Pretraga
Prikaz 721–736 od 958 rezultataSorted by latest
ČETIRI LAKTA UNUTRA
Eva Simčić
V.B.Z.
Četiri lakta unutra priča je o stanju mentalne bolesti i ustrajnim pokušajima pronalaska pomoći. U potrazi za boljim životom, junakinja napušta favele mističnog Mediterana i odlazi iskušati sreću u Najboljoj državi na svijetu. Na relaciji između Norveške (Osla) i Hrvatske (Rijeke) ovaj roman ispisuje dijagnoze različitih društvenih (ne)prilika, kao i jedinstvenu interpretaciju imigrantskog iskustva. Jer tu, kao i tamo, sada, kao i inače, junakinja je Invaderer, kuriozitet za Ikeinim stolovima na kućnim druženjima, poslovnim susretima i sprovodima. Istovremeno upadljiva i nevidljiva.
Tu centralnu narativnu nit oplemenjuju začudni prizori iz svakodnevnog života: od etnografije proricanja budućnosti, preko elitnog tretmana kućnih ljubimaca, sve do analize ptičjih vrsta i fenomena tržišta reborn beba. Osim originalnošću svojih zapažanja i sofisticiranim stilom, Eva Simčić iznenadit će i duhovitošću, u trenucima u kojima je humor teško očekivati, istim onim trenucima u kojima nam je najviše potreban.
Odvažite se na putovanje ovim razglednicama. Kada dođete do njihova kraja, vratite se i putujte ponovno, predajte im se bezuvjetno. Samo tako ćete saznati „koliko je uvjeta moguće sakriti u ono bez“. Dunja Matić
CRVOTOČINA
Davor Žmegač
Hena Com
Leš predsjedničkoga kandidata Viktora Radana, zatučenog tupim predmetom i sa slikom Ante Pavelića pričvršćenom pribadačom na majicu, nađen je u Ljetnom kinu Tuškanac, što nužno alarmira i javnost i policiju, a po privatnoj narudžbi udovice Radan i bivšeg policajca, danas privatnog detektiva sumnjive reputacije, Tibora Dombaja.
Tiborovoj grupici agenata priključit će se i street-art umjetnica, njegova bipolarna kći Kaja, koja bi voljela biti Lisbeth Salander i koja će tijekom svoje neortodoksno vođene istrage ostvariti neočekivano žensko prijateljstvo. Kada se pojavi još jedan leš označen poglavnikovom sličicom, široka se istraga počinje sužavati i svi putovi vode u crvotočinu koja spaja vremena i ljude, osumnjičene i žrtve, fragmente domaće filmske povijesti i montažere života.
Prvi krimiroman iskusna filmskog režisera i scenarista Davora Žmegača Crvotočina pokazuje složenost svijeta, njegovih privida koji se mogu mjeriti s filmskima, otvara niz moralnih pitanja, od onih o pasivnosti u doba velikog zla do pitanja o nasljeđivanju krivnje i dosezima osvete. Ovo je roman koji se čita u slow motionu, a vuče vas na fast forward.
Kruno Lokotar
BOG KOJI DONOSI KRAJ
Jacqueline Holland
Sonatina
Collette LeSange krije mračnu tajnu: naime, besmrtna je jer joj je kao djevojčici djed podario vječnost života. I otad stoljećima pati, suočava se s odlaskom voljenih i vodi neprekidne unutarnje borbe. Danas, nakon gotovo 150 godina, Collette je umjetnica i vlasnica francuskog likovnog vrtića na sjeveru države New York. Živi povučeno i u njezinoj svakodnevici nema previše uzbuđenja. No kad se jednoga dana u njezin vrtić upiše daroviti dječak iz problematične obitelji, u život joj se polako počinje uvlačiti mračna sila koja je uhodi iz prošlosti i obuzima je sve jača, neobjašnjiva žudnja za krvlju.
Bog koji donosi kraj intrigantan je i očaravajući roman koji nas vodi na višestoljetno putovanje oko svijeta, majstorski pletući slojevitu priču o ljubavi, obitelji, povijesti i mitovima, i ponirući u najskrivenije kutke ljudskog uma. Spajajući nevjerojatnu prozu s iznimnom napetošću od koje zastaje dah, traga za smislom i besmrtnošću u životu u kojem je sve prolazno, propituje ljudsku prirodu u svoj njezinoj složenosti, postavljajući temeljno pitanje: Je li život dar ili prokletstvo?
“Sveobuhvatan i dojmljiv roman, čudesno putovanje kroz stoljeća jednoga iznimnog života. Istražuje bol gubitka, ali i paradoksalnu krhkost i čvrstoću ljubavi. Postavlja važna egzistencijalna pitanja, propituje majčinstvo i život, a završetak će mi još dugo ostati u mislima,
i to na najbolji mogući način.” – JENNIFER SAINT
“Ako ste obožavali Intervju s vampirom i Nevidljivi život Addie LaRue, onda će vas oduševiti i ovaj roman.” – LIBRARY JOURNAL
AUTOPORTRETI S DAMAMA
Velibor Čolić
V.B.Z.
