Pretraga
Prikaz 73–88 od 88 rezultataSorted by latest
-10%
DEJVID KOPERFILD
Čarls Dikens
Laguna
Od svih mojih knjiga, ova mi je omiljena.
– Charles Dickens
Hoću li postati glavni junak svog života ili će ta titula pripasti nekom drugom - ove stranice će to već pokazati. Priču ću započeti od samog početka: Rođen sam (kako su mi rekli, a ja sam im vjerovao) u petak u dvanaest sati navečer. Prema priči, sat je počeo otkucavati i ja sam zaplakao u istom trenutku.
Život Davida Copperfielda nije nimalo lak; nakon nezgodnog rođenja nakon očeve smrti i kratkog, idiličnog perioda provedenog s nježnom majkom, njegovo djetinjstvo obilježava pojava tiranina očuha. Kada se, potpuno nespreman, nađe u svijetu punom nedaća, meta eksploatacije i obmane, David sazrijeva i, na putu ka odrasloj dobi, susreće plejadu likova, i okrutnih i dobrih, od podlog Juraja Heapa, preko ekscentrične tetke Betsy Trotwood, do veselog, pričljivog gospodina Micawbera.
Roman, koji je Dickens opisao kao svoje omiljeno djelo, prikazuje društveni i ekonomski kontekst vremena u kojem je napisan. David Copperfield je također polu-autobiografski roman u kojem se, riječima samog Dickensa, "prepliću složene niti istine i mašte". Oslanjajući se na vlastita iskustva, Dickens je stvorio možda svoje najdirljivije i najpopularnije djelo, ispunjeno, podjednako, i tragedijom i komedijom.
U novom prijevodu Nevene Andrić, ovaj klasik engleske književnosti osvojit će srca modernih čitatelja i potaknuti ih da uživaju u drugim književnim draguljima iz našeg izdanja posvećenog remek-djelima svjetske književnosti.
"Dickens, bravo!"
– William Makepeace Thackeray
"Najveće djelo najvećeg romanopisca svih vremena."
- Lav Tolstoj
"Najsavršeniji Dickensov roman."
– Virginia Woolf
"David Copperfield je Dickensov Hamlet. Nijedan roman me nikada nije toliko dirnuo."
– Nick Hornby
MONINE OČI
Toma Šleser
Laguna
„Knjiga oko koje se ceo svet otima.“
– Le Figaro
Desetogodišnja Mona je u opasnosti da oslepi. U strahu da Mona možda nikada neće upoznati istinsku lepotu sveta, njen deda odlučuje da joj predstavi najlepša umetnička dela. Zajedno će krstariti pariskim muzejima Luvr, Orse i Bobur, zadivljeni i dirnuti, opčinjeni pred prizorom slika i skulptura. U susretu s remek-delima, od Botičelija, Vermera, Goje, Kurbea, preko Fride Kalo i Pikasa, pa do savremenih ostvarenja, Mona otkriva moć umetnosti da daruje, pobuđuje sumnju, melanholiju ili pobunu.
Veliko delo inicijacije u umetnost i u život, priča o neraskidivoj vezi između devojčice i njenog dede, roman Monine oči preveden je na više od trideset jezika čak i pre nego što je objavljen u Francuskoj, i tako je postao međunarodni izdavački fenomen.
„Evo romana koji je već postao savremeni klasik! Kako otkriti čudesa svetske umetnosti kroz hodočašća dede i njegove unuke, u 52 poglavlja, za 52 nedelje, u susretu s 52 umetnička dela. Očaravajuća knjiga za ljubitelje umetnosti i književnosti!“
– Le Divan
„Virtuozni roman.“
– Le Monde
„Književni fenomen koji će vas naterati da pohrlite u muzeje.“
– Télérama
„Knjiga osuđena na uspeh.“
– Elle
„Priča o saučesništvu između dede i unuke, o uživanju u umetnosti i duhovnom bogatstvu.“
– Il Messagero
UBITI PTICU RUGALICU
Lee Harper
Laguna
Klasik američke književnosti.
„Braniš li ti crnje, Atikuse?“, upitala sam ga te večeri.
