Infarkt je vodeći uzrok smrti u razvijenom svijetu. Dr. Robert Superko, jedan je od vodećih znanstvenika u kardiološkim istraživanjima u tijeku svojeg tridesetogodišnjeg obračuna s ovom bolešću susretao se s mnogim pitanjima svojih pacijenata: Što je uzrok infarkta? Kako ga mogu spriječiti? Čemu se mogu nadati poslije infarkta? Kako se arterije začepe? Koji čimbenici utječu na slabljenje arterija? Jesam li naslijedio nešto zbog čega sam izložen riziku? A moja djeca? Imam li razloga za zabrinutost? Kojim ću pretragama ustanoviti jesam li u opasnosti? Mogu li na te čimbenike rizika utjecati? Ako mogu, hoće li to spriječiti infarkt?
Dr. Robert Superko se u svojem radu usredotočio na pitanje kako spriječiti infarkt. On, kao i mnogi drugi znanstvenici, godinama su radili na tome da otkriju osnovne mehanizme kojima arterije pohranjuju masnoću, upale se i u njima se stvaraju ugrušci krvi. U knjizi «Prije nego što srce napadne» Dr. Superko je sažeo svoje bogato kliničko iskustvo i povezao ga s obiljem znanstvenih studija kako bi bolesnicima, kao i onima koji žele izbjeći da postanu bolesnici, ponudio odgovore na ta i mnoga druga pitanja. Dr. Robert Superko polazi od sve složenosti mehanizama koji uzrokuju koronarne bolesti, ali ih uspijeva razložiti na način da čitatelji shvate vlastiti metabolizam i na taj način pronađu rješenja koja im najbolje odgovaraju. Knjiga objašnjava kako se srčani udar može spriječiti - promjenama životnih navika i lijekovima, kao i utjecajem na posljedice naših gena. Ona omogućuje običnom čitatelju da razumije svoje tegobe i da na njih utječe - nudeći plan za prehranu, tjelovježbu, lijekove (kada je to nužno) i dodatke prehrani.
U knjizi MARIHUANA KAO LIJEK saznajte kako upotrebljavati medicinsku konoplju u liječenju bolesti i tegoba.
Marihuana kao lijek opsežan je priručnik za razumijevanje i korištenje medicinske konoplje. Otkrijte kako konoplja utječe na tjelesni sustav, kako ju je najbolje pripremiti i primijeniti te kako prilagoditi dozu. Knjiga istražuje 27 najpopularnijih sorti konoplje i tegobe za koje su pacijenti izjavili da je učinkovita. Navodi se i 29 bolesti za koje liječnici savjetuju primjenu medicinske konoplje, uključujući kroničnu bol, mučninu uzrokovanu kemoterapijom, migrenu, multiplu sklerozu, Alzheimerovu bolest, fibromialgiju i Parkinsonovu bolest.
“Sada, više nego ikada, ljudi trebaju jasno, dobro istraženo, nepristrano, činjenično izvješće o prednostima i nedostacima upotrebe konoplje. Ova knjiga to pruža… Predodređena je da postane standardno djelo o ovoj temi.“ – Barry Miles, autor knjige Call Me Burroughs, osnivač knjižare Indica Bookstore i povjesničar generacije Beat
“Izvrstan pregled za svakoga tko razmatra ili upotrebljava medicinsku konoplju. Iskreno preporučujem.“ – Martin A. Lee, direktor Projekta CBD i autor knjige Smoke Signals: A Social History of Marijuana.
Michael Backes specijalizirao se na području znanosti o konoplji i za politička pitanja u tvrtki za savjetovanje u južnoj Kaliforniji koja ima klijente diljem Sjedinjenih Američkih Država. Prethodno je osnovao prvi dispanzer s medicinskom konopljom temeljen na iskustvu. Aktivan je u Projektu CBD, neprofitnoj obrazovnoj službi posvećenoj promociji istraživanja medicinske koristi kanabidiola (molekule konoplje koja ne izaziva psihoaktivnost), u Međunarodnom udruženju za kanabinoidne lijekove. Član je Odbora za konoplju američkog Udruženja za biljne proizvode. Živi u južnoj Kaliforniji.
Prednosti zelenih kašastih sokova: Zeleni kašasti sokovi sadrže klorofil - čudesnu molekulu koja biljkama daje zelenu boju i uz koju se odvija proces fotosinteze. Po strukturi je sličan hemoglobinu, crvenom pigmentu ljudske krvi, no za razliku od njega, klorofil sadrži magnezij. S razlogom ga nazivaju i eliksirom mladosti i života jer pomaže u izgradnji i obnovi crvenih krvnih stanica, alkalizira organizam, pomaže u borbi protiv infekcija, ima snažan protuupalni učinak, antioksidativno djelovanje, zacjeljuje rane, uklanja neugodan zadah, poboljšava probavu, uklanja teške metale iz organizma, ima antiseptičko djelovanje...
Za početak je najbolje krenuti sa 60 posto organskog voća te 40 posto organskog zelenog povrća. Od zelenog lisnatog povrća preporučuje se koristiti blitvu, špinat, kelj, zelenu salatu, radič, matovilac, peršin. Pri odabiru voća, osnovu soka mogu činiti banana ili mango te im se potom dodaje sezonsko organsko voće ovisno o godišnjem dobu. Zimi se mogu dodati naranče koje su odličan izvor vitamina C, folne kiseline i vlakana, kruške ili jabuke, dok ljeti posebno preporučujem bobičasto voće koje je odličan izvor antioksidansa.
