Mračno naličje farmacije
Ko su pravi gospodari našeg zdravlja? Farmaceuti i lekari ili neko mnogo moćniji, skriven iza korporativnih fasada, čija ruka oblikuje sudbinu čovečanstva? Pavle Zelić, magistar farmacije, vodi nas kroz tajne hodnike farmaceutske industrije, razotkrivajući zločine koji su ostavili neizbrisiv trag u istoriji, ali i u našim životima.
Užas nacističkih laboratorija, gde su stvorene sintetičke droge poput pervitina koje su vojnike Trećeg rajha pretvarale u neljudske mašine za ubijanje, nije stao s krajem rata. Preobrazio se u tiho zlo mirnodopske kapitalističke ekonomije, gde pohlepa ponekad nadvlada etiku.
Pravi organizovani kriminal u sferi falsifikovanja lekova, obmanjivanje pacijenata, industrijska proizvodnja novih sintetičkih droga – sve to zaslužuje naziv „farmaceutska mafija“, kojim se lakonski žigoše cela struka. Ali tu su i pojedinci na samom vrhu farmaceutskih kompanija koji su zloupotrebili nauku za sopstveni profit. Opioidna epidemija u Americi, globalni skandal s kancerogenim implantima za grudi, a posebno talidomidska katastrofa, kada su hiljade beba širom sveta rođene bez ruku i nogu zbog leka protiv mučnine kod trudnica, pokazuju koliko je tanka linija između leka i otrova. Ipak, možda najviše zabrinjavaju informacije koje Zelić iznosi o zapanjujućim posledicama farmaceutskog otpada po opstanak svih živih bića na planeti.
Gorka pilula nije samo knjiga već upozorenje: kad je jednom „progutate“, više nema povratka u blaženo ali opasno neznanje. Da li imate hrabrosti da otkrijete istinu?
„Svet je danas oštro podeljen na ljude koji veruju da će nam nauka pomoći da imamo bolji svet i na one koji ne veruju u to. Gorka pilula je svetionik koji nam Pavle Zelić ostavlja kako se ne bismo zagubili u ova komplikovana vremena."
– Dr med. Vladimir Đurić, psihijatar
„Kroz primere koji su uzdrmali čovečanstvo autor nam pokazuje koliko je važno da razumemo ulogu farmacije u očuvanju sveta u kojem živimo, ali i da prepoznamo zloupotrebu nauke.“
– Dr med. Ivana Božović, novinarka
Od autora bestselera Zatočenici geografije i Moć geografije
Kako će trka u svemiru promeniti naš svet
„Vrhunski prikaz planetarne politike.“
– Sunday Times
Špijunski sateliti u orbiti Meseca. Svemirski metali vredni milijarde dolara. Ljudi na Marsu za našeg života. Sve nas to uvodi u novu trku u svemiru, koja bi mogla da donese revolucionarne promene na Zemlji. Nove teritorije u svemiru, ta bespuća bez zakona već zauzimaju značajno mesto u komunikacijama, ekonomiji, vojnoj strategiji i međunarodnim odnosima. To je najnovija arena čovekovih istraživanja, budućih eksploatacija i možda osvajanja. Idemo gore, van Zemlje, spremni da tamo prebacimo i svoje sukobe. Predvode nas Kina, Amerika i Rusija.
Sa uvidima i lucidnošću koji su Tima Maršala učinili najpopularnijim piscem kad je reč o geopolitici, ova knjiga nam opisuje rivalstva velikih sila, nove tehnologije, trgovinu, sukobe u svemiru i šta će sve to značiti nama dole na Zemlji. Ovo je štivo o sili, vlasti, politici i budućnosti čovečanstva.
„Vredan pogled na zanemarene aspekte istraživanja svemira.“
– Publisher’s Weekly
„Timova kristalno jasna proza je atlas geopolitike budućnosti – provokativan poziv na razmišljanje.“
– BBC Sky at Night
„Nezaobilazan pregled politike moći u budućnosti čovečanstva.“
– Daily Telegraph
„Proročka vizija geopolitike svemira u narednih pedeset godina.“
– climatewithbrian.com
„Ovo je delo koje će vas naterati na razmišljanje o neophodnosti našeg skoka u svemir i svemu što on donosi.“
– Kirkus Reviews
Astrofizičar Neil deGrasse Tyson okuplja jednu od najvećih svjetskih skupina online pratitelja svojim fascinantnim, lakorazumljivim uvidima u znanost i naš svemir. No u knjizi Pisma jednog astrofizičara Tyson nas poziva da zavirimo u privatnu sferu njegova života. Otkriva nam svoju prepisku s ljudima koji su mu se u potrazi za odgovorima osobno obratili. Oslanjajući se na kozmičku perspektivu, Tyson se u zbirci od stotinjak pisama osvrće na poduži niz pitanja o znanosti, vjeri, filozofiji, životu i, naravno, Plutonu. Njegovi jezgroviti, promišljeni, gorljivi i često smiješni odgovori odraz su njegove popularnosti i položaja vodećeg promicatelja astrofizike i znanosti općenito.
