Pretraga
Prikaz 17–32 od 38 rezultataSorted by latest
VRIJEME I EKONOMIJA
Željko Rohatinski
Naklada Ljevak
Uz analizu osnovnih postulata percepcije vremena iz područja fizike i filozofije te sadržaja, obilježja i modaliteta ekonomske aktivnosti, knjiga predstavlja modificirani matematički opis Marxova modela reprodukcije. Izvorni model percipiran je kao jedan od najvažnijih doprinosa klasičnoj političkoj ekonomiji, a u ovoj analizi proširen je dodatnom varijablom - vremenom - koje se ne promatra kao apsolutna, već kao relativna, odnosno funkcionalna kategorija. U tom smislu, knjiga povezuje Einsteinovu posebnu teoriju relativnosti s ekonomskim procesima. Takvo razumijevanje vremena ima izravne implikacije na modalitete gospodarske aktivnosti i treba ga uzeti u obzir pri razmatranju vremenske dimenzije ekonomske aktivnosti, na primjer u kreiranju ekonomske politike.
„Iako često koristimo kliše „vrijeme je od presudnog značenja“ ekonomisti su premalo pažnje posvetili proučavanju tog teško uhvatljivog koncepta. Jedino znanstvenik oboružan izvanrednim i neustrašivim intelektom može jukstaponirati djelo Marxa, Einsteina i Keynesa i napisati knjigu koja je istodobno praktična, pronicljiva i bezvremena.“
- Todd G. Buchholz, savjetnik za ekonomsku politiku u administraciji Georgea H. W. Busha
„Bankari centralnih banaka rijetko se upuštaju u razmišljanje o fundamentalnim idejama na kojima počiva ekonomska misao i ekonomsko modeliranje. Nakon dvanaest iznimno uspješnih godina u ulozi guvernera Hrvatske centralne banke Željko Rohatinski učinio je upravo to. U ovoj knjizi on postavlja pitanje definicije vremena u odnosu na ekonomske modele i raspravlja primjerice o tome kako koncept vremena utječe na naše shvaćanje maršalovske ravnoteže i kejnezijanskog modela.“
- Paul Wachtel, profesor ekonomije na Sveučilištu New York
„Koncept vremena fascinirao je neke od najvećih filozofa i fizičara, no ekonomisti mu nisu posvećivali osobitu pažnju. No sada, u ovoj neobičnoj, pronicljivoj i važnoj knjizi, Rohatinski pokazuje bitan utjecaj vremena na ekonomske aktivnosti – na ekonomske modele jednako kao i na ekonomske politike.“
- Vito Tanzi, bivši direktor MMF-ovog odjela za fiskalne poslove
„Klasična ekonomija fokusira se gotovo isključivo na koncept ravnoteže, zanemarujući i procese i vrijeme. No u stvarnom svijetu nužno je promišljati o vremenu potrebnom da se dođe od jedne ravnoteže do druge i o tome kako se to postiže. Kao dugogodišnji istaknuti guverner centralne banke Rohatinski razumije temeljni značaj i vremena i procesa. Njegova fascinantna knjiga obuhvaća u širokom rasponu filozofiju i velikane klasične ekonomije.“
- Paul Ormerod, gostujući profesor na Londonskom sveučilištu
Širinom i temeljitošću obrade, metodama istraživanja, interdisciplinarnošću i dostignutim znanstvenim spoznajama autor je bitno pridonio analizi vremena kao ekonomske varijable povezane s ulogom, ciljevima i metodama ekonomske politike. Njegove analitičke izvedbe, uključujući i matematičke, suptilne su generalizacije kroz vrijeme – od Marxa i Keynesa do Diamonda i Krugmana.
- Iz recenzije Mate Crkvenca
O AUTORU:
Željko Rohatinski (Zagreb, 1951. – Zagreb, 2019.) makroekonomist je s karijerom dugom gotovo pet desetljeća tijekom koje je prošao sve segmente ekonomske struke – od analitičkih i istraživačkih zadataka do konkretnoga oblikovanja ekonomskih politika. Uz rad u financijskom i korporativnom sektoru, Zavodu za društveno planiranje Republike Hrvatske te Ekonomskom institutu Zagreb posebno valja izdvojiti njegov dvanaestogodišnji mandat na čelu Hrvatske narodne banke. Za provođenje neortodoksne monetarne i makroprudencijalne politike koja je pridonijela očuvanju financijske stabilnosti tijekom svjetske ekonomske i financijske krize dobio je niz međunarodnih i domaćih priznanja poput nagrade The Best Central Bank Governor of the World and Europe, koju mu je dodijelio časopis The Banker, nagrade za najboljega komunikatora u kriznoj 2008. godini (Hrvatska udruga za odnose s javnošću) te nagrade za najuglednijega financijskog stručnjaka (Lex Info Award). Objavio je niz radova i knjiga, a znanstvenu karijeru okrunio je 2017. godine, kada je njegovu knjigu Time and Economics: The Concept of Functional Time objavio jedan od najuglednijih svjetskih akademskih izdavača Palgrave Macmillan. U izdanju Naklade Ljevak objavljene su mu 2019. godine knjige Kriza u Hrvatskoj i Persona non grata.
