Pretraga
Prikaz 33–48 od 1997 rezultataSorted by latest
Novo
39,00 KM
ATLASOV PARADOKS
Olivie Blake
Znanje
Atlasov paradoks drugi je nastavak senzacionalnog serijala o Aleksandrijskom društvu, gdje moć, ambicija i izdaja oblikuju sudbinu šest medejaca.
Šest medejaca, dvije sudbine – što ste spremni žrtvovati za neograničenu moć?
Nakon prve godine inicijacije u Aleksandrijsko društvo, pet medejaca suočava se s mračnom odlukom: može li ubiti jedno od njih kako bi ostali dobili neograničenu moć i znanje? No, stvari ne idu prema planu.
Tristan i Nico vjeruju da Libby nije mrtva, unatoč tome što su vidjeli njezino tijelo. Dok je Nico odlučan u njezinom pronalasku, Tristan istražuje granice svojih moći, riskirajući sve. U međuvremenu, drugi medejci istražuju tajne Knjižnice i suočavaju se s mračnim namjerama njihovog Čuvara, Atlasa Blakelyja. U svijetu gdje se savezi ruše, a neprijatelji postaju saveznici, igra za stvaranje novog svjetskog poretka postaje smrtonosna.
“Najpodliji i najmoćniji likovi koji su se ikad našli na jednome mjestu. Doza misterija, doza strasti, a sve skupa – čisti užitak!” – Holly Black
“Napeta priča o ambiciji i magiji koja će vas natjerati da preispitate vlastita načela.” – Amanda Food
O autorici:
Olivie Blake, pravim imenom Alexene Farol Follmuth, postala je senzacija na Booktoku sa svojim hit romanom Atlasovih šest. Atlasov paradoks drugi je nastavak serijala o Aleksandrijskom društvu. Autorica živi u Los Angelesu i stvara nezaboravne priče koje kombiniraju magiju, intrige i nemilosrdne likove.
ŽENE
Kristin Hannah
Znanje
Žene mogu biti heroji. Kad dvadesetjednogišnja studentica sestrinstva Frankie McGrath čuje te riječi, za nju je to otkrivenje. Odgojena u suncem okupanom, idiličnom svijetu južne Kalifornije i štićena svojim konzervativnim roditeljima, oduvijek se ponosila time što je u svemu ispravno postupala. Ali 1965. svijet se mijenja i Frankie počinje za sebe zamišljati drukčiju budućnost. Kad joj brat ode u rat u Vijetnam, i ona se prijavljuje u vojsku kao medicinska sestra.
Podjednako neiskusna kao i mladići koje šalju da se bore u Vijetnamu, Frankie je užasnuta ratnim kaosom i destrukcijom. Svaki dan je kockanje sa životom i smrću, nadom i izdajom; prijateljstva su snažna i mogu biti razorena u trenutku. Kada upozna časnika mornarice, naočitog pilota Ryea, prepusti se vrtlogu strasti i osjećaja koje do tada nije iskusila.
Ali rat je samo početak za Frankie i njezine prijatelje. Prava bitka vodi se nakon povratka kući u promijenjenu i podijeljenu Ameriku, s bijesnim prosvjednicima, u zemlju koja želi zaboraviti Vijetnam. Frankie se bori s demonima prošlosti, a kad obnovi ljubavnu aferu s Ryem, čini joj se da bi možda mogla biti sretna…
“Kristin Hannah je u vrhunskoj formi… Njezina prava supermoć je sposobnost da vas vuče iz katastrofe u katastrofu i pritom katkad virite kroz prste jer ste jednostavno hipnotizirani njezinim likovima.” ? The New York Times
“Ovaj divan roman uzdiže svojim junaštvom… važno, davno zakašnjelo, ali potrebno odavanje počasti hrabrim medicinskim sestrama u Vijetnamskom ratu.” ? Bonnie Garmus
“Napeto i nevjerojatno emocionalno… Ljubitelji povijesnih romana o ženama uživat će u ovoj magnetski privlačnoj ratnoj priči.” ? Publishers Weekly
O autorici:
Kristin Hannah autorica je više od 20 bestselera za koje je dobila mnoge nagrade. Roman Četiri vjetra odmah po objavljivanju bio je #1 na listama New York Timesa, Wall Street Journala i USA Todaya. Moja Aljaska bila je bestseler #1 New York Timesa, a Goodreads ga je proglasio najboljim povijesnim romanom godine. Slavujeva pjesma dobila je prestižnu nagradu People’s Choicea kao najbolji roman. Ulica krijesnica ekranizirana je u hit Netflixovu seriju. Njezin najnoviji roman Women na vrhu je svih važnijih književnih top lista.
