Savremeni romani

Pisan u maniru detektivske priče, Nesporazum je roman potrage, obiteljsko-prognaničke tematike, što bi trebalo shvatiti vrlo uvjetno. Naime, obiteljski je u mjeri u kojoj govori o razaranjima obitelji i pokušajima njihovih konsolidacija, a prognanički je na također atipičan način: u ratno doba protagonist romana Ramiz se već nalazio u inozemstvu, pa mu je ratom prije bilo onemogućeno dalje školovanje i planirani povratak, nego što je, glavu spašavajući, bio otjeran u izbjeglištvo. Muris Pirić je ovim romanom ponudio opsežan uvid u psihologiju i refleksiju suvremenog intelektualca-bipatrida, osobe koja se po svojim svjetonazorima vrlo dobro uklapa u novu sredinu, ali koja se zbog svog podrijetla, porodične tradicije i davno stečenih navika istodobno vrlo razlikuje od nje. Razapetost između svih tih svjetova, uz Ramizovu prirođenu neodlučnost i povremenu plahost, neizbježno ga vodi u složenu dramu.  

Priča o izgubljenoj djevojčici – u prijevodu Ane Badurine – grandiozno je finale jednog od najvećih književnih hitova desetljeća, tetralogije predodređene da stane uz bok najvećima i oduševi ne samo današnje čitatelje nego i generacije koje će tek doći. Minule su godine otkako su Elena i Lila na ulicama poslijeratnog Napulja započele sudbinsko prijateljstvo. Elena je postala književnica, zasnovala obitelj i preselila se u Firencu. No siguran ritam života građanske klase i sve ono što je tako naporno gradila prekida njezina odluka da se vrati u Napulj kako bi bila s muškarcem kojeg je oduvijek voljela. Lila pak, koja se nikad nije uspjela osloboditi okova djetinjstva, postala je uspješna poduzetnica, ali njezin uspjeh dovodi je još bliže svemu što je oduvijek prezirala: nepotizmu, šovinizmu i nasilju koje vlada rajonom… Dok se suočavaju sa svim što život i sredina nose, središnje mjesto u njihovim životima i dalje zauzima prijateljstvo kao mjera koja sve određuje i kojom se sve mjeri. Elena Ferrante na vrhuncu svoje genijalnosti.- Vanity Fair   O AUTORU: Elena Ferrante umjetničko je ime talijanske spisateljice čiji identitet nije poznat javnosti i taji ga još od objave svojeg prvog romana L’amore molesto 1992. O tome tko stoji iza tog pseudonima ne zna se mnogo, pa čak ni radi li se o muškarcu ili ženi, ali ono što je sigurno jest da je riječ o osobi koju vodeći svjetski kritičari i teoretičari smatraju jednim od najvažnijih imena suvremene svjetske književnosti. Proboj na sceni ostvarila je romanom Dani zaborava (hrvatski prijevod objavljen je 2015.), ali tetralogija koju čine romani: Genijalna prijateljica, Priča o novom prezimenu, Priča o onome tko bježi i onome tko ostaje te Priča o izgubljenoj djevojčici donijela joj je svjetsku slavu. Elena Ferrante odluku da piše pod pseudonimom objasnila je čim je počela objavljivati time da „tekst jednom kad je napisan nema potrebe za autorom“. Koliko je god potreba očuvanja vlastite nedodirljive privatnosti generalno nespojiva s autorom kao javnom osobom, autorica je ostala dosljedna u svojoj odluci. Kritičari diljem svijeta proglasili su je jednom od najvažnijih svjetskih autora našeg doba, časopis Foreign Policy 2014. uvrstio ju je među 100 najutjecajnijih svjetskih intelektualaca, a časopis Time 2015. među 100 najutjecajnijih ljudi svijeta.  