RADIKALNO ŽRTVOVANJE
Terry Eagleton
Naklada Ljevak
„Dakle, kao i u nekim novijim radovima, i ovdje se duboko zamišljam nad pitanjima kojima se obično ne bavi politička ljevica, a pogotovo njezino postmoderno krilo. Ljubav, smrt, patnja, žrtva, zlo, mučeništvo, opraštanje i tako dalje baš i nisu popularne teme među današnjim teoretičarima kulture i politike.“
(Izvadak iz Predgovora)
Knjiga Radikalno žrtvovanje cijenjenoga teoretičara kulture Terryja Eagletona snažna je i pronicljiva kulturološka analiza žrtvovanja – koja se bavi teologijom, književnošću, politikom i filozofijom – kao temelja suvremenog, ali i drevnog društvenog poretka. U modernoj liberalnoj civilizaciji riječi „žrtva“ i „žrtvovanje“ zvuče zlokobno i podsjećaju na krotko padanje na tlo, ničice, pred nekom višom silom. U ovoj dojmljivoj i sveobuhvatnoj studiji autor se zalaže za radikalnu verziju pojma žrtvovanja koja se usredotočuje na turbulentni prijelaz od slabosti do moći, sa svim popratnim političkim implikacijama. Kad se valjano shvaća, žrtvovanje je, prema Eagletonovu mišljenju, onakvo samoodricanje kakvo je preduvjet za novi, obnovljeni život. Knjiga se kreće u rasponu od Starog i Novog zavjeta preko iščitavanja djela Aristotela, sv. Augustina, Hegela, Kierkegaarda, Dostojevskoga i Nietzschea pa sve do mislilaca kao što su Derrida, Agamben, Žižek i Badiou, obuhvaćajući pojmove poput ljubavi, smrtnosti, mučeništva, dara i žrtvenog jarca. Autor nadahnuto promišlja ovu temu ispreplećući smrt i eros, Shakespearea i sv. Pavla, ironiju i hibridnost. Pritom istražuje suvremeno značenje žrtvovanja, odbacujući pogrešne predodžbe o barbarstvu kako bi tu radikalnu ideju povezao s politikom i revolucijom.
„Eagleton je jedan od rijetkih teoretičara izvan teoloških krugova koji kršćanstvu pristupaju ozbiljno. I premda ga neki kritičari nazivaju prikrivenim kršćanskim apologetom, on zapravo pridaje jednaku težinu kršćanskoj misli i sekularnoj filozofiji. Zahvaljujući tome, ova nova knjiga jednako će smetati i militantnim ateistima i kršćanskim fundamentalistima. Čitatelji koji nisu toliko odani dogmi iz nje će moći upiti puno toga.“
dr. sc. Bryonny Goodwin-Hawkins, Church Times
„Autoritativno napisano djelo koje je istodobno uravnoteženo i beskompromisno.“
John Milbank, autor eseja „The Ethics of Self-Sacrifice“
O AUTORU:
Terry Eagleton, utjecajni teoretičar kulture, trenutačno je profesor engleske književnosti na Sveučilištu u Lancasteru u Engleskoj. Napisao je pedesetak knjiga o temama kao što su književna teorija, postmodernizam, religija, politika i ideologija. Eagletonova djela dosad objavljena na hrvatskom jeziku: Književna teorija (SNL, 1987.), Ideja kulture (Jesenski i Turk, 2002.), Teorija i nakon nje (Algoritam, 2005.), Sveti teror (Jesenski i Turk, 2006.), Smisao života (Jesenski i Turk, 2008.), Razum, vjera i revolucija (Naklada Ljevak, 2010.), O zlu (Naklada Ljevak, 2011.), Zašto je Marx bio u pravu (Naklada Ljevak, 2011., 2018.), Nevolje sa strancima (Algoritam, 2011.), Kultura i smrt Boga (Naklada Ljevak, 2015.) , Kultura (Naklada Ljevak, 2017.) i Radikalno žrtvovanje (Naklada Ljevak, 2019.).
NEJEDNAKI
Ivana Dragičević
Naklada Ljevak
Ivana Dragičević, novinarka koja već gotovo dva desetljeća prati vanjskopolitička zbivanja, u publicističkome djelu Nejednaki hvata se ukoštac s gorućim globalnim problemima današnjice, promišljajući ih i pišući o njima kroz prizmu svjetskih događaja kojima je nazočila i intervjua s brojnim državnicima i intelektualcima. Godinama putujući svijetom, boraveći u različitim kriznim žarištima, autorica nam iz prve ruke svjedoči o ključnim trenucima suvremenog doba te ih stavlja u kontekst ponekad nepoznat domaćoj publici. Od intervjua s Basharom al Assadom, preko organiziranja prvog koncerta na teritoriju Europske unije sirijskog rock-banda u izbjeglištvu, praćenja skupa G20 u Francuskoj i partijskog kongresa u Pekingu do Trumpova govora u Varšavi, odnosno priča iza kulisa političkih događaja, autorica u knjizi Nejednaki pokušava naznačiti gdje se danas nalazimo i u kojem se smjeru kreću sveopći (društveni) procesi. Ivana Dragičević nam u ovom izvrsnome djelu donosi priče iz svijeta politike i ekonomije propitujući fenomen nejednakosti. Pritom nam, pronicljivo i temeljito razlažući aktualnu situaciju, pokazuje kakve sve izazove donosi doba u kojem živimo i globalno mijenjanje odnosa moći.