ŽENA NA STUPU SRAMA
Brigitte Reimann
Hena Com
Žena na stupu srama – četrdesete su godine XX. stoljeća, Europom bukti Drugi svjetski rat, a dvije žene, Kathrin i Frieda, pokušavaju održavati veliko seosko imanje. Kathrinin suprug Heinrich vojnik je njemačkoga Wehrmachta i povremeno s fronta dolazi kući te pripovijeda o okrutnome ubijanju civila u kojem i sam ponosno sudjeluje. Nježna i osjetljiva Kathrin prema njemu osjeća sve veći prezir, a kada im dopremi ratnoga zarobljenika, Ukrajinca Alekseja, da poput roba obrađuje njihova polja, Kathrin shvaća koliko se mržnja uvukla u sve pore seoskoga života. Dvoje mladih ljudi, povezanih nevoljom, upušta se u ljubavni odnos koji će ubrzo biti razotkriven, a posljedice pogubne za sve uključene strane…
Jedan od prvih romana Brigitte Reimann, njemačke spisateljice svjetskoga glasa čija se djela danas svrstavaju među klasike poslijeratne književnosti, naizgled je jednostavna i potresna priča o zabranjenoj ljubavi. No to je i roman o ljudima zavedenima ideologijom, o važnosti milosrđa i u najtežim uvjetima, o tome da i u neprijatelju treba vidjeti – čovjeka.
„Ova je knjiga tako lijep, tanak svezak, no sadržava koncentrat povijesti ranoga XX. stoljeća. Jednostavna priča, naizgled bez napora pretočena na papir, koja istodobno pršti snagom – to je veliki talent Brigitte Reimann: učiniti društvene nemire, nezadovoljstva i okrutnosti opipljivima kroz samo nekoliko likova.“ – Carolin Würfel
„Ona je uzbudljiva, ali neobično zapostavljena autorica, koju u Njemačkoj nikada nisu prestali objavljivati, no ostalima ipak predstavlja otkriće.“ – Ka Bradley, urednica
Penguin Classicsa, Guardian
„Ovim je romanom Brigitte Reimann 1956. godine uvalila ‘vrući krumpir’ njemačkoj poslijeratnoj književnosti, i ujedno doživjela da on postane bestseler.“ – Aufbau Verlag
O autorici:
Brigitte Reimann (Magdeburg, 1933. – Berlin, 1973.) cijenjena je njemačka autorica koju danas smatraju modernim klasikom. Počela je pisati već s četrnaest godina, a njezina prva knjiga – drame – objavljena je kad joj je bilo tek sedamnaest. Roman Geschwister (1963.), o podijeljenoj Njemačkoj nakon II. svjetskog rata, bio je jedan od najkontroverznijih romana toga doba. Uz roman Žena na stupu srama (1956.), u njezinu se književnom opusu osobito ističu opširni dnevnici, objavljeni pod naslovima Alles schmeckt nach Abschied i Ich bedaure nichts. Dobitnica je mnogih literarnih nagrada, a prema njezinim djelima snimljeno je više filmova. Umrla je u dobi od samo 39 godina, ostavivši za sobom remek-djelo književnog stvaralaštva, nedovršeni, posthumno objavljeni roman Franziska Linkerhand.
ZNATE ŠTO STE UČINILI
Karen M. Mcmanus
Profil
Pred čitateljima je novi napeti triler za tinejdžere "Znate što ste učinili" Karen M. McManus, autorice bestselera "Lažljivac među nama" prema kojem je snimljena i Netflixova serija. I ovoga je puta troje pripovjedača, glavnih likova – Aubrey, Milly i Jonah. Rođaci su to koji se slabo poznaju jer njihovi roditelji više nisu bliski.
Troje je roditelja složno da njihova djeca moraju otići raditi u bakino odmaralište kako bi se zbližili s bakom i doznali istinu o tome zašto ih je isključila iz vlastita života. Kad mladi stignu na otok, postaje im jasno da baka ima sasvim drugačije planove. Ondje polako otkrivaju kako je život njihovih roditelja na otoku bio pun mračnih i opasnih tajni. Postaje jasno da događaj koji ih je rastavio prije mnogo godina utječe na sadašnjost, no troje će tinejdžera ovoga ljeta saznati istinu, ali neke tajne bolje je ne dirati…
VRT VEČERNJIH MAGLI
Tan Twan Eng
Hena Com
Malajski poluotok, 1951. godina. Yun Ling Teoh, jedina preživjela iz japanskog logora za ratne zarobljenike, netom umirovljena sutkinja koja je među ostalima sudila i japanskim ratnim zločincima, traži utjehu među plantažama čaja na džunglom obrubljenom Cameronovom visočju. Ondje otkriva Yugiri, jedini japanski vrt u Malaji, i njegova tvorca, zagonetnog Aritoma, nekadašnjeg vrtlara japanskog cara. Usprkos mržnji prema Japancima, Yun Ling pokušava angažirati Aritoma da napravi vrt u spomen na njezinu sestru, koja je stradala u istom logoru. Aritomo to odbija, ali prihvaća Yun Ling kao naučnicu „dok ne nastupi monsun“. A tada će moći sama sebi stvoriti vrt. Dok oko njih bjesni gerilski rat, Yun Ling se sve više zbližava s vrtlarom i njegovom umjetnošću. U ozračju zena rasvjetljavaju se tajne. Vrtlarstvo nije jedino Aritomovo umijeće…
Vrt večernjih magli knjiga je koja osvaja tiho, kao pogled na zen vrt, roman koji ljušti slojeve sa srži i onda kad se čini da se više nema što oljuštiti. Njegove su teme i nadilaženje mržnje, hvatanje u koštac s traumatičnom prošlošću i s prolaznošću uopće.
