Muza košmara novi je roman autorice serijala Kći dima i kosti.
Nešto novo, premda staro stoljećima, upravo je na pomolu, no junaci Sanjara Strangea ondje su gdje smo ih na dramatičnom kraju prvog dijela i ostavili. Muza Košmara završna je polovica jedinstvenog para romana u kojima se ego nadmeće s ljubavlju, zloba sa čistoćom, a potisnuto s onim istinskim i iskrenim što se skriva u svima nama.
Knjiga Moja Aljaska u prijevodu Mirjane Valent nezaboravan je portret ljudske krhkosti i otpornosti u kojem Kristin Hannah razotkriva nesalomljiv ljudski duh i duh Aljaske koja polako nestaje – prostranstva neusporedive ljepote i opasnosti.
Ernt Allbright, ratni zarobljenik, vraća se iz Vijetnamskog rata kao promijenjen čovjek nepredvidljive ćudi. Kada ponovno ostane bez posla, donosi impulzivnu odluku: odselit će se s obitelji na sjever, u Aljasku, gdje će živjeti izvan komunalnog sustava, na posljednjoj američkoj divljoj granici.
Trinaestogodišnja Leni, djevojčica koja sazrijeva u burnom vremenu, uhvaćena je u vrtlog strastvenog i olujnog odnosa svojih roditelja. Usuđuje se nadati da će nova zemlja omogućiti njezinoj obitelji bolju budućnost. Leni očajnički želi pripadati nekom mjestu. Njezina majka, Cora, spremna je učiniti sve za čovjeka kojega voli, poći s njim kamo on želi, čak ako to znači slijediti ga u nepoznato.
Isprva se čini da je Aljaska odgovor na njihove molitve. U divljoj zabiti te države nalaze odlučnu i neovisnu zajednicu snažnih muškaraca i još snažnijih žena. Dugi sunčani dani i velikodušnost domaćih ljudi pomažu obitelji Allbright, koja je nedovoljno pripremljena i bez zaliha hrane za život u divljini.
Ali kako se približava zima i tama počinje obavijati Aljasku, Erntovo se krhko mentalno stanje pogoršava i obitelj počinje pucati…
O AUTORU:
Kristin Hannah nagrađivana je američka spisateljica romana ljubavne i obiteljske tematike. Sugestivno pripovijedanje, uvjerljivo psihološko portretiranje likova te progovaranje o najbolnijim temama donijeli su joj svjetski uspjeh i omiljenost kod čitatelja. U izdanju Znanja dosad su objavljeni romani “Zimski vrt”, “Boje istine”, “Posljednji ples leptira”, “Slavujeva Pjesma”, “Ulica krijesnica” te “Kao zvijezda u noći”.
Roman "Male žene - knjiga druga" drugi je svezak novog izdanja ovog bezvremenskog klasika u redigiranom prijevodu Tatjane Jukić, objavljen u nakladi Znanje. Roman "Male žene" govori o odrastanju četiriju sestara, okruženih toplinom i ljubavlju roditeljskoga doma. Upoznajemo ih bliske i zajedno: darovitu Jo, buduću književnicu, krhku i tragičnu Beth, prelijepu Meg, te razmaženu i romantičnu Amy. Svaka od njih na svoj se način suočava sa životnim teškoćama i odgovornošću koju donosi sazrijevanje, bori se za osobnu neovisnost i za pravo na ljubav. Obitelj za sve njih ostaje temeljna etička i emotivna vrijednost. Pratimo ih dok se bore s nedaćama i neizvjesnostima koje prate odrastanje u Novoj Engleskoj, u vrijeme Američkoga građanskog rata.
"I dok se prvi dio romana, unatoč kvaliteti, čita gotovo kao lista pouka iz djetinjstva, drugi dio ("Dobre supruge") raste sa svojim heroinama i hrabro opisuje mlade djevojke na pragu jedne nove dionice - one u kojoj pronalaze (ili ne pronalaze) muškog partnera za cijeli život. Četiri različite djevojke i ovaj put problematici pristupaju na četiri sasvim različita načina, i ja iskreno ne znam koji me više oduševio. (...)