Tysonov bestseler Astrofizika za ljude u žurbi iz 2017. godine milijunima je čitatelja ponudio znanstvena, a opet lako shvatljiva saznanja o svemiru.
Dosad najotvorenije i najintimnije Tysonovo pisano djelo, Pisma jednog astrofizičara uvodi nas u novu osobnu dimenziju Tysonove potrage za istraživanjem čovjekova mjesta u kozmosu.
O autoru:
Neil deGrasse Tyson američki je znanstvenik, pisac i moderator nekolicine televizijskih emisija koje javnosti nastoje približiti saznanja o svemiru te popularizirati astrofiziku i znanost općenito. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završio je u njujorškim školama gdje je pohađao znamenitu Bronx High School of Science. Diplomu iz fizike stekao je na Harvardovu sveučilištu, a titulu doktora znanosti iz područja astrofizike na Sveučilištu Columbia. U razdoblju od 1991. do 1994., sudjelovao je kao znanstveni suradnik u postdoktorskim istraživanjima na Sveučilištu Princeton, a 1994. pridružio se radnom timu Haydenova planetarija gdje 1996. postaje ravnatelj. Autor je više popularno-znanstvenih knjiga od kojih je na hrvatskom jeziku u nakladi Znanja objavljena njegova svjetska uspješnica Astrofizika za ljude u žurbi.
Prijevod: Ruđer Jeny
Zamislite da dva liječnika u istome gradu daju različite dijagnoze identičnim pacijentima ili da dva suca u istoj sudnici daju izrazito različite presude osobama koje su počinile isti zločin. Pretpostavite da dvije različite osobe koje vode razgovore za posao donesu posve različite odluke o kandidatima. Sad zamislite da su različita mišljenja liječnika, sudaca i stručnjaka iz ljudskih resursa ovisila o tome je li jutro ili poslijepodne, ponedjeljak ili srijeda … To su primjeri buke: varijabilnost prosudbi koje bi trebale biti identične.
U ovoj knjizi Daniel Kahneman, Olivier Sibony i Cass R. Sunstein objašnjavaju štetne učinke koje buka ima u mnogim područjima života, uključujući medicinu, pravo, gospodarska predviđanja, forenziku, jamčevinu, zaštitu djece, strategiju i izbore kandidata za posao. Gdjegod ima prosudbi ima i buke. Pa ipak, u većini slučajeva i pojedinci i organizacije najčešće je nisu svjesni. Čak je i zanemaruju. Uz malu pomoć ljudi mogu smanjiti količine buke i pristranosti i donositi daleko bolje odluke.
O autorima priručnika Buka:
Daniel Kahneman je profesor emeritus na sveučilištu Princetonu te profesor psihologije i društvenih odnosa na Školi javnih poslova Woodrow Wilson za društvene i međunarodne odnose sveučilišta Princetona. Primio je Nobelovu nagradu za ekonomske znanosti 2002. godine za inovativan rad s Amosom Tverskim o donošenju odluka. Autor je knjige Misliti, brzo i sporo.
Olivier Sibony profesor je strategije na poslovnoj školi HEC u Parizu te suradnik na poslovnoj školi
Saïd Sveučilišta u Oxfordu. Autor je knjige You’re About to Make a Terrible Mistake! (Strašno ćete
pogriješiti! Kako pristranosti iskrivljuju donošenje odluka – i što možete učiniti protiv njih).
Cass R. Sunstein profesor je na sveučilištu Harvardu, na kojem je utemeljitelj i ravnatelj Programa bihevioralne ekonomije i javne politike. Autor je mnogih članaka i knjiga, uključujući i Poticaj: moguće je donositi bolje odluke o zdravlju, bogatstvu i sreći (s Richardom H. Thalerom).
Knjigu je s engleskoga jezika prevela Daša Berić.