„Otmjen i nezaboravan roman o ratu, umjetnosti i pamćenju.“ The Independent
„Ovaj roman trza mnoge žice: teme su mu ozbiljne, povijesno utemeljenje čvrsto, struktura pomno osmišljena, a staromodna ornamentacija vrijedna poštovanja.“
Kapka Kassabova, The Guardian
O autoru:
Tan Twan Eng (Penang, 1972.) malezijski je romanopisac koji piše na engleskome. Radio je kao odvjetnik za intelektualno vlasništvo prije nego što je dao otkaz i potpuno se posvetio pisanju. Prvi roman, The Gift of Rain, objavljen mu je 2007. i odmah je ušao u širi izbor za nagradu nagrade Man Booker. Tan se proslavio knjigom Vrt večernjih magli iz 2011. koja je osvojila nagradu Man Asian Literary Prize, Nagradu Walter Scott za povijesnu fikciju, a bila je i u finalu Man Bookera 2012., čime je autor postao prvi Malezijac kojemu su dodijeljena sva tri priznanja. Knjige su mu prevedene na desetak svjetskih jezika. Tan Twan Eng živi u Cape Townu ( JAR).
VIŠE OD SVEGA
Katie Gutierrez
Vorto Palabra
U Mexico Cityju 1985. Lore Rivera udaje se za Andresa Russoa iako je u Laredu, u Teksasu, već udana za Fabiana Riveru s kojim ima blizance. Karijera međunarodne bankarice omogućava joj da dijeli svoje vrijeme između dvije države i dvije obitelji – sve dok istina ne iziđe na vidjelo, a prvi suprug bude uhićen zbog ubojstva drugoga. Godine 2017., dok pretražuje internet u potrazi za najnovijim, najuzbudljivijim vijestima, spisateljica krimića Cassie Bowman nailazi na članak koji detaljno opisuje taj tragični okršaj. Odmah je privuče ono što nije istraženo: zašto bi žena – majka – sve stavila na kocku zbog tajnog dvostrukog braka? Cassie vidi priliku za sjajnu priču – ući će Lore u trag i prikazati potpunu sliku, odluke i obmane koje su dovele do katastrofe. Ali što više vremena provodi s Lore, to više dovodi u pitanje činjenice koje se tiču samog ubojstva. Njezina odlučnost da otkrije istinu uskoro postaje prijetnja Loreinu dosadašnjem povučenom životu i mnogim tajnama koje obje žene kriju. Pružajući nam pogled u srca dviju vrlo različitih žena, Više od svega istražuje mnoge proturječne zahtjeve braka i majčinstva te rječito upozorava da nikoga nikada nije moguće istinski upoznati – osobito one koje volimo.
MEĐUNARODNI BESTSELER
IZBOR KNJIŽNOG KLUBA EMISIJE GOOD MORNING AMERICA
“Fantastično… Zanosan roman, odvažan i izazovan, očaravajuća studija ljubavi, majčinstva i još mnogo toga.” – Washington Post
“Majstorski… Mračne teme, pa i strah, vješto se isprepliću na elegantan način… Divno štivo.” – LUIS ALBERTO URREA, finalist Pulitzerove nagrade i autor hita The House of Broken Angels
VEGETARIJANKA
Han Kang
Hena Com
Sve što znamo o Yeong-hye, glavnoj junakinji ovog romana, dolazi iz usta njezina supruga, šogora i sestre. Iz njihovih vizura doznajemo da je riječ o sasvim prosječnoj, čak i dosadno apatičnoj ženi čiji život ni na koji način ne pobuđuje zanimanje, sve do pojave grotesknih učestalih košmara koji je iz temelja mijenjaju. Ponukana snovima, Yeong-hye prestaje jesti meso pokrećući lavinu zgražanja i otpora svoje obitelji i okoline, koja kulminira njezinom težnjom za preobrazbom u biljku. Niz događaja koji će uslijediti i zauvijek promijeniti njihove živote oslikava sve dublju psihičku i fizičku metamorfozu čiji krajnji cilj titra na međi samouništenja i samospasenja.
Autorica se u romanu latila zahtjevnog zadatka istražujući različite oblike rubnog ponašanja, posebice nasilja i seksa koji su dominantno prisutni kao motiv, i za Han gotovo jednoznačni. Nasilje je secirano u svim svojim oblicima, bilo kao tankoćutna psihička submisivnost, bilo kao krvoločni izljevi bijesa. Ova tročinka maestralno prodire u najzakučastije slojeve ljudske duše i otvara polemike karakteristične ne samo za korejsko već i moderno zapadnjačko društvo. Ne čudi stoga da je engleski prijevod Vegetarijanke šokirao i oduševio svjetsku književnu kritiku i čitatelje, ali i uzrokovao brojne kontroverze zbog niza mogućih interpretacija.
„…za njezinu intenzivnu poetsku prozu koja se suočava s povijesnim traumama i razotkriva krhkost ljudskog života.“
Obrazloženje Odbora Nobelove nagrade za književnost 2024.
