R. Schumanna i R. Wagnera te teoretikom romantičkog opernoga kazališta.
Novo
KVAKA 22
Joseph Heller
Znanje
Smještena u Italiju tijekom Drugog svjetskog rata, ovo je priča o pilotu ratnog zrakoplovstvaYossarianu, simulantu bez premca, bijesnom što ga tisuće ljudi koje nikada nije upoznao pokušavaju ubiti. No njegov pravi problem nije neprijatelj, već njegova vlastita vojska, koja neprestano povećava broj zadataka koje piloti moraju obaviti ne bi li završili svoju službu. Yossarianu se nemoguće izvući iz opasnih misija koje su mu dodijeljene, jer postoji Kvaka 22, zloglasno birokratsko pravilo: samo lud čovjek može biti pošteđen letenja, ali ako podnese zahtjev za poštedu, to je dokaz da je razuman i stoga mora i dalje izvršavati borbene zadatke.
Ovaj satirični, tragikomični antiratni roman brzo je po objavljivanju stekao kultni status među čitateljima u SAD-u, da bi ga potom prigrlila publika diljem svijeta. Do danas je to najčitaniji američki roman o Drugom svjetskom ratu.
»Po meni, dva su velika američka romana u posljednjih pedeset godina. Kvaka 22 jedan je od njih.« Stephen King
»Jedna od najboljih antiratnih knjiga ikada napisanih.« Vanity Fair
»Rock ‘n’ roll od romana. Ne postoji ništa slično.« Norman Mailer
»Kvaka 22 jedini je ratni roman koji sam ikad pročitala a da ima ikakvog smisla.« Harper Lee
O AUTORU:
Joseph Heller, američki pisac (New York, 1. V. 1923 – New York, 13. XII. 1999). Ratni pilot u II. svjetskom ratu, poslije novinar i predavač književnosti. Njegov prvi roman Kvaka 22 (Catch-22, 1961), o zbivanjima u ratnoj zrakoplovnoj postrojbi, jedno je od najznačajnijih i najranijih djela američkoga postmodernizma: spojem apsurda, nihilizma, apokaliptičkih vizija, crnoga humora, paradoksa i slobodne jezične igre steklo je kultni status, a naslov mu je postao engleski kolokvijalizam za označavanje zamršena problema. Slijedili su: roman Nešto se dogodilo (Something Happened, 1974), pesimistični prikaz općeg osjećaja krivnje i međusobnoga sumnjičenja likova, Čovjek vrijedan zlata (Good as Gold, 1979), satira židovsko-američke proze i života u Washingtonu, te Sam Bog zna (God Knows, 1984), strukturiran kao monolog biblijskoga junaka Davida u suvremenom američkome žargonu.
Novo
GOSPOĐA PALFREY U HOTELU CLAREMONT
Elizabeth Taylor
Znanje
Jedne kišovite nedjelje u siječnju, udovica gospođa Palfrey stiže u londonski hotel Claremont gdje kani provesti preostale dane. U hotelu je dočeka četvero stalnih, pomalo ekscentričnih ibeskrajno radoznalih gostiju, kojima se dani vrte oko rasporeda objeda i televizijskog programa. Stoički se bore protiv dvaju neprijatelja – dosade i sve bliže smrti. Jedinu promjenu unose povremeni posjeti članova obitelji. Ali nitko ne dolazi u posjet gospođi Palfrey. Sve dok se jednoga dana neočekivano ne sprijatelji sa zgodnim mladim piscem Ludom, a u Claremontu pretpostave da joj je on unuk. Igrajući svoje uloge, lažni baka i unuk zajedno se opiru usamljenosti koja vreba nad oboma.Remek-djelo spisateljice Elizabeth Taylor, odmah po objavljivanju nominirano za nagradu Booker, na Guardianovom je popisu 100 najboljih romana napisanih na engleskom. S divnim smislom za ironiju i odabir znakovitih detalja, Taylor je stvorila jedinstven glas i nezaboravnu pripovijest koja je doživjela čak dvije ekranizacije.
»Majstorski prikaz tragikomične dirljivosti svakodnevnog života.« – The Daily Telegraph
»Crnohumorna priča o usamljenosti, razočaranju i životu u starosti.«– New York Review of Books
»Roman koji neprestano iznova očarava.«– Kingsley Amis
Elizabeth Taylor (1912.–1975.) bila je britanska spisateljica romana i kratkih priča vješta u portretiranju likova, napose žena, junakinja svakodnevnog života »bez vatrometnih prevrata i velikih podviga«, kako u pogovoru ovom prvom hrvatskom izdanju kaže prevoditeljica Snježana Husić.