„Dabome da branim. Ne govori ’crnja’, Skaut. To je prostački.“
„Tako govore svi u školi.“
„Od sada pa nadalje biće svi manje jedna…“
Iz perspektive Skaut Finč, šestogodišnje devojčice odrasle u malom gradu na jugu zemlje, Harper Li na duhovit i autentičan način kritikuje rasne i klasne predrasude u američkom društvu tridesetih godina prošlog veka. U učmaloj sredini ogrezloj u nasilje i hipokriziju, moralna snaga jednog čoveka, advokata Atikusa Finča, podsetiće stanovnike Okruga Mejkom, ali i samog čitaoca, koliko je teško i važno istrajati u tome da se bude čovek. Braneći crnca optuženog za silovanje bele žene, Atikus staje u odbranu ljudskog dostojanstva i vere u ispravnost zakonodavnog sistema. Zahvaljujući snazi svog karaktera on se tako svrstava u red onih retkih junaka koji prevazilazeći okvire jednog književnog dela postaju simbol univerzalne pravičnosti.
„Nesvakidašnji um je iznedrio ovaj izuzetan roman. Harper Li je autorka koja život oslikava u svoj njegovoj punoći na jedan autentičan i humorističan način. Dirljiva priča, tako zanimljiva, tako prijemčiva.“ Truman Kapote
„Knjiga koja se ne zaboravlja.“ Independent
VLADALAC
Nikolo Makijaveli
Laguna
Klasik političke filozofije
Pošto, dakle, vladalac treba da dobro podražava životinju, on mora znati da se uvuče u kožu i lisice i lava, jer lav ne ume da izbegne zamku, a lisica ne može da se odbrani od vuka. Treba, dakle, biti lisica pa poznavati zamke i lav pa plašiti vukove. Onaj ko ume da bude samo lav, ne poznaje svoj zanat. Stoga mudar vladalac ne treba da bude od reči kad mu to ne ide u račun i kad se promene okolnosti u kojima je dao reč.
Vladalac se smatra jednim od prvih dela moderne političke filozofije, koje je oštro raskinulo sa dominantnim doktrinama o politici i etici. U kontekstu razjedinjene Italije XVI veka, podeljene kako među moćnim plemićkim porodicama tako i među velikim stranim kraljevstvima koja su vladala njenim delovima, Makijaveli sastavlja jedinstven traktat o uslovima konstituisanja italijanskog nacionalnog jedinstva. Po njegovom shvatanju, idealni vladalac je istovremeno hrabar ratnik, lukav političar, dorastao politici koja instrumentalizuje moral i religiju.
Stoga je ovo delo izazvalo burnu reakciju savremenika, naročito crkve, a Makijavelijevo ime je ostalo sinonim za beskrupuloznu i pritvornu politiku dominacije koja se drži načela da cilj opravdava sredstva. Iz konciznog pogovora Jugane Stojanović čitalac otkriva da je inače trezveni i hladni firentinski sekretar bio strasni rodoljub radikalnih ideja, što doprinosi objektivnom sagledavanju njegove političke misli.
„Na velikom raskršću istorije, kada se odlučno odbacuje srednjovekovno metafizičko učenje i usvajaju empirički metodi razmišljanja, zasnovani na racionalnim, naučnim principima, Makijavelijevo delo se javlja kao fascinantno svedočanstvo razlaza između mita i realnosti, između vere i sumnje.“
– Jugana Stojanović
PRISUTNOST
Ježi Kosinjski
Laguna
Vizionarski roman po kojem je 1979. godine Hal Ešbi snimio film Dobro došli, gospodine Čens s nezaboravnim Piterom Selersom u glavnoj ulozi
Rođen bez porodice i identiteta, Čens je ceo život proveo u izolaciji. Njegov svet je ograničen na kuću starca kod koga živi i vrt u kojem radi, a jedino saznanje o spoljašnjem svetu pruža mu televizija, koju neprestano gleda.
Kada njegov dobrotvor umre, Čens je primoran da napusti sigurnost svog vrta. Mentalno zaostao i nepismen, on koristi znanja stečeno s TV ekrana da se snađe u nepoznatom svetu.
Posle sudara sa limuzinom tajkuna s Volstrita, Čens se polako uspinje do položaja političkog savetnika, pa i potencijalnog kandidata za potpredsednika. Njegovi jednostavni komentari o baštovanstvu tumačeni su kao duboko metaforični i vizionarski stavovi o društvu. Mediji ga obožavaju, javnost je fascinirana, a političari ga vide kao ključnog igrača za budućnost nacije.
Prvi put objavljen 1971. godine, roman Prisutnost Ježija Kosinjskog ostaje nesporno relevantan u savremenom društvu opsednutom slikom, gde moć medija oblikuje percepciju mase zamagljujući granicu između iluzije i stvarnosti.