Prvi je ovo nakon dugog vremena roman Velibora Čolića koji ne moramo prevoditi na hrvatski, koji Gallimardov kućni autor ispisuje na materinskom jeziku. A nekako, bez obzira na njegovu decenijsku i već organsku ukotvljenost u francuskome, o materiji koju za ovu priliku odabire autentično se i može pisati samo na jeziku kojim se govorilo u primarnoj obitelji, na kojem se u djetinjstvu učilo imenovati i voljeti svijet.
U Autoportretima s damama Čolić bilježi odrastanje senzibilnog i perceptivnog dječaka u Bosni 1970-ih, romansira kasnije bjelosvjetske avanture darovitog književnika, ali i streetwise rockera u egzilu. Knjiga je ovo blistavog stila i pamtljivih slika, prepunjena finim humorom i mangupskom drskošću, hedonizmom, ali i cjeloživotnim stradanjem. Proza je to pjesnika koji raspolaže mnogim i raznovrsnim srećama, ali i nezacjeljivim ranama stečenim u ratu i poraću, kako u domovini tako i u bijelom, a sve crnjem svijetu.
Čeone figure, ustvari zvijezde ove pustolovne i raskošne autofikcije bez sumnje su žene, od uvodnih kadrova kad se djetinji protagonist-pripovjedač ljubopitljivo ogleda oko sebe, u mekoći roditeljskog doma i najbližeg susjedstva, davno prije katastrofe koja će na tim prostorima uslijediti. Od mame, prvih simpatija pa sve do ludih ljubavi većih od života, a koje će najčešće pucati iz istog razloga zbog kojeg su se fatalno začinjale, naime, zbog drugosti i drugačijosti.
Francuski raspričano i bosanski dramatično!
ANĐEO NESTAJANJA
Slobodan Šnajder
Fraktura
Neposredno prije Drugoga svjetskoga rata u kuću u zagrebačkoj Ilici, dvokatnicu koju je za najam izgradio imućni židovski veletrgovac, kao služavka kod gospode u gradu, dolazi raditi mlada, lijepa i bistra djevojka sa Žumberka Anđa Berilo. U teškim ratnim vremenima ona će saznati kakav je tko od njezinih susjeda i poslodavaca – jedni će završiti u logoru, drugi se pridružiti ustašama, treći otići na liječenje u sanatorij...
Anđa će se zaljubiti u mladoga komunista i prigrliti ideale ravnopravnosti i slobode. Njezin skromni sobičak postat će utočište jednom iznimno važnom ilegalcu. Međutim, njezin će ljubavnik nakon hapšenja stradati na Trgu N., a ona će morati pobjeći u partizane. Kada se vrati u oslobođeni Zagreb, ona ne želi privilegije. Pravedna i nepotkupljiva postaje sumnjivom svojim drugovima koji je odvode na Goli otok. Nanesenu nepravdu Anđa Berilo htjeti će ispraviti, no novo će vrijeme dotući i nju i kuću u kojoj je živjela.
Anđeo nestajanja Slobodana Šnajdera veličanstven je povijesni ep i autorova posveta Zagrebu i njegovim tihim herojima. Sudbina glavne junakinje Anđe Berilo, sudbina je jednoga naroda i grada, priča o onima koji vjeruju u ideale čak kada se u njih nepovratno razočaraju.
ALBERT
Ivica Prtenjača
V.B.Z.
U novom romanu, nakon dvije donekle autobiografske knjige proze, Ivica Prtenjača vraća se imaginaciji, snu i potrebi za bajkom. Njegov Albert uređuje svoj život, mijenja građanski poredak u snovitu utopiju, žonglira egzistencijom, smislom, nadom i jasnim odlukama. A već je doktor znanosti na pragu četrdesete, u dobi osjetljivoj za svaku promjenu, u vremenu koje najjasnije obećava samo ravnodušnost. No, Prtenjačin je junak daleko od bilo čega takvog, nakon tragičnog događaja u kojem je skoro izgubio život, bolnog i dugog oporavka, on preslaguje odnose s ljudima iz svoje blizine, stječe nove, i kao u zaleđenom kadru napušta stare. I naravno, cijelo to vrijeme sanja bolji, pravedniji i jasniji svijet.
„Albert“ je literarno moćna knjiga, poetična, dramatična i dubinski sretna. U njoj nas Prtenjača iznova suočava s našim prazninama i površnostima, ali nudi i vedra rješenja. Ona nisu ondje gdje nam cijelo vrijeme govore da jesu. Glavni lik ovog romana tihi je pobunjenik, nalik hodaču iz „Brda“, Andreju iz „Plivača“ ili soboslikaru iz „Tihog rušenja“. U tom nizu nezaboravnih karaktera, Albert je najbliže snu o sreći, onom jutarnjem snažnom trenutku, dok su kapci još spušteni, a sunce se već prolilo po svima i po svemu.