Knjiga Prosvjetiteljstvo našeg doba donosi suvremen pogled na razum, znanost, humanizam i napredak.
Raspada li se svijet doista? Je li ideal napretka zastario?
U ovoj profinjenoj procjeni ljudske prirode u trećem tisućljeću, Steven Pinker, intelektualac i kognitivni znanstvenik, poziva nas da se odmaknemo od groznih naslova i proročanstava o propasti, koji izvlače ono najgore iz naših psiholoških predrasuda. Umjesto toga, Pinker u 75 zadivljujućih grafova pokazuje da su život, zdravlje, prosperitet, sigurnost, mir, znanje i sreća u porastu, ne samo na Zapadu, nego širom svijeta. Ovaj napredak nije dovela neka svemirska sila ili tajanstveni luk. On je dar prosvjetiteljstva − uvjerenja da znanje može poboljšati ljudski napredak.
Sada, s vremenskim odmakom, znamo da je prosvjetiteljstvo djelovalo. No danas ga je, više nego ikada, potrebno snažno braniti. Prosvjetiteljstvo pliva protiv struja ljudske prirode – plemenske pripadnosti, autoritarizma, demonizacije, čarobnih misli – koje su demagozi pretjerano voljni iskoristiti. Daleko od konsenzusa među intelektualcima, idealima prosvjetiteljstva ljutito se protive vjerski, politički i kulturni pesimisti koji inzistiraju na tome da je zapadna civilizacija u terminalnom padu. Rezultat je nagrizajući fatalizam te spremnost na uništenje dragocjenih institucija liberalne demokracije i globalne suradnje.
Pinker kreće od izvora cinizma i straha. Je li iracionalnost svojstvena ljudima? Trebamo li religiju koja ograničava moral? Je li nas suvremenost učinila usamljenima i sklonima samoubojstvu? Živimo li u „doba terora“? I hoće li se sve srušiti kroz apokalipsu nuklearnog rata, nestašicu resursa, klimatskih promjena i odbjeglu umjetnu inteligenciju?
Pinker se zalaže za razum, znanost i humanizam − ideale koji su nam potrebni da se suočimo s našim problemima i nastavimo s našim napretkom.
O AUTORU:
Steven Pinker profesor je psihologije na Sveučilištu Harvardu, na kojem provodi istraživanja spoznaje, jezika i društvenih veza. Njegove nagrađivane knjige su The Language Instinct, How the Mind Works, The Blank Slate, The Stuff of Thought, The Sense of Style i The Better Angels of Our Nature. Izabran je u Nacionalnu akademiju znanosti te je primio brojne nagrade za svoje učenje i istraživanja, a časopisi Time, Foreign Policy i drugi navode ga kao jednog od najutjecajnijih mislilaca na svijetu.
Homo Deus – kratka povijest sutrašnjice, knjiga Yuvala Noaha Hararija, proučava projekte, snove i noćne more koji će oblikovati dvadeset prvo stoljeće – od prevladavanja smrti do kreiranja umjetnog života – i nastoji odgovoriti na osnovna pitanja, među njima i ova:
Što je naš sljedeći korak?
Kako ćemo ovaj krhki svijet zaštititi od razornoga ljudskog djelovanja? To je iduća faza evolucije. To je Homo deus.
Što nas čeka u budućnosti?
Odgovor na to pitanje nije lako dati, ali znanstveni nam napredak kaže da bi to mogao biti idući korak u evoluciji čovjeka. Homo Deus.
O AUTORU:
Izraelski povjesničar Yuval Noah Harari rođen je 1976. godine. Doktorirao je na Oxfordskome sveučilištu i predaje svjetsku povijest na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. Isprva se bavio srednjovjekovnom poviješću, posebno razdobljem križarskih ratova. Na Hararija je snažno utjecala knjiga Jareda Diamona “Sva naša oružja: zarazne bolesti, čelik i puške” nakon čega se Harari sve više posvećuje makropovijesti, odnosno povijesti ljudskog roda od njegova nastanka do danas.
U središtu njegova znanstvenog interesa dalekosežna su i općenita povijesna pitanja: Kako biologija utječe na povijest? Ima li pravednosti u povijesnom razvoju? Jesu li ljudi tijekom povijesti postali sretniji?