„Tek kada odložite knjigu, shvatite koliko je zastrašujuća slika nas samih u ogledalu Kosinjskog... Ova knjiga će opstati kao klasik.“
– Saturday Review
„Neverovatna priča poput nepredvidivog bejzbol udarca, isporučena sa savršeno tempiranim satiričnim skokovima i metafizičkim treperenjem.“
– Time
„I u ovom delu pogled na svet Kosinjskog, iako skriven iza osmeha, mračan je kao i uvek.“
– Life
DON KIHOTE I: MAŠTOGLAVI IDALGO DON KIHOTE OD MANČE
Miguel de Cervantes
Laguna
Besposleni čitaoče: i da ti se ne zakunem možeš mi verovati da bih želeo da ova knjiga, kao dete razuma, bude najlepša, najkočopernija i najoštroumnija što se zamisliti može. Ali nisam se mogao ogrešiti o prirodni poredak, jer u njemu svaka stvar izrodi sebi sličnu. I tako, šta je mogla izroditi moja jalova i slabo obdelana uobrazilja, ako ne povest o sinu suvom, žilavom, mušičavom i punom neskladnih misli koje nikada niko drugi nije pomislio, baš kao onaj ko je u tamnici rođen, gde svaka nelagoda nalazi stan i svaki tužni šum obitava?
Čuvena priča o Alonsu Kihanu, španskom plemiću iz 17. veka, strastvenom čitaocu viteških priča, ne prestaje da oduševljava čitaoce. U potrazi za sopstvenim viteškim avanturama, i sam postaje vitez lutalica koji oponaša književne junake, i tako pronalazi novi smisao života: pomaže damama u nevolji, bori se s divovima i ispravlja greške... uglavnom u svojoj glavi.
Ali ovo slavno remek-delo ne govori samo o tome, to je knjiga o knjigama, čitanju, pisanju, idealizmu nasuprot materijalizmu, životu i smrti. Don Kihotu se zbog čitanja „sasušio mozak i pamet je izgubio“, pa nije u stanju da razluči stvarnost od fikcije. Zabludeli vitez je zapravo čovek koji se bori protiv sopstvenih ograničenja u pokušaju da postane ono o čemu mašta.
U briljantnom prevodu Aleksandre Mančić neprevaziđeni klasik španske i svetske književnosti blista u punom sjaju i lepoti.
„Ovde je veliki pesnik i poznavalac ljudskog srca dotakao jednu od najtajanstvenijih strana čovekovog duha.“
– Fjodor Dostojevski
ALKEMIČAR – jubilarno ilustrirano izdanje
Paulo Coelho
V.B.Z.
Alkemičar – Jubilarno ilustrirano izdanje Godine 1988. Paulo Coelho napisao je Alkemičara, knjigu koja je postala jedan od najprodavanijih naslova u povijesti i nezaobilazan klasik našeg vremena. Generacije čitatelja širom svijeta pronalaze inspiraciju u ovoj bezvremenskoj priči o potrazi za snovima i unutarnjim blagom. Alkemičar prati mladog andaluzijskog pastira Santiaga koji napušta svoj dom u Španjolskoj i kreće u egipatsku pustinju u potrazi za blagom skrivenim u piramidama. Na svom putovanju susreće Ciganku, kralja i alkemičara – svaki od njih donosi mu važne životne lekcije. Ono što započinje kao potraga za svjetovnim blagom postaje transformacijsko putovanje otkrivanja unutarnjeg bogatstva i vlastite životne svrhe. Ova priča nas uči da slušamo svoje srce, slijedimo snove i vjerujemo da je moguće nadvladati sve prepreke na putu do ostvarenja vlastitog poziva. Alkemičar otvara vrata u našu dušu, potiče na hrabrost i poziva na rizik, inspirirajući nas da živimo ispunjeno i autentično. O ilustriranom jubilarnom izdanju Ovo posebno izdanje krasi jedinstvena umjetnička djela ilustratorice Eve Eller, poznate po svom jedinstvenom osjećaju za boje i sposobnosti da priču oživi kroz kreativne tehnike. Njezine ilustracije savršeno nadopunjuju duh ove priče, donoseći novu dimenziju čitanju. Zaronite u svijet Alkemičara – knjige koja mijenja živote i otkriva snagu snova. Ovo ilustrirano izdanje savršen je dar za sve ljubitelje inspirativnih priča i nezaboravnih poruka.
Alkemičar – Jubilarno ilustrirano izdanje
Godine 1988. Paulo Coelho napisao je Alkemičara, knjigu koja je postala jedan od najprodavanijih naslova u povijesti i nezaobilazan klasik našeg vremena. Generacije čitatelja širom svijeta pronalaze inspiraciju u ovoj bezvremenskoj priči o potrazi za snovima i unutarnjim blagom.
