Društvene i humanističke znanosti

Nova knjiga Chomskog i Pollina sadrži veliku ideju: stabilizaciju klimatskih prilika bez urušavanja društvenog života, uz bolje poslove, poboljšanje životnog standarda i reduciranje siromaštva u svijetu. Katastrofalne posljedice koje će se pojaviti ne obuzdaju li se klimatske promjene podrobno se opisuju u analizama u ovoj knjizi koje su pripremila dvojica autora – Noam Chomsky, već više od pola stoljeća vodeći javni intelektualac na svijetu i Robert Pollin, poznat diljem svijeta kao progresivni ekonomist koji već više od desetljeća predvodi borbu u ime egalitarnog zelenog gospodarstva. Chomsky snažno podupire globalni program Zelenog New Deala koji Pollin ocrtava u ovoj knjizi pokazujući kako je kriterije za takav program lako postići, čak i kad ih se promatra strogo iz perspektive tehničkih i ekonomskih prepreka koje treba prijeći. Izvan kruga takvih tehničkih i ekonomskih izazova, najveća prepreka na putu do uspjeha upravo je prikupljanje potrebne političke volje kako bi se nadvladali silno veliki interesi i sredstva kojima raspolaže globalna gospodarska grana proizvodnje fosilnih goriva. O AUTORIMA: Noam Chomsky već je više od pola stoljeća vodeći javni intelektualac na svijetu. Usto je i otac suvremene lingvistike. Njegov rad na tom području ostvario je silan utjecaj na mnoštvu drugih područja, pa tako i u matematici, filozofiji, psihologiji i računarstvu. Počasni je profesor na Sveučilištu Arizona te profesor emeritus lingvistike i filozofije na Massachusetts Institute of Technology. Objavio je velik broj značajnih knjiga, članaka i eseja o globalnoj politici, povijesti i lingvistici. Među najznačajnijim i najpopularnijim naslovima su mu knjige Hegemonija ili opstanak, Tko vlada svijetom, Globalno nezadovoljstvo, Optimizam, a ne očaj, također u izdanju Naklade Ljevak. C. J. Polychroniou politički je ekonomist, predavač na sveučilištima i istraživačkim centrima u Europi i SAD-u. Glavna su mu područja zanimanja europska ekonomska integracija, globalizacija, politička ekonomija Sjedinjenih Američkih Država i dekonstrukcija neoliberalnog političko-ekonomskog projekta, Objavio je nekoliko knjiga, a članci su mu se pojavljivali u brojnim novinama, časopisima i na internetskim portalima. Robert Pollin poznat je diljem svijeta kao progresivni ekonomist koji već više od desetljeća predvodi borbu u ime egalitarnog zelenog gospodarstva. Autor je velikog broja važnih publikacija kao i naručenih studija o provedbi programa Zelenog New Deala u zemljama širom svijeta te u brojnim američkim saveznim državama. Kao konzultant američkog Ministarstva energetike, radio je na uvođenju komponenata zelenog ulaganja u američki Zakon o oporavku i reinvestiranju iz 2009., Obamin program ekonomskih poticaja koji je sadržavao i financiranje ulaganja u obnovljivu energiju i energetsku efikasnost vrijednog 90 milijardi dolara.

