Pretraga
Prikaz 25–48 od 73 rezultataSorted by latest
OSMANLIJE POSLJEDNJA IMPERIJA
Ilber Ortayli
Connectum
U knjizi se govori o Osmanlijama, posljednjoj u nizu klasičnih imperija koje su oblikovale civilizaciju i politički zemljopis. Govorimo o političkim događajima institucijama, ličnostima i odnosima Osmanlija s drugim državama. Pri tome se dotičemo tema i detalja koji se ne nalaze u džbenicima i školskim programima.
OSMANLIJE NA TRI KONTINENTA
Ilber Ortayli
Connectum
Sadržaj:
Knjiga Osmanlije na tri kontinenta treća je knjiga u serijalu Drukčije razumijevanje Osmanlija.
Ova serija je projekt sakupljanja u knjige mnogobrojnih govora Ilber Ortaylija, koji se temelje na temi tumačenja Osmanlija, a koje je održavao na raznovrsnim konferencijama.
Prve dvije knjige serijala, Drukčije razumijevanje Osmanlija i Osmanlije poslednja imperija čitaoci su prihvatili sa velikim interesovanjem. Stoga s ejavila potreba da se trećom knjigom obuhvati način vladavine, društveni sstem, diplomatski odnosi i slični faktori koji su Osmanskom carstvu osigurali dominaciju na tri kontinenta oko šest stotina godina.
O TURSKOM JEZIKU U BOSNI
kerima Filan
Connectum
Kao stručnjak za turski jezik kojim se u svome dosadašnjem radu bavila kroz naučno istraživačku, nastavnu i stručnu praksu, Kerima Filan je izvrsno upućena da izlaže o turskom jeziku u Bosni.
Toj temi je autorica pristupila razmatranjem različitih oblika upotrebe turskog jezika u Bosni osmanskog doba. U djelima bosanskih autora iz različitih stoljeća (Šugli, 17.st., Bašeskija, 18st., Ljubušak, 19st.), Autorica iščitava slojeve turskog jezika, od fonologije (i grafije), preko gramatike do semantike i stilistike.
Uz to ona nastoji proniknuti u način gledanja ljudi tog vremena i kontekstualizirati tekst koji analizira.
Svoje izlaganje završava u sadašnjosti - analizom turcizama u bosanskom jeziku. (Selimović, 20. st.), promatrajući ih kao pokazatelje kulturnih mijena. Ova tematska raznolikost provedena kroz vrijeme ima jasan zajednički nazivnik: upotreba turskog jezika u Bosni.
Prof.dr. Lejla Nakaš
NAŠA HISTORIJA I MI
Ilber Ortayli
Connectum
Ovo je jedna od onih knjiga koje su nastale kao rezultat predavanja koja sam održao u raznoraznim prigodama. Ta predavanja sam revidirao i pretočio u knjige.
Nadam se da će ova knjiga, koja pokriva raznolike teme, od osmanskog klasičnog razdoblja i modernizacijskog procesa do križarskih ratova i katoličko-pravoslavnog raskola, harem malo odgkrinuti vrata daljnjoj iscrpnijoj analizi.
Ilber Ortayli
MOJ PUT U DIPLOMATIJU
Ibrahim Efendić
Connectum
Ova knjiga nije pisana u rukavicama, suhim diplomatskim rječnikom, da više sakrije, no što kaže. Ibrahim Efendić je, naprotiv, izrekao mnoštvo kritičkih opaski na račun bh. diplomatije i ljudi koji su je vodili. Efendić ne govori paušalno: on svoje ocjene podupire primjerima i obrazloženjima, često brutalnim, želeći da pokaže koliko je naša diplomatija, uz svijetleizuzetke (koje i poimenično navodi), pala na velikom ispitu u najvažnijim vremenima moderhe bh. povijesti.
KULTURA SUŽIVOTA
Ekmeleddin Ihsanoglu
Connectum
U svjetlu iskustava i fenomena koji su dominirali političkom i međunarodnom scenom u proteklom stoljeću, kao što su kolonijalizam, dva svjetska rata, ideološka polarizacija i Hladni rat, kao i sadašnja opasnost od međunarodnog i državnog terorizma, pitanje miroljubive koegzistencije postalo je važnije i zapravo neizbježno. K tome, neki pozitivni faktori kao što su veći i bliži kontakt među ljudima i ekonomska međuzavisnost također su doprinijeli potrebi razvoja zajedničke kulture pravedne i miroljubive koegzistencije. Tu je razlog što su proučavanja različitih religija, civilizacija i kultura odnedavno zadobila važnost i privukla veliko zanimanje. To što se misli pod koegzistencijom jeste, zasigurno, koegzistencija kultura; naime, kultura koja će promovirati miroljubivu koegzistenciju može se izgraditi samo posredstvom dubokog i ispravnog poznavanja različitih kultura, s obzirom na pristup i pogled jednih kultura prema drugim kulturama, odnosno njihovom odnošenju spram pluralizma...
