Romani

Veliki Panda i Sićušni Zmaj, bestseler koji se objavljuje diljem svijeta! Oni spavaju pod svjetlucavim zvijezdama, izgubljeni u gustoj magli. Kad iz nje izađu, proljeće je, i dok sjede i gledaju toplo Sunce kako izlazi, sine im da ih čeka još jedna veličanstvena pustolovina… Odani prijatelji Panda i Zmaj putuju zajedno dok se godišnja doba izmjenjuju. Iako se često osjećaju izgubljenima, putovanje ih vodi do predivnih otkrića. Istražuju teškoće i radosti koje nas sve povezuju. Uče kako živjeti u trenutku, kako se nositi s neizvjesnošću, kako pronaći snagu i zajedno nadvladati sve životne prepreke. Pisac i likovni umjetnik James Norbury ilustrirao je pustolovinu Velikog Pande i Sićušnog Zmaja kako bi podijelio misli koje su njemu pomogle tijekom najtežeg razdoblja života. Nada se da će pomoći i vama. O autoru: James Norbury je pisac i likovni umjetnik. Dosad je ilustrirao različite knjige, a zajednička poveznica im je ta da je, kako je istaknuo, u njima stvarao svijet u kojem bi i sam volio živjeti. Više godina volontirao je u udruzi Samaritanci koja pomaže ljudima koji se bore s usamljenošću, anksioznožću i depresijom. Na priči o Velikom Pandi i Sićušnom Zmaju počeo je raditi kako bi podijelio misli koje su njemu pomogle tijekom najtežeg životnog razdoblja. „Unio sam cijelo svoje srce u svaki crtež i mislim da zbog toga oni govore ljudima – svaki, baš svaki sadržava komadić moje duše“, napisao je o radovima koji su privukli golemu pozornost. Knjiga Veliki Panda i Sićušni Zmaj promptno je postala megabestseler, baš kao i Putovanje Velikog Pande i Sićušnog Zmaja, novo poglavlje priče o neobičnim, odanim prijateljima koji su oduševili i nadahnuli čitatelje diljem svijeta svojom porukom dobrote, nade i ustrajnosti. James Norbury živi u Swanseaju sa suprugom Ruth.

Put u Macondo – Gabriel Garcíja Márquez Put u Macondo predstavlja očaravajuće čitateljsko putovanje kroz književne krajolike Gabriela Garcíje Márqueza, kolumbijskog nobelovca i jednog od najvažnijih suvremenih pisaca. Ova antologija sastavljena je od njegovih djela vezanih uz mitski Macondo, napisanih između 1950. i 1966., a čine je njegove skice za roman i kratke priče s početka karijere, kao i djela kojima se proslavio, Lišće na vjetru, Pukovniku nema tko da piše i Zla kob. Kroz njih univerzum Maconda, nadahnut piščevom rodnom Aracatacom, polako dobiva svoje obrise i postaje pozornica za remek-djelo Sto godina samoće koje je steklo svjetsku slavu potvrđenu i Nobelovom nagradom 1982. Sam García Márquez u jednom je intervjuu španjolskim novinama izjavio: „Ono što je između Lišća na vjetru i Sto godina samoće petnaestak je godina velike muke, iscrpljivanja i stalnog razmišljanja o tome kako je sve to zapravo bilo.“ A te su godine – što pokazuje ova antologija koju je sastavio Conrado Zuluaga – provedene u fascinantnoj potrazi za Macondom, toponimom magijskog realizma koji se doima nevjerojatno stvarnim. Iako je istina da je sve što je pisao García Márquez kako bi iz sebe izbacio otrov Aracatace, aka Maconda, bila vježba kako bi pronašao put prema Sto godina samoće, također je istina da Lišće na vjetru, Zla kob, Pukovniku nema tko da piše i ovdje sabrane pripovijetke postoje u surovom linearnom vremenu stvarnosti u kojoj žive muškarci i žene poput nas, čije nas sudbine dirnu i stvaraju suosjećanje i strah. Prema tome, ovdje objavljeni tekstovi nisu u pravom smislu putovanje prema Macondu, nego su jedan Macondo sam po sebi. Priče koje su proizišle s tog putovanja i koje su ovdje sabrane i za nove i za stare