NEOBIČNO PAMETNA STVORENJA
Shelby Van Pelt
Sonatina
Roman “Neobično pametna stvorenja” prati priču Tove Sullivan koja se nakon muževe smrti zaposlila u obližnjem akvariju u Sowell Bayu, gradiću u blizini Seattlea. Čišćenje podova tijekom večernjih sati u društvu stvorenja koja se tiho kreću u bazenima pomaže joj nositi se s tugom i usamljenošću, njezinim stalnim životnim pratiteljicama otkad je prije trideset godina nestao njezin osamnaestogodišnji sin Erik.
Glavna atrakcija akvarija je Marcellus, divovska pacifička hobotnica, koja iz svog bazena promatra svaki Tovin pokret. Nestašni Marcellus rado se iskrada iz bazena u potrazi za slasnim zalogajima, no jedne se večeri zapetlja u žice na podu čajne kuhinje. Pitajući se kako li je hobotnica uopće tamo dospjela, Tova joj nježno pomogne izvući se iz smrtonosne klopke i tako započne jedno čudesno, neobično prijateljstvo.
U danima koji slijede, Tova će Marcellusu ispričati kako je Erik nestao nakon što je isplovio na more i kako nikada nije saznala što se točno dogodilo. Marcellus čvrsto odluči Tovi, toj divnoj ženi, pomoći pronaći davno izgubljen spokoj, zbog nje mu nije teško uposliti svih svojih osam krakova, sva tri svoja srca i briljantan um, jer smatra da zaslužuje ponovno biti sretna.
“Shelby Van Pelt izvela je nemoguće. S nesavršenim likovima stvorila je savršenu priču, koja je toliko dirljiva, toliko tajanstvena i toliko zanimljiva da je nećete moći pustiti iz ruke, jer kad je ne budete čitali, grlit ćete je.“ – Jamie Ford, autorica romana Hotel na uglu gorkog i slatkog
“Neobično pametna stvorenja najrjeđa je poslastica: knjiga koja uspijeva biti duhovita i mudra, šarmantna i nesvakidašnja – hobotnica Marcellus jedan je od najfascinantnijih likova koje sam susrela u romanima.“ – Cynthia D’Aprix Sweeney, autorica romana Gnijezdo
MILIJUNAŠ S ULICE
Vikas Swarup
Znanje
“Milijunaš s ulice” priča je o neobrazovanom mladiću, koji je odrastao u najvećem indijskom slamu. Kad osvoji milijardu rupija u poznatom televizijskom kvizu, producenti programa pretuku ga i odvedu u zatvor.
Optuže ga da je varao na kvizu, pa Ram tijekom ispitivanja mora kroz vlastita sjećanja objasniti kako je znao sve te odgovore. Priča o njegovu životu i odrastanju vodi nas u avanturu kroz sve slojeve moderne Indije, od sirotišta do bordela, gangstera i prosjaka, u domove bogatih diplomata i bolivudskih filmskih zvijezda.
Preveden u 50 zemalja, roman „Milijunaš s ulice“ našao se na vrhovima ljestvica širom svijeta, dobitnik je nagrada Prix Grand Public na Pariškom sajmu knjige i South African Boeke Prize, te je uvršten na popis 101 najboljeg romana svih vremena.
»Nevjerojatan spoj satire i intrige.« The Independent
»Veličanstveno! Svaka priča iz Ramova nemilosrdnog odrastanja pršti iskrama humora i dobrote.« The Times
»Dirljiv, duhovit i prekrasno napisan roman s originalnom strukturom.« Meg Rosoff
O autoru romana “Milijunaš s ulice”:
Vikas Swarup bivši je indijski diplomat i tajnik ministra vanjskih poslova Indije koji je niz godina radio u diplomatskoj misiji u Turskoj, SAD- u, Etiopiji i Kanadi. Rođen je u indijskom gradu Prayagraju u obitelji odvjetnika, a završio je studij psihologije, filozofije i povijesti. Najveći uspjeh doživio je svojim debitantskim romanom „Milijunaš s ulice“ koji je osvojio čitatelje širom svijeta. Prema njegovu drugom romanu „Six Suspects“ snimljena je televizijska serija, a nedavno je objavio i svoj treći roman „The Accidental Apprentice“.