Knjiga 3. Serijal Igre gladi preveden je na 53 jezika. Prodan je u više od vrtoglavih 100 milijuna primjeraka. Pet je godina bio na ljestvici najprodavanijih knjiga New York Timesa. Prema ovom su serijalu snimljeni filmovi koji su zaradili više od 3 milijarde dolara. U neodređenoj budućnosti Sjedinjene su se Države raspale, a na tom je prostoru nastala država Panem koja se sastoji od 12 okruga i glavnog grada Kapitola. Kao kaznu za davni ustanak Kapitol svake godine nasumično odabire po dvoje predstavnika svakog okruga koji su prisiljeni ubijati se dok cijela zemlja to mora gledati na televiziji. Ta okrutna zabava za mase i istovremeno taktika zastrašivanja okruga naziva se Igre gladi. U trećem su nastavku, Šojki Rugalici, pobunjenici organizirali Katnissino spašavanje iz arene na igrama Kvartalne pokore i ona saznaje da je već dugo dio revolucije. Katniss Everdeen, Vatrena Djevojka, preživjela je, ali njezin je dom uništen. Potpuno je izgubljena iako su joj mama i sestra preživjele, ali je Peeta ostao zarobljen u Kapitolu. Pojavljuju se novi vođe, a revolucija se razvija. Okrug 13 zaista postoji i ondje se stvaraju planovi o svrgavanju Kapitola s vlasti. Čini se da su svi osim Katniss umiješani u te planove, a uspjeh pobune leži u njezinoj spremnosti da pristane biti samo figura, da prihvati odgovornost za smrt nebrojenih ljudi i tako izmijeni budućnost Panema. Da bi se taj cilj postigao, ona mora zanemariti svoje osjećaje, bijes i nepovjerenje te postati lice revolucije – Šojka Rugalica. Serijal Igre gladi apsolutni je izdavački fenomen, izvanredno napisan sa sjajnim, mudrim izmjenama strahovito dinamične i napete radnje i predaha koji pokazuju ljudsku empatiju, toplinu i solidarnost u najstrašnijim trenucima i s razlogom se odlično prodavao. Iako je tema izrazito politička – zloupotreba moći i socijalne nejednakosti, autorica ih je namijenila tinejdžerima postavivši njih kao glavne likove koji se bore i umiru u arenama. Ovi romani upozoravaju o strahotama nasilja, ljudskoj destruktivnoj prirodi, društvenim nepravdama i podižu ekološku svijest. Pridonijeli su razvoju distopijskog žanra u književnosti, a likovi iz romana postali su simboli otpora među mladima pa su primjerice školarci u Izraelu na dan izlaska trećeg nastavka štrajkom tražili da ne moraju u školu kako bi mogli čitati knjigu; aktivističke organizacije koristile su slogane iz knjige u svojim kampanjama, a na Tajlandu su podignuta tri prsta postala simbol otpora protiv vojnog preuzimanja vlasti 2014. godine. Stoga ne čudi da je hvalospjevima dočekana vijest 2019. kako autorica piše roman koji će prethoditi prvotnoj trilogiji.   O AUTORU: Suzanne Collins debitirala je serijom Kronike iz Podzemlja, a svjetsku je slavu stekla Igrama gladi. Godine 2010. uvrštena je na Timeov popis 100 najznačajnijih osoba. Entertainment weekly svrstao ju je 2010. na svoj popis 100 najutjecajnijih osoba. Fast company uvrstio ju je 2011. na popis 100 najkreativnijih osoba u poslovnom svijetu. Dobitnica je nagrade Authors guild award za osobit doprinos književnoj zajednici zbog dokazivanja kako književnost za mlade ima jedinstvenu moć promijeniti život i stvoriti ljubitelje knjiga za cijeli život.  

