Srce divlje i lomno nastavak je serijala započetog romanom Kletva mračna i samotna. Brigid Kemmerer vraća nas u svijet Emberfalla tkajući fantastičnu pripovijest u kojoj prijatelji postaju neprijatelji, a ljubav cvjeta na najmračnijim mjestima.
Kletva je napokon prekinuta, ali kraljević Rhen od Emberfalla i dalje je suočen s velikim izazovima. Njegovom zemljom kruže glasine da on nije pravi nasljednik prijestolja te da u kraljevstvu postoji netko tko ne samo da po nasljednom redu ima pravo prvenstva, nego se bavi i magijom, zabranjenim umijećem koje je kraljeviću posebno mrsko. Premda Rhen uživa Harperinu potporu, zapovjednik Kraljevske straže Grey netragom nestaje što izaziva pomutnju i donosi novu neizvjesnost.
Grey, kojemu je pak opasna tajna itekako dobro znana, skriva se pred svojim gospodarom kako bi spasio kraljevstvo, ali i sebe. Nema ni najmanju želju suprotstaviti se Rhenu i u bijegu je još od trenutka kad je uništio moćnu čarobnicu Lilith. No kad sudbina uplete svoje prste, a Karis Luran iznova vojnom silom zaprijeti Emberfallu, Grey će se naći na raskrižju života – ostati zarobljenik vlastitih strahova i odanosti jednome čovjeku ili pokazati odgovornost prema narodu Emberfalla…
“Ova zanosna i romantična priča uvijek iznova preusmjerava čitateljevu maštu i očekivanja.” – Starred Review, Kirkus Reviews
“Magija, romansa i zloslutni nagovještaj rata isprepliću se u ovoj uzbudljivoj i napetoj priči koja se čita u jednom dahu.” – – Foreword Reviews
O autoru:
Brigid Kemmerer (rođena u Omahi, Nebraska ) američka je autorica beletristike za mlade . Radila je u financijskoj industriji prije nego što je postala stalna spisateljica. Njena knjiga “Prokletstvo tako mračno i usamljeno”, adaptacija Ljepotice i zvijeri, bila je bestseler New York Timesa i dobila je kritiku od Publishers Weekly . Uz knjigu “Kletva mračna i samotna” napisala je i “Srce divlje i lomno” te “Zavjet srčan i ubojit”.
“Spasi se” drugi je dio uzbudljive i napete trilogije Mone kasten, autorice bestselera s vrha ljestvice časopisa Spiegel!
Ruby je shrvana. S Jamesom je prvi put u životu osjetila pravu ljubav i povezanost, a on ju je ubrzo okrutno povrijedio. Razočarana je i ne želi ga više nikada vidjeti. Međutim, kada dozna da on prolazi kroz teško obiteljsko razdoblje pruži mu podršku iako mu jasno daje do znanja da mu ne želi oprostiti, a kamoli dati drugu priliku za ljubav. Za Ruby je ipak najvažniji cilj upis na prestižno sveučilište Oxford, ostvarenje njezina sna. A James se suočava s očevim ambicijama, koje su sasvim različite od njegovih želja i jasno mu je da prvo mora srediti svoj život kako bi ponovno mogao osvojiti Rubyno srce…
“Mona Kasten još je jednom napisala roman koji nećete ispustiti iz ruku!” – Anna Todd
“Zanimljivi sporedni likovi i njihove priče ne samo da upotpunjuju glavnu radnju, već svaka od njih otvara i važne tinejdžerske teme.” – Writer’s Insomnia Blog
O autoru:
Mona Kasten rođena je 1992. i studirala je knjižnični i informacijski menadžment prije nego što se posvetila pisanju. Živi u Hamburgu sa svojim mužem, svojim mačkama i nepreglednom zalihom knjiga, voli kofein u svim oblicima, duge šetnje šumom i dane kada može neometano pisati. “Spasi se” drugi je dio njezine trilogije prema kojoj je snimljena serija Maxton Hall – Svijet između nas.
