Romani

Koji su to ključni elementi koji oblikuju našu osobnost od najranije dobi? Koja su to ključna sjećanja koja prizivamo u smiraj života? Godina je oko 1530. i negdje blizu bosanske Jablanice turski danak u krvi plaćen je životom malenog dječaka Luke. Istrgnut iz ruku majke čije je ime zaboravio i bačen u nepoznatu sredinu čiji jezik ne govori, Luka postaje Ibrahim. Na putu da postane nemilosrdan ratnik Turskoga Carstva Ibrahim usvaja osmanske vrijednosti, gotovo bespogovorno prihvaćajući nove majčinske i očinske figure, njihov jezik, znanje i vještine te islamsku vjeru. Dok se njegovo vrijeme bliži kraju, svoju životnu priču podijelit će sa svojim sinom. Osvrće se na velike ljubavi, nezaboravna prijateljstva, bezbrojne bitke od Anatolije do Sigeta, kao i značajne susrete s velikim osobnostima poput Sulejmana Veličanstvenog. Ipak, Ibrahim će odbiti sve blagodati koje dolaze s osmanskim dvorom – zbog vlastite vjere u ljude. Duboko liričan, stilski i strukturno doveden do visoke razine, obogaćen poetskim slikama zaboravljene turske Slavonije šesnaestog stoljeća, "Ezan" Ivane Šojat roman je o ljudima i čovjekovu dobru i zlu, o nama danas koji se i ne razlikujemo toliko od ljudi iz šesnaestog stoljeća. Ovaj roman, koji u svom naslovu poziva na molitvu, poziva prije svega na razumijevanje i vjeru u čovjeka. “Malo ih je, sinko, koji se bune. Ne zato što je svima dobro, nego zato što je strah uvijek nekako jači od patnje. Strah da će biti gore, strah od smrti, strah od Boga. A đauri se svoga Boga boje. Kažem da je taj Bog njihov, premda je i naš, premda u konačnici ne znam čiji sam ja, jesam li od onih koji su me rodili, ili od onih koji su me u čovjeka podignuli. Zato ponekad ni sam ne znam. Ponekad se sjetim blijedoga Isse na križu i čini mi se kako čujem da me netko za oluje plaši njegovim Ocem, Bogom Velikim. I tu strahu nije kraj: prije odlaska u dženet duše đaurske prvo moraju kroz mjesto što ga nazivaju čistilištem. Ondje borave stotinama, tisućama godina kako bi okajali grijehe što su ih počinili uglavnom tijelom. Oni koji za njima ostaju zato pale svijeće, mrmljaju molitve, a, tako mi svega, i plaćaju danak Crkvi kako bi ih što prije izbavili iz muka. Jer: ondje su muke. Čak i za dječje duše koje se nisu imale vremena ukaljati. Đauri se boje i šute, ali ne svi jednako. najmanje najviše i šute. I trpe.” Ivana Šojat rodila se 26. veljače 1971. u Osijeku. Već dvadeset godina aktivno se bavi književnim prevođenjem za najprestižnije hrvatske nakladnike. Osam je godina pjevala alt u opernome zboru HNK u Osijeku, gdje je već deset godina urednica kazališnih izdanja. Od 2003. je članica Društva hrvatskih književnika. Kao pjesnikinja, esejistica, prozaistica i romansijerka, iza sebe ima devetnaest ukoričenih naslova: pet zbirki poezije (Hiperbole, Uznesenja, Utvare, Sofija plaštevima mete samoću i Ljudi ne znaju šutjeti), zbirku eseja "I past će sve maske", četiri zbirke novela (Kao pas, Mjesečari, Ruke Azazelove i Emet), šest romana (Šamšiel, Unterstadt, Ničiji sinovi, Jom Kipur, Ezan i Štajga ili put u maglu) te roman za mlade "Zmajevi koji ne lete" kao i slikovnice "Heliot, zmaj gnjezdaš" i "Selina i mrakovi" koja uskoro izlazi u prijevodu na kineski jezik. Godine 2016., 2018. i 2019. njezine kratke priče "Hrabrost", "Vilinjska kosa" i "Ponori" nagrađene su prvom, odnosno drugom nagradom za kratku priču "Ranko Marinković" Večernjeg lista. Dramatizirala je Kozarčevu pripovijetku "Tena", a njezina je dramatizacija pod naslovom "Lipa si, Teno!" 2009. izvedena na noćnoj sceni HNK u Osijeku. Godine 2015. u ZKM-u je premijerno izvedena njezina duodrama "Elza hoda kroz zidove", koja je iste godine proglašena Najboljim novim dramskim tekstom, te ovjenčana nagradom portala Teatar.hr. Za cjelokupan umjetnički rad i promicanje hrvatske kulture u zemlji i inozemstvu 2016. je odlikovana Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Dobar dan, ljepoto “Dobar