Novo
FRANKENSTEIN
Mary Shelley
Znanje
Kad je Mary Shelley 1816. počela pisati Frankensteina, bila je tek devetnaestogodišnjakinja, kći dvoje znamenitih mislilaca, filozofa Williama Godwina i feministkinje Mary Wollstonecraft. No njezin roman, nastao gotovo slučajno u krugu pjesnika i vizionara okupljenih oko lorda Byrona, pokazao se jednim od najtrajnijih tekstova modernog doba, ubrzo nadmašio okvire gotske književnosti i postao djelo koje definira trenutak kada čovjek, opijen vlastitim otkrićima, počinje sumnjati u granice vlastite moći. Shelley je, spajajući filozofiju, znanost i poeziju, ispisala priču o stvaranju i odgovornosti, o znanju koje se pretvara u teret te samoći uma koji više ne poznaje suosjećanje.Frankenstein; ili Moderni Prometej oblikovan je u složenoj, višeglasnoj strukturi i prožet simbolikom prometejske pobune i biblijskog pada. U njemu se isprepliću snovi o napretku i slutnje o katastrofi, uz stalnu napetost između strahopoštovanja i tjeskobe pred novim dobom. Upravo u tom spoju vizionarskog nadahnuća i sumnje njegova je trajna snaga: roman je to koji je nagovijestio znanstvenu fantastiku, ali i zadržao moralnu i poetsku dubinu tragedije. Danas se Frankenstein čita kao jedno od ključnih djela zapadne književnosti, tekst koji je nadahnuo nebrojene interpretacije i ostao simbol čovjekove težnje da ovlada prirodom i neizbježnog straha od njezine osvete. Mary Shelley stvorila je roman koji pripada i prošlosti i budućnosti, priču o stvaranju koja i danas ostaje svježa, poticajna i zastrašujuće aktualna.Ovo se izdanje temelji na izvornom tekstu Frankensteina objavljenom 1818. godine, prvoj, autentičnoj verziji romana koja otkriva mladenačku smjelost autorice i njezinu izvornu nesputanu imaginaciju.
Mary Wollstonecraft Shelley engleska je književnica, kći W. Godwina i M. Wollstonecraft. U dobi od 16 godina pobjegla je s P. B. Shelleyem, za kojega se udala 1816. Nakon muževljeve smrti vratila se u Englesku (1823), gdje je pisala i živjela povučeno, te uređivala muževljeva djela za tisak. Najpoznatija je po romanu Frankenstein (1818., prerađen 1831), a od ostalih djela ističu se roman Posljednji čovjek (The Last Man, 1826), o uništenju ljudskoga roda kugom, te brojne kratke priče, biografije te putopise. Priča za djecu Maurice iz 1820. otkrivena je 1997. i objavljena 1998.
Novo
DJEVOJKA S BISERNOM NAUŠNICOM
Tracy Chevalier
Znanje
Delft, 1664. Šesnaestogodišnja Griet dolazi u kućanstvo cijenjenog slikara Johannesa Vermeera kako bi radila kao sluškinja, no zbog njezina zanimanja za njegovo slikarsko umijeće, kao i iznimne percepcije, on je ubrzo angažira da postane i njegova pomoćnica.Ovo je priča o intrigantnom odnosu slikara i njegova modela koji prijeti skandalom, oljubavi i umjetnosti, društvenim konvencijama i ondašnjim pravilima ponašanja…Najpoznatije Vermeerovo djelo Djevojka s bisernom naušnicom nadahnulo je spisateljicuTracy Chevalier da napiše istoimeni roman koji je odmah po objavljivanju postaosvjetskim bestselerom i do danas je preveden na četrdeset jezika.
»Očaravajuća priča koja odražava eleganciju slike koja ju je i inspirirala.«Wall Street Journal
Tracy Chevalier rođena je u Washingtonu i završila je studij engleskog jezika na Sveučilištu u Ohiu. Autorica je jedanaest romana među kojima se ističu Djevojka s bisernomnaušnicom, Djevičanski plavo, Posljednji bijeg, Samo jedna nit i druge. Djevojka s bisernom naušnicom postala je međunarodna uspješnica koja je prodana u više od pet milijuna primjeraka, te osvojila nagradu Barnes and Noble Discover Award. Prema njoj je snimljen i hvaljeni film s Colinom Firthom i Scarlett Johannson u glavnim ulogama. U Znanju su dosad objavljeni njeni romani Posljednji bijeg i Samo jedna nit. Tracy Chevalier danas živi u Londonu sa suprugom i sinom.