Skrivene želje, nemirna putovanja nesvakidašnji je – fragmentarni, globusom razbacani, razigrani i senzualni – suvremeni roman koji priče pedesetak likova s različitih meridijana na neobičan i pripovjedno kreativan način isprepliće s onima četiriju središnjih protagonista, baziranih u Skoplju. U tome kompleksnom i istovremeno dinamičnom mozaiku neke će nas sudbine, poput zvijezda padalica, tek okrznuti ipak ostavljajući jasno isprativ trag, dok će druge, na prvi pogled neizmjerno udaljene i međusobno nepovezane, rezultirati tektonskim promjenama na drugom kraju tanke crvene niti.
Biznis i umjetnost, globalno i lokalno, realno i virtualno, muško i žensko tek su neke od relacija na kojima se, u živim kaleidoskopskim sekvencama, ogleda pripovjedna magija nagrađivanog makedonskog prozaika Vladimira Jankovskog. U kojoj god točki tog posve stvarnog i sasvim nestvarnog svijeta onaj leptir zamahnuo krilima, neka će nježna oluja zapuhnuti ostatak. Tako, naime, tvrdi teorija pomno organiziranog kaosa: svake dobre književnosti.
Sat koji otkucava samo tik roman je o ljubavi, izdaji, osveti i zločinu. Započevši kao priča o strastvenoj ljubavi i braku sveučilišnog profesora Julija i mlade studentice Lujze, nalik na one u operama koje Julije pasionirano sluša negdje u pozadini, roman suvereno kreće iznenađujućim žanrovskim pravcima. Dramatičar i prozaik Ivan Vidić isprepliće više likova, fabularnih rukavaca, književnih i pop-kulturnih žanrova, a srčani udar i posljedična transplantacija srca prevarena supruga i razočarana profesora otvorit će brojne crne rupe današnjeg svijeta u kojem „nitko nema kontrolu i ludilo je gospodar situacije“.
Vještina i čvrsta pripovjedačka ruka kojom Vidić na okupu drži teme ljubavne strasti i očaja, tamnih strana sveučilišnog miljea, šverca migrantima, mešetarenja nekretninama, kriminala i terorizma, doista je fascinantna, a za čitatelja to je furiozna, uzbudljiva i na trenutke groteskna trka od poglavlja do poglavlja, od početka do kraja. Na tome kraju ostaju pitanja koja si ionako redovito postavljamo bez mogućnosti pravog odgovora – kada se aktiviraju privatni okidači koji ljude pretvaraju u društvene otpadnike i kakva je njihova veza sa zastrašujućim svijetom u globalnom rasulu? Roman je to o trenutku kad iracionalno zavlada situacijom, razumu koji se gubi pred osjećajima, bijesu i nekontroliranim akcijama. Kad privatno ludilo postane „nesvjesna društvena revolucija“, nema više razlike između ozbiljnosti i farse, humora i užasa, u tom začudnom vremenu u kojem jedva još otkucava i samo – tik
Kada upiše slavnu Filmsku akademiju u Pragu neimenovana glavna junakinja nada se da će od života dobiti sve što želi – "znanje, slobodu, seks, posao, uspjeh, ljubav i pare". Zlatni Prag grad je njezinih snova ali i mjesto gdje će se suočiti sa svim izazovima života. Kada se na jednoj zabavi upozna sa starijim karizmatičnim fotografom, zaljubljuje se i prepušta strastima, niti ne sluteći koliko je moćna njegova tamna energija. I dok je on za nju prva velika ljubav, dotle je ona za njega, jer joj nevjerojatno sliči, reminiscencija pokojne mu žene, Andalužanke koju je beskrajno volio. Psi su roman generacije milenijalaca željnih slobode, odraslih da vjeruju kako je sve moguće dok ih surovost liberalnog kapitalizma ne svede na prekarni rad u kojem nema mjesta za ideale mladosti. Djevojke i žene u moćnom generacijskom romanu Dore Šustić spremne su prekinuti mušku dominaciju i mizoginiju unatoč klopkama nesretnih ljubavi i smrtima koje ih okružuju. I kada su svjesni da jure u svoju propast svi junaci ne mogu se odreći strasti jer bez nje nema ni života.