Veliki biocentrični dizajn
Kako život stvara stvarnost
Veliki biocentrični dizajn djelo je koje kroz leće biocentrizma daje odgovore na uznemirujuća otkrića suvremene fizike. Robert Lanza i suautori (Matej Pavšič i Bob Berman) pomiruju kvantnu teoriju, relativnost i svijest te daju odgovore na pitanja o funkcioniranju svijeta i o tome tko smo mi. To su pitanja koja smo svi u nekom trenutku života postavili: Zašto smo ovdje? Koja je naša uloga u svemiru? Postoji li vrijeme? Postoji li smrt? Imamo li slobodnu volju? Je li stvarnost stvarna ili je sve samo u našim glavama? Čitajući ovu knjigu otkrit ćete potpuno zapanjujuće znanstvene dokaze da vrijeme, stvarnost i egzistencija uopće ne postoje bez promatrača. Iako znanstvena, knjiga je istovremeno zabavna te namijenjena općoj javnosti. Znanost – štoviše, ni život ni smrt – više nećete vidjeti istim očima.
Očaravajuća knjiga koja otkriva tajne oceana!
Danas pozanjemo otprilike 230 000 životinjskih i biljnih vrsta u svim morima svijeta, ali smatra se da bi ih moglo biti čak dva milijuna koje tek trebamo otkriti.
Morske su dubine mjesta koja su ljudi najslabije istražili. Ova zadivljujuća knjiga prikazuje stanovnike oceana kako ih dosad nikad nismo vidjeli. Listajući knjigu, čitatelji će imati dojam da prolaze kroz muzejske izložbe od kojih svaka prikazuje određene životinjske vrste i njihova staništa. Neke od ovih bića stare su koliko i sam život, druge neobičnih boja obitavaju među koraljima, treće mirno leže na pješčanom dnu, četvrte su sposobne mijenjati boje i oblike prividno nestajući. U ovoj ćete knjizi otkriti tajne mora, izbliza proučiti plavetnog kita, opasne meduze, veličanstvene raže, putovat ćete od od smrznutog Arktičkog oceana do koraljnog grebena punog čudesnih boja. Saznajte kako su ljudi povezani s morima i kako je njihova budućnost ključna za našu vlastitu. Istovremeno dok otkrivamo nove oblike života u morima svijeta, svakog dana neki od njih jednakom brzinom nestaju. Ljudsko djelovanje kao što su klimatske promjene i zagađenje utječe na život u morima, stoga je iznimno važno učiti o njemu i štititi ga kako bi i budući naraštaji mogli doživjeti ovu čudesnu ljepotu.
Ocean je najveće stanište na Zemlji i sadržava 99 % cjelokupnog životnog prostora koji je na raspolaganju životinjama i biljkama na našem planetu. Što dublje zaranjate, uvjeti su sve nemilosrdniji, a ova nas predivna knjiga vodi kroz povijest nastanka našeg planeta do najvećih dubina i bića koja tamo obitavaju. Knjiga je podijeljena u galerije koje prikazuju: planktone, žarnjake, mekušce i bodljikaše, člankonošce, ribe, sisavce, ptice, gmazove te jedan ocean – galerija u kojoj se detaljnije prikazuje stanište otvoreni ocean te ljudski utjecaj.
Razumljiv tekst koji na jednostavan način objašnjava povezanost bića u morima i oceanima i savršene i detaljne ilustracije koje dočaravaju muzejske izloške oduševit će djecu i odrasle.
SVEZNADAR na jednome mjestu i na zabavan način otkriva sve što trebate znati iz povijesti, filozofije, književnosti, likovne i glazbene umjetnosti, mitologije i prirodnih znanosti.
Mladi ništa manje od odraslih imaju snažnu potrebu razumjeti temelje civilizacije u kojoj žive i upoznati se s raznolikošću kulturnih poticaja koji su je oblikovali. No kako ne posustati u znatiželji kada nas školski programi zatrpaju hrpom dosadnih činjenica, suhoparnom faktografijom, k tome još često uobličenom u beživotnu školničku frazu? Kako otkriti da je usvajanje novih znanja i širenje vlastitog intelektualnog horizonta najuzbudljivija i najčudesnija pustolovina u koju se mladi čovjek može upustiti? Upravo zato postoje izdanja poput knjige Sveznadar!
Oslobođen kompliciranoga znanstvenog žargona, a ipak precizan i pouzdan, Sveznadar nas vodi (imajući na umu i zahtjeve školskih programa) kroz sva područja ljudskog znanja, uvijek nastojeći učiniti zornom povijesno-civilizacijsku uvjetovanost svega što je čovjek dosad spoznao.
