5
Postani član

Klasici

Pozadinska ilustracija
Pretraga
  • Ilustracija knjige

SLIKA DORIJANA GREJA

Oskar Vajld
Begen
Slika Dorijana Greja Engleski književnik i esteta, talentovani govornik, teoretičar larpuralartizma je u svom jedinom romanu Slika Dorijana Greja otvoreno i kritički ustao protiv licemerja i amorala, čime je izazvao oštre kritike. Ovom romanu se može pristupiti i kao jednoj kriminalnoj priči. Što on i jeste i po poreklu i po nameni. Dorijan Grej, džentlmen i zločinac nastao je istovremeno kad i Šerlok Holms: za vreme jedne večere na kojoj su Oskar Vajld i Konan Dojl prihvatili ponudu američkog izdavača da svaki od njih napiše po jedan roman. Autor je u svom romanu sproveo svoju estetičku kritiku života i dao obrazac jedne umetničke egzistencije. Ovaj roman Oskara Vajlda se takođe smatra klasikom gotičke horor fikcije sa jakom faustovskom temom. Jedan od najsubverzivnijih romana XIX vijeka. Ali slika? Šta na to da kaže? Ona je krila tajnu njegova života i pričala njegovu historiju. Ona ga je naučila da voli sopstvenu ljepotu. Da ga neće sada naučiti da se gadi sopstvene duše? Da li će je moći ikada više gledati? Pišući o grijehu i savjesti, širini velegrada i tjeskobi duše, Oskar Vajld u romanu Slika Dorijana Greja uspostavlja klaustrofobični ambijent koji odiše fatalističkim duhom vremena. Faustovski pakt kojim Dorijan Grej prodaje dušu za mladolikost i njegova narcisoidna zagledanost u portret kao refleksiju lepote svog tijela, a potom i kao hroniku propasti svoje duše, predstavljaju mitski okvir u koji Vajld smješta svoju sliku o autodestruktivnom porivu viktorijanske kulture. „Iz njegovih brilijantnih knjiga isijavaju epigrami koji su danas postali sveopšte dobro.“ Džejms Džojs „Oskar Vajld je najopasniji proizvod moderne civilizacije.“ Andre Žid
  • Ilustracija knjige

STAKLENO ZVONO

Silvija Plat
Laguna
Vrhunsko ostvarenje američke proze. Kultni roman velike američke pesnikinje Silvije Plat izvorno je objavljen 1963. pod pseudonimom Viktorija Lukas. Delimično zasnovan na Silvijinom životu, postao je klasik XX veka, proslavljen zbog crnohumornog i oštroumnog portretisanja pedesetih godina prošlog veka i prodat u milionima primeraka širom sveta. Mesec dana nakon objavljivanja romana Stakleno zvono Silvija Plat je izvršila samoubistvo. *** Kada Ester Grinvud 1953. pobedi na konkursu za studente koji je raspisala redakcija časopisa Ženski dan, ona odlazi u Njujork da provede mesec dana kao jedna od dvanaest odabranih gostujućih urednica ove redakcije. Ushićena je zbog ukazane prilike jer veruje da će tako ostvariti svoj životni san da postane pisac. Međutim, iako uživa u večerama, koktelima, poklonima, njen život se otrže kontroli. Ona tone u depresiju, u privatni pakao koji je dobrim delom posledica suočavanja sa nemogućim zahtevima koje pred ženu stavlja svet konzervativne Amerike pedesetih godina prošlog veka. Silvija Plat majstorskim umećem uspeva da čitaoca uvuče u Esterin slom s takvim intenzitetom da njeno ludilo postaje opipljivo, pa čak i razumljivo, što čini Stakleno zvono istinskim američkim klasikom. „Prikazujući ludilo i svet ludila, ova knjiga nas prisiljava da razmotrimo velika pitanja koja postavlja svaka realistička književnost: šta je stvarnost i kako se suočiti s njom?“ New York Times Book Review
  • Ilustracija knjige

DEJVID KOPERFILD

Čarls Dikens
Laguna
Od svih mojih knjiga, ova mi je omiljena. – Charles Dickens Hoću li postati glavni junak svog života ili će ta titula pripasti nekom drugom - ove stranice će to već pokazati. Priču ću započeti od samog početka: Rođen sam (kako su mi rekli, a ja sam im vjerovao) u petak u dvanaest sati navečer. Prema priči, sat je počeo otkucavati i ja sam zaplakao u istom trenutku. Život Davida Copperfielda nije nimalo lak; nakon nezgodnog rođenja nakon očeve smrti i kratkog, idiličnog perioda provedenog s nježnom majkom, njegovo djetinjstvo obilježava pojava tiranina očuha. Kada se, potpuno nespreman, nađe u svijetu punom nedaća, meta eksploatacije i obmane, David sazrijeva i, na putu ka odrasloj dobi, susreće plejadu likova, i okrutnih i dobrih, od podlog Juraja Heapa, preko ekscentrične tetke Betsy Trotwood, do veselog, pričljivog gospodina Micawbera. Roman, koji je Dickens opisao kao svoje omiljeno djelo, prikazuje društveni i ekonomski kontekst vremena u kojem je napisan. David Copperfield je također polu-autobiografski roman u kojem se, riječima samog Dickensa, "prepliću složene niti istine i mašte". Oslanjajući se na vlastita iskustva, Dickens je stvorio možda svoje najdirljivije i najpopularnije djelo, ispunjeno, podjednako, i tragedijom i komedijom. U novom prijevodu Nevene Andrić, ovaj klasik engleske književnosti osvojit će srca modernih čitatelja i potaknuti ih da uživaju u drugim književnim draguljima iz našeg izdanja posvećenog remek-djelima svjetske književnosti. "Dickens, bravo!" – William Makepeace Thackeray "Najveće djelo najvećeg romanopisca svih vremena." - Lav Tolstoj "Najsavršeniji Dickensov roman." – Virginia Woolf "David Copperfield je Dickensov Hamlet. Nijedan roman me nikada nije toliko dirnuo." – Nick Hornby
  • Ilustracija knjige