Alkemičar prati mladog andaluzijskog pastira Santiaga koji napušta svoj dom u Španjolskoj i kreće u egipatsku pustinju u potrazi za blagom skrivenim u piramidama. Na svom putovanju susreće Ciganku, kralja i alkemičara – svaki od njih donosi mu važne životne lekcije. Ono što započinje kao potraga za svjetovnim blagom postaje transformacijsko putovanje otkrivanja unutarnjeg bogatstva i vlastite životne svrhe.
Ova priča nas uči da slušamo svoje srce, slijedimo snove i vjerujemo da je moguće nadvladati sve prepreke na putu do ostvarenja vlastitog poziva. Alkemičar otvara vrata u našu dušu, potiče na hrabrost i poziva na rizik, inspirirajući nas da živimo ispunjeno i autentično.
O ilustriranom jubilarnom izdanju
Ovo posebno izdanje krasi jedinstvena umjetnička djela ilustratorice Eve Eller, poznate po svom jedinstvenom osjećaju za boje i sposobnosti da priču oživi kroz kreativne tehnike. Njezine ilustracije savršeno nadopunjuju duh ove priče, donoseći novu dimenziju čitanju.
Zaronite u svijet Alkemičara – knjige koja mijenja živote i otkriva snagu snova. Ovo ilustrirano izdanje savršen je dar za sve ljubitelje inspirativnih priča i nezaboravnih poruka.
U DALJINI
Hernan Diaz
Stilus
U daljini – genijalan prvijenac dobitnika Pulitzerove nagrade za književnost.
Mladi švedski imigrant Håkan nađe se u Kaliforniji, sam i bez novca, bez znanja ijedne riječi engleskoga. Odlučan da pronađe brata Linusa, od kojeg se razdvojio u kaosu putovanja, krene na istok Amerike pješice.
Tijekom zastrašujućeg putovanja pustinjama i planinama nailazi na doseljenike, kriminalce, vjerske fanatike, starosjedioce, istraživače i rane znanstvenike. Svjedoči Zlatnoj groznici i njezinim posljedicama, stvaranju Amerike i izdaji njezina sna.
U daljini – romaneskni prvijenac pulitzerovca Hernana Diaza – uzbudljiva je priča koja se ne ispušta iz ruku, čudesna meditacija o značenju doma, bolnoj usamljenosti i čežnji za društvom, kao i o tome što znači biti izgubljen u zemlji koja još uvijek ne postoji.
Ovaj višestruko nagrađeni roman oduševio je kritičare i čitatelje diljem svijeta te ušao u finale Pulitzerove nagrade i nagrade PEN/Faulkner.
“Mnogo je romana koji se bave lutanjem američkim zapadom 19. stoljeća. U daljini je potpuniji, životniji, budniji od svih njih.” – Publishers Weekly
“Izuzetan roman: siguran, potresan, izvrstan, ali najdublja i najpreciznija evokacija usamljenosti koju sam ikad pročitala.” – Lauren Groff
“Na dobrom putu da postane klasik.” – LitHub
“Moćna ljepota riječi.” – The New York Times
O autoru:
Hernan Diaz rođen je u Argentini 1973. Živi i radi u New Yorku. Doktorirao je na NYU, a radi na Columbiji. U daljini, njegov prvi, višestruko nagrađivani roman, bio je finalist Pulitzerove nagrade i nagrade PEN/Faulkner te je osvojio nagrade William Saroyan, Whiting, Prix Page America i VCU Cabell. Godine 2022. Hernan Diaz objavio je svoj drugi roman – Dogovor – koji je ušao u širi izbor nagrada Booker i Carnegie te osvojio nagradu Kirkus, kao i Pulitzerovu nagradu. Oba romana uvrštena su u popise najboljih knjiga godine najprestižnijih svjetskih medija, a ugledni Lit Hub roman U daljini uvrstio je na svoj popis najboljih knjiga desetljeća.
GROBLJE KUĆNIH LJUBIMACA
Stephen King
Vorto Palabra
Prihvativši posao na lokalnom sveučilištu, liječnik Louis Creed sa svojom se suprugom Rachel i njihovo dvoje djece iz bučnog i vjetrovitog Chicaga seli u ruralni Maine, američku saveznu državu dobro poznatu kao poprište radnji gotovo svih romana Stephena Kinga.
Velika starinska kuća koju odabiru kao svoj novi dom čini se kao idealno mjesto za življenje, a idilu upotpunjuje velika livada i bogata zelena šuma koja ju okružuje.