-10%
ČIČA GORIO
Onore de Balzak
Laguna
Remek-delo koje opisuje složenost ljudske sudbine
To što se dogodilo tome ocu može se dogoditi i najlepšoj ženi sa čovekom koga mnogo voli: ako mu dosadi svojom ljubavlju, on ode i izbegava je, služeći se kojekakvim niskostima. Tako biva sa svim osećanjima. Naše je srce riznica, ako ga odjednom ispraznite, onda ste propali. Kao što ne opraštamo čoveku koji je ostao bez prebijene pare, tako isto ne opraštamo ni osećanju koje se u celosti ispolji. Taj otac dao je sve. Davao je punih dvadeset godina, i svoju nežnost, i svoju ljubav; dao je sve svoje bogatstvo za jedan dan. Kad su njegove kćeri dobro iscedile limun, koru su bacile na ulicu.
Jedan od najvećih Balzakovih romana Čiča Gorio je majstorska studija roditeljske ljubavi i realističan prikaz pariskih naravi. To je, pre svega, tragična priča o bogatom ocu koga je opsesivna ljubav prema ćerkama gurnula u finansijski krah, a onda i u smrt.
Na početku romana upoznajemo Ežena de Rastinjaka, mladića iz osiromašene plemićke porodice, koji iz provincije dolazi u Pariz sa velikim ambicijama i željom da se uzdigne na društvenoj lestvici. U tom poduhvatu će mu pomagati okoreli i misteriozni kriminalac Votren. Rastinjak će pokušati da iskoristi sve prilike koje mu se budu ukazale, a na tom putu će se zaljubiti u jednu od dve Gorioove ćerke i tako uplesti u njihovu porodičnu priču.
Čiča Gorio je složen i upečatljiv roman koji je po objavljivanju 1835. godine kritikovan zbog brutalne iskrenosti i pesimistično opisanog društva. Danas se smatra jednim od najznačajnijih Balzakovih dela jer na maestralan način opisuje „kola civilizacije“, koja mrve i gaze one koji ne umeju da im izmaknu.
„Onakvim kakvim kakvim ga znamo, devetnaesti vek je Balzakov izum.“
– Oskar Vajld
STROGO PRAĆENI VLAKOVI
Hrabal Bohumil
Buybook
Strogo praćeni vlakovi najpoznatiji je roman Bohumila Hrabala, jednog od najznačanijih čeških književnika. Radnja romana smještena je potkraj Drugog svjetskog rata, a u središtu se nalazi mladi Miloš Hrma, radnik na željeznici. Većinu vremena provodi baveći se svojim ljubavnim životom i strahovima koji ga ne napuštaju, no jednog dana dobit će važnu obavijest – kroz njegovu stanicu uskoro će proći vlak prepun municije, a neko bi na njega trebao baciti eksploziv...Objavljeno u okviru projekta "Riječi u pokretu" podržanog od strane programa Evropske unije Kreativna Evropa.
BERLIN ALEXANDERPLATZ
Alfred Doblin
Buybook
Franz Biberkopf pušten je iz zatvora, gdje je služio kaznu zbog ubistva svoje djevojke. Iako je čvrsto odlučio da će od sada pa nadalje živjeti poštenim životom, od trenutka kada upoznaje Reinholda, makroa i beskrupuloznog kriminalca, čini se da je tu pobožnu želju nemoguće ispuniti. Dok se Franz bori da preživi, suočavajući se sa siromaštvom, nezaposlenošću, kriminalom i rastućim nacizmom u Njemačkoj dvadesetih, sudbina ga zavrava pružajući mu malo užitka prije nego što se okrutno okomi na njega.
Sam velegrad postaje protivnik dobroćudnom, ali prgavom Franzu, koji pokušava prkositi zavodljivom, ali i nemilosrdnom okruženju. Kroz kolaž novinskih izvještaja, pijanki i urbanog slenga, uranjamo u živote malih ljudi, prostitutki i kriminalaca, osjećajući žamor grada koji lomi one koji se izgube u njegovoj noći.
