Knjiga sadrži djela: Lutrijašica, U Glib, Nezasitnost i bijeda, Iz velegradskog podzemlja, Pripovijest o Marcelu Remeniću. Vjenceslav Novak nas ovom zbirkom pripovijedaka uvodi u svijet siromašnih i gladnih studenata, zagrebačkih radnika, podgorske sirotinje i senjskih malograđana 19. stoljeća. Novak o njima piše mirno i dostojanstveno, potičući u nama sažaljenje za te anonimne tragične živote, žrtve vremena, Khuenove politike i sebe samih.
Socijalno ugrožen, sa slabom učiteljskom plaćom, Novak juri kroz književno stvaralaštvo nastojeći nahraniti svoje sedmero djece i zbog situacije u kojoj je bio ne usuđuje se u potpunosti izbaciti iz sebe svu gorčinu koju osjeća prema Khuenovoj politici. Krijepi se sažaljenjem i na svoj tih i distanciran način opisuje sudbine malih ljudi, žrtava jednog vremena. Ostaje zabilježen kao jedan od najvećih i jedan od onih koji su maloj i nerazvijenoj hrvatskoj književnosti otvarali vrata prema Europi.
Grad bez roditelja
Svaki roditelj ima dužnosti i prava prema djetetu, a znaš li koja su dječja prava i dužnosti? Čitajući roman Timpetill uvidjet ćeš sličnosti i razlike između dječjih i roditeljskih prava i dužnosti.
Timpetill je preko noći postao grad bez roditelja, a vlast su preuzela djeca.
Kako je do toga došlo, jesu li djeca uspješno upravljala gradom, na koje su sve poteškoće nailazili, saznat ćeš čitajući ovaj uzbudljivi roman o djetinjstvu, opsežno pripovjedna djelo s velikim brojem događaja i likova.
Objašnjenja manje poznatih riječi pronaći ćeš na rubnicama knjige, a čitajući roman obrati pozornost na:
• opise vanjskih i unutarnjih prostora
• humoristične opise likova i događaja
• način ostvarivanja humorističnosti
• međusobne odnose likova
• individualne karakteristike likova: poštenje, hrabrost, lukavost, nesebičnost...
• promjene u ponašanju likova
• osobitosti pripovijedanja u L licu
• govor likova
Knjiga TIHI ZOV AUSTRALIJE donosi novo izdanje jedne od najvećih svjetskih uspješnica svih vremena.
Tihi zov Australije uzbudljiva je izmišljena priča o duhovnoj odiseji jedne Amerikanke u Australiji. Zabačeno pleme nomadskih Aboridžina zvano Pravi ljudi poziva je da im se pridruži na pohodu kroz australsku divljinu. Ona provodi četiri mjeseca putujući s njima. U tom razdoblju uči kako žive i kako se razvijaju u prirodnom skladu s biljkama i životinjama u surovom pustinjskom predjelu. Svaki dan se iskušava njezina izdržljivost, a ti izazovi naposljetku pridonose njezinoj dubokoj osobnoj preobrazbi.
Tihi zov Australije je postao besteseler nakon što ga je autorica sama objavila. Prenosi jedinstvenu, pravovremenu i moćnu poruku za cijeli ljudski rod govoreći da nije prekasno spasiti svijet od uništenja naučimo li poštovati sva živa bića i živjeti u skladu sa Zemljom.
„Moćna poruka za sve nas. Osupnule su me jednostavne istine i duhovne pouke. Pročitajte roman i preporučite ga svima koje poznajete!“ – Wayne Dyer
“Priča o hrabroj ženi koja je živjela s Aboridžinima i spoznala predivne tajne i mudrost jednog starog, prastarog plemena. Svi mi u modernom društvu moramo poput nje naučiti kako ponovno uspostaviti kontakt s prirodom, kako vjerovati i uzdati se u svoje unutarnje spoznaje i odluke.” – Elisabeth Kübler-Ross
Roman Štićena osoba još je jedan napeti triler hrvatskog majstora žanra.