Autorica je u knjizi Islam i ljudska prava pokazala mnogostrukost islamske misli, koju se ni o kojoj temi, pa tako ni o osjetljivoj temi ljudskih prava, ne može shvatiti pojednostavljeno, u crno-bijelom kontrastu. Ona otvara uvid u postojanje žustre polemike unutar samoga islama, osvjetljuje neke razlike u tumačenjima islamskih svetih tekstova, te islamsku misao o temi ljudskih prava čitatelju – možda po prvi put na hrvatskom jeziku – predstavlja s naglaskom na njezino bogatstvo i unutarnje napetosti, a ne na kontroverznosti. Postoje, dakako, i kontroverzna shvaćanja koja autorica ne izbjegava, nego adresira i objašnjava. Ova knjiga nije pisana sa stajališta kritičnosti prema islamu, ali ni sa stajališta plitke apologetike. Ovo je ozbiljna studija u kojoj su osjetljiva pitanja obrađena na osjetljiv način. Iz recenzija: Knjiga Islam i ljudska prava predstavlja pionirsku studiju unutar hrvatskih društvenih znanosti s obzirom na to da važna tema islama i ljudskih prava do sada unutar naše znanstvene zajednice nije diskutirana na ovako obuhvatan način. Pozicija koju autorica brani je ona progresivne islamske misli koja se ne temelji na pukoj prilagodbi temeljnih vrijednosti islama liberalnom poimanju ljudskih prava, već poziva na otvoreni dijalog (otvorenu razmjenu) između liberalne i islamske tradicije o temeljima i sadržaju univerzalnih ljudskih prava. Takva strategija, naravno, podrazumijeva spremnost obje tradicije mišljenja da uvaže argumente druge strane, te da prilagode neke od svojih vlastitih argumenta s ciljem postizanja konsenzusa oko ljudskih prava koja bi se time približila idealu univerzalnosti. - prof. dr. sc. Enes Kulenović Ovakve knjige nema u Hrvatskoj. Dijalog dvaju različitih shvaćanja ljudskih prava višestruko nadmašuje okvir teorijsko-teološke rasprave i postavlja pitanja suživota uzajamnog respekta pojedinaca i grupa koje na značajno različit način razumiju smisao ljudskog života. Tema je relevantna i ostat će relevantna još godinama te će buditi interes kako znanstvene tako i šire javnosti. Vrijednost ove knjige nalazi i u činjenici što se zadržava na proceduralnim normativnim rješenjima: čitatelju i čitateljici nudi postupke i procedure kojima bi se dijalog između različitih tradicija mišljenja oko ideje univerzalnih ljudskih prava trebao odvijati, bez da pokušava nametnuti sasvim konkretna rješenja kojima bi takva vrsta dijaloga trebala rezultirati. Sama tema, kao i teza o otvorenoj razmjeni koju autorica zagovara u radu, neizbježno zahtijeva multidisciplinarne uvide iz područja teologije, povijesti, epistemologije i komparativnih religijskih studija. Kao dodatnu vrijednost ove knjige potrebno je spomenuti da se radi o temi koja je, u kontekstu hrvatske politologije, pionirska. - prof. dr. sc. Zoran Kurelić O AUTORU:   Ajla Čustović rođena je 1986. godine u Sarajevu. Prva dva razreda osnovne škole završava u Libiji, a nastavlja u Zagrebu, gdje je završila i srednju školu. Diplomski studij novinarstva upisala je 2005. godine na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a završava ga 2010. godine i potom upisuje sveučilišni poslijediplomski studij Vanjske politike i diplomacije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, koji je završila 2012. godine i stekla titulu sveučilišne specijalistice za vanjsku politiku i diplomaciju. Tijekom studija pohađala je brojne seminare, sudjelovala i izlagala na nizu međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova i kongresa. Poslijediplomski doktorski studij (smjer Politička teorija) upisuje 2012. godine, završava ga 2020. godine. Nakon uspješno završenog doktorskog studija, 2021. godine upisuje Jednogodišnji studij Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih i europskih poslova koji završava 2022. godine. Zbog doktorske disertacije, tečno je naučila arapski jezik.