"Snažna ženska perspektiva ne preza pred dobrim, ali i lošim stranama takvih odnosa, ne boji se ružnoga, a da pritom knjiga nikad ne gubi svoju dražesnu stranu. Namjerno sam nejasna, ne želim ulaziti u detalje knjige, ne želim vam je pokvariti, ali htjela bih vam naglasiti koliko spretno i odlučno ova knjiga sa svakom svojom stranicom produbljuje ama baš svaku temu koje se dohvati." (knjigesumojsvijet.com)
O AUTORU:
Louisa May Alcott (1832. - 1888.) bila je američka književnica, spisateljica kratkih priča i pjesnikinja najpoznatija po romanima Male žene (1868.), Little Men (1871.) i Jo’s Boys (1886). Odrasla je među mnogim poznatim intelektualcima poput Ralpha Walda Emersona, Nathaniela Hawthornea, Henryja Davida Thoreaua i Henryja Wadsworth Longfellowa. Kritički uspjeh za svoj spisateljski rad počela je dobivati 1860-ih. Na početku karijere ponekad je koristila pseudonim A. M. Barnard, pod kojim je pisala romane za mlade koji su se fokusirali na špijune i osvetu. Umrla je 1888. godine u Bostonu, SAD. Alcott je bila jedna od rijetkih književnica 19. stoljeća koja je stvorila snažne i neovisne ženske likove koji su se usudili razmišljati svojom glavom." National Women's History Museum
Mjesec je, bez sumnje, novo i uzbudljivo mjesto za život. Ne postoji kriminalno ni građansko pravo, već samo ugovorno i sve je, od braka i rastave pa do ubojstva, podložno pregovorima.
Kultura Mjesečevih elita premrežena je (seksualnim) vezama koje ne pitaju za spol, a sve je začinjeno koktelima, dizajnerskim drogama i visokom modom isprintanom u 3D-u. No, Mjesec vas želi i ubiti. Svake sekunde u danu. Ne samo svojim negostoljubivim okolišem, iako je i on sam po sebi zastrašujuće i opasno mjesto za život.
Račun za vodu, prostor, podatke i kisik svake sekunde raste, mjeri i naplaćuje svaki gutljaj i svaki san, svaku misao i udah. A možda se uz sve to nađete i usred sukoba vladajućih dinastija, poznatih pod nazivom Pet zmajeva. Morate se krvavo boriti kako biste se snašli u ovom gotovo feudalnom društvu. A to je upravo ono što je Adriana Corta i učinila.
Kao vođa najnovijeg, petog Mjesečevog Zmaja, Adriana je uspostavila čvrstu kontrolu nad industrijom helija koja daleku Zemlju opskrbljuje prijeko potrebnom električnom energijom. Ali za taj se status krvavo izborila. Sada, na zalasku života, Adriana otkriva kako je njezina korporacija, Corta Hélio, okružena mnogim neprijateljima koje je stekla tijekom svog meteorskog uspjeha. Ako joj posao i obitelj želi preživjeti, njezino petero djece mora obraniti majčino carstvo od tih neprijatelja… ali i obraniti se jedni od drugih.
Trilogiju “Luna” nazivaju jednom od najuzbudljivijih i najvažnijih znanstveno-fantastičkih serijala desetljeća i opisuju kao “Igru prijestolja u svemiru“. Radnje smještene u dalekoj budućnosti, oko pedeset godina nakon koloniziranja Mjeseca, ovo je uzbudljiv triler o članovima jedne obitelji uhvaćenima u žestokoj i nemilosrdnoj borbi za prevlast u surovom okruženju Mjeseca. Prateći sudbine raznolikih likova, “Luna” pruža nezaboravan prikaz zastrašujućeg novog doma čovječanstva. Dobitnik Gayalactic Spectrum Awarda, prvi dio trilogije “Luna” potpisuje Kristian Vlašić.
Ledana je prvi roman slavne Minette Walters, roman kojim je ova autorica navijestila jednu uzbudljivu i zanimljivu spisateljsku karijeru i u kojem je ispisala prve retke svoga nesvakidašnjega autorskog rukopisa. Oduševljeni čitatelji, baš kao i sve njezine kasnije naslove, prepoznali su Ledanu kao odličan krimić, a primijetilo je to i Udruženje pisaca kriminalističkih romana John Creasey koje je ovaj roman nagradilo godišnjom nagradom za najbolji kriminalistički prvijenac.