„Zašto je tango finski nacionalni ples? Tko zna? Koliko uopće znamo jedni o drugima u ocjeni manje važnih ili životno bitnih navika, situacija, procesa? Na ta pitanja i mnoga druga, Ivana Dragičević, iskusna vanjskopolitička novinarka, daje nam na uvid hvalevrijedna zapažanja koja stavlja u širi kontekst razumijevanja međunarodnih odnosa. Osobne priče, brojni razgovori s najistaknutijim figurama međunarodne zajednice i mnoga svjedočenja ‘običnih’ ljudi tragaju za odgovorom: znamo li kamo idemo i koliko nas strah od drugih i drugačijih, zatvaranje u svoje ljušture, koči da ovaj svijet učinimo boljim mjestom za življenje.“
Mirjana Rakić
Knjiga koju imate pred sobom nije znanstvena, ekonomska, psihološka ili politološka analiza. Nema romantičarskih iluzija da će svijetom poteći med i mlijeko ako kakva nadnaravna sila do jutra riješi „nejednakost“ ili globalna policija pohapsi stvarne i imaginarne „krivce“ za svjetske nepravde. Ona je možda malo osobno svjedočanstvo o jednom vremenu. Prvi dio knjige bavi se globalnim kontekstom, ključnim akterima procesa, njihovim dvojbama i izazovima, ispričanima pričama ljudi u složenoj situaciji današnjega svijeta. Drugi dio govori o nekim zanemarenim dijelovima svijeta, ljudima u pokretu, izbjeglicama i geopolitičkim procesima koji su do takva stanja doveli ili bi iz njega mogli proizići. Posljednji dio knjige donosi nekoliko priča o uspjehu, pojedinaca ili država, te razgovore s onima koji su spremni ponuditi rješenja ili o rješenjima za današnji svijet glasno razmišljaju.
Ova je knjiga, ukratko, skup priča koje pokušavaju naznačiti pitanja s kojima se suočavamo u globalnim procesima danas. U njoj opisujem događaje i procese kojima sam svjedočila i govorim o ljudima koji na neki način zrcale osjećaj svijeta u kojem živimo. Svi su oni akteri u svjetskom Babilonu nejednakih.
(Izvadak iz Uvoda)
O AUTORU:
Ivana Dragičević (1975.) jedna je od najpoznatijih hrvatskih novinarki vanjske politike. Izvještavala je s mnogih svjetskih žarišta, intervjuirala svjetske lidere, snimala dokumentarne filmove od Afrike, Bliskog istoka do Kine. Tijekom rada na HRT-u bila je, među ostalim, autorica emisije Horizonti i projekta AnimaHotel Europa. Alumna je Akademije za politički razvoj, Fondacije Reuters, ARDZDF Medijske akademije, Akademije Ujedinjenih naroda, Moskovske škole političkih znanosti, IVLP programa State Departmenta. Dobitnica je triju godišnjih nagrada Hrvatskoga novinarskog društva „Marija Jurić Zagorka“ za najbolje televizijske emisije i reportaže (1999., 2001. i 2014.), kao i nagrade HRT-a „Joško Martinović“ za najbolju reportažu u 2011. Urednica je vanjske politike na televiziji N1.
GLOBALNO NEZADOVOLJSTVO
Noam Chomsky
Naklada Ljevak
U ovoj novoj i intrigantnoj zbirci intervjua, Noam Chomsky, jedan od vodećih suvremenih intelektualaca, ukazuje na sveopće nezadovoljstvo širom svijeta koje bi se uskoro moglo rasplamsati.
U razgovorima o vrlo raznolikim temama s Davidom Barsamianom, svojim dugogodišnjim sugovornikom, Noam Chomsky navodi nas na to da promislimo o „svijetu koji ostavljamo djeci i unucima“, o svijetu koji su ugrozile klimatske promjene i sve veći izgledi za izbijanje nuklearnoga rata. Ako aktualni sustav nije u stanju riješiti te opasnosti, tvrdi on, onda je na nama da ga iz temelja promijenimo. Ovih dvanaest intervjua propituju najnovije događaje diljem svijeta: uspon ISIS-a, dosege državnog praćenja i nadzora, razorno djelovanje sustava moći, sve izraženiji bijes zbog ekonomske neravnopravnosti, sukobe na Bliskom istoku, te predsjednički mandat Donalda Trumpa. U osobnim osvrtima na djetinjstvo provedeno u Philadelphiji, Chomsky opisuje i vlastito intelektualno putovanje, kao i nastanak beskompromisnih stavova koji su ga doveli do pozicije vodećega američkog intelektualnog disidenta.
„Na svakoj stranici ove živahne, zanimljive i inteligentne zbirke razgovora očekuju vas pronicljiva opažanja lingvista i političkog mislioca Noama Chomskog. U 12 intervjua koje je od lipnja 2013. do siječnja 2017. s njim vodio David Barsamian, voditelj s postaje Alternative Radio, Chomsky uobičajenom trezvenošću progovara o gorućim pitanjima pa tako i o klimatskim promjenama, Trumpovu predsjedničkom mandatu i demokraciji.“
Publishers Weekly
„Chomsky je globalni fenomen. (...) Na području vanjske politike možda je i najčitaniji američki autoritet na svijetu.“
The New York Times Book Review
„Na djelu je proces skretanja pozornosti, moguće smišljen, a možda tek prirodna posljedica sklonosti osobe koja je u središtu zbivanja i onih koji djeluju iza kulisa.
Na jednoj razini, Trumpove lakrdije jamče da će sva pozornost biti usmjerena na njega. Način je pritom manje važan. Tko se još sjeća optužbe da su milijuni ilegalnih useljenika glasali za Hillary Clinton i tako ovome otužnom čovječuljku oduzeli veliku pobjedu? Ili optužbe da je Obama naredio prisluškivanje Trump Towera? Te tvrdnje same po sebi doista ne znače ništa. Dovoljno je da se pozornost preusmjeri s onoga što se događa u pozadini. A ondje, daleko od svjetala pozornice, najnesmiljenije rubne skupine Republikanske stranke pomno provode politiku kojoj je cilj obogatiti njihovo istinsko biračko tijelo: privatnu moć i bogatstvo, „gospodare čovječanstva“, da se poslužim izrazom Adama Smitha. (...)