Uz analizu osnovnih postulata percepcije vremena iz područja fizike i filozofije te sadržaja, obilježja i modaliteta ekonomske aktivnosti, knjiga predstavlja modificirani matematički opis Marxova modela reprodukcije. Izvorni model percipiran je kao jedan od najvažnijih doprinosa klasičnoj političkoj ekonomiji, a u ovoj analizi proširen je dodatnom varijablom - vremenom - koje se ne promatra kao apsolutna, već kao relativna, odnosno funkcionalna kategorija. U tom smislu, knjiga povezuje Einsteinovu posebnu teoriju relativnosti s ekonomskim procesima.  Takvo razumijevanje vremena ima izravne implikacije na modalitete gospodarske aktivnosti i treba ga uzeti u obzir pri razmatranju vremenske dimenzije ekonomske aktivnosti, na primjer u kreiranju ekonomske politike. „Iako često koristimo kliše „vrijeme je od presudnog značenja“ ekonomisti su  premalo pažnje posvetili  proučavanju tog teško uhvatljivog koncepta. Jedino znanstvenik oboružan izvanrednim i neustrašivim intelektom može jukstaponirati djelo Marxa, Einsteina i Keynesa  i napisati knjigu koja je istodobno praktična,  pronicljiva i  bezvremena.“ - Todd G. Buchholz, savjetnik za ekonomsku politiku u administraciji Georgea H. W. Busha  „Bankari centralnih banaka rijetko se upuštaju u razmišljanje o fundamentalnim idejama na kojima počiva ekonomska misao i ekonomsko modeliranje. Nakon dvanaest iznimno uspješnih godina u ulozi guvernera Hrvatske centralne banke Željko Rohatinski učinio je upravo to. U ovoj knjizi on postavlja pitanje  definicije vremena u odnosu na ekonomske modele i raspravlja  primjerice o tome kako koncept vremena utječe na naše shvaćanje maršalovske ravnoteže i kejnezijanskog modela.“ - Paul Wachtel, profesor ekonomije na  Sveučilištu New York  „Koncept vremena fascinirao je neke od najvećih filozofa i fizičara, no ekonomisti mu nisu posvećivali osobitu pažnju. No sada, u ovoj neobičnoj, pronicljivoj i važnoj knjizi, Rohatinski pokazuje bitan utjecaj vremena na ekonomske aktivnosti – na ekonomske modele jednako kao i na ekonomske politike.“ - Vito Tanzi, bivši direktor MMF-ovog odjela za fiskalne poslove „Klasična  ekonomija fokusira se gotovo isključivo na koncept ravnoteže, zanemarujući i procese i vrijeme. No u stvarnom svijetu  nužno je promišljati o  vremenu potrebnom da se dođe od jedne ravnoteže do druge i o tome kako se to postiže. Kao  dugogodišnji istaknuti guverner centralne banke Rohatinski razumije temeljni značaj  i vremena i procesa. Njegova fascinantna knjiga obuhvaća u širokom rasponu filozofiju i velikane klasične ekonomije.“ - Paul Ormerod, gostujući profesor na  Londonskom sveučilištu  Širinom i temeljitošću  obrade, metodama istraživanja, interdisciplinarnošću i  dostignutim znanstvenim spoznajama autor je  bitno pridonio analizi vremena kao ekonomske varijable povezane s ulogom, ciljevima i metodama ekonomske politike. Njegove analitičke izvedbe, uključujući i matematičke, suptilne su generalizacije kroz vrijeme – od Marxa i Keynesa do Diamonda i Krugmana. - Iz recenzije Mate Crkvenca O AUTORU: Željko Rohatinski (Zagreb, 1951. – Zagreb, 2019.) makroekonomist je s karijerom dugom gotovo pet desetljeća tijekom koje je prošao sve segmente ekonomske struke – od analitičkih i istraživačkih zadataka do konkretnoga oblikovanja ekonomskih politika. Uz rad u financijskom i korporativnom sektoru, Zavodu za društveno planiranje Republike Hrvatske te Ekonomskom institutu Zagreb posebno valja izdvojiti njegov dvanaestogodišnji mandat na čelu Hrvatske narodne banke. Za provođenje neortodoksne monetarne i makroprudencijalne politike koja je pridonijela očuvanju financijske stabilnosti tijekom svjetske ekonomske i financijske krize dobio je niz međunarodnih i domaćih priznanja poput nagrade The Best Central Bank Governor of the World and Europe, koju mu je dodijelio časopis The Banker, nagrade za najboljega komunikatora u kriznoj 2008. godini (Hrvatska udruga za odnose s javnošću) te nagrade za najuglednijega financijskog stručnjaka (Lex Info Award). Objavio je niz radova i knjiga, a znanstvenu karijeru okrunio je 2017. godine, kada je njegovu knjigu Time and Economics: The Concept of Functional Time objavio jedan od najuglednijih svjetskih akademskih izdavača Palgrave Macmillan. U izdanju Naklade Ljevak objavljene su mu 2019. godine knjige Kriza u Hrvatskoj i Persona non grata.