"Berlin Alexanderplatz" veliki je roman urbanog života koji stvara, stilizuje i rekonstruiše grad, kako u javi, tako i u snu; oponaša njegove pokrete i ritmove; ovjekovječuje njegove gostionice, klaonice, stanove i haotične ulice. Od trnja do zvijezda, ovo je cijelovita slika grada.
"Roman poput bjesomučnog vodopada, onog koji prijeti da će potopiti čitataoca u buri senzacija. Dugo je smatran behemotom njemačkog književnog modernizma, suprotnost Uliksu."
The New Yorker
"Veliki pisac koji se uhvatio ukoštac s korijenima tame u našeg doba..."
The New York TimesObjavljeno u okviru projekta "Riječi u pokretu" podržanog od strane programa Evropske unije Kreativna Evropa.
STRAH OD LETENJA
Erica Jong
Buybook
Isadora Wing je sita svega. Dozlogrdilo joj je da je psihoanaliziraju. Dozlogrdio joj je postdiplomski studiji. Dozlogrdile su joj svađe s mužem. Dozlogrdili su joj snovi koji se nikad ne ostvaruju. Misli da zna šta traži i kako će to naći. Ali potraga za neobaveznim seksom postaje put samoostvarenja: tjera je da preispituje vlastita mišljenja, ideale i ono što stvarno želi u životu...Prvi put objavljena 1973. godine, revolucionarna, nesputana priča o Isadori Wing i njenoj želji da slobodno leti izazvala je nacionalnu senzaciju. Potaknula je fantazije, zapalila rasprave i u engleski jezik uvela jednu notornu novu frazu. Sada, nakon pedeset godina, ovaj revolucionarni roman i dalje je bezvremenska priča o samoostvarenju, oslobođenju i ženskosti."Neustrašivo i dosad neviđeno."John Updike, The New Yorker"Ova knjiga će promijeniti tok istorije književnosti."Henry Miller"Pustolovna, duhovita, dirljiva avantura Isadore Wing... koja bježi od supruga psihoanalitičara i kreće u potragu za užitkom i za samom sobom."The New York Review of Books"Izvanredno... istovremeno urnebesno smiješno i veoma mudro."Los Angeles Times"[Roman] pun požude... urnebesno smiješan... maestralno ostvarenje."Houston Chronicle"Roman koji je pomicanjem granica redefinisao seksualnost."O Magazine
-10%
STO I JEDAN DALMATINAC
Dodi Smit
Laguna
Prvi put u prevodu na srpski jezik, roman po kojem je snimljen čuveni Diznijev animirani film.
Reklo bi se da su Pongo i Gospođa najsrećniji par u Psećem kraljevstvu. Gospodin i gospođa Dirli, njihovi „ljubimci“, kako ih dalmatinci od milošte zovu, neizmerno ih vole i o njima se lepo staraju. Uz to, odskora su postali roditelji petnaest neodoljivih štenaca. Ali ta sreća neće dugo trajati. Dalmatinci su privukli pažnju Kruele de Vil, porodične prijateljice Dirlijevih koja obožava krzna i ne preza ni od čega kako bi sebi nabavila kaput od dalmatinaca. Ubrzo nakon njene posete Dirlijevima, štenci nestaju. A kako nijedna ljudska istraga nije pomogla da se štenci nađu, Pongo i Gospođa uzimaju stvar u svoje šape i kreću na put, rešeni da spasu svoje mladunce.
U ovom nezaboravnom romanu Dodi Smit, punom živopisnih predstavnika pseće vrste, beskrajno će uživati svi ljubitelji pasa i pisane reči.
„Roman poseduje sve elemente dobre priče – toplinu i humor, imaginaciju i neizvesnost.“ – Chicago Sunday Tribune
-10%
ŠALA
Milan Kundera
Laguna
„Nemoguće je dočarati svu suptilnost, komediju i mudrost ovog prelepog romana.“ – Salman Ruždi
Kad se sve uzme u obzir, u osnovi sam se slagao sa svakom Marketinom tvrdnjom – kao i ona, i ja sam verovao čak i u revoluciju u Zapadnoj Evropi – samo jednu stvar nisam odobravao: što se oseća zadovoljnom i srećnom dok ja patim za njom. Stoga sam kupio razglednicu i (da je povredim, šokiram, zbunim) napisao: Optimizam je opijum za narod! Zdrav duh smrdi na glupost. Živeo Trocki! Ludvik.