PIPI DUGA ČARAPA
Astrid Lindgren
Znanje
"Napisala sam sve svoje knjige samo u želji da djeci pružim malo zabave i neobičnih doživljaja. I ja sam kao djevojčica željela biti „glavna”, samostalna i jaka, jača od odraslih. Naravno, to je bilo nemoguće. Iz te moje želje, potpuno nesvjesno, nastala je neobična djevojčica Pipi.“
Astrid Lindgren
Danas je lik Pipi Duge Čarape itekako prepoznatljiv. Uz brojne nepodopštine i, mora se priznati, zrnca životne mudrosti vragolaste, ali izrazito zrele djevojčice, odrastali su i još i danas odrastaju mnogi naraštaji dječjih čitatelja diljem svijeta. O tome svjedoči i zavidan podatak da su Pipine dogodovštine dosad prevedene na sedamdesetak jezika!
Tko bar malo poznaje život i djelo čuvene Astrid Lindgren, sigurno zna kako autorica kroz lik Pipi Duge Čarape promiče brojne pozitivne vrijednosti za koje se zalagala tijekom cijelog svog života. Tako je Astrid zagovarala ravnopravnost spolova, borila se za prava siromašnih, potlačenih i slabijih, u prvom redu djece, ali i životinja, pa čak i jasno propitivala kolonijalne sile i odnose moći. Astridina je namjera bila skrenuti pozornost i podignuti svijest o teškoćama s kojima se susreću svi oni koji su na neki način drugačiji od većine. A takav je i lik Pipi. Istina, ona ne prihvaća uvijek mišljenja odraslih kao isključivo ispravna, već prilično mudro razmišlja svojom riđokosom glavicom, prihvaća različitosti, pokazuje osjećaje i izvrsno razlikuje dobro od zla. Iznad svega cijeni prijatelje i obitelj te se zaštitnički odnosi prema svima kojima je zaštita potrebna. Ako se i nađe u kakvoj nevolji ili dođe u priliku iskušati nešto "zabranjeno" ili "opasno", ona iz njih spretno izlazi, često i sama napominjući kako takvo što drugi ipak ne bi trebali sami činiti.
Stoga brige i straha nema! I upravo je takav i duh novoga prijevoda: bezbrižan, živahan i, što je najvažnije, dosljedan autoričinim zamislima - jer o takvoj bi Pipi i sama Astrid zacijelo rado čitala i na drugim jezicima!
Iz pogovora knjige Pipi Duga Čarapa, Edin Badić
IZ LONDONA S LJUBAVLJU
Sarah Jio
Stilus
Kad je Valentina Baker bila dijete, majka ju je ostavila i otišla u London bez ikakva objašnjenja. Godinama kasnije Valentina radi kao knjižničarka i oporavlja se od propalog braka kad dobiva poziv da joj je majka umrla i ostavila joj u nasljedstvo knjižaru. Dok oplakuje majčinu smrt i odnos koji nisu uspjele ostvariti, Valentina se odluči uputiti preko oceana ne bi li otkrila majčine tajne… ˝Iz Londona s ljubavlju˝ romantična je i dirljiva priča o obiteljskim tajnama, oprostu i pronalasku nove ljubavi.
Potop
Damir Karakaš
OceanMore
Roman Potop dotiče ključne egzistencijalne teme u životu pojedinca kao što su ljubav, zavičaj, obiteljski odnosi, te Domovinski rat iz jedne sasvim drugačije perspektive jer autor je i sam bio sudionik tog rata na prvoj crti 1990.-1992.
Glavni lik – mladić – u raskoraku je sa svijetom iz kojeg potječe i svijetom kojem stremi, kojemu se istovremeno događaju i ljubav i rat, dva najveća izazova u životu svakog čovjeka.
Precizno strukturiran, lišen ikakvih verbalnih viškova, pun poetskih slika krute svakodnevice, ali i nježna romantična snatrenja, Potop iznova potvrđuje Karakaševu iznimnu vještinu pisanja i njegovo visoko mjesto u suvremenoj hrvatskoj književnosti.
Iz medija:
"Potop je emotivna bomba, prepuna preciznih, izrazito sugestivnih metafora vulkanske snage i naboja, pisana čistim, jasnim, kako on voli reći, 'sporim' jezikom, kojim ovaj pisac pokušava natjerati čitatelja 'da čita sporo, da mu svaka riječ bude važna, jer mislim da će književnost i opstati zahvaljujući sporosti'".