No u istoj toj šumi skriva se mračna tajna koja će im živote nepovratno promijeniti. Kad, naime, otkriju lokalno groblje kućnih ljubimaca, idilični životi obitelji Creed počnu se raspadati…
„Kad me pitaju (a često me to pitaju) za koju od svojih knjiga smatram da najviše zastrašuje, odgovaram brzo i bez razmišljanja: Groblje kućnih ljubimaca. Možda to nije knjiga koja najviše zastrašuje čitatelje, no ono što nas plaši, kao i ono što nas nasmijava, razlikuje se od čovjeka do čovjeka. Sve što znam je da sam Groblje kućnih ljubimaca gurnuo u ladicu, misleći kako sam napokon pretjerao.”
Stephen King s dobrim je razlogom jedan od najprodavanijih književnika u povijesti. Kao što kaže George Pelecanos: “Kingovom pripovjedačkom stilu nema ravna. Njegova je neumoljiva mašta neiscrpna.” King zna pisati priče koje vas usišu i ne možete ih prestati čitati. Autor je više od pedeset knjiga, redom bestelera, a po mnogim njegovim romanima i novelama snimljeni su slavni filmovi. Groblje kućnih ljubimaca nedavno je također dočekalo svoj remake na velikom platnu. U prijevodu Ivana Zorića, Vorto Palabra ponosno predstavlja klasik velikana američke književnosti koji nikako, baš nikako ne smijete čitati prije spavanja.
Roman je preveo Ivan Zorić.
Ostale naslove iz kategorije znanstvena fantastika i fantasy potražite ovdje.
AGATA N ILI M
Agatha Christie
Mladinska knjiga Beograd
Drugi svetski rat uveliko traje i dok Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo bije bitke s Luftvafeom, Britanija se suočava s možda još strašnijom pretnjom – "unutrašnjim neprijateljima", nacistima među običnim svetom.
Napetost raste i obaveštajna služba angažuje dva neobična špijuna, Tomija i Mrvicu Beresford. Njihova misija je da pronađu čoveka i ženu u šarenoj gomili gostiju primorskog hotela Sans Susi. Taj zadatak, međutim, daleko je od šetnje primorskom promenadom – N. i M. ubili su najboljeg britanskog tajnog agenta i nikom se više ne može verovati...
"Agata Kristi je dokaz da ako ste stvarno dobri, onda možete da prekršite sva 'pravila' i da opet napišete odličnu priču."
EN PERI, spisateljica serije viktorijanskih detektivskih romana o Tomasu Pitiju i Vilijamu Monk s Njujork Tajmsove liste bestselera
AGATA KRISTI (1890–1976) najtiražnija je spisateljica na svetu: samo su Biblija i Šekspirove drame štampane u više primeraka od njenih dela. Njene knjige na engleskom jeziku prodate su u više od milijardu primeraka, a još toliko prodato je u prevodu na stotinak svetskih jezika.
OTMICA RAZREDA ZA KNJIŽEVNOST
Ivica Ivanišević
V.B.Z.
Samosažaljivi pisac zamalo je pleonazam, baš kao i samosažaljivi čovjek. Svi mi skloni smo vjerovati da su nas Bog, sudbina, obitelj ili prijatelji zakinuli, da smo dali nesebično i puno, a primili škrto i malo.
Kako su književnici tankoćutnija čeljad od prosjeka, to je i razumljivije da su skloni podvlačenju crte ispod svojih karijera i fiksiranju svoga položaja na imaginarnom zemljovidu naše literatura te da ih rezultati takvih inventura počesto mogu uznemiriti. Razlog? Jednostavno, oni duboko vjeruju da zaslužuju puno više svega: pohvalnih kritika, prestižnih nagrada, prodanih primjeraka, ponuđenih sinekura… One najambicioznije najsnažnije pogodi činjenica da još uvijek nisu primljeni u HAZU, a sva je prilika da nikada i neće, jer godine prolaze, vremena je sve manje, a s njima i šansi da ih establišment primijeti već jednom.
Jedan je od takvih i Josip Bepo Peraica, splitski pisac koji spletom grotesknih okolnosti konačno osvješćuje činjenicu da je skoro cijeli život potratio pišući ispod ili iznad radara matične kulture, većinski ignoriran, da će čak i njegova smrt proći nezamijećeno, dok mnoge kolege, po njegovu dubokom uvjerenju, redom mediokriteti i bezveznjaci, uživaju u reputaciji besmrtnih klasika i pokretnih spomenika kulture. Od pomisli na to obuzet će ga prvo očaj, a potom i bijes. Ta zapaljiva kombinacija pokrenut će dramski zamašnjak i nevoljenog pisca pretvoriti u otimača cijelog Razreda za književnost. Ivica Ivanišević napisao je paprenu satiru o krvnoj slici naše kulture, ali i čitavoga društva, ispripovijedanu tečno, s njemu svojstvenom lakoćom, uz puno autoironije i humora.