„Nadrealno… očaravajući spoj seksa i nasilja… jasan, fino isklesan. Kao ukleta luđakinja iz antičkog mita, Yeong-hye istovremeno je zastrašujuće proročanski i krajnje poremećen lik.“ – Alexandra Alter, The New York Times
„Zapanjujuće… Kang istražuje granice izdržljivosti ljudskog uma i tijela, i začudnu ljepotu koja se skriva u najradikalnijim oblicima odricanja.“ – Entertainment Weekly
„Ponekad je glavna značajka književnog djela ili filma misterij koji izaziva kod publike, a ponekad uspijeva mistificirati i samog autora… Vegetarijanka je sablasno univerzalna priča koja se uvlači pod kožu i tamo ostaje neovisno o porijeklu i spolu.“ – Laura Miller, Slate.com
O autorici:
Han Kang (Gwangju, 1970.) jedna je od najcjenjenijih suvremenih južnokorejskih autorica i dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2024. Diplomirala je korejsku književnost na Sveučilištu Yonsei u Seoulu, što je oblikovalo njezinu kasniju književnu karijeru kao spisateljice i profesorice kreativnog pisanja. Piše poeziju, kratke priče, novele, eseje i romane. Karijeru spisateljice započela je 1994. godine pobijedivši na Proljetnom književnom natječaju Seoul Shinmun. Njezin prvi roman preveden na engleski jezik, Vegetarijanka (2007.), osvojio je Međunarodnu Bookerovu nagradu 2016. godine. Za Ljudska djela iz 2014. dobila je korejsku književnu nagradu Manhae i nagradu Malaparte u Italiji 2017. godine. Roman Bijela knjiga (2016.) ušao je u uži izbor za Međunarodnu Bookerovu nagradu 2018. godine. Za svoje pisanje osvojila je više književnih priznanja u Južnoj Koreji: Nagrade Yi Sang, Dongri, Hwang Sun-won, Nagradu za mladog umjetnika te 25. Nagradu za korejski roman. Pored spomenutih, Han je napisala i roman Greek lessons 2011. te We Do Not Part (2021.), koji je naišao na odlične kritike i osvojio nagradu Zaklade Daesan i Prix Médicis Étranger 2023. Djela su joj prevedena na više od trideset jezika. Živi u Seoulu.
TRI EVINE KĆERI
Elif Shafak
Hena Com
Nazperi (Peri) Nalbantoğlu pripadnica je istanbulskog visokog društva. Na putu do luksuzne vile uz more, gdje je čekaju muž i prijatelji, skitnica joj otme torbicu. Iz nje ispadne stara polaroid-fotografija triju žena i jednog muškarca, snimljena davno pred Oksfordskim sveučilištem i potakne lavinu sjećanja na događaje iz prošlosti. Kad napokon stigne u vilu, dok ostali gosti uživaju u večeri i raspravljaju o Turskoj na razmeđu Istoka i Zapada, Peri priziva u sjećanje Shirin, Monu i Azura, troje ljudi koji su neizbrisivo obilježili njene studentske dane. Njih su tri bile Grešnica, Vjernica i Zbunjena, svaka sa svojim poimanjem Boga, vjere i života općenito, a profesor Azur, karizmatični predavač kontroverznog kolegija o Bogu, prenio im je koliko znanja, toliko i sumnje.
Tri Evine kćeri roman je snažnih dihotomija u kojemu se neizbježno sudaraju i isprepliću Istok i Zapad, ateizam i teizam, tradicija i modernitet, multikulturalnost i jednoumlje. Autorici polazi za rukom pristupačnim, lako čitljivim stilom zaći duboko u neke od najkompleksnijih problema današnjice. Shafak proniče u samu srž čovjeka kao pojedinca koji svoje istinsko „ja“ može spoznati samo kroz prihvaćanje i jasno viđenje „drugoga“.
“Novi roman Elif Shafak otkriva nam toliko vremenski prikladno stjecište problema današnjice da se čini gotovo vidovitim. Autorica, koja danas živi u Londonu, daje jedan multivalentni glas koji obuhvaća podivljale plime različitih kultura… Shafak romanu ideja pristupa strastveno, sportski. Postoje romani u kojima želite uživati sami i postoje romani o kojima jedva čekate raspraviti s ostalima. Predložite Tri Evine kćeri prijatelju ili svom književnom klubu i imat ćete sjajne rasprave o ovom zapaljivom vremenu u kojemu živimo.”
The Washington Post
“Najpoznatija turska autorica, Elif Shafak, ispisala je djelo koje liječi povijesnu amneziju njezine zemlje… Način na koji nedorečena prošlost može utjecati na sadašnje tenzije osnovna je tema vividnog i aktualnog romana Elif Shafak.”
Vogue
“Osebujno i kompleksno… Shafak istražuje teme feminizma, duhovnosti, ekstremizma i političke opresije na vrlo pažljiv i osvježavajući način.”
Harpers Bazaar
“Shafak je majstorski oslikala i raskošne portrete toplog ali kompliciranog Istanbula i hladnog ali staloženog Oxforda… Tri Evine kćeri nose čudesnu pouku o multikulturalnoj tjeskobi, jazu između tradicije i moderniteta te mijenama u osobnoj borbi. Nezaobilazno štivo koje istodobno zabavlja i poučava bez propovijedanja.”
New York Journal of Books
“Shafak je briljantna kroničarka svih bolesti koje pogađaju moderno društvo i još jednom je dokazala svoju razboritost.”