Jedna šala bila je dovoljna da Ludvik izgubi sve: mladost, studije, ljubav, poverenje prijatelja. Izbačen iz Partije i sa fakulteta, poslat je na prinudni rad, da bi se godinama kasnije vratio kao ogorčen čovek opsednut osvetom. Ali dok pokušava da sprovede svoj jednostavan plan – osvetiti se prijatelju koji ga je izdao tako što će mu zavesti ženu – otkriva da život ima poseban smisao za humor i da su najveće šale obično na naš račun.
Objavljen 1967. godine, Kunderin prvi roman odmah je uzburkao duhove, ubrzo je zabranjen u Čehoslovačkoj, ali je širom sveta dočekan kao jedno od ključnih dela savremene književnosti. Luj Aragon ga je nazvao „jednim od najvećih romana veka“, a Filip Rot romanom u kojem se prepliću snaga Dos Pasosa i filozofska lucidnost Kamija. Danas, više od pola veka kasnije, Šala ostaje nezaobilazno štivo evropske književnosti XX veka kao univerzalna priča o apsurdu ideologije, krhkosti ljudskih odnosa i ironiji istorije koja se uvek podsmeva našim planovima.
„Iako prikazuje ’košmar života u totalitarnoj državi’ – staljinističku atmosferu paranoje, denuncijacija i besmislenih kazni –
Šala nije samo politički roman.“ – Le Monde
„Duhovita, tužna, uzbudljiva, mudra, veličanstvena knjiga.” – Sunday Times
-10%
ROMEO I JULIJA
Vilijam Šekspir
Laguna
Šta sadrži ime? Ruža bi davala slatki miris, pa ma kako je mi zvali.
I Romeo bi, i da se ne zove tako, zadržao svoje savršenstvo i bez tog imena. Romeo, odbaci to ime što nije deo tebe sama, pa sam ja tvoja.
Romeo je Montagi, Julija Kapulet. U prelepoj Veroni dve suparničke plemićke porodice prolile su mnogo krvi. Ali u trenutku kada se upoznaju na zabavi u Julijinoj kući, njih dvoje se zaljube i brzo odluče da žele da se venčaju.
Njihova zabranjena ljubav se komplikuje ubistvima koja su posledica neprijateljstva dve porodice i odigravaju se uporedo s tajnim venčanjem. Niz nepredviđenih slučajnosti odvešće ih u tragičnu smrt koja će njihove porodice suočiti s posledicama nerazumne mržnje.
Ova bezvremena priča o prokletoj ljubavi jedna je od najuticajnijih drama u istoriji književnosti i doživela je nebrojene adaptacije, kako u pozorištu tako i na filmu.
„Šekspir je izmislio formulu u kojoj seksualno postaje erotično kada ga prekrije senka smrti.“ – Harlod Blum
„On je stvorio pozorište.“ – Volter
-10%
ROMAN O LONDONU II
Miloš Crnjanski
Laguna
„ Romanu o Londonu težnju daje moj glavni saradnik – očajanje. U romanu je prisutna – snaga očajanja.“ Miloš Crnjanski
U najkospmopolitskijem romanu u srpskoj književnosti Crnjanski sa fascinantnom uverljivošću oživljava paradoks posleratnog života u metropoli, u kojem iseljenik ima manje nade nego u okolnostima ogoljenog potiranja života. U ratu, smrt je nametnuta, u miru, ona je izbor. Da li je pobednik u borbi za opstanak postao poraženi u borbi za autentičnost?
Roman o Londonu vrhunske domete ostvaruje odsustvom zavodljivosti priče sa neizvesnim krajem, savremenog čitaoca okupira aktuelnošću, a gubitnika u romanu svojom literarnom snagom pretvara u junaka epohalne drame koja se i danas odvija.
-10%
ROMAN O LONDONU I
Miloš Crnjanski
Laguna
„Roman sam pisao u Finčliju, u predgrađu Londona 1946-47. Kada sam sa svojom ženom bio vrlo blizu samoubistva.“ Miloš Crnjanski Pričom o sudbini ruskog emigranta i njegove žene u Londonu posle Drugog svetskog rata Crnjanski je uspostavio roman savremen onoliko koliko je aktuelno prinudno izmeštanje čoveka iz postojanja u kojem je ukorenjen.
Rjepnin i njegova supruga tumaraju gradom koji ih ne poznaje, pokušavaju da postoje u beznađu nepripadanja. A već na počeku njihove priče, pod žrvnjem svesti o tome šta znači ne biti niko, ukazuje se jezovit Rjepninov put ka izlazu iz očaja. Njegova neumitnost odrediće tok ovog epohalnog romana, opominjući modernog čoveka na njegovu sopstvenu bezdomnost u komešanju savremenog doba.