„Bilo je očigledno, ako nije bilo drugog ulaza u ledanu, da je čovjek negdje prešao tu trnovitu zapreku, bilo živ na vlastitim nogama ili mrtav na nečijim plećima. No, veliko je pitanje bilo – prije koliko vremena? Koliko je dugo ta noćna mora ležala tu?“
Mještani Streecha nikada nisu vjerovali trima ženama s Grangea, ne otkada je naglo i neobjašnjivo nestao suprug Phoebe Maybury. A kada je deset godina poslije na njihovom imanju pronađeno unakaženo tijelo nepoznatog muškarca, počinje njihova noćna mora…
Zadivljujući prvijenac koji se može usporediti s najboljim naslovima Ruth Rendell. – The Times
Ostale naslove Minette Walters potražite ovdje.
Govoreći o svom novom romanu u intervjuu koji je dala prevoditeljima i knjižarima iz zemalja koje sudjeluju u zajedničkom lansiranju, Elena Ferrante je istaknula: „Kad sam bila dijete, bila sam lažljivica i često su me kažnjavali zbog laži. Oko četrnaeste sam, nakon brojnih poniženja, odlučila odrasti i prestati lagati. Ali polako sam shvatila da su moje dječje laži bile primjena mašte, dok su odrasli, koji su se toliko protivili lažima, lagali sebi i drugima tako prirodno, kao da je laž temeljno sredstvo da bi čovjek bio dosljedan, da bi poprimio smisao, da bi izdržao usporedbe s bližnjima, da bi djeci bio mjerodavan uzor. Dijelom tog mojeg mladenačkog dojma hranila se Giovannina priča.”
Napulj ranih 90-ih dvadesetog stoljeća.
Giovanna je jedinica u obitelji situiranih srednjoškolskih profesora. Djevojčica koja ulazi u pubertet i koja se mijenja, a njezino lijepo lice, barem kako misli njezin otac, postaje ružno, nalik na ono njezine tete Vittorije. Mijenja li se Giovanna doista? Pretvara li se u svoju tetu, ženu koju jedva poznaje, ali koju njezini majka i otac očito preziru? Postoji li negdje zrcalo u kojem može vidjeti kakva je doista?
Giovanna traga za odgovorima u bogatom i siromašnom Napulju prelazeći nevidljive, ali teško propusne granice…
Lažljivi život odraslih – u sjajnom prijevodu Ane Badurine – fascinantna je, moćna priča o odrastanju, novo remek-djelo jedne od omiljenih i najhvaljenijih autorica svijeta.
Elena Ferrante iznova je stvorila ne samo priču već cijeli svijet. Il Libraio
Suvremeno, važno, istinito. The Telegraph
U priči u kojoj se istine neprestano otkrivaju i opovrgavaju, a likovi u podjednakoj mjeri bude ljubav i mržnju, glas Elene Ferrante istodobno smiruje, uznemirava, hipnotizira. La Stampa
O AUTORU:
Elena Ferrante umjetničko je ime talijanske spisateljice čiji identitet nije poznat javnosti jer ga taji još od objave svojeg prvog romana “Mučna ljubav“. Ne zna se mnogo o identitu koji se krije iza ovog imena, ali ono što je sigurno jest da je riječ o jednom od najvažnijih imena suvremene svjetske književnosti.
Romani Elene Ferrante prodani su u milijunima primjeraka diljem svijeta, objavljuju se u više od 40 zemalja, a samo u Hrvatskoj prodani su u 45 tisuća primjeraka. Na hrvatskom su dosad objavljeni prijevodi njezinih romana “Dani zaborava” i “Mučna ljubav” te tetralogije koju čine romani “Genijalna prijateljica”, “Priča o novom prezimenu”, “Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju” te “Priča o izgubljenoj djevojčici“ po kojoj je snimljena i serija u produkciji HBO-a. Novi roman „Lažljivi život odraslih“ – u sjajnom prijevodu Ane Badurine – fascinantna je, moćna priča o odrastanju, novo remek-djelo koje nas vodi u Napulj ranih godina 90-og stoljeća. Elena Ferrante, koja svoj identitet skriva iza pseudonima, časopis TIME 2016. godine proglasio je jednom od 100 najutjecajnijih osoba na svijetu, a njezine su knjige prevedene na 45 jezika.