Roman “Prohujalo s vihorom” dobitnik je Pulitzerove nagrade!
Epski roman o ljubavi i ratu nezaboravna je kreacija opčinjavajućih prizora i uzbudljivih likova, tako živih da najdublje osjećamo njihove strahove i čežnje. Scarlett O’Hara i Rhett Butler pripovijedaju bezvremensku priču o opstanku u najtežim uvjetima i dvoje su najčuvenijih ljubavnika nakon Shakespeareovih Romea i Julije.
Scarlett O’Hara uživa u bezbrižnom mladenaštvu na Tari. Toj svojeglavoj ljepotici zelenih očiju zabavno je preotimati udvarače drugim djevojkama i šarmirati gospodu, a ljubavni jadi koje time izaziva najmanja su joj briga. Ona je sebi namijenila naočitog Ashleyja Wilkesa, i kao i uvijek, sigurna je u svoj uspjeh. Ali Ashley je zaručen za svoju rođakinju Melanie, i Scarlettin svijet okreće se naglavce. Atlanta je zahvaćena ratnim požarom i Scarlett uz pomoć tajanstvenog Rhetta Butlera uspijeva pobjeći na Taru. Ondje više ništa nije kao prije i Scarlett preuzima ulogu glave obitelji. Obijesna i ljupka djevojka postaje odlučna žena koja se s nevjerojatnom snagom brine o Tari i njezinim stanovnicima…
O autorici:
Margaret Mitchell bila je američka spisateljica i novinarka. Rođena u bogatoj i uglednoj obitelji još je kao dijete slušala priče iz Američkog građanskog rata. Novinarsku karijeru u The Atlanta Journalu prekinula je iz zdravstvenih razloga i napisala svoj jedini roman Prohujalo s vihorom. Objavljen 1936. roman je u nekoliko mjeseci prodan u milijunskoj nakladi, a 1937. ovjenčan Pulitzerovom nagradom. Prema njemu je snimljen i istoimeni film s Clarkom Gableom i Vivien Leigh u glavnim ulogama.
Roman “Prohujalo s vihorom” dobitnik je Pulitzerove nagrade!
Epski roman o ljubavi i ratu nezaboravna je kreacija opčinjavajućih prizora i uzbudljivih likova, tako živih da najdublje osjećamo njihove strahove i čežnje. Scarlett O’Hara i Rhett Butler pripovijedaju bezvremensku priču o opstanku u najtežim uvjetima i dvoje su najčuvenijih ljubavnika nakon Shakespeareovih Romea i Julije.
Scarlett O’Hara uživa u bezbrižnom mladenaštvu na Tari. Toj svojeglavoj ljepotici zelenih očiju zabavno je preotimati udvarače drugim djevojkama i šarmirati gospodu, a ljubavni jadi koje time izaziva najmanja su joj briga. Ona je sebi namijenila naočitog Ashleyja Wilkesa, i kao i uvijek, sigurna je u svoj uspjeh. Ali Ashley je zaručen za svoju rođakinju Melanie, i Scarlettin svijet okreće se naglavce. Atlanta je zahvaćena ratnim požarom i Scarlett uz pomoć tajanstvenog Rhetta Butlera uspijeva pobjeći na Taru. Ondje više ništa nije kao prije i Scarlett preuzima ulogu glave obitelji. Obijesna i ljupka djevojka postaje odlučna žena koja se s nevjerojatnom snagom brine o Tari i njezinim stanovnicima…
O autorici:
Margaret Mitchell bila je američka spisateljica i novinarka. Rođena u bogatoj i uglednoj obitelji još je kao dijete slušala priče iz Američkog građanskog rata. Novinarsku karijeru u The Atlanta Journalu prekinula je iz zdravstvenih razloga i napisala svoj jedini roman Prohujalo s vihorom. Objavljen 1936. roman je u nekoliko mjeseci prodan u milijunskoj nakladi, a 1937. ovjenčan Pulitzerovom nagradom. Prema njemu je snimljen i istoimeni film s Clarkom Gableom i Vivien Leigh u glavnim ulogama.