GAZI HUSREV-BEG
Hazim Akmadžić
Connectum
Sadržaj:
HUVAL-LAHUL-LEZI LA ILAHE ILLA HU Allah je onaj osim kojeg drugog boga nejma. Ne velim da je misao moja! Objava je koju u srcu nosim; s njom lijezem i ustajem, disem i zborim, sutim, bijes sputavajuci prije nego krivicu za krivnju oprost iki kaznu odredim; oprost cesce, jer ljudi grije previde zavodjeni castohlepljem i pohlepom zemaljskom, pa je bolje, velim, insana skrenuti s krivog puta i upraviti onim na koji nas Poslanik i Boziji vjerovjesnik upucuje. Sin sam Fehrat-begov i carske sceri Seldzukije; unuk sultana Bajazida, sto me na koljenu cupkao, tako da ga iz dalja djecastva, kao onoga koji upravlja carstvom najmocnijem od svih, niti sam zapamtio, niti pamtim, ako ne izuzmem noci i dane ceznje, iscekujuci njegov povratak iz neke od vojni, kamo je odlazio okruzen vezirima i vojskovodjama, sto mu se uklanjahu s puta ili ponizno prilazahu klanjajuci mu se, ljubeci skute i ruku na kojoj ne bijase nikakva ukrasa, izuzev malehna prstena od srebra sa jednim dijamantom koji mu je darovala njegova mater, a moja nena, i mater moje matere Seldzuke, koja je istim takim prstenom, darivana, i onog sto, muhurom njegovim bijase.
Pripovjedalo se da je sedam najucevnijih sejhova, sedam noci zaredom dove ucilo da od svakog zla stite one koji te prstenove budu nosili, ali u njihova srca dobrotu usade.
U noci kad ce moja mati preseliti, svojim drhtavim rukama na kojim sam upamtio, bijelu, haman providnu kozu, natakla je svoj prsten na moj mali prst, zaklevsi me mlijekom koijm me zadojila da dobro cinim i klonim se zla, jer je to put koji mi je zapisan. Jutro je docekala ukocena, iako nas je sviju poslala na pocinak, umirujuci nas, a Hatemi, njezinoj sluzavki i mojoj dadilji, uz koju sam prve korake ucinio, naredila da joj rano ujutro pripremi slatke gurabije i udrobi u mlaku vareniku. Danas sam siguran da ona nije imala nakanu jesti nego nas skloniti da ne gledamo kad joj melek Azrail dusu bude ka nebesima uznosio.
Star sam tacno onoliko danan mjeseci, godina i vijekova, koliko mi trideset mudzevvida, svakoga dana poslie podne-namaza prouce, trideset dzuzova Kurana i ja, tada okruzen melecima, niti stojim, niti sjedim, niti lezim. Ne mogu kazati ni da lebdim ni da ne lebdim; a svakome od mudzevvida imena znadem, trenutke radjanja i umiranja, sve radosti i patnje; po njima vrijeme racunam dok dusu moju krijepe molitvama i ozivljuju skupa s melecima.
Obmanjuju oni koji svoj zivot kazuju.Njihovi zivoti treba da kazuju o njima, pa onaj koji bude cuo ono sto moj zivot kazuje neka znade da je sve to iz Knjige, sto je ispisana davno, prije mog rodjenja, a o kojoj je moja mater govorila u casu dok je iscekivala meleka Azraila I svoj prsten na moj mali prst naticala. Rahmet joj predajem, kao sto rahmet predajem Muhammedu a.s., njegovoj porodici i ashabima njegovim. Moja je knjiga otvorena za sve i nejma toga koji ova slova nece umjeti iscitavati, ni jezika na kojem se nece razumjeti. Samo je treba citati cista srca i u dobroj nakani.
21 LEKCIJA ZA 21.STOLJEĆE
Yuval Noah Harari
Fokus komunikacije
U Sapiensu je istraživao našu povijest. U Homo deusu, gledao u budućnost. Sada se jedan od najinovativnijih misilaca okreće sadašnjosti i u knjizi “21 lekcija za 21. stoljeće”definira goruća pitanja današnjice.