Booklist
O autorici:
Elif Shafak nagrađivana je britansko-turska spisateljica i pripovjedačica. Objavila je 20 knjiga, od kojih je 13 romana, a njene su knjige prevedene na 57 jezika. Otok nestalih stabala ušao je u uži izbor za nagrade „Costa“, „British Book Awards“, „RSL Ondaatje Prize“ i „Women’s Prize for Fiction“ te je bio odabran za Književni klub Reese Witherspoon. Roman 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu bio je u užem izboru za „Booker Prize“ i „RSL Ondaatje Prize“ te je proglašen knjigom godine prema Blackwell’su. BBC je Četrdeset pravila ljubavi izabrao među 100 romana koji su oblikovali naš svijet. Roman Majstor i ja odabran je za prvi književni klub vojvotkinje od Cornwalla, The Reading Room. Shafak je doktorica političkih znanosti i predavala je na sveučilištima u Turskoj, SAD-u i Velikoj Britaniji, uključujući St Anne’s College na Oxfordskom sveučilištu, čija je počasna članica. Stekla je i počasni doktorat iz humanističkih znanosti s Bard Collegea. Članica i potpredsjednica Kraljevskog književnog društva, izabrana je u 100 najinspirativnijih i najutjecajnijih žena prema BBC-u. Zagovornica je prava žena, LGBTQ+ prava i slobode izražavanja i inspirativna je govornica na javnim događajima; dvaput je sudjelovala kao govornica na TED Globalu. Shafak piše za vodeće publikacije širom svijeta i odlikovana je medaljom Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres. „Politico“ ju je 2017. svrstao među 12 osoba koje će vam „zagrijati srce“. Bila je članica žirija brojnih književnih nagrada, uključujući „PEN Nabokov Prize“, predsjedala je nagradom „Wellcome.“ Dobitnica je Međunarodne književne nagrade „Halldor Laxness“ za svoj doprinos „obnovi umjetnosti pripovijedanja“. Njezina je stranica www.elifshafak.com, a platforma Substack zove joj se Unmapped Storylands.
SVE ŠTO JE OSTALO NEDOVRŠENO
Rebecca Yarros
Fokus
Spektakularna ljubavna priča autorice izdavačke senzacije Četvrto krilo
Dvadesetosmogodišnja Georgia Stanton iznova započinje život nakon što se u mučnom razvodu odrekla gotovo svega: kuće u New Yorku, prijatelja i ponosa. Sada kada se vratila na imanje pokojne prabake u Colorado, suočena je s novim izazovom – Noom Harrisonom. Nema šanse da tom drskom i strašno privlačnom piscu ljubića dopusti da dovrši posljednji roman njezine prabake… čak i ako se izdavač zaklinje da je on prava osoba za to.
Noah je na vrhuncu karijere. Nema toga što taj zlatni dečko moderne fikcije nije postigao. A prilika da napiše kraj možda najboljeg romana ikad – onog koji njegov idol, Scarlett Stanton, nije dovršila – samo je šlag na torti. No jedno je smisliti prikladan završetak romana legendarne autorice, a posve drugo nositi se s njezinom prelijepom, tvrdoglavom i ciničnom praunukom Georgijom…
Od iste autorice:
Četvrto krilo – u prodaji
SVE SE VRAĆA, SVE SE PLAĆA
Karen M. Mcmanus
Profil
Život nije mazio Ekipu iz Bayviewa. Najprije su trebali dokazati da nisu ubojice. Sljedeća je generacija trebala nadmudriti osvetoljubivog oponašatelja kobne igre. A sad sve počinje ispočetka.
U početku tajanstveni oglasni pano izgleda kao loša šala:
VRIJEME JE ZA NOVU IGRU, BAYVIEW.
Ali kad jedan član Ekipe nestane, postaje jasno da je "igra" upravo postala opasna, a nitko ne zna pravila.
Svi su mete. A kad Jake izađe iz zatvora i čeka novo suđenje, njegovi bivši prijatelji ostaju prestravljeni. Ekipa iz Bayviewa morat će otkriti je li Jake mogao nadmudriti policiju, je li on ubojica i kako je povezan s panoom. No jedno je sigurno, Simon je imao pravo - sve se tajne na kraju otkriju.
Karen M. McManus, kraljica tinejdžerskih trilera čiji su romani prevedeni na 42 jezika, napisala je dugo očekivano finale svjetskog bestselera Lažljivac među nama, roman o sazrijevanju, pronalaženju sebe i otkrivanju vlastitog puta. Ovaj je roman svojevrsni nastavak Lažljivca među nama i Kobne igre, no može se čitati i samostalno.
"Bombastične tajne razotkrivaju se postupno uz nasilne trenutke te prikaze poštenja i empatije donoseći napetu i emotivnu priču."
Publishers Weekly
Svi romani Karen M. McManus bili su na prvome mjestu ljestvice bestselera New York Timesa, a prvi njezin roman, Lažljivac među nama, ondje je dosad proveo više od pet godina. Romani Karen M. McManus prevedeni su na 42 jezika i samo su na engleskom jeziku prodani u milijun primjeraka. Roman Sve se vraća, sve se plaća proglašen je na Amazonu najboljom knjigom za mlade 2023. godine.