“Priče iz davnine” – povodom 150. obljetnice rođenja nenadmašne Ivane Brlić-Mažuranić, u njezinu čast i na užitak svim malim i velikim čitateljima, donosimo ovo posebno izdanje bogato, s gotovo stotinu ilustracija, opremio Manuel Šumberac.
Otjerajte bjesove, zaronite u dvore Kralja Morskoga, poletite s Kosjenkom, uhvatite se u kolo s Domaćima, neka vas ove priče iznenade, razdragaju i, naposljetku, očaraju jer u njima ništa nije moćnije od ljubavi i dobra.
O autorima:
Ivana Brlić-Mažuranić rođena je prije 150 godina, 18. travnja 1874., u Ogulinu, u uglednoj obitelji Mažuranić. Djed joj je bio ban Ivan Mažuranić, proslavljeni književnik koji je, među ostalim, napisao Smrt Smail-age Čengića. Ivanu su podučavali privatno, s velikim naglaskom na francuski jezik i kulturu. Veći dio djetinjstva provodi u Zagrebu, a na svoj 18. rođendan udaje se za političara Vatroslava Brlića i seli se k njemu u Slavonski Brod. Rodila je čak sedmero djece, od kojih je dvoje umrlo nedugo nakon poroda. Godine 1902. objavila je Ivana Brlić-Mažuranić svoju prvu zbirku pripovijedaka – Valjani i nevaljani, ali pravi je uspjeh doživjela 1913. s Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića, prvim hrvatskim dječjim romanom. Slijedi 1916. njezin književni vrhunac, Priče iz davnine, zbirka od osam bajki. Sama autorica ovako ih opisuje: “Bilo mi je nastojanje da u skroz slobodnu invenciju tih priča upletem nazive, likove i duh drevne hrvatske i opće slavenske mitologije, i to one koja je manje poznata.” I u tomu je veličanstveno uspjela: tečno pripovijedanje, slikovito izražavanje i bogatstvo rječnika čine ljepotu ovih priča. Popularnim Hlapićem i Pričama iz davnine Ivana Brlić-Mažuranić stekla je svjetsku je slavu i glas “hrvatskog Andersena”. Obje su knjige doživjele brojna izdanja i prevedene su na mnoge jezike.
Manuel Šumberac rođen je 1988. godine u Puli. Magistrirao je animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno djeluje na području animiranog filma i ilustracije. Autor je animiranih filmova, glazbenih video spotova, namjenskih filmova, knjiga za djecu, naslovnica knjiga te niza publikacija na domaćem i stranom tržištu. U svojstvu docenta predaje na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, na Odsjeku za animirani film i nove medije. Za svoj je rad višestruko nagrađivan.
Dubrovnik koji je postao kulisa, umiveno ustaštvo na ulicama Zagreba, potrošnja koja nadomješta ljudskost, majčinstvo o kakvom nije pristojno govoriti, banke kao sablasni stupovi naših života, emocije kakve ne viđamo u reklamama, a osjećamo ih tako snažno... To je svijet koji Maša Kolanović istražuje u svojoj maestralnoj zbirci pričaPoštovani kukci. Autorica tekstom i crtežima oblikuje onaj sablasni i teško izrecivi višak materijalne strane ljudske egzistencije, dok smještanje priča u razdoblje tranzicije u Hrvatskoj dodatno pojačava njihov jezivi efekt. Kukci i Konzum dvije su provodne metafore ove knjige. Prva je divljenje i vraćanje tekstualnog duga Kafki, velikom majstoru u kreiranju metafora egzistencijalne tjeskobe i apsurda, a druga je vraćanje metaforičkog duga stvarnosti u kojoj je Konzum od “hrvatske riječi za supermarket” postao metafora ekonomski opustošene Hrvatske.