Kako računala i roboti mijenjaju bit ljudskog bića? Kako se nosimo s epidemijom lažnih vijesti?
Jesu li nacije i religije i dalje bitne? Čemu bismo trebali podučiti djecu?
O autoru knjige 21 lekcija za 21 stoljeće:
Izraelski povjesničar, rođen 1976. godine, koji se isprva bavio srednjovjekovnom poviješću, posebno razdobljem križarskih ratova. Na njega je snažno utjecala knjiga Jareda Diamona »Sva naša oružja: zarazne bolesti, čelik i puške« nakon čega se Harari sve više posvećuje makropovijesti, odnosno povijesti ljudskog roda od njegova nastanka do danas.
Prevela: Aida Alagić
Ostale naslove iz kategorije publicistika potražite ovdje.
HOMO DEUS
Yuval Noah Harari
Fokus komunikacije
Homo Deus – kratka povijest sutrašnjice, knjiga Yuvala Noaha Hararija, proučava projekte, snove i noćne more koji će oblikovati dvadeset prvo stoljeće – od prevladavanja smrti do kreiranja umjetnog života – i nastoji odgovoriti na osnovna pitanja, među njima i ova:
Što je naš sljedeći korak?
Kako ćemo ovaj krhki svijet zaštititi od razornoga ljudskog djelovanja? To je iduća faza evolucije. To je Homo deus.
Što nas čeka u budućnosti?
Odgovor na to pitanje nije lako dati, ali znanstveni nam napredak kaže da bi to mogao biti idući korak u evoluciji čovjeka. Homo Deus.
O AUTORU:
Izraelski povjesničar Yuval Noah Harari rođen je 1976. godine. Doktorirao je na Oxfordskome sveučilištu i predaje svjetsku povijest na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. Isprva se bavio srednjovjekovnom poviješću, posebno razdobljem križarskih ratova. Na Hararija je snažno utjecala knjiga Jareda Diamona “Sva naša oružja: zarazne bolesti, čelik i puške” nakon čega se Harari sve više posvećuje makropovijesti, odnosno povijesti ljudskog roda od njegova nastanka do danas.
U središtu njegova znanstvenog interesa dalekosežna su i općenita povijesna pitanja: Kako biologija utječe na povijest? Ima li pravednosti u povijesnom razvoju? Jesu li ljudi tijekom povijesti postali sretniji?
-33%
Enciklopedija i atlasi znanja, Enciklopedije i zbornici Bosne i Hercegovine, Kapitalna izdanja, Posebna ponuda, Povijest, Stručna literatura
VELIKA ZBIRKA STARIH BOSANSKIH POVELJA I PISAMA + SVEČANA POVELJA KRALJA TVRTKA I
CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE - VELIKA ZBIRKA STAROBOSANSKIH POVELJA
Nećemo pogriješiti ako kažemo da je ova velika zbirka starih bosanskih povelja i pisama kruna najsveobuhvatnije trilogije o staroj Bosni. Prevod na moderni bosanski jezik i transkripcija preko 350 najreprezentativnijih i najzanimljivijih srednjovjekovnih bosanskih povelja i pisama sa historijskom kontekstom predstavlja najzahtjevniji izdavački poduhvat ove vrste u BOSNI I HERCEGOVINI IKADA!
Diplomatički zbornik bosanske države u srednjem vijeku ovim postaje dostupan najširim slojevima stanovništva i otvara mogućnost da se bogatstvo života u srednjovjekovnoj Bosni doživi iz prve ruke – iz pera sudionika tog vremena.
Na pitanje šta je i koliko je važna bila zemlja Bosna u srednjem vijeku – dokumentirani odgovori sadržani su u knjizi CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE kao riznici istine o staroj bosanskoj državi.
Značaj ove prevažne knjige prevazilazi izdavačke domete. Radi se o knjizi koja popunjava prazninu prisutnu u kulturi sjećanja naših ljudi više od 150 godina. Ovakva knjiga nikada ranije nije objavljena niti postoji išta slično. Rijetke su zemlje sa dubokom političkom i kulturnom historijom koje se mogu pohvaliti Codex diplomaticusom.
Riječ urednika...