-10%
RAT SVETOVA
H. Dž. Vels
Laguna
Klasici svetske književnosti „Njegove pripovesti bile su prve koje sam čitao, a verovatno će biti i poslednje.“ – Horhe Luis Borhes
Razum čoveka nam kazuje već da je život neprekidna borba za opstanak, i izgleda da to mišljenje imaju i razumna bića na Marsu. Njihov svet se već uveliko ohladio, dok je naš svet još uvek pun života, ali je nastanjen samo onim što oni smatraju nižim stvorenjima. Ratni pohod na Zemlju je jedini izlaz iz opasnosti koja kod njih prelazi s kolena na koleno.
Zastrašujuća rasa Marsovaca pustoši London i hrani se ljudskim žrtvama dok se njihova proždrljiva vegetacija, crveni korov, širi po uništenoj planeti. Ljudska vojska im se suprotstavlja svojim tehnološki slabijim oružjem, dok se panika širi među stanovnicima prestonice.
Velsov klasik o invaziji vanzemaljaca Rat svetova jedan je od najvažnijih romana naučne fantastike i jedno od prvih dela koja su opisala sukob ljudske rase sa vanzemaljskom. Popularnost ovog romana ne jenjava već skoro 125 godina zbog uzbudljive radnje i izuzetno naprednih autorovih razmišljanja koja prevazilaze granice žanra. Priznat kao otac naučne fantastike, uticajan kritičar društva usmeren na budućnost, Herbert Dž. Vels je u svakom pogledu značajna figura svetske kulturne baštine.
„Izuzetno poštujem Velsov stvaralački genij.“ – Žil Vern
„ Rat svetova je pravi klasik. Ako ga do sada niste pročitali, onda je vreme da to učinite.“ – sfreviews.net
„U čitavoj ʼvavilonskoj biblioteciʼ ljudske proze malo je knjiga koje bolje od ove dokazuju nespornu stvaralačku energiju, širinu vizije i talenat.“ – Iz predgovora Milana M. Ćirkovića
-10%
PUT OKO SVETA ZA 80 DANA
Žil Vern
Laguna
– Vrlo zanimljivo, vrlo zanimljivo! – mislio je Paspartu vraćajući se na brod. – Vidim da čovek ima velike koristi od putovanja ako hoće da vidi nešto novo.
Jedne večeri u džentlmenskom klubu, nakon partije karata, Fileas Fog će sklopiti opkladu – za samo osamdeset dana proputovaće svet i vratiti se u London. Nekoliko sati kasnije, čim njegov sluga Paspartu spakuje kofer, njih dvojica će se zaputiti na nezaboravno putovanje, koje će ih voditi od Sredozemnog mora do džungli Indije i dalje do Kine, Japana i tada još uvek divljeg američkog kontinenta.
Dok časovnik otkucava a trka s vremenom postaje sve neizvesnija, čitaoci će ostajati bez daha prateći zgode i nezgode ovih šarmantnih junaka i s nestrpljenjem čekati da saznaju da li je Fileas Fog dobio opkladu.
„Nezaboravan klasik koji će očarati čitaoce svih generacija.“
Guardian
-10%
KNJIGA O DŽUNGLI
Radjard Kipling
Laguna
– Šta je to? Šta je to? – pitao je. – Ne bih hteo da napustim džunglu, a ne znam šta je to. Umirem li, Bagira? – Ne, mali brate. To su samo suze, kao što ih imaju ljudi – reče Bagira. – Sada znam da si čovek, a ne više dete.
U dubinama misteriozne i neistražene indijske džungle, skriven od ljudskih očiju, jedan dečak nalazi svoj dom među životinjama. Odgajan među vukovima, mali Mogli mora da ovlada drevnim zakonima džungle i suoči se sa opasnostima koje vrebaju iza svakog drveta. Tokom nimalo lakog odrastanja i sazrevanja pomoći će mu Balu, medved čija je mudrost duboka kao reke džungle; Bagira, elegantan i snažan crni panter koji je simbol tajanstvenosti i veštine; i na kraju, Šir Kan, krvoločni tigar koji je oličenje opasnosti i strahopoštovanja u divljini.