Poštovane kukce žanrovski bi se moglo opisati kao tranzicijsku gotiku, postsocijalističku zonu sumraka, jezivo stvarnosnu prozu…
Mračne i apsurdne, a opet duboko intimne, snažne i društveno osjetljive priče. Ukratko, jezivo dobra knjiga.
Porculanska lutka – zvali su je Kukolka. Lutkica.
Neželjen je to podsjetnik na mamine porculanske zarobljenice u Londonu. Od svega što smo mogli ponijeti sa sobom iz Rusije, a nismo mogli mnogo toga, ona je odabrala njih. Jedino što je Rosie naslijedila od svoje povučene majke bila je knjiga ruskih bajki. No između redaka krije se još jedna priča. Ne tako davno Rosie je spokojno živjela u Moskvi, a majka bi joj prije spavanja čitala bajke. No svemu je tomu iznenadno došao kraj jedne ljetne noći, kad su joj ubili oca i sestru. Mnogo godina poslije, Rosie je doktorandica na Oxfordu, njezin zaručnik ne zna ništa o njezinu prijašnjem životu i boli, majku alkoholičarku progutala je bilježnica puna jezivih, rukom pisanih pričica. Očajnički želeći saznati odgovore na pitanja koja je muče, Rosie se vrati u domovinu i otkrije potresnu obiteljsku priču koja se proteže još od Revolucije 1917., opsade Lenjingrada i Staljinovih čistki naovamo. U srcu tih odgovora nalazi se mlada plemkinja Tonja, lijepa poput porculanske lutke, čija djela odjekuju kroz čitavo stoljeće.
“Majstorski napisan, jedinstven i zadivljujući roman.” – New York Journal of Books
“Raskošna priča u kojoj je povijesna tematika protkana romantikom i dubokom strasti.” – Minneapolis Star-Tribune
“Kristen Loesch stvorila je bujan i opasan svijet u kojem je istina skrivena na najčudnijim mjestima.” – Anika Scott
O autoru:
Kristen Loesch odrasla je u San Franciscu te diplomirala povijest i magistrirala slavistiku na Sveučilištu u Cambridgeu. Njezin debitantski povijesni roman Porculanska lutka bio je u užem izboru za Caledonia Novel Award te pod drugim naslovom za Bath Novel Award. Sa suprugom i djecom živi i na Pacifičkom sjeverozapadu.
Djevojčica se zove Petra. Zovu je Petrica Pričalica. Petrica priča o prijateljima. Božo zaboravlja. Tonka se druži s kućnim ljubimcima. Janko se penje po stablu. Antonio potajno krade. Karla izmišlja snijeg. Željko prolijeva sve i svašta. Lovro i Luka su blizanci. Valentini nedostaje tata. Ksenija se svima ruga. Matko je spor kao puž.
Prijatelja i priča mnogo je više. Sve će ih ispričati Petrica Pričalica koja zna kako osvojiti i zadržati prijatelje.
Svako poglavlje se zove po jednom njenom prijatelju, pa nam na duhovit način opisuje tog prijatelja i neku dogodovštinu koju je doživjela s njim. Petra skuplja prijatelje i daje nam savjete kako biti dobar prijatelj.