„Dakle, kao i u nekim novijim radovima, i ovdje se duboko zamišljam nad pitanjima kojima se obično ne bavi politička ljevica, a pogotovo njezino postmoderno krilo. Ljubav, smrt, patnja, žrtva, zlo, mučeništvo, opraštanje i tako dalje baš i nisu popularne teme među današnjim  teoretičarima kulture i politike.“ (Izvadak iz Predgovora) Knjiga Radikalno žrtvovanje cijenjenoga teoretičara kulture Terryja Eagletona snažna je i pronicljiva kulturološka analiza žrtvovanja – koja se bavi teologijom, književnošću, politikom i filozofijom – kao temelja suvremenog, ali i drevnog društvenog poretka. U modernoj liberalnoj civilizaciji riječi „žrtva“ i „žrtvovanje“ zvuče zlokobno i podsjećaju na krotko padanje na tlo, ničice, pred nekom višom silom. U ovoj dojmljivoj i sveobuhvatnoj studiji autor se zalaže za radikalnu verziju pojma žrtvovanja koja se usredotočuje na turbulentni prijelaz od slabosti do moći, sa svim popratnim političkim implikacijama. Kad se valjano shvaća, žrtvovanje je, prema Eagletonovu mišljenju, onakvo samoodricanje kakvo je preduvjet za novi, obnovljeni život. Knjiga se kreće u rasponu od Starog i Novog zavjeta preko iščitavanja djela Aristotela, sv. Augustina, Hegela, Kierkegaarda, Dostojevskoga i Nietzschea pa sve do mislilaca kao što su Derrida, Agamben, Žižek i Badiou, obuhvaćajući pojmove poput ljubavi, smrtnosti, mučeništva, dara i žrtvenog jarca. Autor nadahnuto promišlja ovu temu ispreplećući smrt i eros, Shakespearea i sv. Pavla, ironiju i hibridnost. Pritom istražuje suvremeno značenje žrtvovanja, odbacujući pogrešne predodžbe o barbarstvu kako bi tu radikalnu ideju povezao s politikom i revolucijom. „Eagleton je jedan od rijetkih teoretičara izvan teoloških krugova koji kršćanstvu pristupaju ozbiljno. I premda ga neki kritičari nazivaju prikrivenim kršćanskim apologetom, on zapravo pridaje jednaku težinu kršćanskoj misli i sekularnoj filozofiji. Zahvaljujući tome, ova nova knjiga jednako će smetati i militantnim ateistima i kršćanskim fundamentalistima. Čitatelji koji nisu toliko odani dogmi iz nje će moći upiti puno toga.“ dr. sc. Bryonny Goodwin-Hawkins,  Church Times „Autoritativno napisano djelo koje je istodobno  uravnoteženo i beskompromisno.“ John Milbank, autor eseja „The Ethics of Self-Sacrifice“   O AUTORU: Terry Eagleton, utjecajni teoretičar kulture, trenutačno je profesor engleske književnosti na Sveučilištu u Lancasteru u Engleskoj. Napisao je pedesetak knjiga o temama kao što su književna teorija, postmodernizam, religija, politika i ideologija. Eagletonova djela dosad objavljena na hrvatskom jeziku: Književna teorija (SNL, 1987.), Ideja kulture (Jesenski i Turk, 2002.), Teorija i nakon nje (Algoritam, 2005.), Sveti teror (Jesenski i Turk, 2006.), Smisao života (Jesenski i Turk, 2008.), Razum, vjera i revolucija (Naklada Ljevak, 2010.), O zlu (Naklada Ljevak, 2011.), Zašto je Marx bio u pravu (Naklada Ljevak, 2011., 2018.), Nevolje sa strancima (Algoritam, 2011.), Kultura i smrt Boga (Naklada Ljevak, 2015.) , Kultura (Naklada Ljevak, 2017.) i Radikalno žrtvovanje (Naklada Ljevak, 2019.).