HILJADU PUTA SREĆA

Siba Šakib
Laguna
Podeljena sreća je udvostručena sreća. Podeljeni bol je prepolovljeni bol. Šadi zna previše za jednu trogodišnju devojčicu. Zna da u njenom gradu Kabulu vladaju surovi ljudi koji se zovu talibani. Zna da joj je otac u opasnosti jer se protiv njih borio. Zna da je za nju i žene u Avganistanu „sloboda stvar prošlosti“, kao što joj je majka objasnila kada se rodila njena sestra Džahan. Godinu dana kasnije talibani joj provaljuju u kuću. Za nekoliko trenutaka njen život će se svesti na jednu kutiju, mlađu sestru Džahan i obećanje dato majci da će zauvek čuvati sreću u srcu. Uprkos užasnim udarcima sudbine, ljudskoj surovosti i životu u zemlji u kojoj je najveći neprijatelj ženska prosvećenost, Šadi će se truditi da na svaki način održi to obećanje... Hiljadu puta Sreća je veličanstvena priča o umetnosti preživljavanja, borbi, nadama, i nezadovoljenoj gladi za slobodom i pravdom hiljade žena koje poput Šadi znaju da je solidarnost jedini put ka konačnom oslobođenju. „Ako ste voleli Lovca na zmajeve, romani Sibe Šakib će vas osvojiti.“ – Der Spiegel
  • Ilustracija knjige

BERAČI BOROVNICA

Amanda Piters
Laguna
Nagrade Andrew Carnegie Medal for Excellence in Fiction i Barnes & Noble Discover „Očaravajuće... Snažan i osećajan prikaz beskrajne snage porodičnih veza.“ – Publishers Weekly U julu 1962. porodica Indijanaca stiže u Mejn da bere borovnice. Nekoliko nedelja kasnije četvorogodišnja Ruti, najmlađe dete u porodici, misteriozno nestaje. Njen šestogodišnji brat Džo poslednji ju je video kako sedi na kamenu u dnu polja, i ta slika će ga proganjati godinama. U Mejnu odrasta devojčica po imenu Norma, jedino dete u imućnoj porodici. Njen otac je emocionalno distanciran, a majka previše zaštitnički nastrojena. Normu često uznemiravaju snovi i vizije koje više liče na sećanja nego na maštu. S vremenom shvata da njeni roditelji kriju nešto od nje. Ne odustajući od svoje intuicije, provešće decenije pokušavajući da pronikne u porodičnu tajnu. Dirljiv i pun nade, roman Berači borovnica snažna je priča o stradanju jedne porodice i nepopravljivoj šteti koja joj je naneta. „Zapanjujuća proza i evokativna pripovest Amande Piters oduševila nas je tugom i čežnjom njenih likova.“ – Žiri nagrade Andrew Carnegie Medal of Excellence for Fiction „Pitersova vešto drži pažnju čitalaca od prve do poslednje stranice. Berači borovnica nisu misterija, već pripovest junaka koje je autorka toliko uverljivo prikazala da sa lakoćom možemo da se poistovetimo s njima.“ – New York Journal of Books „Osećajna i razorna saga čiji će vas emocionalni vrhunac dirnuti do suza.“ – CrimeReads „Snažna poruka o istini, oproštaju i isceljenju.“ – Washington Post
  • Ilustracija knjige

RAT I MIR (prvi tom)

Lav Nikolajevič Tolstoj
Laguna
A i sve ostalo na svetu mu izgledaše tako besmisleno i ništavno kad se uporedi sa onim strogim i veličanstvenim sklopom misli što su ga u njemu izazivali: slabljenje njegovih sila usled isteka krvi, bolovi i očekivanje bliske smrti. Zagledavši se u oči Napoleonu, knez Andrej razmišljaše o ništavilu ljudske veličine, o ništavnosti života kome niko nije mogao da shvati značaj, i o još većoj ništavnosti smrti, čiji smisao niko živi nije mogao da shvati i objasni. Rat i mir je filozofski, istorijski i epski roman-reka u kojem Lav Tolstoj analizira složen proces istorijske stvarnosti, društvene dinamike i ljudskog ponašanja. Ideali i smisao ljudskog postojanja centralna su tema ovog remek-dela. Radnja se odvija tokom Napoleonove invazije na Rusiju 1812. godine i prati sudbine troje junaka: Pjera Bezuhova, vanbračnog sina jednog plemića, koji se bori za svoje nasledstvo i duhovno ispunjenje, kneza Andreja Bolkonskog koji ostavlja svoju porodicu da bi ratovao protiv Napoleona, i Nataše Rostove, prelepe mlade grofice koja intrigira obojicu. Kako Napoleonova vojska napreduje, tako nam Tolstoj u sve širim potezima oslikava pozadinu istorijskih dešavanja, pa se na poleđini ove impresivne freske pojavljuju seljaci, vojnici i građanstvo u svojoj borbi sa problemima doba u kojem žive. Što se više pred nama razvija ova fascinantna saga, tako njeni junaci prevazilaze svoje književno obličje i postaju sve dirljivije i čitaocu bliže figure. „Najveći ratni roman u istoriji književnosti.“ – Tomas Man
  • Ilustracija knjige

PROCES

Franz Kafka
Laguna
Jedan od najznačajnijih romana XX veka. Neko mora da je oklevetao Jozefa K., jer je, iako nije učinio nikakvo zlo, jednog jutra bio uhapšen. Jozef K., perspektivni prokurista jedne velike banke, uhapšen je na svoj 30. rođendan, rano ujutro, čim je otvorio oči. Optužba nije poznata, baš kao ni to pred kojim se sudom vodi postupak i kakav će biti njegov tok. Jozefu K. saopštavaju da sud ne želi da remeti njegov uobičajeni način života, te da se on, u skladu s tim, slobodno može vratiti svakodnevnim aktivnostima. Međutim, K. se narednih dana i meseci sve više zapliće u nevidljivu mrežu svog procesa i nedokučivog suda koji ga je pokrenuo. Korak po korak, Jozef K. saznaje da „sve pripada sudu“. Uoči svog 31. rođendana, godinu dana po hapšenju, Jozef K. spremno čeka dželate… Kafka je sve do danas ostao jedinstvena pojava u svetskoj književnosti, a decenije koje su protekle od nastanka njegovih dela nimalo nisu umanjile njihovu modernost i aktuelnost. Roman Proces čitaoca suočava sa neverovatnim, uznemirujućim svetom ispunjenim obezličenim pojedincima i apsurdnim događajima, koje autor, međutim, prikazuje kao sasvim normalne i uobičajene. Kafkina groteskna proza na granici halucinacije i zbilje nepogrešivo nas i dan-danas uvlači u svoj uznemirujući svet, poput odraza u nekom iskrivljenom ogledalu, za koji nismo sigurni da li je travestija, proročki lucidna dijagnoza… ili i jedno i drugo.
  • Ilustracija knjige