DJEVOJAČKE USPOMENE
Annie Ernaux
OceanMore
„I ja sam tu djevojku htjela zaboraviti. Istinski je zaboraviti, tako da više ne želim pisati o njoj. Da više ne mislim kako moram pisati o njoj, o njezinoj žudnji, ludilu, gluposti i po¬nosu, njezinoj gladi i krvi koja joj je presušila. Nikad nisam uspjela.“
U Djevojačkim uspomenama Annie Ernaux vraća se u ljeto 1958. i svoju prvu noć s muškarcem kad je kao osamnaestogodišnja djevojka radila u ljetnoj koloniji. Žuđeno seksualno iskustvo pretvorilo se u traumu koja se duboko upisala u njezino tijelo, i ranu što će gotovo šezdeset godina nakon događaja biti okidačem za pisanje. Annie Ernaux ponire u vlastita sjećanja, služi se fotografijama i pismima kako bi oživjela djevojku koja je bila, njezinu ranjivost i snagu, i zabilježila ključne trenutke njezina sazrijevanja. Djevojačke uspomene intimno i bespoštedno progovaraju o vlastitim izborima a da pritom ne ispuštaju osvijetliti jednu epohu i društvo koje je ženama umjesto žudnje nametnulo sram, umjesto slobode pokoravanje. Nakon romana Godine, Annie Ernaux i ovom knjigom maestralno pokazuje svoje umijeće da osobnu priču pretvori u kolektivnu pripovijest, potvrđujući još jednom svu veličinu svojega književnog djela.
Iz medija:
„Jedan od najznačajnijih opusa suvremene francuske književnosti.”
Le Point
„Sjajna knjiga koja se svojom iznimnošću nastavlja na opus Annie Ernaux.“
Elle
„Annie Ernaux kraljica je nove autobiografske književnosti.“
Die Zeit
„Jedan od načina čitanja knjige Annie Ernaux jest pokušaj razumijevanja toga zakučastog, bolnog, suštinskog procesa postajanja.“
The New Yorker
O AUTORU:
Annie Ernaux rođena je 1940. u francuskoj pokrajini Normandiji gdje je u rodnome Lillebonneu i potom u Yvetotu provela djetinjstvo. Studirala je na Sveučilištu u Rouenu te mnogo godina radila kao profesorica književnosti u srednjoj školi i u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Uz učiteljski posao pisala je i sedamdesetih počela objavljivati svoje prve knjige koje su vrlo brzo stekle poklonike. Danas se smatra suvremenim klasikom i jednim od najvažnijih i najangažiranijih glasova francuske književne i kulturne scene, a njezino se djelo proučava na katedrama za književnost diljem svijeta. Za svoj opus, koji čini preko dvadeset naslova, objavljivanih na brojnim svjetskim jezicima, primila je niz istaknutih nagrada. Izdavačka kuća Gallimard većinu njezinih knjiga sabrala je u kolekciji Quarto čime je Ernaux postala prva žena koja je za života ušla u tu prestižnu biblioteku.
2022. godine Annie Ernaux dobila je Nobelovu nagradu za književnost „za hrabrost i kiruršku preciznost kojima na vidjelo iznosi ishodišta osobnog sjećanja, ono što ga otuđuje i što ga u kolektivnome sputava.“
GODINE
Annie Ernaux
OceanMore
Slavljena kao remek-djelo autobiografske proze, prevedena na brojne svjetske jezike, ova jedinstvena knjiga donosi priču o više od šezdeset godina Francuske, koja se od kraja rata razvija u suvremeno društvo kasnoga kapitalizma. Protkan vlastitim sjećanjima, fotografijama, povijesnim događajima, jezikom pojedina razdoblja, popularnom kulturom, radijskim i televizijskim emisijama, modama, proizvodima, željama i htijenjima generacija, roman je živo svjedočanstvo o preobrazbama jednog društva, kulture, ali i cijeloga svijeta. Ernaux nas vraća u rat u Alžiru, susrećemo Sartrea i de Beauvoir, Edith Piaf, Agnès Varda, vraćamo se u svibanj 1968., u doba manifesta za pravo na pobačaj, nuklearne prijetnje, pratimo napredak tehnologije, eksploziju konzumerizma, rast nezaposlenosti. Neizreciv protok vremena Annie Ernaux bilježi i slaže poput palimpsesta kako bi u pojedinačnu sjećanju izrazila „proživljenu dimenziju povijesti“ i pisanjem „oblikovala svoju buduću odsutnost“ rekonstruirajući ono naše, zajedničko vrijeme koje „iz davnina sipi do danas“. Tako autorica uspijeva ispisati život u sasvim novoj formi autobiografije koja je istovremeno subjektivna i neosobna, privatna i kolektivna.