Pripremajući ovu knjigu, njeni priređivači slijedili su samo jedno vrhunsko načelo: učenje mora biti radost i istinsko bogaćenje života!
Knjiga Bolji anđeli naše prirode nastavlja Pinkerovo istraživanje ljudske prirode, stapajući psihologiju i povijest kako bi pružila izuzetnu sliku naše postupne pobjede nad nasiljem.
Neprekidne vijesti o ratu, kriminalu i terorizmu odaju dojam da svijet postaje sve krvaviji. No u ovom napetom djelu najprodavaniji autor novina The New York Times Steven Pinker pokazuje da se nasilje tijekom dugačkih povijesnih razdoblja zapravo smanjilo. Kako se to dogodilo? Pinker ispituje unutarnje demone koji pobuđuju nasilje u nama te bolje anđele koji nas odvlače od nasilja. Također pokazuje kako su promjene u poimanju i običajima omogućile boljim anđelima da prevladaju.
Usput, Pinker razbija brojne mitove o nasilju i prikazuje novu obranu suvremenog doba i prosvjetiteljstva.
Jedna od najvažnijih knjiga koju sam čitao – ne samo ove godine, nego ikada.– BILL GATES
Majstorski pothvat.– THE WALL STREET JOURNAL
Neočekivano dobra knjiga.– NICHOLAS D. KRISTOF, THE NEW YORK TIMES
Suptilni komad prirodne filozofije koji se suprotstavlja velikim misliocima prosvjetiteljstva… On i piše poput anđela.– THE ECONOMIST
O autoru knjige Bolji anđeli naše prirode:
STEVEN PINKER, rođen 1954. godine u Montréalu u Kanadi, profesor je psihologije na Sveučilištu Harvardu, na kojem provodi istraživanja spoznaje, jezika i društvenih veza. Njegove nagrađivane knjige su The Language Instinct, How the Mind Works, The Blank Slate, The Stuff of Thought i The Sense of Style. Godine 2019. objavili smo hrvatsko izdanje njegove uspješnice Prosvjetiteljstvo našeg doba. Izabran je u Nacionalnu akademiju znanosti te je primio brojne nagrade za svoja učenja i istraživanja, a časopisi Time, Foreign Policy i drugi navode ga kao jednog od najutjecajnijih mislilaca na svijetu.
Prijevod: Alica Bjeli Duduković
Uspješnicu Prosvjetiteljstvo našeg doba potražite ovdje.
RAČUNATI KAO SVJETSKI PRVAK pomoći će vam da usavršite svoje vještine računanja i matematike.
Znati računati važno je i korisno za svakog od nas, i u privatnom i u poslovnom životu. Ako dobro vladate brojevima, znatno ćete lakše raspolagati svojim primanjima i pametnije raspoređivati svoj kućni proračun. Također, znate li dobro s brojevima, nitko vas neće moći lako prevariti. To vam, naravno, daje veću sigurnost i samopouzdanje u svakodnevnom životu.
O AUTORU:
Autor knjige Računati kao svjetski prvak, višestruki svjetski prvak u računanju napamet, u deset poglavlja (u sklopu kojih su obrađene sve matematičke operacije) otkriva trikove kako olakšati računanje i primijeniti ga u svakodnevnom životu.
Trilema otvorene ekonomije – Europski semestar, platna bilanca, tečaj i ekonomski rast Hrvatske
Ako se želi sažeto prikazati osnovne poruke ove znanstvene monografije, koje proizlaze iz višegodišnjih istraživanja dvojice autora, onda se to svakako nalazi u zalaganju autora za specifičnu primjenu tzv. „trileme za male otvorene ekonomije“, koja se svodi na „dilemu otvorene ekonomije“, tako da se zalažu za provedbu principa dominacije monetarnog suvereniteta uz fleksibilniju politiku deviznog tečaja i vrlo opreznu regulaciju tokova kapitala sa inozemstvom.
U osnovi, u ovoj knjizi predlaže se kompromis između strukturnih reformi i fleksibilnosti tečajnog režima. Hrvatska mora iskoristiti svoj monetarni suverenitet u ostvarivanju strateških razvojnih ciljeva (puna zaposlenost i dinamičan ekonomski rast, na razini potencijalne stope ekonomskog rasta). Samo se tako mogu zaustaviti negativni trendovi: niska razina zaposlenosti, odlazak mladih u inozemstvo, depopulacija, deindustrijalizacija i niske stope rasta (sekularna stagnacija).