Karen M. McManus živi u državi Massachusetts. Diplomirala je novinarstvo na Sveučilištu Northeastern. Novinarsko znanje danas najviše koristi pri pisanju izmišljenih zapleta u svojim romanima. Dosad je objavila šest romana koji su svi bili na top-listama prodavanosti diljem svijeta, a dobivali su i izvanredne kritike.
RIMSKE PRIČE
Jhumpa Lahiri
Profil
Rimske priče
Muškarac se prisjeća ljetne zabave koja budi alternativnu verziju sebe. Par obilježen tragičnim gubitkom traži utjehu. Obitelj autsajdera suočava se s protjerivanjem iz kvarta, dok stube u rimskom naselju povezuju živote brojnih stanovnika.
No, Rim, metropola zarobljena između prošlosti i budućnosti, proturječan i metafizički, zajednički je glavni lik ovih priča.
Zbirka je evocirajuća freska grada u stalnoj preobrazbi, iz pera Jhumpe Lahiri, dobitnice Pulitzerove nagrade za književnost. Priče su prožete atmosferom talijanskog majstora Alberta Moravije, dok završna priča odjekuje duhom Dantea Alighierija, čije riječi vode protagonisticu prema novom životu.
Pohvale kritike
“Briljantan povratak formi kratke priče autorice raznovrsnih ostvarenja… Ispunjeni inteligencijom i empatijom.”
– Kirkus Reviews
“Ugodna, suncem okupana poslastica… priče kucaju srcem samoga grada.”
– Vogue
“Precizne, elegantne i poticajne… Lahiri obrađuje teme s iznimnom pronicljivošću.”
– The Sunday Times
“Zapanjujuće… Rim je snažno evokativna pozadina za ove empatične i dirljive priče.”
– Booklist
Rimske priče su bogata zbirka Lahirine prepoznatljive elegancije i empatije, koja dočarava veličanstvenu proturječnost i raznolikost vječnog grada.
O autorici:
Jhumpa Lahiri, spisateljica i prevoditeljica, profesorica je engleskog jezika i kreativnog pisanja na Sveučilištu Columbia. Dobitnica je Pulitzerove nagrade za književnost 2000. godine za svoju prvu knjigu, zbirku priča Tumač bolesti. Autorica je knjiga Imenjak, Nenavikla zemlja i romana Ravnica, koji je bio u užem izboru za nagrade Booker i National Book Award. Od 2015. Lahiri piše romane, priče, eseje i poeziju na talijanskom: In Altre Parole, Il Vestito dei libri, Dove mi trovo, Il quaderno di Nerina i Racconti romani.
Prevela je na engleski tri romana Domenica Starnonea i uredila Zbirku talijanskih kratkih priča za The Penguin Classics, koja je u Italiji objavljena kao Racconti Italiani.
Američki predsjednik Barack Obama 2014. godine uručio joj je Državnu medalju za humanističke znanosti, a 2019. Godine talijanski predsjednik Sergio Mattarella odlikovao ju je Ordenom zasluga za Republiku Italiju. Njezinu je najrecentniju knjigu na engleskom, zbirku eseja Translating Myself and Others, objavio Princeton University Press u proljeće 2022.
OTKRIJ MI TAJNU
Karen M. Mcmanus
Profil
Echo Ridge je maleni grad u Americi blizu granice s Kanadom. Blizanci Ellery i Ezra nikad ondje nisu bili, ali znaju mnogo o njemu i upravo sele onamo k baki koju ne poznaju. Njihova je teta u tom...
Sažetak knjige
Echo Ridge je maleni grad u Americi blizu granice s Kanadom. Blizanci Ellery i Ezra nikad ondje nisu bili, ali znaju mnogo o njemu i upravo sele onamo k baki koju ne poznaju. Njihova je teta u tom gradiću nestala prije 20 godina, kada je imala 17 godina. A prije samo pet godina još je jedna popularna ljepotica ondje ubijena u zabavnom parku prikladna naziva Zemlja smrti. Gradić je pitoreskan i naizgled savršen, ali mnogo je tajni u njemu. I prije nego što škola uopće počne, ubijen je omiljeni profesor i u gradu se pojavljuju poruke kako se ubojica vratio. Stanovnici Echo Ridga prestravljeni su, i kao da to nije dovoljno, nestaje još jedna popularna djevojka. Ellery je svjesna da svi imaju tajne, njihova ih mama ima, baka ih ima, a i svi koje u gradu upoznaju. Ali Elleryn je hobi otkrivanje tajni i razotkrivanje ubojica i uvjerena je kako se izviještila gledajući mnoštvo serija i čitajući knjige. Tajne znaju biti vrlo opasne, a većina ih ljudi ne zna skriti. Hoće li policija otkriti ubojicu i kako su sva ubojstva povezana i jesu li Elleryni tragovi dokazi ili samo krive informacije, doznajte u ovom izuzetno napetom, ali i silno zabavnom romanu s neočekivanim krajem. Ovo je drugi roman Karen M. McManus, koja se proslavila megahitom Lažljivac među nama. Taj je roman bio na top listi New York Timesa više od 80 tjedana i objavljen je u 41 državi svijeta.