Nije posve jasno ima li Trump kakvu predodžbu o tome što zapravo rade i on i njegovi plaćenici. Možda je i posve vjerodostojan: tek neuki megalomanijak tankih živaca kojem je jedina ideologija on sam. Ali to što se događa pod vladavinom ekstremističkog krila Republikanske stranke i previše je očito.“
(Izvadak iz knjige)
O AUTORU:
Noam Chomsky napisao je brojne političke bestselere, a među njima su i knjige Hegemonija ili opstanak (Naklada Ljevak, 2004.) i Tko vlada svijetom? (Naklada Ljevak, 2016.). Počasni je profesor na sveučilištu Arizona te profesor emeritus lingvistike i filozofije na MIT-u, a općenito ga se smatra zaslužnim za istinsku revoluciju u suvremenoj lingvistici. Noam Chomsky već je više od pola stoljeća vodeći javni intelektualac na svijetu. Usto je i otac suvremene lingvistike. Njegov rad na tom području ostvario je silan utjecaj na mnoštvu drugih područja, pa tako i u matematici, filozofiji, psihologiji i računarstvu. Počasni je profesor na Sveučilištu Arizona te profesor emeritus lingvistike i filozofije na Massachusetts Institute of Technology. Objavio je velik broj značajnih knjiga, članaka i eseja o globalnoj politici, povijesti i lingvistici. Među najznačajnijim i najpopularnijim naslovima su mu knjige Hegemonija ili opstanak, Tko vlada svijetom, Globalno nezadovoljstvo, Optimizam, a ne očaj, također u izdanju Naklade Ljevak. Živi u Tucsonu u Arizoni (SAD).
O zlatu, ljudima i psima
Josip Mlakić
Fraktura
Godina je 2084. Svijet je to bliske i nimalo lijepe budućnosti, poharan ratovima, apokaliptičan i beznadan, svijet koji je u svojoj novoj knjizi opisao ponajbolji suvremeni pisac naših prostora Josip Mlakić. Njegov svijet obuhvaća prostor današnje Bosne i Hercegovine u toj budućnosti, nakon niza ratova, čvrstim, opasanim granicama podijeljen na tri države, tri staništa za tri naroda. Svijet kojim lete dronovi, a ljudi najčešće putuju pješice.
O zlatu, ljudima i psima triptih je o beznađu i potrazi za nadom tamo gdje ona ne postoji. U svakom dijelu Mlakić precizno opisuje svijet u kojem čovjek nije čovjeku vuk, već podivljali pas. U njemu nema nade, no ipak je svaki od njegovih junaka traži, bez obzira na to je li riječ o starcu, hrvatskom ratnom veteranu, koji naivno misli kako će njegov vođa, mesija, izliječiti njegova retardirana sina, ili pak o dječaku Mirzi koji slučajno preživljava diverziju kod spomenika velikome muslimanskom vođi i uspijeva se dokopati odavno odbjegla oca koji uzaludno traži i ispire zlato, ili o regrutu Petru koji odbija izvršiti besmisleno ubojstvo, da bi upravo zbog toga bio primljen u vojnu elitnu jedinicu koju vodi Pukovnik.
Svaka slika u knjizi O zlatu, ljudima i psima savršeno ocrtava pesimističan i razoren svijet budućnosti, koji je pak samo alegorija i do krajnjih granica dovedena naša sadašnjost.
“Kratki roman O zlatu, ljudima i psima u mnogo čemu je ona vrsta knjige kojom je Mlakić stekao reputaciju: oslonjena na tradiciju i na poznate modele u svjetskoj književnosti, sa žanrovskom bojom i scenaristički svedenim dijalozima, ona stvara jedan živopisan alegorijski svijet u kojem se oslikava autorova vizija pomjerene stvarnosti.” - Muharem Bazdulj
“Ova crna vizija zapravo je gorka slika sadašnjosti: logikom alegorije ona oslikava današnji populizam, militarizam, društvenu paranoju i nasilje što se šire svijetom uhvaćenim u zamku različitih oblika krize, ekonomske, ideološke, kulturne, zdravstvene, klimatske itd. Otud se na krajnjim rubovima Mlakićeve alegorije raskriva današnji svijet kao predapokaliptično društveno stanje, a etika pisma nije ništa drugo do vapaj da se u takvom svijetu očuva elementarnost ljudske supstance.” - Enver Kazaz
O AUTORU:
Josip Mlakić suvremeni je bosanskohercegovački pisac. Rođen je 1964. u Bugojnu. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu u Sarajevu. Živi u Gornjem Vakufu te se bavi književnošću i pisanjem scenarija. Objavio je romane Kad magle stanu, 2002., Živi i mrtvi, 2002., Psi i klaunovi, 2006., Tragom zmijske košuljice, 2007., Čuvari mostova, 2007., Ljudi koji su sadili drveće, 2010., Planet Friedman, 2012., Svježe obojeno, 2014., Božji gnjev, 2015., Majstorović i Margarita, 2016., Bezdan, 2016., Crni gavran i bijele vrane, 2018., Skica u ledu, 2018., Evanđelje po Barabi, 2019., i O zlatu, ljudima i psima, 2020., te zbirke priča Puževa kućica, 1997., Odraz u vodi, 2002., Obiteljska slika, 2002., i Ponoćno sivo, 2004. Roman Živi i mrtvi donio mu je 2002. V. B. Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman. Istoimeni film u režiji Kristijana Milića osvojio je osam Zlatnih arena na Pulskom festivalu i mnoštvo drugih filmskih nagrada. Nagradu Vladimir Nazor 2014. dobio je za roman Svježe obojeno, a nagradu za najbolji domaći kriminalistički roman dobio je dva puta, za Božji gnjev 2014. i za Crni gavran i bijele vrane 2018. Za roman Skica u ledu dobio je Nagradu Mirko Kovač 2018.