Kad na novom automobilu Ive Remetina neočekivano otkažu kočnice, i on zamalo izgubi život, pomislit će da se radi o tvorničkoj grešci. To će mu potvrditi i slučaj koji se dogodio na istome automobilu u drugom dijelu grada, no taj je slučaj završio vozačevom smrću. Tehničkim pregledom dokazat će da se ne radi ni o kakvoj grešci nego da je netko na oba automobila onesposobio kočnice. To će biti polazna točka od koje će Remetin i policijski inspektor Šoštar krenuti istraživati povezanost tih dvaju slučaja. No, zaredat će se nova ubojstva za koja će se pokazati da imaju veze s tim automobilima…
Novi roman Pavla Pavličića napeti je triler kojim autor još uvijek uspijeva održati najviše, prvo, mjesto među domaćim autorima ovoga žanra. Istražitelj-amater Ivo Remetin, nakon brojnih avantura u romanima Krvna veza, Tri petka u travnju, Crveno pile, Zmijska serenada, Tužni bogataš, Salon za plakanje i drugima i dalje je podjednako vispren i inteligentan detektiv koji to, zapravo, uopće nije, nego mu dugogodišnje novinarsko iskustvo pomaže u rješavanju zamršenih slučajeva. Remetin, kao hrvatski Hercule Poirot, rješava još jedan zamršen slučaj i romanom Štićena osoba nastavlja svoj uspješan niz napetih avantura.
O AUTORU:
Pavao Pavličić rođen je 16. kolovoza 1946. godine u Vukovaru gdje je završio osnovnu i srednju školu. Nakon toga uputio se u Zagreb kako bi započeo studij na Filozofskom fakultetu. Diplomirao je 1969. godine komparativnu književnost i talijanski jezik. Doktorirao je 1974. godine tezom iz područja metrike. Svoju karijeru kao jedan od najpoznatijih književnika malo novije generacije započeo je kao novelist. Objavio je velik broj pripovijetki gdje možemo ubrojiti njih nekoliko, a to su: “Vilinski vatrogasci”, “Dobri duh Zagreba”, “Slobodni pad”, “Vodič po Vukovaru”, “Prolazna soba”. Naravno tu je još veliki broj pripovijetki koje nismo sve naveli, ali možete zamisliti kako je riječ o zaista bogatom stvaranju i prije svega naslijeđu.
Pisan u maniru detektivske priče, Nesporazum je roman potrage, obiteljsko-prognaničke tematike, što bi trebalo shvatiti vrlo uvjetno. Naime, obiteljski je u mjeri u kojoj govori o razaranjima obitelji i pokušajima njihovih konsolidacija, a prognanički je na također atipičan način: u ratno doba protagonist romana Ramiz se već nalazio u inozemstvu, pa mu je ratom prije bilo onemogućeno dalje školovanje i planirani povratak, nego što je, glavu spašavajući, bio otjeran u izbjeglištvo.
Muris Pirić je ovim romanom ponudio opsežan uvid u psihologiju i refleksiju suvremenog intelektualca-bipatrida, osobe koja se po svojim svjetonazorima vrlo dobro uklapa u novu sredinu, ali koja se zbog svog podrijetla, porodične tradicije i davno stečenih navika istodobno vrlo razlikuje od nje. Razapetost između svih tih svjetova, uz Ramizovu prirođenu neodlučnost i povremenu plahost, neizbježno ga vodi u složenu dramu.
Roman Jasminke Tihi-Stepanić postavlja pred čitatelje još jednu dojmljivu priču, ovaj put viđenu očima djevojčice. Lucija je četrnaestogodišnjakinja koja tog ljeta saznaje da život jednostavno nije pošten. Njezino Ljeto na jezeru Čiču nije od onih „nezaboravnih ljeta koja stanu u memoriju mobitela“. Roman otvara situacija u kojoj preplašena Lucija traži brata koji je nestao iz kuće, usred oluje praćene velikom grmljavinom. Našla ga je na rubu ceste, mokrog i promrzlog, bio je krenuo pronaći mamu koja mu nedostaje. Zebnja koja se Luciji tada uvukla u srce i „širila po tijelu kao bockavo inje“ ostat će zauvijek zapamćena. Dok majka radi sezonski posao sobarice u Poreču, koji je prihvatila nakon što je ostala bez posla promotorice u propaloj izdavačkoj kući, otac u dalekoj bavarskoj prijestolnici Münchenu, radom u tamošnjoj slavnoj automobilskoj tvornici, pokušava popraviti kućni budžet. O Luciji i njezinu jedanaestogodišnjem bratu Janku brine baka Višnja. Svi zajedno puni su snova o svijetloj budućnosti, zbog koje se isplati izdržati malo teških i usamljenih dana. Svima je sreća slika vlastite obitelji na okupu. Luciju muče i ljubavni problemi, kako i dolikuje završenoj osmoškolki. Odnos žene i muškarca nešto je o čemu malo zna, ali zato često razgovara s prijateljicom Petrom, koja će unijeti i tračak sumnje u ljubavne, odnosno preljubničke i komplicirane, veze odraslih. Tako će Lucija sa strahom pomisliti kako je otac možda baš zato ne poziva u Bavarsku, iako ona tjednima spremno čeka poziv. Njezino iskustvo s dječacima koje upoznaje na jezeru, osobito s jednim Jakovom, polako će u njoj probuditi osjećaje iščekivanja i zaljubljenosti.