Knjiga o džungli nije samo priča o avanturi i preživljavanju, ovo je i priča o odrastanju, prijateljstvu i sveprisutnoj povezanosti čoveka sa prirodom. Uz bogatstvo opisa i likova koji odišu snagom i životom, Kipling stvara surov i čaroban svet koji više od vek i po budi maštu generacijama čitalaca širom sveta.
Pred vama je integralno izdanje sa svim pesmama koje je prvi put na srpski preveo Zoran Penevski.
-10%
HAJDUCI
Branislav Nušić
Laguna
– Mogu li ja da odem u hajduke pa da otud, iz planine, napišem pismo načelniku: „Ako mi profesori poprave beleške, predaću se vlasti, a ako neće da mi poprave, ostaću i dalje hajduk.“ – Budalo jedna – reći će Čeda – pa kad si hajduk, šta će ti dobre beleške?
Svakog četvrtka i nedelje grupica dečaka okuplja se pored hrastovog stabla na obali Dunava. Tu uživaju u dokolici, igraju se loptom, maštaju i izmišljaju različite priče umesto da rade domaće zadatke. Iz odbojnosti prema školi i obavezama rodiće se ideja da pobegnu od kuće i odmetnu se u hajduke. Ova nestašna avantura, puna zgoda i nezgoda, opametiće mlade hajduke i nasmejati čitaoce do suza.
Hajduci su jedan od prvih humorističkih romana za decu u srpskoj književnosti, a i dan-danas spadaju u najčitanija i najpopularnija dela kako ovog autora tako i domaće književnosti za decu.
„Ako se moji mali čitaoci iz ove priče nemaju čemu poučiti, izvesno je da će se imati čemu nasmejati.“
Branislav Nušić
-10%
HAJDI
Johana Špiri
Laguna
– Ja se ne zovem gospođica – kazala je Hajdi ljuteći se sada baš onako kao što se malopre Sebastijan naljutio. – Zovem se Hajdi.
Nakon što ostane bez roditelja, petogodišnju Hajdi tetka odvodi u planine. Tamo će je poveriti na čuvanje njenom dedi, strogom, džangrizavom starcu koji već godinama živi kao usamljenik. Radoznala, vesela i neposredna, devojčica unosi dašak radosti u život stanovnika male planinske zajednice. A kada je tetka ponovo na silu odvuče u grad, Hajdi će morati da se iznova snalazi u neočekivanim okolnostima, maštajući sve vreme o povratku na osunčane, cvetne proplanke.
Smešten u divan alpski krajolik, Hajdi je roman koji pripoveda o lepoti prirode, plemenitosti i dobroti, ljubavi i prijateljstvu čija je snaga toliko velika da pod njegovim uticajem i ono naizgled nemoguće postaje stvarno.
Integralno, necenzurisano izdanje, prvi put na srpskom jeziku nakon objavljivanja originalnog prevoda 1942. godine.
-10%
DŽEJN EJR
Šarlota Bronte
Laguna
Najpoznatiji roman viktorijanske književnosti Opazila sam njegove slabosti, razumela sam ih. Najzad sam shvatila, sedeći tu, na toj klupi punoj vresa, pred tom lepom osobom preda mnom, da sedim pored nogu čoveka slabog i zabludelog, kao što sam i ja. Pao je veo sa njegove grubosti i tiranije. Osetila sam tada njegove nedostatke i ohrabrila sam se. Bila sam sa nekim ko je meni ravan – sa nekim sa kim mogu da se prepirem – i kome, ako nađem za shodno, mogu da se oduprem.
Najomiljeniji roman Šarlote Bronte opisuje strastvenu ljubav između hrabre Džej Ejr, koja je u detinjstvu ostala bez roditelja, i briljantnog, zamišljenog i dominantnog Ročestera. Usamljenost i okrutnost Džejninog detinjstva ojačali su njen prirodno nezavisan duh, koji će joj dati snagu svaki put kad bude na prekretnici. Čak i kada se zaljubi u svog poslodavca, i otkrije njegove strašne tajne, biće spremna da napravi odlučan korak.
Objavljujući roman 1847. pod pseudonimom Kurer Bel, engleska spisateljica je najavila novu vrstu heroine – onu čija vrlina, oštar intelekt i neumorna istrajnost probijaju klasne prepreke kako bi je približili voljenom muškarcu. Ovaj roman predstavlja trijumf pripovedanja, a ujedno i nezaboravan prikaz ženske potrage za samopoštovanjem.