Ovo vrijeme sada
Semezdin Mehmedinović
Fraktura
Maleni događaji, treptaji sjećanja i smiraj sadašnjeg trenutka, fragmenti prijateljevanja, Sarajevo kao izbor, kao mjesto početka i mjesto povratka, grad kao čvrsta i nestabilna točka, sve su to tkanja oko kojega se množe priče, oko kojega se iznova rađa jezik u prozama Semezdina Mehmedinovića. Bilo da se radi o susretu s Márquezom u baru u Washingtonu ili o ženi koja donosi ogledalo kao svoj eksponat za neobičnu izložbu u kultnom prijeratnom sarajevskom kafiću, svaka epizoda uvijek je duboko intimna, promišljena, zaokružena, a istodobno nedovršena kakav je i život sam.
Rekreiranje razglednica za Aleša, gledanje nogometne utakmice, kava u ugodnom društvu, igranje partije šaha u muzeju književnosti, užitak u pogledu na hercegovačko nebo, selidba knjiga s kraja na kraj Sjedinjenih Država, sve su to priče koje tvore Ovo vrijeme sada – vrijeme prošlo, sadašnje, buduće. Ovo vrijeme sada vrijeme je koje izabiremo da bismo doživjeli sebe same, da bismo osjetili vlastitu intimu, da bismo otkrili duboko skrivene iskrice koje nas čine čovjekom. Ovo vrijeme sada knjiga je potrage, sjećanja i osjećaja, knjiga u kojoj se vrhunska proza i poezija spajaju u neodvojivo jedno.
O AUTORU:
Semezdin Mehmedinović rođen je 1960. u Kiseljaku kod Tuzle. Studirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radio je kao urednik u novinama, tjednicima te na radiju i televiziji. Uređivao je više časopisa za kulturu i bavio se filmom. Godine 1994. nastaje njegov igrano-dokumentarni film Mizaldo, Kraj teatra, koji je izvan konkurencije prikazan na Berlinskom filmskom festivalu. Objavio je zbirke pjesama Modrac, 1984., Emigrant, 1990., i Devet Aleksandrija, 2002., knjigu zapisa, kratkih priča i pjesama Sarajevo Blues, 1995., dnevničku prozu Ruski kompjuter, 2011., knjigu pisama Transatlantic mail, 2009., Autoportret s torbom, 2012., Knjigu prozorâ, 2014., Me'med, crvena bandana i pahuljica, 2017., i Ovo vrijeme sada, 2020. Od 1996. do 2019. živio je u Sjedinjenim Američkim Državama, sada piše u Sarajevu.
VJERA, NADA, KRVOPROLIĆE
Grupa autora
Planetopija
Unatoč tome što nam govore kako je čovječanstvo iskvareno i korumpirano, a da je svijet postao izopačen, on je i dalje prekrasan. Ne može drukčije.
Ovo nisu memoari, ovo je razgovor o unutarnjem životu Nicka Cavea.
Caveovim riječima, knjiga Vjera, nada i krvoproliće duboko je promišljeno istraživanje onoga što doista pokreće njegov život i kreativnost, nastala na temelju više od četrdeset sati razgovora s novinarom i prijateljem Seanom O'Haganom. Dotičući se njegova života, od ranog djetinjstva do danas, ljubavnih odnosa, radne etike i dramatične transformacije posljednjih godina, Cave i O'Hagan u petnaest poglavlja bave se pitanjima vjerovanja, umjetnosti, glazbe, slobode, tugovanja i ljubavi. U ovom nevjerojatno iskrenom, dubokom i inspirativnom djelu, Cave javno progovara o previranjima i događajima koji su mu promijenili život, svjestan da artikulirajući svoju ranjivost ne pomaže samo sebi, već i drugima.
O AUTORIMA:
Nick Cave bavi se glazbom više od četrdeset godina i najpoznatiji je kao tekstopisac i pjevač benda Nick Cave and The Bad Seeds, čiji je posljednji album Ghosteen bio naširoko proglašen njihovim najboljim radom. Caveov rad također uključuje širi raspon medija i načina izražavanja, primjerice skladanje filmske glazbe, keramičku skulpturu i pisanje romana. Tijekom posljednjih nekoliko godina njegova web stranica The Red Hand Files i događanja uživo pod nazivom „Conversation With“ omogućuju Caveu da istražuje i produbi odnos s fanovima.
Seán O’Hagan intervjuirao je mnoge umjetnike, pisce i glazbenike u posljednja četiri desetljeća. Trenutno piše za Observer te je kritičar fotografije za Guardian.
LJUBAV JE…
Sarah Maycock
Planetopija
Ljubav je GLASNA, poput pauna koji svima ponosno pokazuje svoje oči u bojama duge.
Ali ponekad ljubav pjeva tišu pjesmu, nježnu poput večernjeg zbora, ali ništa manje snažnu.
U ovoj se prekrasnoj slikovnici ljubav uspoređuje sa životinjama, slaveći tako brojne različite oblike u kojima se pojavljuje, od snažne povezanosti roditelja i djece do ljubavi prema samom sebi.
Ekspresivne i nježne ilustracije savršeno izražavaju emocije uz samo nekoliko poteza kistom.
KOLIKO STVARI!
Emily Gravett
Planetopija
Kad svrake uređuju svoj dom to mora biti tip-top! Ali što kad pretjeraju?