Gea Vlahović, T-portal
“Za formalno upoznavanje s novim romanom Damira Karakaša trebao mi je tek školski čas. Za istinsko spoznavanje trebat će mi cijela vječnost. Jer, glad za svakim rovom njegovih tajni neizmjerna je.“
Davor Špišić, Telegram
“Po svemu osim po tom lirskom elementu ovo je tipičan Karakaš, roman koji doslovno osvaja njegovom škrtom rečenicom. Na prvi se pogled čini da je svaku riječ izvagao barem stotinu puta, a u onome što je ostalo leže veličanstveni svjetovi.“
Bojana Radović, Večernji list
“Poštujući svoj već dokazani stil pripovjedača koji s malo riječi želi reći puno, Karakaš je i u ovom romanu svojim »škrtim«, a iznimno efikasnim načinom pripovijedanja čitatelja »uvukao« u priču stvorivši pri tome jednostavne, a opet vrlo dojmljive likove koji na realnosti dobivaju, između ostalog, i zbog uspješnog korištenja ličke čakavske ikavice tog dijela Hrvatske.“
Marinko Krmpotić, Novi list
"Potop je novela začudnih impresija i pažljivo izbrušenih pojedinačnih slika, a Karakaševo eliptično, nelinearno pripovijedanje tek je labavo okupljeno u četiri nenaslovljene cjeline čiji pojedini ključni momenti ostaju nerazjašnjeni, kao što biva kad se čovjek prene iz sna.“
Dino Staničić, Telegram
“Neobičan je pisac Damir Karakaš jer, između ostalog, dokazuje nedokazivo – da je moguće govoriti o najdubljim ponorima ljudske duše, najcrnjim mislima i najgorim postupcima na najpoetičniji i najdirljiviji mogući način. Upravo zbog te ambivalentnosti, čitan je i osporavan, ali bez obzira na to kako se čitaoci i kritika određuju prema njegovoj prozi, nedvojbeno je da je svaka njegova knjiga događaj na svim prostorima na kojima se ona čita bez prevoda.“
Dragan Babić, kritika HDP
O AUTORU:
Damir Karakaš rođen je 1967. u selu Plašćica, pored Brinja u Lici. Objavio je knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi, zbirke priča Eskimi, Pukovnik Beethoven i Kino Lika te romane Kombetari, Kako sam ušao u Europu, Sjajno mjesto za nesreću, Blue Moon i Sjećanje šume (nagrade Fric i Kočićevo pero), Proslava (Nagrada T-portala za najbolji roman 2020.) i Okretište – nagrađeno regionalnom književnom nagradom „Meša Selimović” za najbolji roman 2021. Iste godine dobio je i uglednu talijansku književnu nagradu „Premio ITAS del Libro di Montagna” za roman Sjećanje šume.
Piše i kazališne komade koji se izvode u Hrvatskoj i inozemstvu.
GRACIJA OD ČEMPRESA
Želimir Periš
OceanMore
Zbirka Gracija od čempresa Želimira Periša sastoji se od šest priča koje se protežu od srednjeg vijeka do postapokaliptičnog futura, preskačući sadašnjost. Različiti pripovjedači(ce), koji se uglavnom ne libe komentarima pokazati svoju prisutnost u tekstu, progovorit će o svijetu u kojem korumpirani i kvarni svjetovni i duhovni vođe manipuliraju i eksploatiraju druge, slabije, sve s agendom deus vult, posebice žene. Utoliko će u galeriji likova, raznih grofova, knezova, opata, ali i seljaka i siromaha, iskočiti portreti u krupnom planu nekoliko buntovnica, revolucionarki, čak utopistica. Ove su priče neodoljiva i duhovita žanrovska mutacija bajke, na kojoj groteska tako lijepo raste, i satire koja im daje težinu, vezu sa suvremenošću, kritičnost, čak angažiranost. Maštovitost i ležernost kojom su predočeni stvoreni svjetovi dotiču se i stripovskih opusa Hermannova Jeremiaha i Jodorowskog. Kada se zbirka proguta, rodit će optimizam, jer će ostati nejasno kako do doba Velikog sranja već nije došlo i pružiti nadu da još nije kasno.
Kruno Lokotar, urednik knjige
O AUTORU:
Želimir Periš (Zadar, 1975.) Osim Mladenke kostonoge objavio je i zbirku priča Mučenice (2013.); romane Mima i kvadratura duga (2014.) i Mima i vaše kćeri (2015.), zbirku pjesama x (2016.), društvenu igru Strašne žene (2018.) i slikovnicu Straška postavlja teška pitanja (2021.). Za Mladenku kostonogu dobio je Nagradu Kočićevo pero Zadužbine „Petar Kočić Banjaluka-Beograd“ i Književnu nagradu tportala za najbolji hrvatski roman 2020.