NEBESKE REKE

Elif Shafak
Laguna
Autorka bestselera Ostrvo nestalog drveća i Vašljiva palata Uži izbor za Bukerovu nagradu „Sjajno, živopisno i bezvremensko, baš poput reka.“ – Filipa Gregori U Londonu 1840. godine pored smrdljive, kanalizacionim vodama ispunjene reke Temze, rođen je Artur. Uz nasilnog oca i obolelu majku, jedini spas pruža mu izuzetno pamćenje. Zahvaljujući tom daru dobija mesto šegrta u vodećoj izdavačkoj kući i pred njim se otvara novi svet, daleko od sirotinjskih četvrti, a jedna knjiga posebno privlači njegovu pažnju: Niniva i njeni ostaci. U Turskoj 2014. godine, desetogodišnjoj Narin, dijagnostikovan je redak poremećaj koji će uskoro izazvati potpuni gubitak sluha. Pre nego što se to dogodi, njena baka je odlučna da je posveti u svetom iračkom hramu. Ali s rastućim prisustvom ISIS-a zemlja njenih predaka uz Tigar nestaje, a Narinino vreme ističe. U Londonu 2018. godine, tek razvedena Zalika seli se u čamac na Temzi kako bi pobegla od bivšeg supruga. Bez ikog bliskog, Zalika je odlučila da za mesec dana oduzme sebi život, a onda će jedna neobična knjiga o njenoj domovini promeniti sve. Ovaj zadivljujući pripovedački podvig prepliće sudbine troje ljudi kroz jednu jedinu kap vode, kap koja se iznova pojavljuje kroz vekove. Kao izvor života i glasnici smrti, reke Tigar i Temza nadilaze istoriju, prevazilaze sudbinu jer „Voda pamti. Ljudi su ti koji zaboravljaju.“ „Briljantan, nezaboravan roman koji u mnogo nijansi i složenosti postavlja velika pitanja o tome ’ko poseduje prošlost’.“ – Meri Bird „Čudesna, genijalna i predivna knjiga. Moderni klasik. Elif Šafak je jedna od najvećih književnica našeg doba.“ – Piter Frankopan „Napravite mesta za Elif Šafak na svojoj polici. Napravite mesta za nju i u svom srcu. Nećete zažaliti.“ – Arundati Roj „Elif Šafak je jedinstven i moćan glas u svetu književnosti.“ – Ijan Mekjuan
  • Ilustracija knjige

IDIOT (drugi tom)

Fjodor Mihailovič Dostojevski
Laguna
Roman koji je od svih autoru bio najdraži. Čime ćete spasti svet i u čemu ste za njega našli pravi put, vi, ljudi nauke, industrije, trustova, nadnica i ostalog? Čime? Kreditom? Šta je kredit? Čemu će vas kredit dovesti? Knez Miškin je antipod svih onih gordih likova Dostojevskog kojima je glavni strah u životu da ne ispadnu smešni pred drugima – od Goljatkina iz Dvojnika, preko junaka Zapisa iz podzemlja, do zelenaša iz Krotke. On je uspeo da u sebi potisne i najmanji znak samoljublja i dospeo do smirenosti kao najvišeg cilja. U liku kneza Miškina Dostojevski je hteo da prikaže apsolutno dobrog čoveka, a predočio je tragediju nesvakidašnjeg junaka. „Samo su još Šekspirova dela umela da budu ovako uzbudljiva.“ Virdžinija Vulf
  • Ilustracija knjige

BRAĆA KARAMAZOVI II

Fjodor Mihailovič Dostojevski
Laguna
U svom poslednjem delu, Fjodor Dostojevski je sabrao skoro sve najvažnije teme, motive i ideje koje je ugradio u svoje dotadašnje stvaralaštvo. Motiv ubistva i istrage bio je centralni u Zločinu i kazni, rivalstvo oko žene između oca i sina opisano je u Mladiću, a suparništvo dveju harizmatičnih, kontrastnih žena oko muškarca u Idiotu. Filozofsko-religijska predstava o iskonskom zemaljskom raju, odnosno (ne)mogućnosti njegovog ponovnog vaspostavljanja tematizovana je u Mladiću i u pripoveci San smešnog čoveka, a totalitarne ideološke koncepcije u Zlim dusima. Zbog toga mnogi proučavaoci Dostojevskog Braću Karamazove nazivaju još i „romanom sintezom“ i autorovim najboljim delom. „Ni na jedno svoje delo nisam ozbiljnije gledao nego na ovo.“ Fjodor Dostojevski
  • Ilustracija knjige

BRAĆA KARAMAZOVI I

Fjodor Mihailovič Dostojevski
Laguna
Roman Braća Karamazovi Fjodora Dostojevskog po mišljenju mnogih kritičara i proučavalaca njegovog dela smatra se krunom autorove spisateljske karijere. Priča o porodici Karamazov Dostojevskom je poslužila kao okosnica za izuzetan filozofski roman koji istražuje hrišćansku etiku, slobodnu volju, otuđenost, suparništvo i moral. Večita borba dobra i zla svevremeno je otelotvorena u likovima Fjodora Pavloviča i njegovih sinova Mitje, Ivana, Aljoše i vanbračnog sina Smerdjakova. Nakon više od jednog veka od objavljivanja ovog romana, autentičnost i psihološka rafiniranost njihovih karaktera ne prestaju da nas intrigiraju i fasciniraju. „Porodica Karamazov predočava se kao jedan mikrokosmos, u kojem se reflektuju najvažnije protivrečnosti čovekovog bića.“ Maksimilijan Braun
  • Ilustracija knjige