Jesu li i one podlegle globalnom konzumerizmu?
Saznajte i dobro se zabavite uz ovu britku i pomalo šašavu knjigu koju su nezavisni britanski
knjižari proglasili slikovnicom godine!
O AUTORU:
Emily Gravett britanska je autorica i ilustratorica dječjih slikovnica. Za svoj je rad osvojila nekoliko nagrada.
KAKO RAZMIŠLJA CAR FILOZOF
Donald Robertson
Mozaik knjiga
Rimski car Marko Aurelije u povijesti je ostao zapamćen kao staložen i dobronamjeran vladar koji je, a razlog zašto ga i danas pamtimo kao jednog od najuspješnijih i najplemenitijih vladara jest što je svoj život posvetio filozofiji i stoičkim načelima. Neumorno je radio na razvijanju osnovnih vrlina mudrosti, pravednosti, hrabrosti i umjerenosti te se postupno približavao stoičkom idealu čovjeka. U nasljeđe nam je ostavio introspektivan tekst koji poznajemo pod nazivom Meditacije, klasik koji nam i danas nudi pomoć i motivaciju da živimo u skladu s razumom, razvijamo izdržljivost i smireno prihvatimo bol i smrt kao neizbježne činjenice života.
U knjizi Kako razmišlja car filozof, kognitivno-bihevioralni psihoterapeut Donald Robertson nudi nam suvremeni uvod u stoičku mudrost na primjeru života i filozofije Marka Aurelija, ali i drugih pojedinaca koji su ostvarili ispunjen život i razvili emocionalnu otpornost. Kombiniranjem iznimnih priča iz Markova života i uvida moderne psihologije, ova knjiga pokazuje ljudsku stranu stoicizma te čitateljima pokazuje kako da metode ove filozofije primjene na vlastiti život.
KAKO OSTATI BEZ DOMOVINE
Ece Temelkuran
Naklada Ljevak
Hitan poziv na akciju i prepoznavanje podmuklih obrazaca i mehanizama populističkog vala koji se širi svijetom – prije nego što bude prekasno.
„To se ovdje ne može dogoditi“, čula je Ece Temelkuran kako govore razumni ljudi u Velikoj Britaniji u noći glasanja o Brexitu. Čula je kako razumni ljudi u Americi govore to isto u noći kad je Trump pobijedio na izborima uz povike sljedbenika: „Sagradi taj zid.“. Čula je kako istu rečenicu izgovaraju razumni ljudi u Turskoj dok je Erdogan namještao izborne rezultate, gradio ekonomiju na temeljima „kroni“ kapitalizma, a svoje protivnike proglašavao teroristima. Kako ostati bez domovine strastven je poziv na akciju „razumnim ljudima“, upozorenje svijetu da populizam i nacionalizam ne marširaju prema vlasti kao posve oformljen pokret: oni se šuljaju.
Višestruko nagrađivana turska književnica i novinarka Ece Temelkuran identificira rane znakove upozorenja na taj fenomen koji niče diljem svijeta i opisuje globalni obrazac njegova pojavljivanja kako bi oboružala čitatelja alatima kojima ga se može iskorijeniti. Predlažući alternativne globalne odgovore na hitne i vrlo često paralizirajuće političke probleme našeg doba, Temelkuran istražuje podmukli koncept „pravog naroda“, infantilizaciju jezika i načina vođenja rasprava upozoravajući na opasnost podcjenjivanja protivnika. Kombinirajući memoarsku prozu, povijest i jasne i uvjerljive argumente, Temelkuran elokventno i strastveno brani demokraciju.
O AUTORU:
Ece Temelkuran, rođena u Izmiru 1973., jedna je od najpoznatijih turskih književnica, novinarki i političkih komentatorica, koja redovito objavljuje u turskim listovima, ali i u časopisima The Guardian, The New Statesman, The New Left Review, Le Monde Diplomatique. U istraživačkim publicističkim radovima bavi se temama koje su u Turskoj izrazito kontroverzne, poput kurdskog i armenskog pitanja, ženskog pokreta i pitanja političkih zatvorenika. Dobila je mnogobrojne nagrade pa tako i nagradu »Pen for Peace« i nagradu za turskog novinara godine. U knjizi Planina boli (Naklada Ljevak, 2013.) propitivala je ulogu nacionalnih mitova i priča te nas vodila u samo središte tursko-armenskoga sukoba. Dosad je objavila desetak knjiga, a na hrvatskom jeziku nedavno joj je izišao i roman Zvuk banana (Hena com, 2014.). Roman Žene koje pušu u čvorove objavljen je u Turskoj 2013. i postao je uspješnica.
STVARANJE PISANJEM
Marijana Češi
Naklada Ljevak
Knjiga Marijane Češi Stvaranje pisanjem: Ovladanost pisanim jezikom na kraju obveznoga obrazovanja bavi se kroatističkom temom iz područja hrvatskoga standardnog jezika koja je važna u društvu tolikoga broja različitih mjesnih i područnih idioma, od kojih se neki razlikuju međusobno i više nego neki drugi slavenski jezici. Tema knjige (ovladanost pisanim jezikom) interdisciplinarna je jer se istraživačkim metodama i postupcima oslanja na spoznaje glotodidaktike i primijenjene lingvistike. Rezultati ovoga istraživanja pokazuju koliko je važno imati na umu pojedinačne razlike među učenicima, okolnosti i čimbenike kojima se procjenjuje jezičnokomunikacijska razina u odgojnoobrazovnom kontekstu, a posebno prigodom oblikovanja kurikulskih dokumenata po kojima se osmišljava i organizira nastava te kreiraju zadaci procjenjivanja učeničkih ishoda.