Zbog takvih strateških ciljeva razvoja treba ispraviti prevelike makroekonomske neravnoteže Hrvatske, posebice vanjske neravnoteža, koje su pod nadzorom Europske komisije u sklopu Europskog semestra (Procedure za ispravljanje prevelikih makroekonomskih neravnoteža).
Ulazak Hrvatske u ERM2 i monetarnu uniju, prema mišljenju autora, nije moguć u kratkom roku, to predstavlja tek dugoročni cilj, dok je u prijelaznom razdoblju od desetak godina nužna reforma financijskog sektora (tzv. de-financijalizacija i jačanje realne ekonomije) i kompleksna reforma strukture hrvatske ekonomije, koje bi Hrvatsku usmjerile na putanju dinamičnog rasta ekonomije u srednjem i dugom roku.
Sve to zahtijeva prelazak Hrvatske na novi ekonomski model, na merkantilistički model rasta zasnovan na jačanju realne ekonomije i izvoza (što zahtijeva znatno aktivniju ulogu ekonomske i monetarne politike), uz napuštanje neoliberalnog modela razvoja zasnovanog na domaćoj potrošnji, koja se financirala na osnovi zaduživanja privatnog i javnog sektora ekonomije, te nesmetane financijalizacije uslijed deregulacije financijske industrije.
JEZIČNA REPUBLIKA - Hrvatski jezik, Zagreb, Split i popularna glazba
Sociolingvist Ivo Žanić otvara niz važnih pitanja sadašnjosti i budućnosti hrvatskog jezika u širokoj vizuri koja zahvaća i migracije prema Zagrebu i obalnim gradovima, socijalnu psihologiju, odnose ruralno/urbano, centar/periferija, sjever/jug… U jezične prakse koje su na način jedinstven u Europi suoblikovale hrvatski jezični krajolik prvi su put uvršteni zabavnoglazbeni festivali ‒ Split, Zagreb, Krapina, MIK, a među dijalekte ne samo oni iz udžbenika i s recitala, nego i oni uz koji se pjeva, pleše i skače na koncertima Gustafa, Đavola, Šo!Mazgoona i Zadruge. Jezične igre u pjesmama Azre, Hladnog piva i Zabranjenog pušenja vide se kao kulturološka cjelina s renesansnim poslanicama i satirama iz 18. i 19. st. U kategoriji jezičnog iskustva autor ravnopravno analizira što su rekli profesionalni jezikoslovci, a što Relja Bašić, Vice Vukov, Šajeta, Oliver Dragojević, Vladimir Bakarić, Franjo Tuđman i Saša Antić iz TBF-a, što su nas poučile škole, a što Naše malo misto, zagrebački sleng u Poletu i anglizmi u blogovima međimurskih adolescenata, naposljetku kako to da su Zagrepčanima i Dalmatincima njihovi govori prestižniji od standardnog hrvatskog… Sve to istraženo je i protumačeno na moderan i inovativan način, ležerno i duhovito napisano.
Ivo Žanić je među prvima u nas shvatio da u trajnoj dinamici jezika javne sfere snažno sudjeluje i popularna kultura, posebno zabavnoglazbeni festivali u svojem zlatnom dobu, te rock i iz njega izvedeni žanrovi. Njegov je čvrst stav da je nemoguće istraživati cjelinu jezika i dinamiku prestiža i jezičnih stereotipija ako se u obzir ne uzmu i žanrovi popularne kulture. – prof. dr. sc. Anita Peti-Stantić
Ivo Žanić (Split, 1954) redoviti je profesor kolegija iz sociolingvistike i medijskog jezika na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, autor niza knjiga, rasprava i eseja iz tih i srodnih antropološko-kulturoloških disciplina. Kako je prethodno desetak godina radio u novinstvu, pa dvije u izdavaštvu, te desetak kao slobodni pisac, istraživač i urednik, to nema posla vezana uz govorenu, pisanu, tiskanu, odsad i uglazbljenu riječ koji u nekoj funkciji i u nekom žanru nije obavljao.
Autor u ovoj zabavnoj znanstveno-popularnoj knjizi daje pedeset mogućih odgovora na poznato pitanje nastalo 1950. godine u nacionalnom laboratoriju u Los Alamosu razgovorom četvorice znanstvenika. Jedan od njih, Fermi, ga je formulirao i otada je poznato kao Fermijev paradoks: vjerojatnost da postoje druge vanzemaljske civilizacije i nedostatak materijalnih dokaza. Odgovori su svrstani u tri cjeline: „tu su među nama“, a dokaz je da su sagradili Stonehenge i kipove na Uskršnjim otocima; „postoje ali se još nisu javili“ i „oni ne postoje“.