Romani Jasminke Tihi-Stepanić ne nude način da se pomoću njih ogradite od svijeta, ne oblikuju se tako. Upravo suprotno. Oni vas pokušavaju naučiti kako svijet razumjeti i s njime se povezati. I ovaj je tako zamišljen. Može vam ponuditi odgovor. I utjehu. Nema krivih. (Patricia Marušić, Predgovor)
O AUTORU:
Jasminka Tihi-Stepanić istaknuta je autorica dječje književnosti i književnosti za mlade. Svojim je višestruko nagrađivanim romanima pridonijela i pridonosi recepciji hrvatske dječje književnosti i književnosti za mlade, koja se u jednom času našla na marginaliziranom položaju. Autorica se bavi temama koje su mnogima bolne i teške, stoga njezini romani redovito upućuju na pukotine u mladenačkim i obiteljskim odnosima te na taj način odgajaju i stvaraju socijalno osviještene mlade čitatelje. Ljeto na jezeru Čiču bavi se društvenim, ljubavnim i obiteljskim problemima u kojima se mladi mogu pronaći i iz njih izvući bogate pouke, korisne za čitav život.
Jasminka Tihi-Stepanić rođena je 1958. godine u Velikoj Gorici. Profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti u OŠ Eugena Kvaternika u rodnome gradu. Istaknuta je autorica dječje književnosti i književnosti za mlade. Njezin roman prvijenac Imaš fejs? dobio je Nagradu „Mato Lovrak“ za najbolji roman namijenjen djeci i mladima, objavljen u 2011. godini. Istoimena radioigra nagrađena je posebnom nagradom na 9. međunarodnom festivalu radioigara za djecu i mlade Prix Ex Aequo u Bratislavi, koju dodjeljuje Međunarodna unija za dječju knjigu IBBY. Objavila je roman Bacit ću ti kompjutor kroz prozor 2013. godine i zbirku priča Baš kao Harry Potter 2014. godine. Slijedi roman Moja neprijateljica Ana za koji je dobila Nagradu „Anto Gardaš“. Prošle godine objavila je roman za mlade Dom iza žice koji je ušao u uži izbor za dodjelu Nagrade „Anto Gardaš“.
“Leteći razred” naziv je igrokaza koji dječaci pripremaju za Božić. Internat postaje pozornicom zanimljivih zbivanja, a u njemu susrećemo mnogo “Emila” i “Tončeka”. Tu je Johnny, dječak bez roditelja, uvijek gladan Matthias, plašljivi Uli, najbolji učenik petoga razreda Martin, Sebastian i drugi. Dječaci dolaze u sukobe sa starijim đacima, naročito maturantima, ali još u žešće sukobe s učenicima druge škole, pa se razvija pravi mali rat medu njima. U takvim sukobima dječaci očvršćuju i uče. Hrabro se bore za ono što je, po njihovu uvjerenju, pravo. Zanimljiv je odnos učenika i profesora. Odgojitelja koji ima najviše razumijevanja za njihove velike i male probleme nazivaju Justus (lat. pravedan).
U nastavku uspješnice “”S ljubavlju, Simon”” prema kojoj je snimljen istoimeni holivudski hit, glavna junakinja je Simonova najbolja prijateljica Leah. Njezin je život sve samo ne dosadan – počevši od drama s prijateljima, prvom ljubavi, pa do svega onoga što nosi završetak srednje škole. Kad bi i ostalo bilo ritmično poput glazbe koju stvara svojim bubnjevima, sve bi bilo lakše, ali nekako se čini da Leah ne uspijeva donijeti malo ritma i sklada i do drugih segmenata života. A kako bi i mogla kad ona predstavlja anomaliju u usporedbi s ostalima u njezinu društvu?