PISMA MILENI

Franz Kafka
Laguna
A možda i nije prava ljubav kada kažem da si moje najmilije; ljubav je to što si moj nož kojim kopam po sopstvenoj duši. Franc Kafka je upoznao novinarku Milenu Jesensku u Pragu 1920. godine. Bio je u društvu zajedničkih prijatelja i tokom razgovora ona je predložila da prevede dve njegove priče na češki. Milena je živela u Beču, Kafka u Pragu. Mnogo toga ih je razdvajalo: ona je bila nesrećno udata i mlada, a on stariji, bolestan i još uvek veren. Prva pisma su kurtoazna: njih dvoje pišu o svom zdravlju, okolini, književnim člancima, prevodu Kafkinih priča. Malo-pomalo, ton se menja, potreba da razmenjuju vesti jedno o drugom potpiruje patnju zbog razbuktale strasti. Kafkini dnevnici su predočili istinsku dubinu tog prijateljstva, ali je u njima samo nagovešteno ono što nam otkrivaju pisma, koja se čitaju kao ljubavni roman, ali i izliv očajanja, blaženosti, samooptuživanja i samoponiženja. Zahvaljujući njihovoj izrazitoj neposrednosti i intimnom tonu, ova knjiga pruža uzbudljiv čitalački doživljaj. Povodom sto godina od Kafkine smrti, Pisma Mileni u novom prevodu Maje Anastasijević, otkrivaju nam ličnost pisca čija je proza utisnula dubok trag u književnost XX veka. „Po neumoljivosti s kojom otkriva ljudsku veličinu i slabost, strast i kukavičluk, ovo životno svedočanstvo može da se svrsta u red s Rusoovim Ispovestima.“ – Die Welt „Osim lepote samih pisama, ovo je najznačajniji ključ koji imamo za razumevanje Kafkinih romana i priča.“ – New York Times „Pisma Mileni Franca Kafke spadaju u najlepše domete književnosti.“ – Die Zeit
  • Ilustracija knjige

TVRĐAVA

Meša Selimović
Connectum
“Tvrđava je svaki čovjek, svaka zajednica, svaka država, svaka ideologija.” Meša Selimović Čovjek i smrt, tema koja je izašla iz Selimovićeve vlastite biografije i sudbine, glavna je tema romana Tvrđava. Radnja romana se dešava u XVII vijeku, neposredno poslije Hoćinske bitke, u muslimanskoj sarajevskoj sredini. Glavni lik je Ahmed Sabi, običan čovjek, vojnik koji poslije rata započinje novi život bez porodice, jer su umrli od opake bolesti koja je harala u tom periodu. On želi da nađe most do drugih ljudi, jer zna da nas razdvaja i uništava mržnja. Ljubav je ta koja nas može održati. Selimović je kroz Sabov lik prikazao ono što može da zadesi bilo koga od nas običnih smrtnika. Kroz konfliktne odnose koji se javljaju kod Šabe, Selimović želi da prikaže sposobnost ljudi da odgovore na neka životna pitanja.
  • Ilustracija knjige

DOKLE GOD RASTU LIMUNOVI

Zulfa Katuh
Laguna
Knjiga godine po oceni Njujorške gradske biblioteke Za sve ljubitelje romana Nadije Hašimi Kada je u Siriji izbio građanski rat Selima Kasab je imala brata i roditelje. Imala je dom. Živela je kao svaka druga tinejdžerka. Sada je volonterka u bolnici u Homsu. Mesecima ušiva rane i previja ranjene. Sada ima samo Lejlu, bratovljevu trudnu ženu. Zahvaljujući Lejli, njenom neuništivom vedrom duhu i bebi koju očekuje, život je podnošljiv. Međutim, život nije i bezbedan. Selima je rastrgnuta između odanosti svojoj zemlji pod bombama i odlučnosti da preživi. Iznad svega ulog je život Lejlinog deteta. Rastrzana moralnim pitanjima nakon susreta sa Kenanom mora da odluči da li u tom paklu ima prava i na mrvicu sreće. Dokle god rastu limunovi je dirljiv, potresan, na trenutke jeziv roman, ali takva je stvarnost u kojoj žive njegovi junaci. Koliko god mračno izgledala Sirija viđena Seliminim očima, autorka nam poručuje: „Nastojala sam da u svaku stranicu, svaki red, svako slovo utkam jednu poruku. Ta poruka je nada.“ „Lirska proza Zulfe Katuh dirljivo oslikava portret prve ljubavi ali i cenu revolucije i snagu koja je potrebna u borbi za lična uverenja.“ – Publishers Weekly „Zadržaćete se nad brojnim rečenicama ovog izuzetnog i nezaboravnog romana. Snaga ove priče plamti poput vrelog plamena.“ – Kirkus Reviews
  • Ilustracija knjige

KOCKAR

Fjodor Mihailovič Dostojevski
Laguna
„Glavni značaj Dostojevskog nije toliko u filozofiji, psihologiji ili mistici koliko u otvaranju nove, zbilja genijalne stranice u istoriji evropskog romana.“ – Leonid Grosman Ubeđen sam da je u tome bilo pedeset posto moje sujete; želeo sam da gledaoce zadivim bezumnim rizikom, i – čudno osećanje – jasno se sećam kako me je, bez ikakvog izazova samoljublja, obuzela jeziva želja da rizikujem. Može biti da se duša, prolazeći kroz tolika osećanja, ne zasićuje, nego se samo razdražuje i traži sve jača i jača osećanja, do konačnog zamora. U imaginarnom gradiću Ruletenburgu zatičemo skromnog učitelja Alekseja Ivanoviča u društvu stranaca koji se kockaju. Zaljubljen u svoju učenicu Polinu, usvojenicu starog generala kome preti finansijska propast, Aleksej učestvuje u vrtoglavim događajima koji se pletu oko ovog društva omamljenog mirisom novca. Tokom petnaest godina Dostojevski je patio od iste zavisnosti, strastveno se kockajući od Moskve do Baden-Badena, a ovaj roman je napisao za samo dvadeset sedam dana kako bi ispunio obavezu prema svom izdavaču. „Ja uzimam neposrednu prirodu, no ipak veoma razuđenog čoveka, ali u svemu nedovršenog! Čoveka koji je izgubio veru i koji ne sme da ne veruje, koji ustaje protiv autoriteta i koji ih se plaši... Glavna stvar je u tome što su svi njegovi životni sokovi, snaga, vitalnost, smelost otišli na rulet. On je kockar, ali ne običan kockar, kao što Puškinov vitez tvrdica nije običan cicija...“ – Fjodor Dostojevski u pismu 1863. godine
  • Ilustracija knjige