Tvorac nevjerojatno popularnog podcasta „Hardcore History“ u ovoj nam jedinstvenoj knjizi donosi pogled na apokaliptične trenutke iz povijesti kako bi nam pomogao razmišljati o izazovima budućnosti.
Rađaju li teška vremena žilavije ljude? Može li se ljudska vrsta nositi sa snagom svojega oružja, a da se ne uništi? Hoće li tehnologija ikada doći do svojega vrhunca, ili će nazadovati? Nitko ne zna odgovore na ta pitanja, no nitko ih ne postavlja na tako zanimljiv način kao što to čini Dan Carlin.
Dan Carlin u ovoj knjizi razmatra pitanja i povijesne događaje koji nas tjeraju da se zamislimo oko mogućnosti koja nam zvuči gotovo nevjerojatno: da ćemo možda doživjeti sudbinu svih prethodnih era. Hoće li se naš svijet ikada pretvoriti u ruševinu koju će iskapati arheolozi u budućnosti? Pitanja su duboko filozofska, no istodobno nas podsjećaju na nešto iz Zone sumraka.
Carlin povezuje svoju poznatu vještinu pripovijedanja s poviješću i njezinim neobičnostima te tako na fascinantan način spaja prošlost i budućnost. Istodobno, pitanja koja nam postavlja uključuju najvažniji problem koji možemo zamisliti – preživljavanje ljudske vrste. Od propasti Brončanoga doba do izazova nuklearnoga razdoblja, to pitanje visi nad ljudskom vrstom poput Damoklova mača.
Inspirirana podcastom, knjiga Kraj je uvijek blizu natjerat će vas da dobro razmislite o prošlosti i o samima sebi. U ovoj zbirci Carlin se bavi potpuno novim pričama koje će očarati čitatelje. Izuzetno svojstvena i prepuna znanja, neuobičajena i duboka, ova se knjiga bavi pitanjima koja rijetko postavljamo, no zbog njih povijest postaje nevjerojatno relevantna za našu turbulentnu sadašnjost.
O AUTORU:
„Dan Carlin vrhunaravni je pripovjedač koji pomoću živopisnih detalja i intuitivne empatije zamišlja kako bi bilo preživjeti kraj svijeta… Carlinov pristupačan stil poziva nas da razmišljamo o usponu i padu civilizacija i upitamo se u kojem smjeru idemo. Kraj svijeta nije samo katastrofa koja nas čeka na kraju puta; to je duh koji opsjeda mjesta na kojima smo već bili.“ Mike Duncan, autor bestselera New York Timesa „The Storm Before the Storm“
„Ovo je savršeni misaoni eksperiment za sve one koji vjeruju da je svijet osuđen na propast, ako ni zbog čega, a onda da ih podsjeti na jednu ključnu činjenicu: oduvijek se činilo da je svijet osuđen na propast… neobično je opisati knjigu o barbarima, epidemijama gripe i moralnosti nuklearnoga rata kao „zabavnu“, no to je najbolja riječ koju mogu upotrijebiti za Kraj je uvijek blizu. Ovo je apokaliptična diskoteka.“ Chuck Klosterman, autor knjige „But What If We’re Wrong?“
„Carlin je savršen primjer osobe koja je u stanju promišljeno i sebi svojstveno raspravljati o mnogobrojnim problemima.“ Los Angeles Times
„Obožavatelji njegova podcasta svaku novu epizodu doživljavaju poput finala američkog nogometa… Dan Carlin, bivši radijski voditelj, s mnogo strasti i vještine donosi povijesne priče prepune napetosti i intenziteta.“ AV Club
„Carlinove se priče usredotočuju na najnasilnije i najdramatičnije trenutke u ljudskoj povijesti. Te priče sigurno nikada niste čuli u srednjoj školi.“ Time
„Operacija Barbarossa, njemački napad na Moskvu, Bitka za Staljingrad – kroz sve nas te strašne priče Carlin vodi poput kakva živopisna, znatiželjnog vodiča.“ Slate
IZ AUTOROVA PREDGOVORA KNJIZI:
“Razmišljate li katkad o tome da će se moderna civilizacija urušiti i da će se naši gradovi pretvoriti u ruševine?