SJEĆANJE ŠUME
Damir Karakaš
OceanMore
“Sjećanje šume Damira Karakaša je jedno inteligentno, zanimljivo djelo, moderne kompozicije, dinamičnog ritma, čistog jezika i maksimalne ekonomizacije vremenom i prostorom, roman o odrastanju, seoskom djetinjstvu dječaka koji otvorenim očima gleda svijet oko sebe, željan da ga upozna, doživi nešto neobično, nesvakidašnje i uzbudljivo.“
- iz obrazloženja žirija Nagrade Fric
“S ovom nevelikom sveščicom, od jedva stotinu i tridesetak stranica, on je postao veliki pisac...“
M. Jergović, Jutarnji list
“To je ta tipična Karakaševa ubojita proza, jasna, kristalno čista i pomalo ledena…“
D. Derk, Večernji list
“Sjećanje šume je rijetko skladna, tečna i lijepa knjiga. Pripovjednim je glasom simpatičnog i osjetljivog djeteta koje odrasta u surovom okruženju, s ocem čiju ljubav treba, a nikad je ne može zaslužiti, Karakaš ispisao zanimljiv roman briljantnog tempa. O teškoj je temi pripovijedao nježno i lako, tako da ovaj roman svojom formom i stilom zaslužuje da ga se čita kao vrhunsku književnost, a ne ‘samo’ kao roman o odrastanju u Lici. Riječju: sjajna knjiga, sjajan tekst; pravi događaj u hrvatskoj književnosti…
I. Tomašić, booksa.hr
Za roman Sjećanje šume (2016.) Damir Karakaš dobio je Nagradu Fric za najbolju proznu knjigu u Hrvatskoj za 2017. godinu, regionalnu Nagradu Petar Kočić za visoka postignuća u suvremenoj književnosti i prestižnu talijansku književnu nagradu Premio ITAS za 2021. godinu. Po romanu je 2018. godine u Gradskom dramskom kazalištu Gavella u Zagrebu izvedena istoimena predstava. Sjećanje šume objavljeno je u osam europskih zemalja i trenutačno čeka i svoje francusko izdanje.
Roman je prvi put objavljen 2016. godine u Nakladi Sandorf.
O AUTORU:
Damir Karakaš (Plašćica, 1967.) prvi rukopis – putopis Bosanci su dobri ljudi – objavljuje 1999. godine, a do danas je objavio tri zbirke priča (Kino Lika, Eskimi i Pukovnik Beethoven), sedam romana (Kombetari, Kako sam ušao u Europu, Sjajno mjesto za nesreću, Blue Moon, Sjećanje šume, Proslava i Okretište), a uprizorene su mu i tri drame: Skoro nikad ne zaključavamo (2009.), Snajper (2013.) i Avijatičari (2021.). Prozna djela prevođena su mu na arapski, češki, francuski, makedonski, njemački, slovenski, rumunjski i talijanski jezik.
DJEVOJAČKE USPOMENE
Annie Ernaux
OceanMore
„I ja sam tu djevojku htjela zaboraviti. Istinski je zaboraviti, tako da više ne želim pisati o njoj. Da više ne mislim kako moram pisati o njoj, o njezinoj žudnji, ludilu, gluposti i po¬nosu, njezinoj gladi i krvi koja joj je presušila. Nikad nisam uspjela.“
U Djevojačkim uspomenama Annie Ernaux vraća se u ljeto 1958. i svoju prvu noć s muškarcem kad je kao osamnaestogodišnja djevojka radila u ljetnoj koloniji. Žuđeno seksualno iskustvo pretvorilo se u traumu koja se duboko upisala u njezino tijelo, i ranu što će gotovo šezdeset godina nakon događaja biti okidačem za pisanje. Annie Ernaux ponire u vlastita sjećanja, služi se fotografijama i pismima kako bi oživjela djevojku koja je bila, njezinu ranjivost i snagu, i zabilježila ključne trenutke njezina sazrijevanja. Djevojačke uspomene intimno i bespoštedno progovaraju o vlastitim izborima a da pritom ne ispuštaju osvijetliti jednu epohu i društvo koje je ženama umjesto žudnje nametnulo sram, umjesto slobode pokoravanje. Nakon romana Godine, Annie Ernaux i ovom knjigom maestralno pokazuje svoje umijeće da osobnu priču pretvori u kolektivnu pripovijest, potvrđujući još jednom svu veličinu svojega književnog djela.
Iz medija:
„Jedan od najznačajnijih opusa suvremene francuske književnosti.”
Le Point
„Sjajna knjiga koja se svojom iznimnošću nastavlja na opus Annie Ernaux.“
Elle
„Annie Ernaux kraljica je nove autobiografske književnosti.“
Die Zeit
„Jedan od načina čitanja knjige Annie Ernaux jest pokušaj razumijevanja toga zakučastog, bolnog, suštinskog procesa postajanja.“
The New Yorker
O AUTORU:
Annie Ernaux rođena je 1940. u francuskoj pokrajini Normandiji gdje je u rodnome Lillebonneu i potom u Yvetotu provela djetinjstvo. Studirala je na Sveučilištu u Rouenu te mnogo godina radila kao profesorica književnosti u srednjoj školi i u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Uz učiteljski posao pisala je i sedamdesetih počela objavljivati svoje prve knjige koje su vrlo brzo stekle poklonike. Danas se smatra suvremenim klasikom i jednim od najvažnijih i najangažiranijih glasova francuske književne i kulturne scene, a njezino se djelo proučava na katedrama za književnost diljem svijeta. Za svoj opus, koji čini preko dvadeset naslova, objavljivanih na brojnim svjetskim jezicima, primila je niz istaknutih nagrada. Izdavačka kuća Gallimard većinu njezinih knjiga sabrala je u kolekciji Quarto čime je Ernaux postala prva žena koja je za života ušla u tu prestižnu biblioteku.