DON KIHOTE II: MAŠTOGLAVI VITEZ DON KIHOTE OD MANČE

Miguel de Cervantes
Laguna
Napustio sam zavičaj, založio imanje, ostavio udobnosti i predao se u ruke sudbini da me ponese kuda joj bude po volji. Poželeo sam da uskrsnem već umrlo lutajuće viteštvo, i već odavno sam, i ako se ovde sapletem, tamo padnem, onamo strmoglavim a ovamo pridignem, velikim delom ispunio svoju želju, pomažući udovicama, štiteći device i braneći udate žene, siročad i beskućnike, što je služba svojstvena i prirodna vitezima lutalicama; i tako sam svojim srčanim, mnogim i hrišćanskim podvizima zaslužio da se već pojavim u štampi u bezmalo svim, ili u većini naroda na svetu. U ovom remek-delu španske i svetske književnosti dirljivi zanos jednog plemića iz Manče, strastvenog čitaoca viteških priča, nagoni ga da se upusti u najraznovrsnije podvige i diskusije na temu rata i mira, književnosti i umetnosti, vaspitanja i ljubavi. U društvu vernog štitonoše Sanča Panse, on jezdi pod suncem vrelog španskog neba, utire suze nevoljnima i vraća slobodu potčinjenima. Branilac čovekove slobodne volje, don Kihote je često i revolucionar, koji se u više mahova i otvoreno buni protiv društvenog poretka, neodoljiv u svojoj srčanosti i nepokolebljivom stremljenju ka najvišim idealima. „Kakav je spomenik ova knjiga! Kako se njegov stvaralački genije, kritičan, slobodan i ljudski, uzdiže iznad svog vremena!“ – Tomas Man „Don Kihote je izašao u svet koji se pred njim široko prostirao. Mogao je u njega slobodno da zakorači i da se vrati kući kad god bi poželeo. Prvi evropski romani su hodočašća preko sveta, za koji se činilo da nema granica.“ – Milan Kundera
  • Ilustracija knjige

DON KIHOTE I: MAŠTOGLAVI IDALGO DON KIHOTE OD MANČE

Miguel de Cervantes
Laguna
Besposleni čitaoče: i da ti se ne zakunem možeš mi verovati da bih želeo da ova knjiga, kao dete razuma, bude najlepša, najkočopernija i najoštroumnija što se zamisliti može. Ali nisam se mogao ogrešiti o prirodni poredak, jer u njemu svaka stvar izrodi sebi sličnu. I tako, šta je mogla izroditi moja jalova i slabo obdelana uobrazilja, ako ne povest o sinu suvom, žilavom, mušičavom i punom neskladnih misli koje nikada niko drugi nije pomislio, baš kao onaj ko je u tamnici rođen, gde svaka nelagoda nalazi stan i svaki tužni šum obitava? Čuvena priča o Alonsu Kihanu, španskom plemiću iz 17. veka, strastvenom čitaocu viteških priča, ne prestaje da oduševljava čitaoce. U potrazi za sopstvenim viteškim avanturama, i sam postaje vitez lutalica koji oponaša književne junake, i tako pronalazi novi smisao života: pomaže damama u nevolji, bori se s divovima i ispravlja greške... uglavnom u svojoj glavi. Ali ovo slavno remek-delo ne govori samo o tome, to je knjiga o knjigama, čitanju, pisanju, idealizmu nasuprot materijalizmu, životu i smrti. Don Kihotu se zbog čitanja „sasušio mozak i pamet je izgubio“, pa nije u stanju da razluči stvarnost od fikcije. Zabludeli vitez je zapravo čovek koji se bori protiv sopstvenih ograničenja u pokušaju da postane ono o čemu mašta. U briljantnom prevodu Aleksandre Mančić neprevaziđeni klasik španske i svetske književnosti blista u punom sjaju i lepoti. „Ovde je veliki pesnik i poznavalac ljudskog srca dotakao jednu od najtajanstvenijih strana čovekovog duha.“ – Fjodor Dostojevski
  • Ilustracija knjige

ALKEMIČAR – jubilarno ilustrirano izdanje

Paulo Coelho
V.B.Z.
Alkemičar – Jubilarno ilustrirano izdanje Godine 1988. Paulo Coelho napisao je Alkemičara, knjigu koja je postala jedan od najprodavanijih naslova u povijesti i nezaobilazan klasik našeg vremena. Generacije čitatelja širom svijeta pronalaze inspiraciju u ovoj bezvremenskoj priči o potrazi za snovima i unutarnjim blagom. Alkemičar prati mladog andaluzijskog pastira Santiaga koji napušta svoj dom u Španjolskoj i kreće u egipatsku pustinju u potrazi za blagom skrivenim u piramidama. Na svom putovanju susreće Ciganku, kralja i alkemičara – svaki od njih donosi mu važne životne lekcije. Ono što započinje kao potraga za svjetovnim blagom postaje transformacijsko putovanje otkrivanja unutarnjeg bogatstva i vlastite životne svrhe. Ova priča nas uči da slušamo svoje srce, slijedimo snove i vjerujemo da je moguće nadvladati sve prepreke na putu do ostvarenja vlastitog poziva. Alkemičar otvara vrata u našu dušu, potiče na hrabrost i poziva na rizik, inspirirajući nas da živimo ispunjeno i autentično. O ilustriranom jubilarnom izdanju Ovo posebno izdanje krasi jedinstvena umjetnička djela ilustratorice Eve Eller, poznate po svom jedinstvenom osjećaju za boje i sposobnosti da priču oživi kroz kreativne tehnike. Njezine ilustracije savršeno nadopunjuju duh ove priče, donoseći novu dimenziju čitanju. Zaronite u svijet Alkemičara – knjige koja mijenja živote i otkriva snagu snova. Ovo ilustrirano izdanje savršen je dar za sve ljubitelje inspirativnih priča i nezaboravnih poruka. Alkemičar – Jubilarno ilustrirano izdanje Godine 1988. Paulo Coelho napisao je Alkemičara, knjigu koja je postala jedan od najprodavanijih naslova u povijesti i nezaobilazan klasik našeg vremena. Generacije čitatelja širom svijeta pronalaze inspiraciju u ovoj bezvremenskoj priči o potrazi za snovima i unutarnjim blagom. Alkemičar prati mladog andaluzijskog pastira Santiaga koji napušta svoj dom u Španjolskoj i kreće u egipatsku pustinju u potrazi za blagom skrivenim u piramidama. Na svom putovanju susreće Ciganku, kralja i alkemičara – svaki od njih donosi mu važne životne lekcije. Ono što započinje kao potraga za svjetovnim blagom postaje transformacijsko putovanje otkrivanja unutarnjeg bogatstva i vlastite životne svrhe. Ova priča nas uči da slušamo svoje srce, slijedimo snove i vjerujemo da je moguće nadvladati sve prepreke na putu do ostvarenja vlastitog poziva. Alkemičar otvara vrata u našu dušu, potiče na hrabrost i poziva na rizik, inspirirajući nas da živimo ispunjeno i autentično. O ilustriranom jubilarnom izdanju Ovo posebno izdanje krasi jedinstvena umjetnička djela ilustratorice Eve Eller, poznate po svom jedinstvenom osjećaju za boje i sposobnosti da priču oživi kroz kreativne tehnike. Njezine ilustracije savršeno nadopunjuju duh ove priče, donoseći novu dimenziju čitanju. Zaronite u svijet Alkemičara – knjige koja mijenja živote i otkriva snagu snova. Ovo ilustrirano izdanje savršen je dar za sve ljubitelje inspirativnih priča i nezaboravnih poruka.
  • Ilustracija knjige