„Remek-delo velikog genija.“ – Vilijam Mejkpis Tekeri
„Ovo je priča kako etički principi prožimaju naše neizbežne porive i strasti; to je pobeda uma nad materijom; dominacija razuma nad osećanjima bez nepotrebnih žrtava.“ – Era
„Na kraju knjige oduševljeni smo genijalnošću, žestinom i ogorčenjem Šarlote Bronte.“ – Virdžinija Vulf
„Izvanredan proboj u tradiciji engleskog romana.“ – Guardian
-10%
DVADESET ČETIRI ČASA IZ ŽIVOTA JEDNE ŽENE I DRUGE PRIČE
Štefan Cvajg
Laguna
„Cvajgove priče su podjednako napete i suptilne… Neodoljivo.“ – Guardian
Štefan Cvajg je uživao fanatičnu odanost čitalaca i divljenje Hermana Hesea. Književni naslednik Čehova, Konrada i Mopasana, sa primesom Šopenhauerovog senzibiliteta, ovaj austrijski pisac važio je između 1920. i 1940. godine za jednog od najpoznatijih, najprevođenijih, najčitanijih pisaca u Evropi.
Sedam odabranih priča u ovoj zbirci istinski su dragulji koji otkrivaju prefinjenog pripovedača i majstora u predstavljanju istančanih psiholoških portreta. Od bojazni pred nepoznatim, održavanja porodične zablude koja obezbeđuje svim članovima goli opstanak, preko fascinantne priče o spasavanju posrnule duše u naslovnoj pripoveci, do fatalnog saznanja o ljubavi jedne neznanke i raskrinkavanja bračnih tajni, svaka priča izaziva buru osećanja i navodi na duboko razmišljanje o slojevitosti našeg postojanja.
„Dirljiv i divan, Cvajg je danas posebno privlačan jer ne samo što je bio rodonačelnik velikih ideja već i ozbiljan umetnik, vatren i pažljiv posmatrač ljudskih navika, slabosti, strasti i grešaka.“ – New York Times
„Psihološka oštrina austrijskog pisca, kako u romanima tako i u pripovetkama, živopisno dočarava njegove junake i njihove dileme... Ponovno otkrivanje Cvajga pruža prosvetljujuću perspektivu na prošli vek i kako smo stigli tu gde smo danas.“ – BlogCritics.org
„Cvajg poseduje nezajažljivu psihološku radoznalost, brutalnu iskrenost i vrhunsku nepristrasnost.“ – New York Times Book Review
-10%
DODSVORT
Sinkler Luis
Laguna
Dobitnik Nobelove nagrade za književnost Samjuel Dodsvort je ambiciozan, bogat proizvođač automobila u izmišljenom američkom gradu Zenit. Pored uspeha u poslovnom svetu, kao mladić je osvojio koketnu Fransis, lepu mladu pripadnicu visokog društva. Ostvarena kao majka i supruga, Fran nagovara Sama da se otisnu na višemesečno putovanje po Evropi, u trenutku kada je njegova karijera na vrhuncu ali i prekretnici. Tokom obilaska Evrope milioner Sam Dodsvort i razmažena Fran, željna muške pažnje, društvenog uspeha i luksuza, imaće različite težnje i očekivanja. Dok Sam iskreno želi da upozna različite kulture, Fran je opčinjena manirima evropskog visokog društva, zbog čega će njihov brak biti ozbiljno uzdrman. Uz galeriju živopisnih junaka koji će se naći u društvu imućnih Dodsvortovih, u okruženju velelepnih mesta i krajolika, čitalac postaje nemi posmatrač psihološke drame dvoje protagonista.
Kao jedan od pisaca „izgubljene generacije“, Sinkler Luis je uživao veliku popularnost za života, njegovi romani su adaptirani za pozorište i film, ali je nepravedno ostao u senci Foknera, Ficdžeralda i Hemingveja. Roman Dodsvort napisao je na vrhuncu slave, neposredno pre nego što je postao prvi američki autor ovenčan Nobelovom nagradom za književnost. Luisova fina opažanja i duhovite opaske o razlikama između američke i evropske kulture biće dragoceni savremenom čitaocu jer će u njima prepoznati modele ponašanja koji postoje i danas.
„Luis je skrenuo pažnju na činjenicu da je Amerika zaista dosegla zrelost. On je promovisao svoju verziju američke stvarnosti, a njegov trud je krunisan velikom počašću.“ – Atlantic
„Njegovi romani crpeli su inspiraciju iz socioloških tema, a ne iz ispovednih ili introspektivnih poriva.“ – Džon Apdajk