Godina je 2084. Svijet je to bliske i nimalo lijepe budućnosti, poharan ratovima, apokaliptičan i beznadan, svijet koji je u svojoj novoj knjizi opisao ponajbolji suvremeni pisac naših prostora Josip Mlakić. Njegov svijet obuhvaća prostor današnje Bosne i Hercegovine u toj budućnosti, nakon niza ratova, čvrstim, opasanim granicama podijeljen na tri države, tri staništa za tri naroda. Svijet kojim lete dronovi, a ljudi najčešće putuju pješice. O zlatu, ljudima i psima triptih je o beznađu i potrazi za nadom tamo gdje ona ne postoji. U svakom dijelu Mlakić precizno opisuje svijet u kojem čovjek nije čovjeku vuk, već podivljali pas. U njemu nema nade, no ipak je svaki od njegovih junaka traži, bez obzira na to je li riječ o starcu, hrvatskom ratnom veteranu, koji naivno misli kako će njegov vođa, mesija, izliječiti njegova retardirana sina, ili pak o dječaku Mirzi koji slučajno preživljava diverziju kod spomenika velikome muslimanskom vođi i uspijeva se dokopati odavno odbjegla oca koji uzaludno traži i ispire zlato, ili o regrutu Petru koji odbija izvršiti besmisleno ubojstvo, da bi upravo zbog toga bio primljen u vojnu elitnu jedinicu koju vodi Pukovnik. Svaka slika u knjizi O zlatu, ljudima i psima savršeno ocrtava pesimističan i razoren svijet budućnosti, koji je pak samo alegorija i do krajnjih granica dovedena naša sadašnjost. “Kratki roman O zlatu, ljudima i psima u mnogo čemu je ona vrsta knjige kojom je Mlakić stekao reputaciju: oslonjena na tradiciju i na poznate modele u svjetskoj književnosti, sa žanrovskom bojom i scenaristički svedenim dijalozima, ona stvara jedan živopisan alegorijski svijet u kojem se oslikava autorova vizija pomjerene stvarnosti.” - Muharem Bazdulj “Ova crna vizija zapravo je gorka slika sadašnjosti: logikom alegorije ona oslikava današnji populizam, militarizam, društvenu paranoju i nasilje što se šire svijetom uhvaćenim u zamku različitih oblika krize, ekonomske, ideološke, kulturne, zdravstvene, klimatske itd. Otud se na krajnjim rubovima Mlakićeve alegorije raskriva današnji svijet kao predapokaliptično društveno stanje, a etika pisma nije ništa drugo do vapaj da se u takvom svijetu očuva elementarnost ljudske supstance.” - Enver Kazaz O AUTORU: Josip Mlakić suvremeni je bosanskohercegovački pisac. Rođen je 1964. u Bugojnu. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu u Sarajevu. Živi u Gornjem Vakufu te se bavi književnošću i pisanjem scenarija. Objavio je romane Kad magle stanu, 2002., Živi i mrtvi, 2002., Psi i klaunovi, 2006., Tragom zmijske košuljice, 2007., Čuvari mostova, 2007., Ljudi koji su sadili drveće, 2010., Planet Friedman, 2012., Svježe obojeno, 2014., Božji gnjev, 2015., Majstorović i Margarita, 2016., Bezdan, 2016., Crni gavran i bijele vrane, 2018., Skica u ledu, 2018., Evanđelje po Barabi, 2019., i O zlatu, ljudima i psima, 2020., te zbirke priča Puževa kućica, 1997., Odraz u vodi, 2002., Obiteljska slika, 2002., i Ponoćno sivo, 2004. Roman Živi i mrtvi donio mu je 2002. V. B. Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman. Istoimeni film u režiji Kristijana Milića osvojio je osam Zlatnih arena na Pulskom festivalu i mnoštvo drugih filmskih nagrada. Nagradu Vladimir Nazor 2014. dobio je za roman Svježe obojeno, a nagradu za najbolji domaći kriminalistički roman dobio je dva puta, za Božji gnjev 2014. i za Crni gavran i bijele vrane 2018. Za roman Skica u ledu dobio je Nagradu Mirko Kovač 2018.