2022. godine Annie Ernaux dobila je Nobelovu nagradu za književnost „za hrabrost i kiruršku preciznost kojima na vidjelo iznosi ishodišta osobnog sjećanja, ono što ga otuđuje i što ga u kolektivnome sputava.“
GODINE
Annie Ernaux
OceanMore
Slavljena kao remek-djelo autobiografske proze, prevedena na brojne svjetske jezike, ova jedinstvena knjiga donosi priču o više od šezdeset godina Francuske, koja se od kraja rata razvija u suvremeno društvo kasnoga kapitalizma. Protkan vlastitim sjećanjima, fotografijama, povijesnim događajima, jezikom pojedina razdoblja, popularnom kulturom, radijskim i televizijskim emisijama, modama, proizvodima, željama i htijenjima generacija, roman je živo svjedočanstvo o preobrazbama jednog društva, kulture, ali i cijeloga svijeta. Ernaux nas vraća u rat u Alžiru, susrećemo Sartrea i de Beauvoir, Edith Piaf, Agnès Varda, vraćamo se u svibanj 1968., u doba manifesta za pravo na pobačaj, nuklearne prijetnje, pratimo napredak tehnologije, eksploziju konzumerizma, rast nezaposlenosti. Neizreciv protok vremena Annie Ernaux bilježi i slaže poput palimpsesta kako bi u pojedinačnu sjećanju izrazila „proživljenu dimenziju povijesti“ i pisanjem „oblikovala svoju buduću odsutnost“ rekonstruirajući ono naše, zajedničko vrijeme koje „iz davnina sipi do danas“. Tako autorica uspijeva ispisati život u sasvim novoj formi autobiografije koja je istovremeno subjektivna i neosobna, privatna i kolektivna.
Iz medija:
„Za one koji još uvijek sumnjaju u mjesto koje Annie Ernaux zauzima u francuskoj književnosti – a to je sam vrh – ne možemo dovoljno preporučiti Godine. Širinom svoga spisateljskog pothvata i stilskom discipliniranošću, Ernaux maestralno uranja u vrijeme i sjećanje jedne žene tijekom više od šezdeset godina.“
Le Monde
„Čitati Annie Ernaux jest šok, iskustvo, i što je glavno – važno je. S njom privatno postaje političko, politika se pretače u razgovor, a sve zajedno oblikuje se u eksplozivnu, aktualnu i poetičnu književnost… remek-djelo.“
Der Spiegel
„Sva kritička snaga koju tražimo od romana nalazi se ovdje, u jednoj od ključnih knjiga našeg vremena.“
Corriere della Sera
„Proces čitanja Godina nalikuje otkriću kutije s blagom. To je knjiga koju ćete zatvarati nakon nekoliko pročitanih stranica, zaneseni gorko-slatkim dojmom koji vam ostaje u mislima.“
Los Angeles Review of Books
„Ovo je autobiografija kakvu niste nikad čitali. Roman Godine ozbiljna je i hrabra knjiga, U traganju za izgubljenim vremenom našeg doba medijske dominacije i konzumerizma, naše epohe apsolutnog robnog fetišizma.“
New York Times Book Review
O AUTORU:
Annie Ernaux rođena je 1940. u francuskoj pokrajini Normandiji gdje je u rodnome Lillebonneu i potom u Yvetotu provela djetinjstvo. Studirala je na Sveučilištu u Rouenu te mnogo godina radila kao profesorica književnosti u srednjoj školi te u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Uz učiteljski posao pisala je i sedamdesetih počela objavljivati svoje prve knjige koje su vrlo brzo stekle poklonike. Danas se smatra suvremenim klasikom i jednim od najvažnijih i najangažiranijih glasova francuske književne i kulturne scene, a njezino se djelo proučava na katedrama za književnost diljem svijeta. Za svoj je opus, koji čini preko dvadeset naslova, objavljivanih na brojnim svjetskim jezicima, primila niz istaknutih nagrada. Izdavačka kuća Gallimard većinu njezinih knjiga sabrala je u kolekciji Quarto čime je Ernaux postala prva žena koja je za života ušla u tu prestižnu biblioteku.
2022. godine Annie Ernaux dobila je Nobelovu nagradu za književnost „za hrabrost i kiruršku preciznost kojima na vidjelo iznosi ishodišta osobnog sjećanja, ono što ga otuđuje i što ga u kolektivnome sputava.“
MLADENKA KOSTONOGA
Želimir Periš
OceanMore
Mladenka kostonoga roman je od 52 glave, kao što je u kartaškom špilu 52 karte, ali se, baš kao u kartama, i u ovom romanu vara, pa se čitatelji ne smiju pouzdati u njegove brojeve, a još manje u njegove riječi. Poput karata u špilu i glave ovog romana su izmiješane pa će čitateljima trebati i ponešto sreće da pobijede u igri za koju nisu ni znali da je igraju. Mladenka kostonoga je roman-igra o vještici Gili i sam začaran njenim moćima.