Sanja Polak omiljena je dječja spisateljica. Njezine priče i romani s razlogom su popularni među mladim čitateljima. U njima se djeca ne susreću s izmišljenim čudovištima, čarobnim likovima iz mašte i bajkovitim krajolicima. U njima čitaju o događajima, problemima i situacijama pred kojima se svakodnevno nalaze, koje ih vesele i tište. Zgode i nezgode iz školskih klupa, nogomet, stroge učiteljice, teške domaće zadaće, prve simpatije, odnosi s roditeljima, rađanje prijateljstava, muke odrastanja… djeca vole knjige s kojima se mogu poistovjetiti.
Ostale naslove Sanje Polak potražite ovdje.
U ovom romanu o ljubavi, ratu, hrabrosti i nadanju, engleska autorica Rhys Bowen pred čitatelje donosi iskrene emocije, napetost i trenutke koji potiču na razmišljanje – koliko čovjek može izdržati, a da se ne raspadne od boli i straha?
Junakinja Madeleine Grant rođena je Londončanka, studentica na pariškoj Sorboni, istodobno naivna djevojka i majka hrabrost. Dočekavši Drugi svjetski rat rastrzana između dviju domovina i suprotstavljenih uloga (jedne tipično ženske, pacifističke, druge borbene i neustrašive) potpuno je nesigurna u svoje odluke sve dok je vijest koju nijedan roditelj ne smije primiti ne ponuka na radikalan potez kojim će iznenaditi i samu sebe.
U nesigurnim vremenima nijedno mjesto na svijetu nije sigurno, pa opet – izbor uvijek postoji. Suočena s nezamislivim iskušenjima, Madeleine će prsimice uletjeti u rat i tako pokazati da je snažnija nego što je itko ikad mogao naslutiti.
„Stil Rhys Bowen ostavlja bez daha. Njezin prikaz pariške umjetnice, majke i članice pokreta otpora jednostavno je savršen. Madeleine Grant je fascinantan i snažan lik kojeg nećete zaboraviti. Ja sam navijala i plakala s njom do zadnje stranice ovog nezaboravnog romana.“ M. J. Rose, autorica bestselera New York Timesa The Jeweler of Stolen Dreams.
„Nitko ne zna napisati ratno-povijesni roman tako dobro kao Rhys Bowen. Pariški zadatak je uzbudljivo i vješto iscrtano štivo, s junakinjom za koju ćete navijati do samog kraja. Nisam ga mogla ispustiti iz ruku!“ – Deborah Crombie, autorica bestselera New York Timesa
Prijašnja djela autorice:
Dječak iz Toskane – u prodaji
Vrt pobjede – u prodaji
Skice iz Venecije – u prodaji
O autorici romana Pariški zadatak:
Rhys Bowen autorica je niza bestselera New York Timesa, a napisala je više od četrdeset romana, uključujući uspješnicu Mozaika knjiga Dječak iz Toskane. Bowen je dosad osvojila dvadesetak nagrada, a njezini su romani prevedeni na mnoge jezike. Rođena je u Ujedinjenom Kraljevstvu, a sad svoje vrijeme dijeli između Kalifornije i Arizone.
“Otok štakora i druge priče” pet je priča iz bliske budućnosti.
Prva priča, Otok štakora, vodi nas u postpandemijsku Ameriku u kojoj imućni na vrhovima nebodera čekaju evakuaciju helikopterima na privatna imanja, dok se oni manje sretni bore po ulicama za puki opstanak.
U Brisaču pratimo znanstvenika koji istražuje vječni život i ima pristup brisaču sjećanja, uređaju uz pomoću kojeg je dijelove života moguće gurnuti u potpuni zaborav.
Cvrčci su priča o dvojici najboljih prijatelja koji se na putovanju u Pamplonu zaljubljuju u istu djevojku.
Protuotrov prati otuđenog sina koji planira posjetiti oca na farmi zmija u Africi.
I na kraju, u epskom i opakom Crnom skakaču upoznajemo psihologa Lukasa Meyera koji nakon osobne tragedije postaje profesionalni ubojica u službi međunarodnih korporacija.