OČIMA MOG OCA
Kyung-Sook Shin
Hena Com
Honnie je uspješna književnica, ali život ne pita… Slomljena tragičnim gubitkom kćeri, ona se vraća u rodni kraj, kako bi se, zbog odsutnosti majke, brinula za ostarjelog oca. Isprva ga vidi kao povučenog i krhkog čovjeka, ali slučajno otkriće očeve stare škrinje s pismima razotkriva ga u novom svjetlu. Dok se prvi put suočava s istinama o očevu životu – njegovim gubicima, umiješanosti u kult, ratnoj traumi i borbi s poslijeratnim izazovima, Honnie počinje razumijevati veličinu očeve žrtve i složenost njegove prošlosti. U tom procesu ona se nanovo povezuje s ocem, ali i rekonstruira fragmente vlastite obiteljske povijesti.
Očima mog oca nije samo priča o jednom čovjeku već i snažan portret obitelji, gubitka i korejske povijesti. Kroz Honnieno putovanje prema pomirenju i razumijevanju, Kyung-Sook Shin pruža intiman pogled na ljudsku ranjivost i snagu. Ovaj nastavak bestselera Molim te, pazi na mamu ostavit će dubok dojam na sve one koji vole emotivne priče o nježnim vezama očeva i kćeri.
„Moćan i dirljiv roman o obitelji, ratu,gubitku i očinstvu.“ – Pierce Alquist, Book Riot
„Roman Očima mog oca Kyung-Sook Shin tiha je epska kontemplacija o tuzi i odnosima, odgovornostima i očekivanjima među članovima obitelji.“ – Lauren Bo, World Literature Today
„…Očima mog oca spor je i duboko introspektivan roman, prožet sjećanjima.” – Jung Yun, The Washington Post
O autoru:
Kyung-sook Shin (1963, Jeongeup, Južna Koreja) cijenjena je i nagrađivana autorica, kako u vlastitoj zemlji tako i izvan nje. Njezin književni prvijenac Winter Fables objavljen je 1985., a otada je objavila dvadesetak knjiga, od kojih su većina romani. Piše i kratke priče te nefikciju. Dobitnica je brojnih i prestižnih korejskih i azijskih književnih nagrada, a prijevod njezina djela A Lone Room osvojio je francusku nagradu „Prix de l’Inaperçu“, uz obrazloženje da se radi o djelu čiju izvrsnost treba upoznati šira publika. Najuspješniji joj je roman Molim te, pazi na mamu (2009.) koji je postao korejska uspješnica prodana u milijunskim nakladama, a izvan granica preveden je u dvadesetak zemalja. Osvajanjem velike književne nagrade „Man Asian Literary Prize 2011“ (za Molim te, pazi na mamu) postala je prva Korejka i prva žena koja je osvojila to prestižno priznanje te se tako potvrdila kao jedna od najvažnijih suvremenih južnokorejskih književnica.
MALE ŽENE – Knjiga prva
Louisa May Alcott
Znanje
Zasluženo je topla obiteljska priča Male žene (1868.) američke književnice Louise May Alcott proglašena najvažnijim ženskim romanom svih vremena (The Guardian, 2013).
Već naraštajima čitateljice i čitatelji zaljubljuju se u sestre March i Male žene, najomiljeniji i najdugovječniji roman Louise May Alcott. Upoznajemo ih bliske i zajedno: darovitu Jo, buduću književnicu, krhku i tragičnu Beth, prelijepu Meg, te razmaženu i romantičnu Amy.
Pratimo ih dok se bore s nedaćama i neizvjesnostima koje prate odrastanje u Novoj Engleskoj, u vrijeme Američkoga građanskog rata.
Nije tajna da je Alcott roman napisala prema događajima iz vlastitog života. U obitelji Bronsona Alcotta, reformista i abolicionista, koja se družila s poznatim književnicima Ralphom Waldom Emersonom, Henryjem Davidom Thoreauom i Nathanielom Hawthorneom, Louisa je sebe i sestre nerijetko uzdržavala „ženskim poslovima“, radeći kao švelja, pralja i sluškinja. Uskoro je shvatila da može više zaraditi pisanjem.
Male žene donijele su joj trajnu slavu i bogatstvo, a pritom su bile daleko od „djevojačke knjige“ kakvu je od nje tražio izdavač. To je roman koji istražuje neprolazne teme: ljubav i smrt, rat i mir, sukob osobne ambicije i odgovornosti prema obitelji, te sraz Amerike i Europe.
“Jedna od najvažnijih ženskih knjiga svih vremena.” The Guardian
“Alcott je bila jedna od rijetkih književnica 19. stoljeća koja je stvorila snažne i neovisne ženske likove koji su se usudili razmišljati svojom glavom.” National Women’s History Museum
Knjigu je prevela Tatjana Jukić.
Ostale ljubavne romane potražite ovdje.
LJUDSKA DJELA
Han Kang
Hena Com
Najednom se zapitaš: kad tijelo umre, što se dogodi s dušom? Koliko se dugo zadrži uz svoj nekadašnji dom?