Kužni pil napeta je i zanimljiva priča o našoj prošlosti, zabludama, pogreškama i ljubavi koja uvijek, unatoč svemu, pronađe put.
U lipnju 2000. godine održava se veliki simpozij u povodu sto pedesete obljetnice osnutka grada Varoša, mitskoga mjesta brojnih Pavličićevih romana. Na simpoziju sudjeluju znanstvenici različitih profila, ali ispod njihovih stručnih interesa proviruju svjetonazorski stavovi koji utječu na atmosferu cijeloga skupa, pa dovode i do nekih sukoba. Ali Pavličić ne bi bio Pavličić da u cijelu priču ne uvede i dozu misterija, a sve se vrti oko kužnoga pila, zavjetnoga stupa na glavnom trgu. Priču nam priča čovjek koji je u Varošu rođen, ali je iz njega odveden još kao malo dijete i nikad se nije vraćao,
pa tako sad traga za izgubljenim zavičajem. A ta će potraga za njega biti od iznimne važnosti. Iako mu je već pedeset godina, upoznat će i ljubav svoga života, ženu koju će mu dovesti ovaj splet tajanstvenih događaja.
Majstor pripovijedanja priča s elementima misterija, Pavao Pavličić odlučio nas je odvesti na još jedno neobično putovanje. U Varoš, koji tako neodoljivo podsjeća na Vukovar, u njegove podzemne hodnike, stare spomenike, groblja, među knjige rođenih i umrlih.
O AUTORU:
Pavao Pavličić rođen je 16. kolovoza 1946. godine u Vukovaru gdje je završio osnovnu i srednju školu. Nakon toga uputio se u Zagreb kako bi započeo studij na Filozofskom fakultetu. Diplomirao je 1969. godine komparativnu književnost i talijanski jezik. Doktorirao je 1974. godine tezom iz područja metrike. Svoju karijeru kao jedan od najpoznatijih književnika malo novije generacije započeo je kao novelist. Objavio je velik broj pripovijetki gdje možemo ubrojiti njih nekoliko, a to su: “Vilinski vatrogasci”, “Dobri duh Zagreba”, “Slobodni pad”, “Vodič po Vukovaru”, “Prolazna soba”. Naravno tu je još veliki broj pripovijetki koje nismo sve naveli, ali možete zamisliti kako je riječ o zaista bogatom stvaranju i prije svega naslijeđu.
Kad sedamdesetogodišnji Ljubo, bivši podoficir nekadašnje Jugoslavenske narodne armije, dobije uznemirujući poziv od svoje kćeri koja se s Liječnicima bez granica uputila u Izrael i tamo završila u izraelskom vojnom zatvoru, bez razmišljanja će krenuti u Jeruzalem spašavati svoju jedinicu. No kći Zorica nije jedino što u mitskoj zemlji iskonske ljubavi i vjekovnih mržnji Ljubo može dobiti natrag ili zauvijek izgubiti.
Prva knjiga urednice i kolumnistice Ljubice Jurič, sastoji se od četrdesetak odabranih kolumni nastalih u zadnjih šest godina, objavljivanih na portalu She.hr pod imenom Drama Queen. Ime je to koje joj je dala jedna od tadašnjih urednica, aludirajući, vjerojatno, na autoričin kritičan opis svakodnevice, dok ona smatra da bi joj bolje odgovaralo Svađalica ili Brundalica, jer, iako ne izbjegava ozbiljne teme i kritike, autorica shvaća svijet kao mnogo nijansi sivog, koje ponekad treba gledati kroz ružičaste naočale kako bi se vidjela stvarna slika.
“Životni izbori nekad su tako slični kupnji cipela; sanjaš o divnom paru, a na kraju kupiš one cipele koje imaju tvoj broj.”
“Prije finala u nedjelju molim sve one koji fotkaju televizore da obrišu prašinu.”