Kod Lee je sve netipično, od njezine težine i toga kako se nosi s time (nitko ne shvaća da postoji debela cura koja nije na dijeti), njezine majke i stila života koji vode, društvenog statusa, hobija, moguće seksualne orijentacije (o tome se ne usudi progovoriti čak ni svom najboljem prijatelju Simonu, koji je stručnjak na tom području).
Matura je na pomolu, za njom i životne odluke o studiju, a društvo oko Lee i Simona zajedno s njima puca po šavovima. Među bliske prijatelje uvući će se nemir udružen s pritiskom zbog prvih pravih odraslih odluka koje svatko od njih mora donijeti. No kad se usred svih tih kolebanja Leah preko ušiju zaljubi u osobu u koju se možda i ne bi trebala zaljubiti, tek tada uviđa dimenzije promjena koje polako preuzimaju njezin život.
Poput svoga prethodnika, romana o Simonu, i ovaj o Lei osvojio je srca mladih čitatelja diljem svijeta.
O AUTORU:
Becky Albertalli doktorirala je kliničku psihologiju i godine karijere posvetila radu s adolescentima. Zato je njezin uvid u njihove probleme i živote jedinstven, a njezina djela nagrađena i priznata te prevedena na brojne jezike.
Nije pretjerano reći da je Angela Carter svojim fantastičnim pričama i romanima otvorila prepoznatljiv rukavac u kaotičnoj postmoderni u koji su se slile glavne umjetničke i mislilačke bujice dvadesetog stoljeća. Nadrealizam, psihoanaliza, magijski realizam, feminizam − sve te struje vrtlože se u njezinim radovima uz elemente gotičkog horora, satire, apsurda, fantazmagorije.
Hrvatski čitatelji dosad su u prijevodu mogli čitati samo njezin rani roman “Čarobna prodavaonica igračaka” (2003.), ali njezina najutjecajnija zbirka “Krvava odaja” dosad je bila neobjavljena, premda joj je upravo ona osigurala slavu s obje strane Atlantika. Njezin je utjecaj u proteklih nekoliko desetljeća neprijeporan, jer Angela Carter pogađa samu srž onoga što u suvremenoj književnosti lako komunicira sa širokim krugom čitatelja a opet zadržava slojevitost i intelektualnu izazovnost ozbiljne fikcije. Vjerojatno je upravo zbog toga prema časopisu The Times Angela Carter na desetome mjestu najvećih britanskih autora od 1945. Na hrvatski je njezin zamršen stil majstorski prevela Senka Galenić, čuvajući arhaičnost i fantazmagoričnost autoričine poetike.
Književnost, kazalište i film obiluju suvremenim inačicama klasičnih bajki, među kojima su mnoge isprazne i sentimentalne, u službi komercijalnih pothvata, ali neke uspijevaju izokrenuti kanon tako da prokažu okoštale predodžbe koje djeci od najmanjih nogu usađuju dominantnu ideologiju. Dubinom i poetskom snagom svojega proznoga izraza Angela Carter, pak, očuđuje stereotipe posežući za onime što je u bajkama skriveno između redaka.
Angela Carter vraća bajke odraslima prepoznajući njihovu vitalnu drskost i duboka pitanja zbog kojih su te fantazmagorične i apsurdne priče opstale stoljećima, obasjavajući pritom i mnoge suvremene teme, kao što je propitivanje uloge koju same žene igraju u vlastitu podčinjavanju. Žena za nju nije, naime, idealizirana figura, nego slojevito biće u kojem se vrtlože snažni, katkad proturječni nagoni.
Kao što piše u “Gospodarici kuće ljubavi”, u kojoj se tema vampirice isprepliće s Uspavanom ljepoticom: “Ona je duhovima opsjednuta kuća. Ne pripada sama sebi.”
(Iz predgovora Petre Mrduljaš)
Za knjigu Ja magarac mogli bismo reći da je najizvornija i najzačudnija, da u svojoj posudi sadrži najgušći i najzreliji Balogov nonsens, da je najvedrija i najveselija, da sadrži najduhovitije i najraznovrsnije jezične igre; da su u njoj najbogatije zastupljeni svi postupci Balogove nonsensne gramatike i stilistike.