MAJSTOR I JA

Elif Shafak
Hena Com
Roman Majstor i ja autorice Elif Shafak očaravajuća je povijesna fikcija o osmanskoj arhitekturi, umjetnosti i ljubavi prema stvaranju. Kroz priču o legendarnom graditelju Sinanu i njegovom šegrtu, knjiga istražuje moć vizije, majstorstva i nasljeđa, savršena za ljubitelje povijesnih romana, kulturne baštine i inspirativnih životnih priča. Kad se maleni Džihan kao slijepi putnik obreo na brodu što je jedrio za Istanbul, ni slutio nije da će ga to putovanje odvesti ne samo u osmansku prijestolnicu na vrhuncu njene moći, već će ga zahvatiti struja znanja, stvaralaštva i napretka – struja kojoj se bilo teško oduprijeti. Na njegovom će ga putu pratiti mnoge opasnosti, steći će brojne neprijatelje, ali će mu sudbina darovati i dva zaštitnika i prijatelja čije će se životne putanje ukrstiti s njegovom i učiniti tu avanturu vrijednom svake minute. Već će se na brodu Džihan neraskidivo povezati s rijetkim bijelim slonom Čotom, egzotičnom životinjom poslanom kao dar sultanu Sulejmanu, a u Istanbulu će susresti graditelja Sinana – čovjeka pod čijim će mentorstvom, a zahvaljujući svojoj nezaustavljivoj znatiželji, postati prvo šegrt pa kalfa te na koncu i njegov nasljednik. Roman Majstor i ja posvećen je umjetnosti, graditeljstvu i znanju u kojem Elif Shafak, na svoj osobit način, tka nadahnutu priču koja zrači delikatnom atmosferom epohe obilježene stvaralačkom energijom Sinana graditelja. Povijesna osnova romana filigrantski je nadopunjena ljubavnom pričom, intrigantnim zapletima, misticizmom te meandriranjem u svim onim pravcima koji će panoramu prijestolnice u vrijeme njezina procvata pretvoriti u zanimljiv pregled umjetničkih, povijesnih, političkih i općedruštvenih događaja toga doba. „Arhitektura je snažan motiv u novome, zamršenom i višeslojnom romanu Elif Shafak koji se ističe svojim sjajnim detaljima i dizajnom. Ovaj poučni, emotivno snažni roman pokazuje koliko mržnja i zavist mogu uništavati te da je ljubav dovoljno snažna da izgradi svijet iznova.“ – The Observer „Ovo je Shafakin najambiciozniji i najbolji roman – priča ispričana s toliko čovječnosti koja će zasigurno prekrojiti stavove; i o mogućnostima fikcije i o konstruktima stvarnosti svijeta oko nas.“ – The Independent „Impresivno djelo; roman koji je nastanjen vojnicima, misterioznim Ciganima i bezazlenim kurtizanama, ali je ujedno i ljubavna pjesma kozmopolitskoj ljepoti Istanbula… Prateći priče tih živopisnih likova, Shafak je razvila svoj najdotjeraniji roman – i svakako najekspanzivniji.“ – The New York Times Book Review O autorici: Elif Shafak je nagrađivana britansko-turska spisateljica i pripovjedačica, autorica 21 knjige, od kojih je 13 romana, prevedenih na 58 jezika. Njezina djela često su u užem izboru za prestižne nagrade, a Otok nestalih stabala bio je finalist nagrada „Costa“, „British Book Awards“ i „Women’s Prize for Fiction“. 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu bio je nominiran za „Booker Prize“, a Četrdeset pravila ljubavi BBC je uvrstio među 100 romana koji su oblikovali svijet. Shafak je doktorica političkih znanosti, predavala je na uglednim sveučilištima, uključujući Oxford, te je počasna članica Kraljevskog književnog društva. Zagovornica je prava žena, LGBTQ+ prava i slobode izražavanja te inspirativna govornica na javnim događanjima, uključujući TED Global. Odlikovana je medaljom Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres i nagrađena Međunarodnom književnom nagradom Halldór Laxness za doprinos pripovijedanju. Više na: www.elifshafak.com i Substack platformi Unmapped Storylands.
  • Ilustracija knjige

KOPILE ISTANBULA

Elif Shafak
Hena Com
Roman Kopile Istanbula Elif Shafak snažna je obiteljska saga koja isprepliće prošlost i sadašnjost, otkrivajući tajne dviju obitelji – turske i armenske. Kroz bogatu priču o identitetu, povijesti i zabranjenim istinama, knjiga donosi dubok uvid u kulturnu baštinu Istanbula, savršena za ljubitelje emotivnih i slojevitih romana. U obitelji Kazancı, u srcu Istanbula, žene su te koje vladaju domom – muškarci su u njemu rijetkost, kao da ih sudbina sustavno briše s obiteljskog stabla. U takvom okružju odrasta Asya, mlada buntovnica i deklarirana nihilistkinja, zaljubljena u Johnnyja Casha i francuske egzistencijaliste. Na drugoj strani svijeta, u San Franciscu, njezina vršnjakinja Armanoush, Amerikanka armenskog podrijetla, osjeća se rastrganom između dvaju identiteta. Vođena potrebom da shvati sebe i vlastitu prošlost, odlučuje potajno otputovati u Istanbul – grad u kojem će se sudbina ispreplesti s davno zakopanim tajnama. Kopile Istanbula dojmljiv je, dirljiv i slojevit roman o sudbinama dviju obitelji, turske i armenske, koje su neraskidivo povezane sjenama povijesti. Ispisujući priču o sjećanju i zaboravu, tradiciji i suvremenosti, Elif Shafak stvara bogatu tapiseriju Istanbula – grada s tisuću lica, njegovih mirisa, boja i okusa, ali i tajni koje ne prestaju odzvanjati kroz vrijeme. „Prekrasno osmišljen roman… Ova divna knjiga potpuno me obuzela. A kada sam se vratila stvarnosti, ona je bila drugačija.“ – Chicago Tribune „Iznimno ambiciozna priča koja istražuje složene povijesne stvarnosti, a pritom ih obrađuje s očaravajućom lakoćom.“ – Kirkus Reviews „Bogato i ispunjavajuće putovanje… snažan podsjetnik na to koliko povijest i dalje upravlja našim životima, kako prošlost i dalje oblikuje sadašnjost.“ – The Seattle Times O autorici: Elif Shafak je nagrađivana britansko-turska spisateljica i pripovjedačica, autorica 21 knjige, od kojih je 13 romana, prevedenih na 58 jezika. Njezina djela često su u užem izboru za prestižne nagrade, a Otok nestalih stabala bio je finalist nagrada „Costa“, „British Book Awards“ i „Women’s Prize for Fiction“. 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu bio je nominiran za „Booker Prize“, a Četrdeset pravila ljubavi BBC je uvrstio među 100 romana koji su oblikovali svijet. Shafak je doktorica političkih znanosti, predavala je na uglednim sveučilištima, uključujući Oxford, te je počasna članica Kraljevskog književnog društva. Zagovornica je prava žena, LGBTQ+ prava i slobode izražavanja te inspirativna govornica na javnim događanjima, uključujući TED Global. Odlikovana je medaljom Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres i nagrađena Međunarodnom književnom nagradom Halldór Laxness za doprinos pripovijedanju.
  • Ilustracija knjige