Riječ je o prvoj znanstvenoj monografiji koja se bavi odabranim leksičkim, sintaktičkim i pragmatičnim obilježjima pisanoga jezika hrvatskih učenika na kraju osnovnoga školovanja. Svojim interdisciplinarnim pristupom i temeljitošću analiza različitih jezičnih razina knjiga je preduvjet za uspostavu pisane norme na kraju obveznoga obrazovanja, okvir za postavljanje standarda ovladanosti pisanjem, a time i vrednovanja u nastavi hrvatskoga standardnog jezika. Pisana je stručno, ali ujedno i jednostavno, pa može biti neizostavan priručnik studentima kroatistike te učiteljima i nastavnicima hrvatskoga jezika u provođenju obrazovne reforme.
O AUTORU:
Marijana Češi rođena je u Münchenu 1970. Osnovnu školu završila je u Novome Marofu, a srednju u Varaždinu. Diplomirala je kroatistiku na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 2005. radi u Zavodu za školstvo, danas u Agenciji za odgoj i obrazovanje, kao viša savjetnica za hrvatski jezik. Poslijediplomski doktorski studij komparativne književnosti upisala je 2002. godine, a doktorirala je na poslijediplomskom doktorskom studiju glotodidaktike na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji je upisala u godini njegova osnutka 2005. Znanstveni su joj i stručni interesi usvajanje hrvatskoga kao prvoga i inoga jezika djece školske dobi te edukacija učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika. Objavila je nekoliko znanstvenih i stručnih radova te uredila sa suradnicima tri znanstvene monografije i priručnik za poučavanje hrvatskoga kao inoga jezika. Surađivala je u izradi nacionalnih programa za nastavu hrvatskoga jezika i organizirala stručne skupove za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika na županijskoj, međužupanijskoj i državnoj razini. Organizirala je i surađivala na odgojno-obrazovnim projektima. Tijekom rada u Agenciji za odgoj i obrazovanje održala je više predavanja i radionica učiteljima i nastavnicima hrvatskoga jezika.
POVIJEST, POLITIKA, POPULARNA KULTURA
Dragan Markovina
Jesenski i Turk
Povijest, politika i pop-kultura zbirka je eseja kojom se, u reprezentativnom izboru, nastoji prikazati što je sve u ovih pet godina napisano, snimljeno i izrečeno o prošlosti jugoslavenskog prostora, uz autorove uvide u neke od ključnih a prijepornih fenomena.
Presjek je to historiografije, politologije, dokumentarnih i igranih filmova i serija, predstava i književnosti koji se bave ovim prostorima, njihovim ljudima i pojavama, a donosi jednako ovdašnje kao i strane autore, te različite naraštaje intelektualnih, umjetničkih i znanstvenih emigranata, njegovali oni poetiku otpora ili podržavali vladajuće narative.
O AUTORU:
Dragan Markovina (Mostar, 1981.) je hrvatski povjesničar, publicist, medijski kolumnist je i ljevičarski aktivist iz Splita. Osnivač je i prvi predsjednik stranke Nova ljevica. Diplomirao je povijest na Hrvatskim studijima u Zagrebu, nakon čega od 2003. do 2014. godine radi Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. U to je vrijeme predmet njegovog znanstvenog rada uglavnom bila Dalmacija u vrijeme mletačke vladavine, te 2011. god. brani i doktorsku disertaciju pod naslovom "Dalmacija u mletačkim reformskim projektima 18. stoljeća". Od 2013. godine, kao izraziti ljevičar, upušta se u politiku i politički aktivizam.
NOVAC MALE DRŽAVE
Ratko Bošković
Jesenski i Turk
Potkraj 20. i početkom 21. stoljeća u svijetu je nastalo oko stotinu malih država, samo u tranzicijskoj Europi 25, od čega u raspadu SFR Jugoslavije njih sedam. Sve su htjele emitirati i koristiti vlastiti novac, računajući da će s njime moći bolje upravljati svojom ekonomskom sudbinom i postići "identifikaciju stanovništva s nacionalnom državom na dubljoj političkoj razini", kako je napisao Eric Helleiner.
No gotovo sve nove monete novonastalih država brzo su gubile vrijednost, a stanovništvo i poduzetnici su se koristili nekom od svjetskih "čvrstih" valuta. To se dogodilo i državama nastalima raspadom SFR Jugoslavije, najprije Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a potom i Srbiji i Crnoj Gori. I sve su one bile prisiljene poduzeti monetarne reforme kojima će zaustaviti hiperinflaciju i uspostaviti stabilnu nacionalnu valutu.
Za tu svrhu malim državama na raspolaganju stoji možda samo pet ili šest glavnih strategija. Slučaj država proizašlih iz bivše SFRJ zato je jedinstven u povijesti: od pet novih država svaka je odabrala drugu strategiju. Ova knjiga donosi otkrića, zanimljivosti i pouke o tome zašto su se nasljednice Jugoslavije, ali i druge male zemlje u svijetu odlučile baš za određeni model monetarne stabilizacije, koliko su u tome uspjele i kakve su posljedice tih odluka.