čitatelje, jednostavne su i neminovne, nisu mitske nego tragične, potaknute grozničavim nagonom za istjerivanjem demona i otkrivanjem prave prošlosti koja još uvijek boli. One su veličanstvene. – Alma Guillermoprieto Gabriel García Márquez u različitim je prilikama tvrdio da za pisanje svake knjige prvo treba naučiti kako ćeš je napisati pa se tek onda suočiti s pisaćim strojem. Njemu je trebalo gotovo dvadeset godina „života“ u Macondu da nauči napisati roman Sto godina samoće. Ova antologija, napravljena s namjerom da pratimo piščev trag, omogućit će radoznalom čitatelju da pronađe neke trenutke tog lutanja. Baš kao kakav kolonist, morao je prvo prokrčiti put, prisvojiti prostor i barem u nekim crtama oblikovati likove koji će ga nastaniti. Zato je ova antologija svih tekstova – ali vrlo različitih duljina – naslovljena upravo Put u Macondo. – Conrado Zuluaga O autoru: Gabriel García Márquez (1927., Aracataca, Kolum­bija – 2014., Ciudad de México) jedna je od najvećih i najutje­cajnijih figura svjetske književnosti. Dobitnik Nobelove nagra­de 1982. godine, on je romanopisac, autor pripovijetki, eseja, filmski kritičar, pisac filmskih scenarija. Nadasve, on je intelektualac posvećen rješavanju velikih problema našega doba. Ponajpri­je onih koji pogađaju njegovu voljenu Kolumbiju, ali i cijelu Latinsku Ameriku. Kao najistaknutiji predstavnik takozvanog magijskog realizma, u kojemu se povijest i mašta isprepleću i pretaču u živu književnost koja diše svim svojim porama. On je, konačno, tvorac jednog od pripovjedačkih svjetova prepunih značenja što ih je španjolski jezik podario 20. stoljeću.

LJETO U HOTELU PORTOFINO – J. P. O’Connell Ljubavnici i lažljivci Dobro došli u očaravajući hotel Portofino na slikovitoj talijanskoj rivijeri, gdje vas očekuju ljubav, spletke i opasne ambicije Ljeto je 1927. Počela je nova sezona i hotel Portofino radi punom parom pod vodstvom vlasnice Belle Ainsworth. Dok Bella nestrpljivo iščekuje dolazak sina Luciana i priliku da s njim porazgovara o budućnosti hotela – željela bi hotelski podrum prenamijeniti u otmjeno kupalište – neočekivano se pojavljuje Cecil, njezin odbjegli suprug. Tijekom nekoliko vrućih tjedana talijanskog ljeta Bella je prisiljena donijeti odluku o svom braku sa Cecilom i odrediti u kojoj je mjeri spremna suprotstaviti se društvenim normama kako bi dobila ono što želi. I dok se svakodnevno trudi udovoljiti svojim zahtjevnim gostima, starim i novim, boreći se pritom s korumpiranom talijanskom vlašću, Bellu uznemiri vijest da u hotel stiže anonimna inspekcija Zelenih vodiča, utjecajne publikacije za britanske turiste, čija kritika može ozbiljno utjecati na budućnost hotela Portofino. Uživajte u novom nastavku uzbudljive povijesne drame smještene u dvadesete godine prošlog stoljeća. Savršeno štivo za sve vas koji obožavate britanske serije kao što su Downton Abbey, Kruna, Durrellovi… »Uzbudljiva priča o posljedicama Prvog svjetskog rata i kontrastu između sunčane talijanske rivijere i zemlje nad kojom se nadvijaju mračni oblaci fašizma i nasilja.« BookTrail Prema ovom romanu snimljena je istoimena britanska televizijska hit-serija. O autoru: J. P. O’Connell britanski je pisac i urednik. Radio je za različite novine i časopise, između ostalih, za Time Out, Guardian, Times i Daily Telegraph. Objavio je nekoliko knjiga, a svjetsku je slavu stekao povijesnim romanom Hotel Portofino, Prvi dio (2021.), prema kojemu je nastala istoimena serija, dijelom snimana i u Hrvatskoj. Novi nastavak Hotela Portofino izlazi 2024. godine. Živi u Južnome Londonu.