Maleni događaji, treptaji sjećanja i smiraj sadašnjeg trenutka, fragmenti prijateljevanja, Sarajevo kao izbor, kao mjesto početka i mjesto povratka, grad kao čvrsta i nestabilna točka, sve su to tkanja oko kojega se množe priče, oko kojega se iznova rađa jezik u prozama Semezdina Mehmedinovića. Bilo da se radi o susretu s Márquezom u baru u Washingtonu ili o ženi koja donosi ogledalo kao svoj eksponat za neobičnu izložbu u kultnom prijeratnom sarajevskom kafiću, svaka epizoda uvijek je duboko intimna, promišljena, zaokružena, a istodobno nedovršena kakav je i život sam. Rekreiranje razglednica za Aleša, gledanje nogometne utakmice, kava u ugodnom društvu, igranje partije šaha u muzeju književnosti, užitak u pogledu na hercegovačko nebo, selidba knjiga s kraja na kraj Sjedinjenih Država, sve su to priče koje tvore Ovo vrijeme sada – vrijeme prošlo, sadašnje, buduće. Ovo vrijeme sada vrijeme je koje izabiremo da bismo doživjeli sebe same, da bismo osjetili vlastitu intimu, da bismo otkrili duboko skrivene iskrice koje nas čine čovjekom. Ovo vrijeme sada knjiga je potrage, sjećanja i osjećaja, knjiga u kojoj se vrhunska proza i poezija spajaju u neodvojivo jedno. O AUTORU: Semezdin Mehmedinović rođen je 1960. u Kiseljaku kod Tuzle. Studirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radio je kao urednik u novinama, tjednicima te na radiju i televiziji. Uređivao je više časopisa za kulturu i bavio se filmom. Godine 1994. nastaje njegov igrano-dokumentarni film Mizaldo, Kraj teatra, koji je izvan konkurencije prikazan na Berlinskom filmskom festivalu. Objavio je zbirke pjesama Modrac, 1984., Emigrant, 1990., i Devet Aleksandrija, 2002., knjigu zapisa, kratkih priča i pjesama Sarajevo Blues, 1995., dnevničku prozu Ruski kompjuter, 2011., knjigu pisama Transatlantic mail, 2009., Autoportret s torbom, 2012., Knjigu prozorâ, 2014., Me'med, crvena bandana i pahuljica, 2017., i Ovo vrijeme sada, 2020. Od 1996. do 2019. živio je u Sjedinjenim Američkim Državama, sada piše u Sarajevu.