LOVAC U ŽITU

J. D. Salinger
Vorto Palabra
Knjiga Lovac u žitu američkoga pisca J. D. Salingera (1919. – 2010.), prvi put objavljena 1951., roman je o buntovnoj mladosti, licemjerju svijeta odraslih i egzistencijalnoj strepnji poslijeratnoga društva. „Ljudi uvijek misle da govore apsolutnu istinu. Meni je to potpuno svejedno, osim što mi ponekad ide na živce kad me počnu upozoravati da se moram ponašati kako i dolikuje mom uzrastu. Ponekad se ponašam kao da sam mnogo stariji nego što jesam, zaista, ali to ljudi nikad ne primjećuju. Ljudi nikad ništa ne primjećuju.” Bliži se Božić, a šesnaestogodišnji Holden Caulfield upravo je po tko zna koji put izbačen iz škole. Odluči pobjeći prije dolaska roditelja i otputi se u rodni New York, lutajući po ulicama i parkovima, tražeći utjehu u usputnim susretima. Grad je i predivan i užasan u svome samotnom neonskom blještavilu, potičući u Holdenu pomiješane osjećaje punine i praznine, ispunjenosti i besmisla, ushićenosti i potištenosti. Mladić se gradom kreće poput sablasti, razmišljajući o svome mrtvom bratu, mlađoj sestri, obitelji i prijateljima, pokušavajući se pomiriti sa sobom i izmiriti sebe s drugima. Lovac u žitu je svevremeni roman o odrastanju i elegija o otuđenju mladih ljudi i njihovim dubokim potrebama da ih se razumije i prihvati, ali je i nostalgična priča o svim našim tugama za izgubljenom prošlošću i osjećaju gubitka dok za sobom ostavljamo svoja djetinjstva. O autoru: J. D. Salinger rođen je 1919. godine u newyorškoj židovskoj obitelji, školovao se u privatnoj gimnaziji McBurney School u New Yorku i na vojnoj akademiji Valley Forge Military Academy u Wayneu u Pennsylvaniji. Studirao je u New Yorku (New York University, 1936–37; Columbia University, 1939) i Collegevilleu u Pennsylvaniji (Ursinus College, 1938–39). Drugi svjetski rat većinom je proveo na europskim bojišnicama kao časnik američke protuobavještajne službe. Salinger je objavio jedan roman i nekoliko zbirki pripovjedaka između 1948. i 1959. godine. Od 1965. nije ništa više napisao i nije intervjuiran od 1980. Najpoznatija djela su mu: “Lovac u žitu” (Catcher in the Rye), “Visoko podignite krovnu gredu, tesari” (Raise high the roof beam, carpenters), “Seymour – uvod” (Seymour – introduction), “Devet priča” (Nine Stories) i “Franny i Zooey” (Franny and Zooey). Preminuo je u siječnju 2010.
  • Ilustracija knjige