“Naravno, grudnjak mora biti imenica muškog roda, jer jedino muški rod može tako tiho i dugo mučiti, a da mi sretne trepćemo.“
O AUTORU:
Ljubica Jurič rođena je u Tomislavgradu, BiH, 1977. godine. Nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, smjer marketing, desetak godina radila je u građevinskom i sektoru energetike. Prije sedam godina odlučila je sve promijeniti i vratiti se svojoj tajnoj ljubavi – medijima i pisanju. Četiri daleke, ratne godine provela je na lokalnoj radiopostaji u zabavnim emisijama, a danas je vlasnica i urednica četiri portala. Sedam godina bavi se i društveno odgovornim poslovanjem te je članica udruge Mogu sve čiji je cilj promicanje i uključivanje osoba s invaliditetom u društvo. Živi i radi u Zagrebu.
Velebni dvorac na obali Loch Nessa, otkačena seoska knjižara i samohrana majka u potrazi za boljim životom glavni su aduti ove duhovite i tople priče autorice bestselera New York Timesa Jenny Colgan.
Zoe i njezin prekrasni ali nijemi sinčić Hari žive u tijesnoj garsonijeri u londonskoj ulici koja nikada ne spava, a kada najmodavac najavi povišenje stanarine koju već jedva podmiruje, Zoe je svjesna da tako više ne može.
Prijavljuje se za čak dva posla u Visočju, daleko od zagušljiva i krcata Londona. Mir, zelenilo i netaknuta priroda na obali najpoznatijega škotskog jezera – zvuči božanstveno!
Kao knjiškome moljcu s kroničnim nedostatkom vremena, rad u knjižari ne bi joj trebao predstavljati izazov, kao ni skrb o troje „darovite djece“. Samo, kada se djeca pokažu sličnija čoporu vukova, a njihov otac još izgubljenijim slučajem od zapuštene kuće u kojoj žive, Zoe otkriva da i raj na zemlji ima svojih nedostataka.
Uz pomoć ljubazne knjižarice Nine, Zoe se polako uklapa u mjesnu zajednicu, a Hari pronalazi pravoga prijatelja. Jesu li knjige, svježi zrak i topla riječ dovoljni da iscijele tu ranjenu obitelj, ali i njezinu?
O AUTORU:
Jenny Colgan autorica je brojnih hit-romana, kao što su The Little Shop of Happy Ever After i Summer at Little Beach Street Bakery koje je objavila izdavačka kuća Sphere. Roman Meet Me at the Cupcake Cafe dobitnik je nagrade Melissa Nathan za najbolju duhovitu romansu 2012., a nalazio se i na popisu najprodavanijih romana Sunday Timesa, kao i Welcome to Rosie Hopkins’ Sweetshop of Dreams, dobitnik nagrade RNA za najbolji ljubavni roman 2013. godine.
Velebni dvorac na obali Loch Nessa, otkačena seoska knjižara i samohrana majka u potrazi za boljim životom glavni su aduti ove duhovite i tople priče autorice bestselera New York Timesa Jenny Colgan.
Zoe i njezin prekrasni ali nijemi sinčić Hari žive u tijesnoj garsonijeri u londonskoj ulici koja nikada ne spava, a kada najmodavac najavi povišenje stanarine koju već jedva podmiruje, Zoe je svjesna da tako više ne može.
Prijavljuje se za čak dva posla u Visočju, daleko od zagušljiva i krcata Londona. Mir, zelenilo i netaknuta priroda na obali najpoznatijega škotskog jezera – zvuči božanstveno!
Kao knjiškome moljcu s kroničnim nedostatkom vremena, rad u knjižari ne bi joj trebao predstavljati izazov, kao ni skrb o troje „darovite djece“. Samo, kada se djeca pokažu sličnija čoporu vukova, a njihov otac još izgubljenijim slučajem od zapuštene kuće u kojoj žive, Zoe otkriva da i raj na zemlji ima svojih nedostataka.
Uz pomoć ljubazne knjižarice Nine, Zoe se polako uklapa u mjesnu zajednicu, a Hari pronalazi pravoga prijatelja. Jesu li knjige, svježi zrak i topla riječ dovoljni da iscijele tu ranjenu obitelj, ali i njezinu?
O AUTORU:
Jenny Colgan autorica je brojnih hit-romana, kao što su The Little Shop of Happy Ever After i Summer at Little Beach Street Bakery koje je objavila izdavačka kuća Sphere. Roman Meet Me at the Cupcake Cafe dobitnik je nagrade Melissa Nathan za najbolju duhovitu romansu 2012., a nalazio se i na popisu najprodavanijih romana Sunday Timesa, kao i Welcome to Rosie Hopkins’ Sweetshop of Dreams, dobitnik nagrade RNA za najbolji ljubavni roman 2013. godine.