dan, ljepoto”, Ann Napolitano – priča je o Williamu Watersu, koji je odrastao kao jedinac u obitelji obilježenoj tragedijom, te o Juliji Padavano, koja dolazi iz potpuno drugačijeg svijeta – velike, ljubavi pune obitelji. Njihova veza i interakcije s obitelji Padavano donose Williamu osjećaj pripadnosti i zadovoljstva kojeg do tada nije poznavao. Ipak, Williamova prošlost i njene sjene zaprijetile su razbiti ovu idilu, stvarajući napetost koja ispituje granice ljubavi i predanosti. Ann Napolitano s elegancijom i suosjećanjem isprepliće ove živote, istražujući kako obitelj i prijateljstvo mogu oblikovati i podržavati nas, ali i kako prošlost može utjecati na našu sadašnjost i budućnost. Svojim dubokim razumijevanjem ljudskih nesavršenosti i moći bezuvjetne ljubavi, Napolitano nudi uvid u kompleksnost međuljudskih odnosa. Citat iz Book Riot kaže: „Smijat ćete se i tugovati s Williamom i obitelji Padavano dok se uzdižu, ali i posrću.“, naglašavajući emotivni domet romana koji se proteže od radosti do tuge. Miranda Cowley Heller dodaje: „Prelijepo, pronicljivo, sjetno… Ovo je priča o obitelji i prijateljstvu, o tome kako nas ljudi uz koje smo vezani mogu i osloboditi.“, ističući oslobađajuću moć veza koje gradimo. The Washington Post pruža daljnji uvid: „Ann Napolitano će vas natjerati da razmišljate o složenoj tapiseriji obiteljske ljubavi koja nam pomaže da vidimo sebe, a i jedni druge – cijelima.“, naglašavajući kako Napolitano dotiče suštinu obiteljske dinamike i međuljudskih veza. O autorici: Ann Napolitano, koja je dosad objavila četiri romana, s “Dobar dan, ljepoto” doživljava neviđen uspjeh, priznat od strane kritičara i čitatelja širom svijeta. Oprah Winfrey odabrala je roman kao 100. u svom čitalačkom klubu, dok će Michelle i Barack Obama, kroz svoju produkcijsku kuću Higher Ground, ekranizirati roman za Netflix, potvrđujući tako univerzalnu privlačnost i duboku rezonanciju priče koju Napolitano pripovijeda.

“Četiri vjetra uzbudljiva je priča o ljubavi i hrabrosti koja oživljava migraciju u vrijeme suše i razdoblja Zdjele prašine… Gruba stvarnost isprepletena je lirskom prozom koja oduzima dah.” – Publishers Weekly Teksas 1934. Elsa je oduvijek žudjela za ljubavi i prihvaćanjem koje joj njezini bogati ali hladni roditelji nikada nisu pružili. Štoviše, misle kako će ostati vječna usidjelica jer nije lijepa poput svojih sestara. Kada upozna Rafea, zgodnog lokalnog momka, poželi iskusiti pravu ljubav. Rafe baš i ne dijeli njezine osjećaje, no kad Elsa ostane trudna i pod pritiskom njenog moćnog oca, oni se vjenčaju. Slijepo zaljubljena i odana, u Rafeovoj obitelji pronalazi utočište i dom o kakvom je sanjala.Elsina sreća nije dugo potrajala jer pješčane oluje pustoše plodnu ravnicu, farmeri se muče spasiti usjeve, voda presušuje, a prašina prijeti sve zatrpati. Usprkos svemu, Elsa požrtvovno radi i brine se o djeci, dok se Rafe odaje piću i bijegu od surove stvarnosti. Jednoga dana samo napusti obitelj ostavivši kratku poruku. Slomljena srca, Elsa nema vremena tugovati, mora se boriti za imanje i zemlju koja je postala dio nje. No kad joj sinčić gotovo umre od teške upale pluća, mora donijeti tešku odluku: ostaviti sve što poznaje i otići na zapad, u Kaliforniju, u potrazi za boljim životom… “Epska i ushićujuća, ova potresna obiteljska saga posve će vas zaokupiti.” – USA Today “Majstorica pripovijedanja Kristin Hannah podsjeća nas da su ljudsko srce i naša Zemlja čvrsti, ali i krhki kao list na vjetru.” – Delia Owens O autoru: Kristin Hannah nagrađivana je američka spisateljica romana ljubavne i obiteljske tematike. Sugestivno pripovijedanje, uvjerljivo psihološko portretiranje likova te progovaranje o najbolnijim temama donijeli su joj svjetski uspjeh i omiljenost kod čitatelja. Kod nas su do sada objavljeni romani “Četiri vjetra”, “Moja Aljaska”, “Zimski vrt”, “Boje istine”, “Posljednji ples leptira”, “Slavujeva Pjesma”, “Ulica krijesnica” te “Kao zvijezda u noći”.