Ta pomisao zvuči poput kakve prečesto korištene teme iz znanstvene fantastike. Arheolozi budućnosti pažljivo će kopati po hrđavim kosturima nebodera, podzemnih željeznica ili kanalizacija u New Yorku, Londonu ili Tokiju; izvlačit će naše mrtve iz njihovih grobova, proučavat će ih onako kako mi danas proučavamo drevne egipatske mumije; pokušavat će dešifrirati naš jezik i naše pismo i shvatiti tko smo bili. Možda je teško zamisliti da se naše grobnice, građevine i pokojnici tretiraju onako kako mi danas tretiramo drevne arheološke nalaze, ali gotovo je sigurno da si to nije mogla zamisliti ni mumija koju smo upravo iskopali.
Naravno, nema pravog odgovora na ovakvo pitanje. Mnoga pitanja kojima ćemo se baviti u ovoj knjizi također neće imati odgovora. Možda su baš zato toliko zanimljiva.
Ekstrapolacija dokaza iz prošlosti na događaje iz budućnosti lako prelazi u čisto nagađanje. Čim zamislimo da se prošli događaji mogu ponoviti u budućnosti znači da se već bavimo znanstvenom fantastikom. Tanka je linija između činjenične povijesti i nedokazive, spekulativne fantastike. Trenutak u kojemu živimo točka je u kojoj se te dvije stvari – čvrsta kronologija zabilježenih imena i datuma te nagađanja i alternativne stvarnosti mogućih budućnosti – susreću. Zamišljanje da svijet dvadeset i prvog stoljeća pogađa smrtonosna epidemija nalik na pandemije koje su se događale u prošlosti pripada svijetu fantazije, a istodobno je takav događaj uistinu moguć i mnogo se puta dogodio. Gdje je poveznica između činjenične povijesti i spekulativne budućnosti?
Rečeno mi je da bi sve konvencionalne knjige trebale odgovarati na pitanja, ili barem imati čvrstu jezgru argumenata. Ako je tome tako, ovo neće biti konvencionalna knjiga. Ovdje je riječ o zbirci labavo povezanih vinjeta. Ništa ne pokušavam dokazati, što je u skladu i sa našim pristupom podcastu. Povijesti pristupam kao nestručnjak, što je ono što ja i jesam. Povjesničari, politolozi, geografi, fizičari, sociolozi, filozofi, spisatelji i općenito intelektualci stoljećima su razmatrali pitanja kojima se bavimo u ovoj knjizi, a svaki im je pristupio pomoću vlastitih metoda i promatrao ih kroz prizmu vlastitoga doba, stručnosti i kulture.”
Saga o Zvjezdanim stazama prošla je dug put od kultne TV-serije šezdesetih do današnjeg statusa najvećeg izmišljenog svijeta suvremene popularne kulture. Neumoran i nemiran duh istraživanja koji goni brod Enterprise da bodro kroči kamo još nitko nije pošao oduvijek je svojstven i filozofskom nagnuću.
Poput nas, njegovi likovi trude se pronaći smisao smrti razaranja i kaosa. Te prijetnje katkad dolaze i iznutra, jer Zvjezdane staze pružaju mnogim svojim likovima dramatičnu mogućnost da se suoće sa svojom mračnom stranom. Usprkos tim prijetnjama, časnici Zvjezdane flote smatraju svoje zadatke neće najbolje obaviti primjenom nasilja i uvjeravanja nego snagom svojih ideala.
Ta crta zajednička je njima i velikim filozofima, koji se još od Sokratova doba uglavnom slažu da je bolje trpjeti "udarce i strijele nesretne kobi" nego činiti zlo ili živjeti u laži.
Poput filozofije, i Zvjezdane staze nas potiču da se oslanjamo na svoje ideale i propitujemo ih kad situacija postane teška. Da bi pronašao snagu potrebnu da bude vođa, Picard proučava poeziju i povijest, dok se Janeway prisjeća pouka iz svoje znanstveničke prošlosti, a Archer oponaša vrline svojih junaka: Zeframa Cochranea i svoga oca. Poput njemačkih filozofa Arthura Schopenhauera i Friedricha Nietzschea, Spock nalazi prosvjetljenje u umjetnosti - u njegovu slučaju, u Marcu Chagallu. Julian Bashir i Tom Paris prihvaćaju utjecaje pop-kulture dvadesetog stoljeća. Data pak sve do svojeg plemenitog žrtvovanja pokušava razumjeti što znači biti čovjek i razvija svoje sposobnosti - i to u gotovo svakoj epizodi na nov način.