KRAJ LJUBAVNE PRIČE

Graham Greene
Znanje
Kraj ljubavne priče – Maurice Bendrix je pisac koji u londonskoj četvrti Clapham usred Drugog svjetskog rata razvije poznanstvo sa Sarom Miles, lijepom ženom dosadnog državnog službenika Henryja. Maurice tvrdi da samo želi prikupiti informacije za lik državnog službenika u svom novom romanu. To je prva laž. Ono što stvarno želi je Sarah, a Sarah pak želi strastvenog muškarca. Tako počinje niz riskantnih susreta osuđenih na propast Mauriceovim rastućim romantičnim zahtjevima i Sarinom grižnjom savjesti. Tada, kad Maurice nekim čudom preživi bombardiranje, Sarah prekine vezu – naglo, konačno i bez objašnjenja. Sada, godinu dana nakon Sarine smrti, Bendrix se nastoji osloboditi strasti koja ne jenjava tako što će pratiti njezin razvoj od opsesivne ljubavi do ljubavi koja graniči s mržnjom. Isprva vjeruje da mrzi Saru i njezina muža Henryja. No kako zadire sve dublje u svoje osjećaje, Bendrixova mržnja prelazi na Onoga za kojeg smatra da mu je uništio život. “Roman intenzivan, prodoran i uznemirujući poput pogleda inkvizitora.” – John Updike “Za mene jedan od najboljih, najistinitijih i najdirljivijih romana moga vremena.” – William Faulkner “Graham Greene bio je klasa za sebe. Čitat će se i pamtiti kao ultimativni kroničar savjesti i tjeskobe 20. stoljeća.” – William Golding “Umjetničko djelo, strastveno proživljeno i izvanredno napisano.” – The Atlantic Monthly “Jedinstveno dirljivo i lijepo… Odnos ljubavnika s mužem, sa suludom izmjenom sažaljenja, mržnje, drugarstva, ljubomore i prezira, savršeno je opisan.” – Evelyn Waugh O autoru: Graham Greene, rođen 2. listopada 1904. u Berkhamstedu u Engleskoj, a preminuo 3. travnja 1991. u Veveyu u Švicarskoj, britanski je pisac romana, novela i drama te novinar, čiji se romani bave moralnim dvojbama i nejasnoćama u kontekstu suvremenog političkog okruženja. Karijeru je započeo u Timesu kao lektor, da bi poslije prešao u Spectator gdje je radio kao filmski kritičar i urednik rubrike o književnosti. Sljedeća tri desetljeća proveo je putujući svijetom kao slobodni novinar, usput istražujući lokacije za svoje romane. U književnost je ušao pjesmama (1925.), potom romanima, od kojih je zapažen treći, Carigradski vlak (1932.), prvi u nizu romana što će ih nazvati razonodama (entertainments), i među kojima će se osobito proslaviti Treći čovjek: to su djela po atmosferi i radnji slična trilerima, ali ipak posjeduju veću moralnu složenost i dubinu. Greeneova glavna tema su moralne i duhovne borbe unutar pojedinaca, ali šira politička i društvena pozadina daje tim sukobima dodatnu jačinu. Unatoč tmurnom tonu većine njegovih tema, Greene je zapravo bio jedan od najčitanijih britanskih književnika 20. stoljeća. Neobičnu popularnost svojih knjiga djelomice može zahvaliti svojoj produkciji trilera punih zločina i napetih zapleta, no mnogo je zaslužniji njegov vrhunski pripovjedački talent, posebno majstorski odabir detalja i korištenje realističnih dijaloga u priči brzog tempa. Cijelu svoju karijeru Greene je bio opčaran filmom i često je u pisanju oponašao filmske postupke. Većina mu je romana ekranizirana, a i sam je pisao filmske scenarije. Važnija su mu djela: Treći čovjek, Carigradski vlak, Plaćeni ubojica, Tajni agent, Brighton Rock, Moć i slava, Ministarstvo straha, Srce stvari, Mirni Amerikanac, Naš čovjek u Havani, Svršen slučaj, Komedijaši, Vidljiva tama, Kraj ljubavne priče.
  • Ilustracija knjige

PROHUJALO S VIHOROM – KNJIGA PRVA

Margaret Mitchell
Znanje
Roman “Prohujalo s vihorom” dobitnik je Pulitzerove nagrade! Epski roman o ljubavi i ratu nezaboravna je kreacija opčinjavajućih prizora i uzbudljivih likova, tako živih da najdublje osjećamo njihove strahove i čežnje. Scarlett O’Hara i Rhett Butler pripovijedaju bezvremensku priču o opstanku u najtežim uvjetima i dvoje su najčuvenijih ljubavnika nakon Shakespeareovih Romea i Julije. Scarlett O’Hara uživa u bezbrižnom mladenaštvu na Tari. Toj svojeglavoj ljepotici zelenih očiju zabavno je preotimati udvarače drugim djevojkama i šarmirati gospodu, a ljubavni jadi koje time izaziva najmanja su joj briga. Ona je sebi namijenila naočitog Ashleyja Wilkesa, i kao i uvijek, sigurna je u svoj uspjeh. Ali Ashley je zaručen za svoju rođakinju Melanie, i Scarlettin svijet okreće se naglavce. Atlanta je zahvaćena ratnim požarom i Scarlett uz pomoć tajanstvenog Rhetta Butlera uspijeva pobjeći na Taru. Ondje više ništa nije kao prije i Scarlett preuzima ulogu glave obitelji. Obijesna i ljupka djevojka postaje odlučna žena koja se s nevjerojatnom snagom brine o Tari i njezinim stanovnicima… O autorici: Margaret Mitchell bila je američka spisateljica i novinarka. Rođena u bogatoj i uglednoj obitelji još je kao dijete slušala priče iz Američkog građanskog rata. Novinarsku karijeru u The Atlanta Journalu prekinula je iz zdravstvenih razloga i napisala svoj jedini roman Prohujalo s vihorom. Objavljen 1936. roman je u nekoliko mjeseci prodan u milijunskoj nakladi, a 1937. ovjenčan Pulitzerovom nagradom. Prema njemu je snimljen i istoimeni film s Clarkom Gableom i Vivien Leigh u glavnim ulogama.
  • Ilustracija knjige

PROHUJALO S VIHOROM – KNJIGA DRUGA

Margaret Mitchell
Znanje
Roman “Prohujalo s vihorom” dobitnik je Pulitzerove nagrade! Epski roman o ljubavi i ratu nezaboravna je kreacija opčinjavajućih prizora i uzbudljivih likova, tako živih da najdublje osjećamo njihove strahove i čežnje. Scarlett O’Hara i Rhett Butler pripovijedaju bezvremensku priču o opstanku u najtežim uvjetima i dvoje su najčuvenijih ljubavnika nakon Shakespeareovih Romea i Julije. Scarlett O’Hara uživa u bezbrižnom mladenaštvu na Tari. Toj svojeglavoj ljepotici zelenih očiju zabavno je preotimati udvarače drugim djevojkama i šarmirati gospodu, a ljubavni jadi koje time izaziva najmanja su joj briga. Ona je sebi namijenila naočitog Ashleyja Wilkesa, i kao i uvijek, sigurna je u svoj uspjeh. Ali Ashley je zaručen za svoju rođakinju Melanie, i Scarlettin svijet okreće se naglavce. Atlanta je zahvaćena ratnim požarom i Scarlett uz pomoć tajanstvenog Rhetta Butlera uspijeva pobjeći na Taru. Ondje više ništa nije kao prije i Scarlett preuzima ulogu glave obitelji. Obijesna i ljupka djevojka postaje odlučna žena koja se s nevjerojatnom snagom brine o Tari i njezinim stanovnicima… O autorici: Margaret Mitchell bila je američka spisateljica i novinarka. Rođena u bogatoj i uglednoj obitelji još je kao dijete slušala priče iz Američkog građanskog rata. Novinarsku karijeru u The Atlanta Journalu prekinula je iz zdravstvenih razloga i napisala svoj jedini roman Prohujalo s vihorom. Objavljen 1936. roman je u nekoliko mjeseci prodan u milijunskoj nakladi, a 1937. ovjenčan Pulitzerovom nagradom. Prema njemu je snimljen i istoimeni film s Clarkom Gableom i Vivien Leigh u glavnim ulogama.

Pratite nas na socijalnim mrežama

Ostanite u toku sa najnovijim objavama na našim oficijelnim profilima

Pozadinska ilustracija