Kiparica je drugi roman Minette Walters, jedne od najpopularnijih i najprodavanijih britanskih autorica kriminalističkih romana. Ovaj mračni, napet i neobičan roman nagrađen je prestižnom Nagradom Edgar Allan Poe za najbolji kriminalistički roman.
„Vidio sam fotografije… Bila je to klaonica, najužasniji prizor koji sam ikad vidio. Olive Martin opasna je žena. Savjetujem vam da budete krajnje oprezni.“
Osim ovih riječi, Rosalind Leigh nije imala nikakvu predodžbu o tome što je čeka unutar zatvorskih zidina. Bila je novinarka i znala je sve o slučaju. Znala je kako je Olive Martin prije pet godina raskomadala tijela svoje majke i mlađe sestre, da je priznala oba umorstva i zašto je zovu Kiparica.
Olive izjavljuje da je kriva, ali Roz je uvjerena da nešto skriva – možda čak i svoju nedužnost. Ako Olive nije počinila ubojstva, koga onda štiti i zašto? Rozina odlučnost da otkrije istinu prerasta u pravu opsjednutost. A kada se zaljubi u Hala Hawksleya, policajca koji je uhitio Olive, njezina zbunjenost raste…
Diljem svijeta crni se otisci ruku pojavljuju na naizgled nimalo neobičnim vratima. Ondje ih ostavljaju užarene ruke predivnih pojedinaca čije sjene imaju… krila? U jednoj mračnoj, nedokučivoj radionici smanjuju se zalihe svakojakih zuba.
A u zakučastim ulicama Praga, jedna učenica umjetničke škole ni ne sluti koliko joj se život sprema promijeniti. Njezino ime je Karou, a pregršt tetovaža i duga modra kosa najmanje su po čemu odskače od svijeta oko sebe.
U najegzotičnijim zakucima svijeta, ona se zatiče u situacijama koje bi običnoj sedamnaestogodišnjakinji utjerale strah u kosti. Govori nevjerojatan broj jezika od kojih nisu svi sasvim ljudski, te barata oružjem kao da se oduvijek morala brinuti sama za sebe. A bilježnice puni crtežima likova čija se obličja pretapaju iz ljudskih u životinjska i obratno; likovima koje, uz ironičan osmijeh, tvrdi da vrlo dobro poznaje. No tko je ustvari, to ni sama ne može sa sigurnošću ustvrditi.
Kapetan Gaćeša i odurna osveta Turbo-zahoda 2000 jedanaesta je knjiga iz serije o Kapetanu Gaćeši.
I baš kad si pomislio da možeš mirno povući vodu… Turbo-zahod 2000 uzvraća udarac! Zahod-mesožder, poznat po tome što proždire sve što mu se nađe na putu, stekao je baš dobar apetit… za SVE! Na svu sreću, sudbina se ljudskog roda još jednom našla u rukama Darka i Marka i njihove dosadne i zle kobi MARIJA PUJE. Hoće li Gumilastična sila prevladati? Ili će za čudesnim Kapetanom Gaćešom zauvijek pustiti vodu?
A tu je i kin-o-prst!
Svjetski poznata jeftilen tehnika animacije pomoću koje možeš SAM pokrenuti slike!
Kapetan Gaćeša i odurna osveta Turbo-zahoda 2000 još je jedna uspješnica Dana Pilkeya, slavnog američkog ilustratora i spisatelja za djecu. Ovo mu je najpoznatija serija knjiga, koja je prevedena na više od 20 jezika, a prodana je u više od 70 milijuna primjeraka. Za Kapetana Gaćešu Pilkey je dobio nagradu Disney Adventures Kids’ Choice Awards.