O autoru:
Jo Nesbø (Oslo, 29. ožujka 1960.) je norveški pisac i glazbenik. Najpoznatiji je po kriminalističkim romanima o detektivu Harryju Holeu koji su mu donijeli brojne nagrade i svjetsku slavu. Pjevač je i tekstopisac norveškog pop-rock sastava Di Derre. Prvi u seriji romana o detektivu Harryju Holeu je roman Šišmiš (Flaggermusmannen) iz 1997. godine. Za taj je roman Nesbø dobio nagradu “Riverton” za najbolji norveški kriminalistički roman i nagradu “Stakleni ključ” za najbolji nordijski kriminalistički roman. Nakon ovih su uslijedile i brojne druge nagrade, od kojih je posljednja nagrada Peer Gynt “za međunarodni uspjeh i postavljanje Norveške na kartu svjetske literature”. Osim romana o Harryju Holeu, izdao je i četiri romana za djecu u seriji o doktoru Proktoru, kao i nekoliko samostalnih romana i zbirki kratkih priča. Prema romanu Lovci na glave (Hodejegerne) je 2011. godine u Norveškoj snimljen istoimeni film, u režiji Mortena Tylduma. “Otok štakora i druge priče” njegova je nova uspješnica.
Samosažaljivi pisac zamalo je pleonazam, baš kao i samosažaljivi čovjek. Svi mi skloni smo vjerovati da su nas Bog, sudbina, obitelj ili prijatelji zakinuli, da smo dali nesebično i puno, a primili škrto i malo.
Kako su književnici tankoćutnija čeljad od prosjeka, to je i razumljivije da su skloni podvlačenju crte ispod svojih karijera i fiksiranju svoga položaja na imaginarnom zemljovidu naše literatura te da ih rezultati takvih inventura počesto mogu uznemiriti. Razlog? Jednostavno, oni duboko vjeruju da zaslužuju puno više svega: pohvalnih kritika, prestižnih nagrada, prodanih primjeraka, ponuđenih sinekura… One najambicioznije najsnažnije pogodi činjenica da još uvijek nisu primljeni u HAZU, a sva je prilika da nikada i neće, jer godine prolaze, vremena je sve manje, a s njima i šansi da ih establišment primijeti već jednom.
Jedan je od takvih i Josip Bepo Peraica, splitski pisac koji spletom grotesknih okolnosti konačno osvješćuje činjenicu da je skoro cijeli život potratio pišući ispod ili iznad radara matične kulture, većinski ignoriran, da će čak i njegova smrt proći nezamijećeno, dok mnoge kolege, po njegovu dubokom uvjerenju, redom mediokriteti i bezveznjaci, uživaju u reputaciji besmrtnih klasika i pokretnih spomenika kulture. Od pomisli na to obuzet će ga prvo očaj, a potom i bijes. Ta zapaljiva kombinacija pokrenut će dramski zamašnjak i nevoljenog pisca pretvoriti u otimača cijelog Razreda za književnost. Ivica Ivanišević napisao je paprenu satiru o krvnoj slici naše kulture, ali i čitavoga društva, ispripovijedanu tečno, s njemu svojstvenom lakoćom, uz puno autoironije i humora.
Prvi naslov iz serijala Sestre Lyndon podsjeća nas zašto je Julia Quinn proglašena suvremenom Jane Austen.
Prije sedam godina slomila mu je srce…
Kada Robert Kemble po drugi put slučajno naiđe na Victoriju Lyndon ne može vjerovati svojim očima: Djevojka koja ga je razorila, koja ga je pustila da planira bijeg, a zatim ga ostavila da je čeka na cesti, odjednom se nalazi nadohvat ruke. Iako njegov bijes još nije poznavao granica, bilo joj je nemoguće odoljeti…
Prije sedam godina ostavio ju je gotovo uništenu…
Victoriji je otac lijepo rekao da se grof nikada neće oženiti župnikovom kćeri i bio je u pravu. Robert joj je obećao brak, a zatim je otplesao u London dok je ona trpjela sramotu spriječenog bijega. Iako ne uživa osobito u novom životu guvernante, kad joj Robert ponudi posao drugačije vrste – posao ljubavnice – ona ga odbija, nespremna žrtvovati svoju čast, čak ni za njega.