Povijest, politika i pop-kultura zbirka je eseja kojom se, u reprezentativnom izboru, nastoji prikazati što je sve u ovih pet godina napisano, snimljeno i izrečeno o prošlosti jugoslavenskog prostora, uz autorove uvide u neke od ključnih a prijepornih fenomena. Presjek je to historiografije, politologije, dokumentarnih i igranih filmova i serija, predstava i književnosti koji se bave ovim prostorima, njihovim ljudima i pojavama, a donosi jednako ovdašnje kao i strane autore, te različite naraštaje intelektualnih, umjetničkih i znanstvenih emigranata, njegovali oni poetiku otpora ili podržavali vladajuće narative. O AUTORU: Dragan Markovina (Mostar, 1981.) je hrvatski povjesničar, publicist, medijski kolumnist je i ljevičarski aktivist iz Splita. Osnivač je i prvi predsjednik stranke Nova ljevica. Diplomirao je povijest na Hrvatskim studijima u Zagrebu, nakon čega od 2003. do 2014. godine radi Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. U to je vrijeme predmet njegovog znanstvenog rada uglavnom bila Dalmacija u vrijeme mletačke vladavine, te 2011. god. brani i doktorsku disertaciju pod naslovom "Dalmacija u mletačkim reformskim projektima 18. stoljeća". Od 2013. godine, kao izraziti ljevičar, upušta se u politiku i politički aktivizam.

Potkraj 20. i početkom 21. stoljeća u svijetu je nastalo oko stotinu malih država, samo u tranzicijskoj Europi 25, od čega u raspadu SFR Jugoslavije njih sedam. Sve su htjele emitirati i koristiti vlastiti novac, računajući da će s njime moći bolje upravljati svojom ekonomskom sudbinom i postići "identifikaciju stanovništva s nacionalnom državom na dubljoj političkoj razini", kako je napisao Eric Helleiner. No gotovo sve nove monete novonastalih država brzo su gubile vrijednost, a stanovništvo i poduzetnici su se koristili nekom od svjetskih "čvrstih" valuta. To se dogodilo i državama nastalima raspadom SFR Jugoslavije, najprije Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a potom i Srbiji i Crnoj Gori. I sve su one bile prisiljene poduzeti monetarne reforme kojima će zaustaviti hiperinflaciju i uspostaviti stabilnu nacionalnu valutu. Za tu svrhu malim državama na raspolaganju stoji možda samo pet ili šest glavnih strategija. Slučaj država proizašlih iz bivše SFRJ zato je jedinstven u povijesti: od pet novih država svaka je odabrala drugu strategiju. Ova knjiga donosi otkrića, zanimljivosti i pouke o tome zašto su se nasljednice Jugoslavije, ali i druge male zemlje u svijetu odlučile baš za određeni model monetarne stabilizacije, koliko su u tome uspjele i kakve su posljedice tih odluka. Sve su pritom našle u dramatičnim okolnostima i iskusile goleme operativne probleme, čak i bizarne situacije, ali i postigle epohalne dosege. Slovenija je provela drastičnu deprecijaciju tolara, a ipak je svela inflaciju na jednocifrenu. U Hrvatskoj je od ambicioznog programa stabilizacije iz 1993. ostao samo de facto fiksni tečaj kao krivac za deindustrijalizaciju, deficit i prezaduženost. BiH nije mogla dopremiti svoj "celjski" dinar u Sarajevo pa je ondje uz marku glavna valuta ostala cigareta Sarajevske Drine, a sitne apoene njemačke marke u Travniku emitirala je lokalna banka, sve dok tečajni režim BiH nisu nametnuli Amerikanci u Daytonu. Crna Gora je još pod Srbijom odlučila uzeti njemački novac, a novčanice DEM je navodno preko granice prokrijumčarila u kamionima za prijevoz banana. Srbija se sa svojom hiperinflacijom, trećom najvećom u povijesti, odlučila obračunati jačanjem uloge dinara i u tome je prilično uspjela... Danas Slovenija, Crna Gora i Kosovo koriste supranacionalni euro, a to isto žele Hrvatska, BiH i Srbija, iako na euro neće smjeti utjecati i premda su sve dosadašnje monetarne unije propale.