Prvijenac Jean Kwok donosi dijelom autobiografsku priču o jedanaestogodišnjoj hongkonškoj djevojčici Kimberly Chang, koja s majkom imigrira u Brooklyn. Prepuna velikih očekivanja od novog života u Americi, Kimberly ulaže nadljudske napore ne bi li se asimilirala: iako gotovo i ne govori engleski, danju pohađa američku javnu školu, dok večeri provodi pomažući majci u tvornici tekstila u brooklynskoj Kineskoj četvrti. Transplantirana u drugačiju sredinu, prisiljena je na vlastitoj koži učiti o kulturološkim diskrepancijama, o socijalnoj nepravdi i poniženju. Kwok piše u bolno realističkoj maniri i svojom prozom pruža uvid u gorak život američkog imigranta.
Knjiga 3.
Serijal Igre gladi preveden je na 53 jezika. Prodan je u više od vrtoglavih 100 milijuna primjeraka. Pet je godina bio na ljestvici najprodavanijih knjiga New York Timesa. Prema ovom su serijalu snimljeni filmovi koji su zaradili više od 3 milijarde dolara.
U neodređenoj budućnosti Sjedinjene su se Države raspale, a na tom je prostoru nastala država Panem koja se sastoji od 12 okruga i glavnog grada Kapitola. Kao kaznu za davni ustanak Kapitol svake godine nasumično odabire po dvoje predstavnika svakog okruga koji su prisiljeni ubijati se dok cijela zemlja to mora gledati na televiziji. Ta okrutna zabava za mase i istovremeno taktika zastrašivanja okruga naziva se Igre gladi.
U trećem su nastavku, Šojki Rugalici, pobunjenici organizirali Katnissino spašavanje iz arene na igrama Kvartalne pokore i ona saznaje da je već dugo dio revolucije. Katniss Everdeen, Vatrena Djevojka, preživjela je, ali njezin je dom uništen. Potpuno je izgubljena iako su joj mama i sestra preživjele, ali je Peeta ostao zarobljen u Kapitolu. Pojavljuju se novi vođe, a revolucija se razvija. Okrug 13 zaista postoji i ondje se stvaraju planovi o svrgavanju Kapitola s vlasti. Čini se da su svi osim Katniss umiješani u te planove, a uspjeh pobune leži u njezinoj spremnosti da pristane biti samo figura, da prihvati odgovornost za smrt nebrojenih ljudi i tako izmijeni budućnost Panema. Da bi se taj cilj postigao, ona mora zanemariti svoje osjećaje, bijes i nepovjerenje te postati lice revolucije – Šojka Rugalica. Serijal Igre gladi apsolutni je izdavački fenomen, izvanredno napisan sa sjajnim, mudrim izmjenama strahovito dinamične i napete radnje i predaha koji pokazuju ljudsku empatiju, toplinu i solidarnost u najstrašnijim trenucima i s razlogom se odlično prodavao. Iako je tema izrazito politička – zloupotreba moći i socijalne nejednakosti, autorica ih je namijenila tinejdžerima postavivši njih kao glavne likove koji se bore i umiru u arenama.
Ovi romani upozoravaju o strahotama nasilja, ljudskoj destruktivnoj prirodi, društvenim nepravdama i podižu ekološku svijest. Pridonijeli su razvoju distopijskog žanra u književnosti, a likovi iz romana postali su simboli otpora među mladima pa su primjerice školarci u Izraelu na dan izlaska trećeg nastavka štrajkom tražili da ne moraju u školu kako bi mogli čitati knjigu; aktivističke organizacije koristile su slogane iz knjige u svojim kampanjama, a na Tajlandu su podignuta tri prsta postala simbol otpora protiv vojnog preuzimanja vlasti 2014. godine. Stoga ne čudi da je hvalospjevima dočekana vijest 2019. kako autorica piše roman koji će prethoditi prvotnoj trilogiji.
O AUTORU:
Suzanne Collins debitirala je serijom Kronike iz Podzemlja, a svjetsku je slavu stekla Igrama gladi.
Godine 2010. uvrštena je na Timeov popis 100 najznačajnijih osoba.
Entertainment weekly svrstao ju je 2010. na svoj popis 100 najutjecajnijih osoba.
Fast company uvrstio ju je 2011. na popis 100 najkreativnijih osoba u poslovnom svijetu.
Dobitnica je nagrade Authors guild award za osobit doprinos književnoj zajednici zbog dokazivanja kako književnost za mlade ima jedinstvenu moć promijeniti život i stvoriti ljubitelje knjiga za cijeli život.