Iz medija:
„Za one koji još uvijek sumnjaju u mjesto koje Annie Ernaux zauzima u francuskoj književnosti – a to je sam vrh – ne možemo dovoljno preporučiti Godine. Širinom svoga spisateljskog pothvata i stilskom discipliniranošću, Ernaux maestralno uranja u vrijeme i sjećanje jedne žene tijekom više od šezdeset godina.“
Le Monde
„Čitati Annie Ernaux jest šok, iskustvo, i što je glavno – važno je. S njom privatno postaje političko, politika se pretače u razgovor, a sve zajedno oblikuje se u eksplozivnu, aktualnu i poetičnu književnost… remek-djelo.“
Der Spiegel
„Sva kritička snaga koju tražimo od romana nalazi se ovdje, u jednoj od ključnih knjiga našeg vremena.“
Corriere della Sera
„Proces čitanja Godina nalikuje otkriću kutije s blagom. To je knjiga koju ćete zatvarati nakon nekoliko pročitanih stranica, zaneseni gorko-slatkim dojmom koji vam ostaje u mislima.“
Los Angeles Review of Books
„Ovo je autobiografija kakvu niste nikad čitali. Roman Godine ozbiljna je i hrabra knjiga, U traganju za izgubljenim vremenom našeg doba medijske dominacije i konzumerizma, naše epohe apsolutnog robnog fetišizma.“
New York Times Book Review
O AUTORU:
Annie Ernaux rođena je 1940. u francuskoj pokrajini Normandiji gdje je u rodnome Lillebonneu i potom u Yvetotu provela djetinjstvo. Studirala je na Sveučilištu u Rouenu te mnogo godina radila kao profesorica književnosti u srednjoj školi te u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Uz učiteljski posao pisala je i sedamdesetih počela objavljivati svoje prve knjige koje su vrlo brzo stekle poklonike. Danas se smatra suvremenim klasikom i jednim od najvažnijih i najangažiranijih glasova francuske književne i kulturne scene, a njezino se djelo proučava na katedrama za književnost diljem svijeta. Za svoj je opus, koji čini preko dvadeset naslova, objavljivanih na brojnim svjetskim jezicima, primila niz istaknutih nagrada. Izdavačka kuća Gallimard većinu njezinih knjiga sabrala je u kolekciji Quarto čime je Ernaux postala prva žena koja je za života ušla u tu prestižnu biblioteku.
2022. godine Annie Ernaux dobila je Nobelovu nagradu za književnost „za hrabrost i kiruršku preciznost kojima na vidjelo iznosi ishodišta osobnog sjećanja, ono što ga otuđuje i što ga u kolektivnome sputava.“
SAN ZVAN JUGOSLAVIJA
Michael Martens
Naklada Ljevak
San zvan Jugoslavija priča je o europskom dvadesetom stoljeću: od velikih monarhija, preko dva svjetska rata, do formiranja i kriza novih država. Sve ono što se zbiva oko te, kao i Andrićevih, knjige – svi prigovori, napadi, ignoriranja, konstrukcije, učitavanja – priča je o našim prostorima na početku novog tisućljeća. Tu onda prestaje biti važno jeste li Andrićev obožavatelj ili niste. On vam se nudi kao lakmus papir društvenih zastranjenja, indikator otvorenosti društava ili mjerač sposobnosti nadilaženja kulturnih ograničenja.