U Beču je 1882. godine priveden, pretučen i policijski saslušan guslar Želimir Periš (44, Zadar), koji je spjevao ep o vještici Gili, kaže prva glava romana Mladenka kostonoga. Njegova četiri rimovana deseterca i sažetak sadržaja uvode nas u svaku od 50+ glava Kostonoge koje su totalno drukčije jedna od druge. Te lude glave nelinearno, „muzikalno“ i mozaično pričaju brutalnu priču o životu nesretne progonjene žene i djeteta joj Carevića. Roman se protegao kroz 19. stoljeće, od pučkoga do aristokratskoga, od granice Hercegovine, preko dalmatinskog zaleđa, Zadra u kojem krčkaju svilogojski kotlovi i radnički bunt, Silbe i kaštela Pazina do dvorskih spletaka, opijumskih pušionica i spiritističkih salona carskog Beča. Žanrovsko protezanje još je impresivnije, a autorov ludizam filharmonijski orkestriran. Periš piše svoje(glave)-priče, od kojih svaka doseže katartički (anti)klimaks, kao inkvizicijske zapisnike, propovijedi, enciklopedijske članke, recepte, glazbene kritike, etnološke zapise, pastoralu, interaktivnu igru… nerijetko ih parodirajući. Tako je nastao postmodernistički roman koji je zadržao političnost i kritičnost visoke moderne. Mladenka kostonoga roman je o dobu u kojem i u zabačene dijelove Carstva sporo prodire racionalizam, u kojem nacionalne težnje, ideje identiteta i socijalne pravde uzimaju danak. Iznad svega, ovo je potresna priča o položaju žene, roditeljstvu, materinstvu, nepravdi i muci. Otprilike:
Od Čapljine pa do carskog Beča / od ljubavi niđe posla preča.
Nikom život nije samo bajka, / al na Gilu vazdan traje hajka.
Kruno Lokotar, urednik knjige
Iz medija:
'Ovaj neizmjerno razigran i samo naizgled razbarušen, a zapravo pomno promišljen i ambiciozan roman izbrušene rečenice, koji je iziskivao opsežan istraživački rad, kako na faktografiji, tako i na govorima raznih područja kojima Gila putuje, smatramo jedinstvenim književnim djelom koje obiluje humorom i ironijom; prošla vremena oživljava da bi nam progovorio o ovome našemu, napose o ženskom traumatskom iskustvu, pridonoseći osnaživanju žena vlastitim tekstualnim pregovaračkim praksama i gestama otpora.'
iz obrazloženja žirija Nagrade Tportal za najbolji roman 2020.
"Čudo u domaćoj književnoj produkciji."
Gea Vlahović, Express
"Događaj u hrvatskoj književnosti i kulturi."
Tanja Tolić, Najbolje knjige
"Najambiciozniji i najbolji hrvatski roman objavljen 2020."
Jurica Pavičić, Jutarnji list
"Najčudesnija žena ikad izmaštana u knjigama."
Davor Špišić, Telegram
"Romančina, legenda, mit, triler, parodija, satira, povijesni roman, ep, sve napisano tako razigrano i upečatljivo, majstorski!"
Nada Topić
"Prvorazredna proza, kakva se na ovim prostorima dosad nije čitala."
Mirko Jamnicki Dojmi, Zadarska smotra
"S pravom će se naći u borbi za hrvatske prozne književne nagrade."
Denis Derk, Večernji list
"Impresivan roman, kako sadržajem, tako i obimom, kako strukturom tako i stilom, kako humorom tako količinom emocija"
Emir Imamović Pirke, Forum.tm
"Retrogradna papazjanija"
Igor Mandić, Jutarnji list
"Toliko je dobro izrežirano da roman na trenutke moramo odložiti, odmoriti... vještičja posla."
Ante Alerić, Magazin GKR
"Remek-djelo... Očaravajuća, opčinjavajuća, čarobna; knjiga uzbudljiva, nepredvidljiva, kaotična i napeta"
Davor Šišović, Glas Istre
"Ovo je veliki, vještičji, emancipatorski, revolucionaran roman, koji nas štiti od budale u nama i od budala oko nas"
Miljenko Jergović
O AUTORU:
Želimir Periš (Zadar, 1975.) Osim Mladenke kostonoge objavio je i zbirku priča Mučenice (2013.); romane Mima i kvadratura duga (2014.) i Mima i vaše kćeri (2015.), zbirku pjesama x (2016.), društvenu igru Strašne žene (2018.) i slikovnicu Straška postavlja teška pitanja (2021.). Za Mladenku kostonogu dobio je Nagradu Kočićevo pero Zadužbine „Petar Kočić Banjaluka-Beograd“ i Književnu nagradu tportala za najbolji hrvatski roman 2020.