Sve su pritom našle u dramatičnim okolnostima i iskusile goleme operativne probleme, čak i bizarne situacije, ali i postigle epohalne dosege. Slovenija je provela drastičnu deprecijaciju tolara, a ipak je svela inflaciju na jednocifrenu. U Hrvatskoj je od ambicioznog programa stabilizacije iz 1993. ostao samo de facto fiksni tečaj kao krivac za deindustrijalizaciju, deficit i prezaduženost. BiH nije mogla dopremiti svoj "celjski" dinar u Sarajevo pa je ondje uz marku glavna valuta ostala cigareta Sarajevske Drine, a sitne apoene njemačke marke u Travniku emitirala je lokalna banka, sve dok tečajni režim BiH nisu nametnuli Amerikanci u Daytonu. Crna Gora je još pod Srbijom odlučila uzeti njemački novac, a novčanice DEM je navodno preko granice prokrijumčarila u kamionima za prijevoz banana. Srbija se sa svojom hiperinflacijom, trećom najvećom u povijesti, odlučila obračunati jačanjem uloge dinara i u tome je prilično uspjela... Danas Slovenija, Crna Gora i Kosovo koriste supranacionalni euro, a to isto žele Hrvatska, BiH i Srbija, iako na euro neće smjeti utjecati i premda su sve dosadašnje monetarne unije propale.
O DEMOKRACIJI U AMERICI
Alexis Tocqueville
Jesenski i Turk
Načelo suverenosti naroda lebdi nad cijelim političkim sustavom Angloamerikanaca. Svaka će stranica ove knjige pokazati neke nove primjene te doktrine. U nacijama u kojima vlada dogma o suverenosti naroda, svaki je pojedinac u podjednakom dijelu nosilac vrhovne vlasti, te podjednako sudjeluje u upravljanju državom. Smatra se, dakle, da je svaki pojedinac isto toliko prosvjećen, isto toliko pun vrlina, isto toliko jak kao i bilo tko drugi medu njegovim bližnjima. (...) U svemu što se odnosi tek na njega samoga, ostao je gospodarom: slobodan je, a račun o svojim postupcima polaže samo Bogu.
– Alexis de Tocqueville
Ono prema čemu je zaista moguć taj nezaustavljivi i nepovratni proces nastajanja demokracije Tocqueville definira kao stalno izjednačavanje uvjeta u kojima ljudi društveno žive i grade svoje političke ustanove. Postići jednakost uvjeta znači dosegnuti demokratsko društveno stanje. Jednakost je bit moderne demokracije. Demokratski narodi imaju, doduše, “prirodnu sklonost” prema slobodi, ali za jednakost ih veže žestoka, neutaživa, vječna i neukrotiva strast. “Oni žele jednakost u slobodi, a ako je ne mogu postići oni je žele i u ropstvu. Podnosit će siromaštvo, porobljenost i barbarstvo, ali neće trpjeti aristokraciju”.
– dr. sc. Rade Kalanj, iz pogovora
Alexis de Tocqueville jedan je od najvećih političkih mislilaca 19. stoljeća i s J. S. Millom presudni teoretičar moderne demokracije kao liberalne demokracije. Tocquevilleova rasprava o demokraciji jedno je najvažnijih djela u zasnivanju i obrani moderne demokracije kao liberalne demokracije u kojoj se spaja individualna sloboda i narodna vladavina. U njoj Tocqueville uvjerljivo dokazuje da je demokracija nastala kao rezultat stalnog izjednačavanja društvenih uvjeta, te je otud neizbježna i vodi vladavini većine koja može biti tiranska prema pojedincu i manjinama.
– dr. sc. Slaven Ravlić, iz recenzije
UGROŽENA PRIVATNOST
Andro Pavuna
Jesenski i Turk
Ovom se knjigom prije svega nastoji utvrditi je li zbog brzog razvoja tehnologije i novih sigurnosnih izazova u posljednjih dvadesetak godina došlo do preobrazbe pojma prava na privatnost do te mjere da naš odnos prema privatnosti više nije spojiv s temeljnim postavkama liberalne demokracije.
Prikupljanje izuzetno velikih količina podataka o nama, stvaranje nevjerojatno preciznih psiholoških i bihevioralnih profila te korištenje tih podataka za krojenje našeg iskustva na društvenim mrežama, ali i za induciranje emocija, stvaranje potreba i upravljanje našim potrošačkim ponašanjem kao i utjecanje na naše političke preferencije nedvojbeno predstavlja veoma jasan oblik manipulacije uvjetima i opcijama, što direktno potkopava našu autonomiju. Predavanjem kontrole nad podacima o sebi moćnim internacionalnim oglašivačkim kompanijama ili obavještajnim službama, odnosno odricanjem od privatnosti, istovremeno se odričemo i vlastite autonomije čime narušavamo ne samo vlastitu slobodu nego i društvo u kojem živimo činimo manje slobodnim. Ovaj je rezultat temeljito politološki argumentiran i potkrijepljen brojnim primjerima, ali i rezultatima iz empirijskog istraživanja.
Knjiga se bavi jednom od važnijih tema u suvremenim raspravama o ljudskim pravima: problemom očuvanja prava na privatnost u demokratskim društvima u svjetlu dubokih političkih i društvenih promjena koje je s jedne strane uvela digitalna revolucija, a s druge sve veća moć države nadzora.
– dr. Enes Kulenović
Autor izvrsno spaja spoznaje iz normativne i empirijske analize te argumentirano izvodi individualne, društvene, i političke implikacije transformacije prava na privatnost, kao i prednosti i nedostatke potencijalnih rješenja za pitanje privatnosti u modernim „društvima izlaganja” na početku 21. stoljeća.
– dr. Kosta Bovan
O AUTORU:
Andro Pavuna diplomirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu a doktorirao na Fakultetu političkih znanosti u Sveučilišta u Zagrebu. S više od deset godina iskustva u sigurnosnom sustavu Republike Hrvatske, profesionalno se bavi ljudskom i urbanom sigurnosti. Ovo mu je prva objavljena knjiga.