Lucy Hart bolje od ikoga zna kako je odrastati bez roditeljske ljubavi. U djetinjstvu, obilježenom zanemarivanjem i usamljenošću, Lucy je utjehu pronašla u knjigama, točnije u seriji Otok Sat Jacka Mastersona. Sada, kao dvadesetšestogodišnja pomoćnica u nastavi, svoju ljubav prema čitanju može podijeliti s bistrim učenicima, posebno sa sedmogodišnjim Christopherom koji je ostao siroče nakon tragične smrti svojih roditelja. Lucy bi dala sve da Christophera posvoji, ali čak i sama ta ideja bez financijske stabilnosti čini se kao nemoguć san. Upravo kad Lucy namjerava odustati, povučeni dječji pisac Jack Masterson objavljuje da je napokon napisao novu knjigu. Još bolje, on održava natjecanje u svom domu na pravom otoku Satu, a Lucy je jedna od četvero sretnika odabranih da se natječu za osvajanje jedinog primjerka. U borbi za najtraženiju knjigu na svijetu Lucy ometaju lukavi protivnici, nemilosrdni kolekcionari i mrzovoljni, ali uznemirujuće zgodan ilustrator knjiga o otoku Satu. Hoće li se Lucy ispuniti najveća želja i promijeniti joj život? “Čarobna oda pripovijedanju, mašti i misteriju kreativnog života. . . Razuzdano maštovita, pametna i inspirativna, Igra želja namijenjena je svima koji su u priči pronašli svjetlo baš kad im je to bilo potrebno.” – Patti Callahan Henry “Djelo koje je naizmjence pametno, mračno i puno nade, prvijenac Meg Shaffer ljubavno je pismo čitanju i snazi koju priče iz djetinjstva imaju nad nama dugo nakon što odrastemo.” – V. E. Schwab “Meditacija o snazi nade kada se sve drugo čini izgubljenim.”-Kirkus Reviews Meg Shaffer autorica je bestselera Izgubljena priča i Igra želja. Njezin prvi roman Igra želja bio je finalist za knjigu godine Reader’s Digesta i Washington Posta, a preveden je na više od dvadeset jezika. Meg je magistrirala televizijsku produkciju i scenaristiku na koledžu Stephens. Živi u Kentuckyju sa suprugom i dvije mačke. Mačke nisu pisci.

„Posadila sam ovaj književni vrt, draga Priya, iako se još uvijek pitam je li dovoljno cvjetati papirnato“, zapisat će protagonistica romana Papir tvoje kože. Rafiniranost rukopisa Lore Tomaš, prepoznata već u dokufikciji Slani mrak, u novom se romanu pojavljuje i kao alat strateške retraumatizacije tekstom. Vještina uspostavljanja paralelizma emotivnih registara davnih putnica i putopiskinja i žrtava obiteljskog nasilja, naime, vodi ovaj izniman roman u pravcu propitivanja toksičnih odnosa, no prije svega odnosa sjećanja i traume. Protagonistica romana dolazi u Indiju istraživati za književnu antologiju, upoznaje fotografa K i s njime se seli u Bangalore. U gustoj mreži teksta izranja i sjećanje na njezin prošli boravak u Indiji, kada je studirala hindski i putovala s bivšim mužem, a skriveni motivi uspostavljaju paralelizam s tragičnom pričom K-ove majke Priye. Papir tvoje kože čita se polako i pozorno, njegova unutarnja napetost čitatelja nagoni da otkriva što se doista dogodilo, tko tu govori, a tko piše. Tekst postaje prostor za ono što se pokušalo zaboraviti, ali ostaje pitanje može li sjećanje na tuđi život zaštititi od trauma vlastitog. Slojevitost i kolažiranje, intertekstualnost i citatnost, zametanje tragova u vremenu, prostoru i jeziku, herbarij i u njemu taj papir njene/tvoje kože, uzrokuju nešto poput kemijske reakcije, a ona bi mogla iznjedriti treću perspektivu jer, da, dovoljno je cvjetati papirnato. O autorici: Lora Tomaš (rođ. 1981.) magistrirala je indologiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (CEU-u) rodne studije. Suuredila je i suprevela dvije antologije suvremene indijske kratke proze i poezije – Popodnevni pljuskovi: izbor iz suvremenog indijskog ženskog pisanja (V.B.Z., 2011.) i Lotosi od neona: indijski autori o gradovima i drugim ljubavima (Studio TiM & Udruga Lotos, 2017.). Za roman prvijenac Slani mrak (Hena com, 2020.) dobila je nagradu „Slavić” Društva hrvatskih književnika. Papir tvoje kože njen je novi perspektivni roman. Nekoliko je godina provela u južnoj Aziji pišući reportaže i književnu kritiku za tamošnje publikacije.