Saga o Zvjezdanim stazama prošla je dug put od kultne TV-serije šezdesetih do današnjeg statusa najvećeg izmišljenog svijeta suvremene popularne kulture. Neumoran i nemiran duh istraživanja koji goni brod Enterprise da bodro kroči kamo još nitko nije pošao oduvijek je svojstven i filozofskom nagnuću. Poput nas, njegovi likovi trude se pronaći smisao smrti razaranja i kaosa. Te prijetnje katkad dolaze i iznutra, jer Zvjezdane staze pružaju mnogim svojim likovima dramatičnu mogućnost da se suoće sa svojom mračnom stranom. Usprkos tim prijetnjama, časnici Zvjezdane flote smatraju svoje zadatke neće najbolje obaviti primjenom nasilja i uvjeravanja nego snagom svojih ideala. Ta crta zajednička je njima i velikim filozofima, koji se još od Sokratova doba uglavnom slažu da je bolje trpjeti "udarce i strijele nesretne kobi" nego činiti zlo ili živjeti u laži. Poput filozofije, i Zvjezdane staze nas potiču da se oslanjamo na svoje ideale i propitujemo ih kad situacija postane teška. Da bi pronašao snagu potrebnu da bude vođa, Picard proučava poeziju i povijest, dok se Janeway prisjeća pouka iz svoje znanstveničke prošlosti, a Archer oponaša vrline svojih junaka: Zeframa Cochranea i svoga oca. Poput njemačkih filozofa Arthura Schopenhauera i Friedricha Nietzschea, Spock nalazi prosvjetljenje u umjetnosti - u njegovu slučaju, u Marcu Chagallu. Julian Bashir i Tom Paris prihvaćaju utjecaje pop-kulture dvadesetog stoljeća. Data pak sve do svojeg plemenitog žrtvovanja pokušava razumjeti što znači biti čovjek i razvija svoje sposobnosti - i to u gotovo svakoj epizodi na nov način.    

Sjajni Alen Bović nakon "Metastaza" ponovno je napisao dramatičan roman koji će vas ostaviti bez daha i promijeniti način gledanja na mnoge stvari koje ste uzimali zdravo za gotovo. Bolnički hodnici, unezvjerene pacijentice, doktori koji s gorčinom obavljaju svoj posao, korumpirani policajci, cajke i kokain, nemoralne ponude - slika je to hrvatskog društva ispisana hiperrealističnim perom i dinamičnim stilom. O AUTORU: Alen Bović je literarni pseudonim dr.Ive Balenovića, četrdesetogodišnjaka, liječnika ginekologa po građanskom zanimanju. U Konzorovoj biblioteci Godine nove, pod istim pseudonimom, Alen Bović, objavljen mu je 2006. roman-prvijenac "Metastaze". Roman je tiskan u tri izdanja te adaptiran za kazalište i igrani film. Kerempuhova predstava Metastaze proglašena je 2008. najboljom hrvatskom kazališnom predstavom, a igrani film Metastaze najboljim hrvatskim filmom 2009.  

U neobičnom oglasu ostavljenom ispod brisača automobila, glavni junak ovog romana ugledat će priliku da napokon promijeni nepodnošljivu rutinu postojanja i da svoj život – nakratko ili zauvijek – povjeri u tuđe ruke ne bi li netko nepoznat i nepozvan tom životu dao smisao koji zaslužuje. No na imanju na koje je otišao ima i drugih koji, baš poput njega, traže ili nude promjenu i odgovore. Nije to samo gospođa Izabela Mesec, misteriozna voditeljica staništa za izgubljene, nije ni samo nepokoriva sustanarka Barbara koja se javila na isti oglas, nego i osobeni i osobiti posjetitelji, katkad i agresori, koji imanje pretvaraju u poprište duha i duhova što postojanje čine vrijednim zapisivanja. Cijeli sadržaj ove petogodišnje izolacije toliko je tektonski da ga glavnom junaku preostaje samo bilježiti, a onda to bilježenje postaje život sâm. Iz agregatnog stanja životarenja, duh prelazi u stanje jezika i mišljenja, u neprekidno mjesečarenje uma koji je odustao od činjenja, od događaja, od svega općeg i svjetovnog, lomeći kamenje vlastitog unutrašnjeg materijala u koncentrirani prah vrhunske književnosti. Kruno Čudina majstor je tog misaonog bezakonja. Svaki redak romana "Lomeći kamenje" podsjetnik je na to koliko je važno izraziti sebe i makar tako se sklanjati od kanibalizma svijeta koji proždire bitno. Ta vrsta bijega košta, ali – kako zaključuje junak ove priče – sve ima svoju cijenu, a život je toliko jeftin da je prokleto skup. Skup i katkad vrijedan upravo onoliko koliko ga znamo ovako virtuozno ispisati.