Izum o kojemu je riječ u ovom uzbudljivom romanu davnašnji je san brojnih znanstvenika, umjetnika, sanjara; zapravo svakog znatiželjnog i maštovitog čovjeka. Književnik Anto Gardaš ponudio nam je iluziju oživotvorenja tog sna, a kakav je bio izum profesora Leopolda, čemu je služio te u kakve je pustolovine odveo junake ovog fantastičnog romana saznat ćeš pažljivo čitajući.Kako bi se lakše uživio u fabulu romana i pozorno pratio sva zbivanja, savjetujemo ti da potražiš značenje sljedećih riječi: institut, atom, fizika, materija, energija, svemir, crne rupe. Značenje ostalih manje poznatih riječi pronaći ćeš na rubnicama knjige
Suveremena engleska književica Sophie Nicholls u svojem prvom romanu HALJINA pripovijeda šarmantnu, ali i dirljivu priču o majci i kćeri koje veže neraskidiva ljubav nad koju se natkriva mračna tajna koja bi mnogo toga mogla promijeniti. Ovaj sjajni roman savršeno je štivo za sve obožavateljice vintage mode i ljubiteljice neočekivanih ljubavnih priča.
Jednog siječanjskog dana u York će doći dvije neobične žene. Fabia Moreno i njezina kći Ella. U tom su gradu odlučile otvoriti dućan čarobne vintage odjeće. No zašto su došle?
Fabia ne želi samo prodavati divne haljine ženama koje će u njima uživati nego i pobjeći od prošlosti koja je proganja. I Ella se želi uklopiti u novi život, no neki i nisu presretni zbog njihova dolaska. Hoće li Fabia uspjeti zanemariti predrasude koje se pred njom pojavljuju? Koju to mračnu tajnu ona krije? A imaju li svilene podstave i nevidljivi šavovi na haljinama koje prodaje neke tajne moći ili se to samo tako čini? Ali osim Fabije i Elle svoje priče ispričat će i cipele s leopardovim uzorkom, večernje haljine i skupocjeni šalovi.
Policijski inspektor Fabian Risk sa svojom obitelji odlazi iz Stockholma u manji i mirniji Helsingborg kako bi ondje započeo nov život i izgladio bračnu krizu. No samo nekoliko sati nakon dolaska u rodni grad, pozvan je da se priključi istrazi krajnje okrutnog ubojstva. U lokalnoj školi pronađeno je tijelo bez šaka Jörgena P?lssona, Riskova školskog kolege. Uskoro osvanu nova trupla njegovih bivših kolega iz razreda, a Risk se nađe u utrci s vremenom. Hoće li pronaći ubojicu prije nego što ovaj pobije cijeli njegov razred?
„Roman o konačnoj osveti koji ledi krv u žilama „Mračniji od Stiega Larssona i sumorniji od Henninga Mankella.“ – Tony Parsons
„Oštrim zapažanjima, likovima koji su puni mana te jezivošću podsjeća na Mankella u najboljim danima.“ Sunday Times
„Epskih razmjera i ambiciozno. Ahnhem je osvježenje u svijetu švedskih krimića.“ Daily Mail
„Briljantan i britak krimić od kojega se ne možete odvojiti, a srce vam ne može prestati lupati.“ Norrbottens-Kuriren
„Prvijenac Stefana Ahnhema psihološki je triler s karakterom američkih serijskih ubojica i dodatkom švedske tradicije kriminalističkih romana.“ Upsala Nya Tidning
O AUTORU:
Stefan Ahnhem (1966.) švedski je scenarist i pisac kriminalističkih romana koji svoj autorski stil gradi stapajući napet i mračan ugođaj svojstven nordijskom noiru s kinematografskim kvalitetama pisanja scenarija. Dosad je objavio četiri romana iz serije o policijskom inspektoru Fabianu Risku koji su mu donijeli brojne nagrade i odveli ga na sam vrh svjetskih uspješnica: nacionalnu nagradu Crimetime Specsavers Award za njegov književni prvijenac Žrtva bez lica (Offer utan ansikte, 2014.) te MIMI Award za najbolji kriminalistički roman u Njemačkoj za Deveti grob (Den nionde graven, 2016.)
Mračan, zastrašujući i krajnje atmosferičan roman „Zamračenje“ izvrstan je novi triler iz pera jednog od najboljih pisaca krimića s Islanda.