Sve što znamo o Yeong-hye, glavnoj junakinji ovog romana, dolazi iz usta njezina supruga, šogora i sestre. Iz njihovih vizura doznajemo da je riječ o sasvim prosječnoj, čak i dosadno apatičnoj ženi čiji život ni na koji način ne pobuđuje zanimanje, sve do pojave grotesknih učestalih košmara koji je iz temelja mijenjaju. Ponukana snovima, Yeong-hye prestaje jesti meso pokrećući lavinu zgražanja i otpora svoje obitelji i okoline, koja kulminira njezinom težnjom za preobrazbom u biljku. Niz događaja koji će uslijediti i zauvijek promijeniti njihove živote oslikava sve dublju psihičku i fizičku metamorfozu čiji krajnji cilj titra na međi samouništenja i samospasenja. Autorica se u romanu latila zahtjevnog zadatka istražujući različite oblike rubnog ponašanja, posebice nasilja i seksa koji su dominantno prisutni kao motiv, i za Han gotovo jednoznačni. Nasilje je secirano u svim svojim oblicima, bilo kao tankoćutna psihička submisivnost, bilo kao krvoločni izljevi bijesa. Ova tročinka maestralno prodire u najzakučastije slojeve ljudske duše i otvara polemike karakteristične ne samo za korejsko već i moderno zapadnjačko društvo. Ne čudi stoga da je engleski prijevod Vegetarijanke šokirao i oduševio svjetsku književnu kritiku i čitatelje, ali i uzrokovao brojne kontroverze zbog niza mogućih interpretacija. „…za njezinu intenzivnu poetsku prozu koja se suočava s povijesnim traumama i razotkriva krhkost ljudskog života.“ Obrazloženje Odbora Nobelove nagrade za književnost 2024. „Nadrealno… očaravajući spoj seksa i nasilja… jasan, fino isklesan. Kao ukleta luđakinja iz antičkog mita, Yeong-hye istovremeno je zastrašujuće proročanski i krajnje poremećen lik.“ – Alexandra Alter, The New York Times „Zapanjujuće… Kang istražuje granice izdržljivosti ljudskog uma i tijela, i začudnu ljepotu koja se skriva u najradikalnijim oblicima odricanja.“ – Entertainment Weekly „Ponekad je glavna značajka književnog djela ili filma misterij koji izaziva kod publike, a ponekad uspijeva mistificirati i samog autora… Vegetarijanka je sablasno univerzalna priča koja se uvlači pod kožu i tamo ostaje neovisno o porijeklu i spolu.“ – Laura Miller, Slate.com O autorici: Han Kang (Gwangju, 1970.) jedna je od najcjenjenijih suvremenih južnokorejskih autorica i dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2024. Diplomirala je korejsku književnost na Sveučilištu Yonsei u Seoulu, što je oblikovalo njezinu kasniju književnu karijeru kao spisateljice i profesorice kreativnog pisanja. Piše poeziju, kratke priče, novele, eseje i romane. Karijeru spisateljice započela je 1994. godine pobijedivši na Proljetnom književnom natječaju Seoul Shinmun. Njezin prvi roman preveden na engleski jezik, Vegetarijanka (2007.), osvojio je Međunarodnu Bookerovu nagradu 2016. godine. Za Ljudska djela iz 2014. dobila je korejsku književnu nagradu Manhae i nagradu Malaparte u Italiji 2017. godine. Roman Bijela knjiga (2016.) ušao je u uži izbor za Međunarodnu Bookerovu nagradu 2018. godine. Za svoje pisanje osvojila je više književnih priznanja u Južnoj Koreji: Nagrade Yi Sang, Dongri, Hwang Sun-won, Nagradu za mladog umjetnika te 25. Nagradu za korejski roman. Pored spomenutih, Han je napisala i roman Greek lessons 2011. te We Do Not Part (2021.), koji je naišao na odlične kritike i osvojio nagradu Zaklade Daesan i Prix Médicis Étranger 2023. Djela su joj prevedena na više od trideset jezika. Živi u Seoulu.