„Nema prikladnijeg naslova za ovu knjigu od San zvan Jugoslavija. To je naslov u kojem je sadržano sve. Naše slabosti, naši strahovi; ono što nas sputava i ono što zbog opsežnosti ne možemo sagledati ili razumjeti. Teško je shvatiti da je identitet raznolik, da se tijekom čovjekova života mijenja te da može biti sastavljen od različitih komponenata, pa se jedan te isti čovjek može nekada osjetiti Hrvatom, nekada Bosancem, nekada Srbinom, a nekada sve to skupa sklopiti u jedan identitetski mozaik, pa ga, u nedostatku drugih rješenja, zaogrnuti Jugoslavijom. Teško je shvatiti da su nekome tko je govorio desetak jezika, živio u isto toliko svjetskih metropola, te na policama imao isto toliko različitih klasika koje je čitao na izvornim jezicima, dakle, da su takvom čovjeku previše uske (nacionalne) kategorije na koje bi ga mi htjeli svesti. Teško je shvatiti da je nekada taj politički ideal imao drugačije konotacije i da ga ne možemo sagledavati perspektivama kontaminiranima novijim traumatičnim iskustvima, umjesto vremenu koje mu pripada. Sve te težine Martens je sažeo u svoj naslov.
— Nebojša Lujanović
O AUTORU:
Michael Martens (Hamburg, 1973), njemački je novinar, pisac i stručnjak za balkanska pitanja, dugogodišnji politički dopisnik lista Frankfurter Allgemeine Zeitung. Tokom svoje novinarske karijere Martens je izvještavao iz Sankt-Peterburga, Atene, Istanbula, Beograda i Beča. Dosada je napisao dokumentarni roman U potrazi za junakom – Priča o vojniku koji nije htio ubijati (2011) i monografiju Vatra u vatri: Ivo Andrić – jedan europski život (2020).
KNJIGA O TRAVAMA
Marai Sandor
OceanMore
Ova knjiga mađarskog klasika Sándora Máraija je poput starih knjiga o travama koje su jednostavnim primjerima htjele odgovoriti na pitanja poput: što treba učiniti ako nekoga boli srce ili ga je napustio Bog. Ne govori o idejama i junacima, već o onome što je u vezi s čovjekom. Njen pisac učeći želi podučiti bližnje, učeći od starih, iz knjiga, preko njih iz ljudskoga srca, iz nebeskih znakova. Želi prenijeti elementarne spoznaje, odnosno temeljne istine ljudskoga života. Djelo napisano 1943. Sándor Márai posvetio je Epiktetu, svom dragom Marku Aureliju, Montaigneu i svim stoicima, od kojih je učio o moći, dobroj volji i životu bez straha.
O AUTORU:
Sándor Márai (izvorno Sándor Károly Henrik Grosschmied de Mára) bio je mađarski pisac i novinar. Rodio se u plemićkoj obitelji u tada mađarskom gradu Kassa, danas slovačkim Košicama, 11. travnja 1900. godine. Mladost provodi u Frankfurtu, Berlinu i Parizu, gdje radi kao novinar, te se okušava u pisanju na njemačkom, no po povratku u Budimpeštu kao jezik svoje književnosti definitivno odabire mađarski, poistovjećujući materinski jezik sa samim konceptom nacije. Tridesetih godina biva zapažen po svojem preciznom i istom realističkom stilu, piše prve Mađarske osvrte o Kafkinim djelima, a u novinskim člancima izražava izuzetno kritičan stav prema nacizmu.
Márai je autor 46 djela, od kojih je u hrvatskom prijevodu možda najpoznatije Kad svijeće dogore, roman prožet nostalgijom za iščezlim multietničkim i multikulturalnim društvom propale Monarhije. Kao protivnik komunističkog režima 1948. trajno napušta Mađarsku, prvo se seli u Italiju, a zatim emigrira u SAD. Neprekidno piše na mađarskom, no objava njegovih djela nakon 1956. u Mađarskoj će biti zabranjena. Njegova poezija, romani i dnevnici objavljeni su tek posmrtno, i u narednim desetljećima otkriveni i cijenjeni od kritike i publike postali su dijelom europskog književnog kanona dvadesetoga stoljeća. Nakon smrti supruge Ilone i sina Jánosa, kojega su kao ratno siroče posvojili prije emigracije, shrvan rakom i depresijom, Márai je počinio samoubojstvo hicem iz pištolja u San Diegu 21. veljače 1989. godine
FONDACIJA
Isaac Asimov
Koncept izdavaštvo
Legendarni klasik SF-a u novom izdanju.
Gaal Dornick, “novopečeni” doktor matematike, na poziv uglednog znanstvenika s područja psihohistorike, Harija Seldona, dolazi na Trantor, centar Carstva, kako bi ondje sudjelovao u tajanstvenom projektu.
Kao eminentni psihohistorik, Hari Seldon iznio je uznemirujuća predviđanja da će Trantor u roku od pet stoljeća biti potpuno uništen. Ovo će apokaliptično znanstveno proročanstvo poprilično će uzdrmati vladu Carstva, pa će se Seldon i Dornick uskoro naći na meti Službe javne sigurnosti…