U unutrašnjosti predivnog fjorda na sjeveru Islanda jednoga je ljetnog dana pronađen leš muškarca koji je premlaćen do smrti. Ispostavi se da je to građevinac koji je radio kao kooperant na probijanju novog tunela, često išao na daleka putovanja i bio vrlo angažiran u lokalnim humanitarnim aktivnostima.
Dok se sunčane arktičke noći pretvaraju u tamu zbog oblaka pepela uslijed vulkanske erupcije na jugu zemlje, iz Reykjavika stiže mlada novinarka da bi samostalno istražila slučaj, ne znajući da se istodobno jedna nevina osoba bori za život. Inspektor Ari Thór i njegovi kolege u policijskoj postaji u Siglufjöruru za to vrijeme muku muče sa sve zamršenijim slučajem, a njihova osobni problemi sve to još samo dodatno otežavaju. Kakve je tajne skrivao ubijeni muškarac i što prešućuje mlada novinarka? Dok im prijete nijeme sjene iz prošlosti, a tama nad Islandom postaje sve gušća, svi oni ulaze u utrku s vremenom – moraju pronaći ubojicu dok još netko drugi ne izgubi život…
“Predivno napisan i elegantnog tona, sa zapletom koji tek postupno postaje jasan. Pri čitanju se stječe dojam kao da zurite u gustu maglu i čekate da se u njoj ocrtaju obrisi koje ćete moći razabrati.”–The Guardian
“Uspješna kombinacija nordijskog noirea i klasičnog krimića u stilu Agathe Christie.”–The Washington Post
Međunarodna književna senzacija, izuzetan debitantski roman koji premošćuje granice vremena i odlijeva plamenovima pakla, Vodoriga će vas natjerati da povjerujete u nemoguće. Očaravajuća priča o padu jednog čovjeka u osobni pakao i njegovom potragom za iskupljenjem i spasenjem…
Na mračnoj cesti usred noći jedan će se automobil strovaliti u provaliju. Njime upravlja neimenovani, prekrasni muškarac, duboko ogrezao u nemoralnosti suvremenog društva. Stravična će ga nesreća ostaviti na životu, ali njegovo će tijelo obilježiti nevjerojatno bolnim i strašnim opekotinama. U agoniji, u bolnici sklapa pakt sam sa sobom – čim mu dopuste izaći, počinit će samoubojstvo, jer sada nije ništa više doli čudovište koje vrišti u paklenim i neizlječivim mukama. No, pokraj njegova kreveta pojavit će se jedna od pacijentica u bolnici, Marianne Engel. Ova prekrasna žena plavo-zelenih očiju i neukrotive kose kiparica je specijalizirana za izradu vodoriga, upečatljivih izrezbarina u obliku zmajeva, ljudi i drugih oblika legendarnih zvijeri kojima iz usta navire voda, udobno smještenih uglavnom na crkvama. Marianne će s našim (anti)junakom podijeliti podjednako nevjerojatnu i fascinantnu priču, tragičnu priču o nezaustavljivoj ljubavi koja se proteže kroz stoljeća i u kojoj je njezin sugovornik glavni protagonist…
Blagdangradom upravlja božićna mafija. Uskršnja se banda sasvim dobro snalazi, a čudacima Noći vještica nitko ne može vjerovati. Iza prštavih parada i ludih cjelonoćnih tuluma skriva se svijet nasilja i sumnje u kojem svaki blagdan strahuje da će doći dan kad će ga ljudi prestati slaviti. U nedjelju prije Dana zahvalnosti, krhko je primirje narušeno pokoljem desetak uskršnjih jaja, a Max Martin, detektiv blagdangradskog odjela za umorstva, morat će se utrkivati s vremenom i riješiti slučaj prije negoli okršaji bandi unište grad – makar svaki trag vodi prema Sjevernom polu i onome Debeljku, glavom i bradom. Max će se uplesti u polusvijet glamuroznih vilenjačkih klubova, odrpanih kosturskih dilera i suludog Kralja Noći Vještica. Bit će to svijet besmislenog nasilja i božićnog nakita, glamura i grijeha, medenjaka i metaka. Bit će to težak slučaj u Blagdangradu.
Cody McClain Brown autor je biografskih bestselera Propuh, papuče i punica i Hrvatska uzvraća udarac. Ovo mu je roman prvijenac.