Poznat po tome što ne prihvaća ne kao odgovor, Robert obećava da će je učiniti svojom, na svaki mogući način. Mogu li ovi ljubavnici ponovno naučiti vjerovati jedno drugome? I je li ljubav doista slađa drugi put?
O autorici romana Odavde do Mjeseca:
Julia Quinn počela je pisati po završetku fakulteta i otad ne prestaje. Autorica je nagrađivanih povijesnih ljubavnih romana, uključujući uspješnice New York Timesa, seriju romana o obitelji Bridgerton. Na hrvatski su joj do sada prevedeni brojni romani, među kojima su naslovi Što se to zbiva u Londonu?, Vojvoda i ja, Vikont koji me volio, Zbog gospođice Bridgerton, Zbroj naših poljubaca itd. Diplomirala je na Harvardu i Radcliffeu.
Ostaje naslove Julie Quinn potražite ovdje.
Kada se 1965. mladi rezervist Damjan Knežević prilikom spašavanja ljudi iz potopljenog sela domogne vrijednoga ručnog sata iz Drugoga svjetskog rata i hrpe dokumenata, vjeruje da je pronašao trag svoga oca. Slijedeći više od dvadeset godina tragove iz dnevnikā i papirā, tragat će za svojim ocem, a zapravo slagati priču Pala Nađa. Priču koja je mogla biti i sudbina njegova, njemu nepoznata oca. Vojvođanski Mađar Nađ imao je tri sina s tri različite žene – Švabicom, Mađaricom i Hercegovkom, sva su trojica na ovaj ili onaj način nosila ime Tomo, a za sebe je sanjao velike snove, koje nikad nije ostvario. Sudbina Pala Nađa, njegovih žena, majke i djece sudbina je onih kojima se vihor povijesti poigrava, onih koji vjeruju u bolju budućnost koja traje do sljedećeg rata, sljedeće revolucije. Julijana Adamović ispisala je veličanstven roman o Panoniji – crnoj zemlji koja rađa i pokapa. Oče ako jesi atipična je obiteljska saga, velik roman o ženama i muškarcima, o političkim funkcionarima, o običnim ljudima, no nadasve o sinovima koji ostaju bez očeva i cijeli ih život traže umjesto da krenu svojim, drugačijim, putem.
“Nije prošlo ni punih osam godina prije malerozne košnje, prije očeve izdaje jer, mislio je Pal, kako drugačije nazvati taj kukavičluk i sebični bijeg – pakost kojom te rođeni otac i mrtav pokušava ujarmiti, motikom vezati za puste redove kukuruza – otišao je ne samo konj već i oni što ga upravo vlastitim izostankom uporno pribadaju uza strništa i oranice: Miško i Jani. Samo tako: pali i sagnjili. Ali, on će im se oteti. Otimao se i jačima. Tako je bilo i u aprilu ’41., kad ga je rat zatekao pred sam kraj roka u staroj vojsci, pretrpio ranjavanje – ruka i lice, i od strane Švaba zarobljen kod Krupnja. ‘Nemojte da mi se obraćate na srpskom’, rekao je dvojici kolega. Jer, sve troje su švapski znali, a on najbolje: šegrtovao kod Klug Otta, što ih je – švapski jezik i Palovo pozivanje na Kluga – spasilo logora. Ostali tamo završili. Njih na kamare. Daljnje vrijeme rata proveo je on pod zaštitom gazde Otta, daleko od metaka i rovova, računajući da će tako do kraja.”