U jeku krvlju ugušenog studentskog ustanka u Gwangjuu 1980., petnaestogodišnji dječak Dong Ho nemilosrdno je ubijen. Njegova smrt u romanu figurira kao ulazna i izlazna rana, a kroz vizure njegova prijatelja, urednice koja se bori s cenzurom, bivšeg zatvorenika i tugom shrvane dječakove majke rasplest će se Dong Hoova priča, ali i sudbine mnogih drugih zahvaćenih ovom povijesnom epizodom krutog režima, političke brutalnosti i nehumanosti. Pitanje koje se neizbježno nameće jest: kako dijametralno suprotna ljudska djela – nasilje i dostojanstvo – mogu supostojati?
Ovaj briljantni roman, premda posve tematski drukčiji od prethodne Vegetarijanke, nastavak je autoričine poetike nasilja. Iako je pritisnuta bremenom stvarnih povijesnih događaja, riječ je o punokrvnoj priči koja se čita više kao izvrsno ispisana kolektivna povijest nasilja negoli kao politička kritika.
„…za njezinu intenzivnu poetsku prozu koja se suočava s povijesnim traumama i razotkriva krhkost ljudskog života.“ – Obrazloženje Odbora Nobelove nagrade za književnost 2024.
„Zadivljujuće čitak, univerzalno važan i duboko rezonantan roman… Razdire, proganja, sanja i žaluje… Ljudska djela podjednako su predivno i važno djelo.“ – New York Times Review
„Novi roman Han Kang, Ljudska djela, oslikava isti onaj talent za pisanje o fizičkom nasilju, ovaj put u kontekstu ustanka u Gwangjuu 1980.“
– TIME Magazine
Od iste autorice:
Vegetarijanska – u prodaji
O autorici:
Han Kang (Gwangju, 1970.) jedna je od najcjenjenijih suvremenih južnokorejskih autorica i dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2024. Diplomirala je korejsku književnost na Sveučilištu Yonsei u Seoulu, što je oblikovalo njezinu kasniju književnu karijeru kao spisateljice i profesorice kreativnog pisanja. Piše poeziju, kratke priče, novele, eseje i romane. Karijeru spisateljice započela je 1994. godine pobijedivši na Proljetnom književnom natječaju Seoul Shinmun. Njezin prvi roman preveden na engleski jezik, Vegetarijanka (2007.), osvojio je Međunarodnu Bookerovu nagradu 2016. godine. Za Ljudska djela iz 2014. dobila je korejsku književnu nagradu Manhae i nagradu Malaparte u Italiji 2017. godine. Roman Bijela knjiga (2016.) ušao je u uži izbor za Međunarodnu Bookerovu nagradu 2018. godine. Za svoje pisanje osvojila je više književnih priznanja u Južnoj Koreji: Nagrade Yi Sang, Dongri, Hwang Sun-won, Nagradu za mladog umjetnika te 25. Nagradu za korejski roman. Pored spomenutih, Han je napisala i roman Greek lessons 2011. te We Do Not Part (2021.), koji je naišao na odlične kritike i osvojio nagradu Zaklade Daesan i Prix Médicis Étranger 2023. Djela su joj prevedena na više od trideset jezika. Živi u Seoulu.
LUCY KRAJ MORA
Elizabeth Strout
Profil
Lucy kraj mora
U ožujku 2020., Lucyn bivši suprug William moli je da napusti New York i pronađe utočište u kući na obali Mainea. Iako nevoljko pristaje, očekujući povratak za tjedan-dva, Lucy ostaje mjesecima. Sama s Williamom suočava se s njihovom složenom prošlošću u kući na litici iznad mora.
Elizabeth Strout, dobitnica Pulitzerove nagrade, donosi dirljiv i empatičan roman koji istražuje strahove izolacije i spokoj dugih, tihih dana. U središtu priče su međuljudske veze koje nas spajaju čak i kad smo razdvojeni: bol zbog patnje djeteta, praznina nakon gubitka voljene osobe, mogućnosti za nova prijateljstva i snaga stare ljubavi.
Pohvale kritike
“Lucy kraj mora možda mi je najdraži roman Elizabeth Strout. Tako skladan, pun empatije i pronicljivosti.”
– Rachel Joyce
“Romani Elizabeth Strout stvaraju krajobraz u kojem više živite nego što čitate.”
– The Guardian
“Oblikovana profinjenom prozom, priča o Lucynoj preobrazbi nosi nadu i utjehu.”
– The New York Times Book Review
“Grije srce, budi nespokoj i obuhvaća ljubav, tugu, samoću i zabrinutost zbog podijeljenosti.”
– NPR
Lucy kraj mora roman je koji nudi nadu, utjehu i ushit, savršen za sve koji traže duboko razumijevanje ljudskih osjećaja.
O autorici:
Elizabeth Strout američka je spisateljica rođena 1956. u Portlandu, savezna država Maine. Diplomirala je engleski jezik na Bates Collegeu i stekla diplomu iz prava na Syracuse University College of Law. Kratko je radila kao pravnica, a zatim se preselila u New York, gdje je predavala na Odsjeku za engleski jezik na Borough of Manhattan Community Collegeu.
Za roman Olive Kitteridge osvojila je Pulitzerovu nagradu za književnost, a roman O, Williame! bio je u finalu nagrade Booker 2022. godine.