Velika zbirka starih bosanskih povelja i pisama je djelo koje će biti od višestruke i dugogodišnje koristi širokim slojevima čitalaca. Stručnjaci različitih profila koji se bave srednjovjekovnim periodom u njemu će prepoznati izuzetno korisnu zbirku izvora. Nadalje, poslužiće i kao vježbanka za usavršavanje paleografskih i prevoditeljskih sposobnosti. Običnim zaljubljenicima u srednjovjekovlje ona će ponuditi put u jedan potpuno drugačiji svijet. Svijet u kojem su vladale drugačije norme ponašanja i izmijenjen pogled na svijet u odnosu na moderno vrijeme. Što je možda i najvažnije, ovako ponuđeni izvori omogućit će svojim čitaocima (onima koji to budu željeli i budu sposobni da shvate) kako nije srednji vijek bio niti romantičarsko ružičasto, niti katastrofalno crno doba. Bosanska država imala je za to doba sve atribute karakteristične i za druge političke tvorevine – države. Ovi izvori su najdirektniji napad na različite mitove koji se danas, nažalost, množe oko bosanskog srednjovjekovlja. Dobronamjerni čitalac će preko njih moći uhvatiti pravu nit onog što je Bosansko kraljevstvo uistinu i bilo.
UTEMELJITELJI HRVATSKE – A PROJEKT
Grupa autora
Mozaik knjiga
Knjiga „Utemeljitelji Hrvatske – A projekt“ predstavlja upravo one ljude iz hrvatske prošlosti koji su bili predvodnici promjena, začetnici u reformama, osnivači kulturno-povijesnih i znanstvenih ustanova, utemeljitelji raznih znanstvenih disciplina. Ljude koji su bili prvi u nečemu; koji su, primjerice, skladali prvu hrvatsku operu, izrekli prvi govor na hrvatskom jeziku u Saboru, napisali prvi roman i gramatiku, nacrtali prvu cjelovitu kartu hrvatskih zemalja … Bilo je mnogo onih koji su uživali daleko veći ugled i slavu, čija su djela bila čitanija, čije su političke zasluge bile veće, čiji su glazbeni stavci bili izvođeniji, no samo su ovi ljudi bili pokretači društvenih, političkih i kulturnih promjena.
U knjizi je ukupno 27 biografija, u kojima je predstavljeno 29 znamenitih osoba, jer smo u biografijama objedinili dvojicu tvoraca hrvatske himne i dvojicu utemeljitelja hrvatske arheologije. Sve tekstove u ovom svečanom izdanju napisalo je dvanaest stručnjaka s vodećih hrvatskih ustanova, poput Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, Hrvatskog instituta za povijest i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Izuzetnoj privlačnosti knjige, uz stručne tekstove koji su pisani jezikom razumljivim širem krugu čitatelja, pridonosi bogata slikovna građa, prikupljena u najeminentnijim muzejskim i arhivskim ustanovama u nas.
O autorima:
SUZANA COHA profesorica je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem predaje kolegije iz hrvatske i svjetske književnosti te književne i medijske kulture. Bila je suradnica na izdanjima Bibliografija hrvatskih književnih časopisa 19. stoljeća. 1-4 (2006.) te na bibliografijama časopisa Savremenik (1906. – 1941.) (2010.) i Hrvatska revija (1928. – 1945.) (2012.) (ur. V. Brešić). Uredila je zbornik radova Književnost: motori i hambari. Zbornik u čast Vinku Brešiću (2022., s M. Protrka Štimec). Autorica je knjiga Medij, kultura, nacija. Poetika i politika Gajeve Danice (2015.) i Ljudevit Gaj – karizmatični i kontroverzni predvodnik hrvatskoga narodnog preporoda (2022.).
STIPICA GRGIĆ znanstveni je suradnik na Odjelu za modernu povijest Hrvatskog instituta za povijest. Doktorirao je 2014. godine na Sveučilištu u Zagrebu, nakon čega je niz godina predavao u zemlji (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko katoličko sveučilište) te inozemstvu (Filozofski fakultet Sveučilišta u Hradec Královama, Češka). Sudjelovao je na mnogim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te objavio mnoštvo znanstvenih radova, od kojih se izdvaja recentna knjiga Maček nam je vođa! Općinski izbori u Banovini Hrvatskoj (u suautorstvu s Tomislavom Kardumom; Zagreb: Srednja Europa, 2023.). Područja njegova interesa vežu se uz političku, upravnu, društvenu i svakodnevnu povijest, posebice povijest sporta, od kraja 19. do sredine 20. stoljeća.
JOSIP JOVIĆ novinar je i publicist. Rođen je u Imotskom, u kojem je završio gimnaziju, a Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Pisao je u više dnevnih i tjednih novina (Nedjeljna Dalmacija, Slobodna Dalmacija, Vjesnik, Danas, Novi list, Vijenac, Panorama, 7dnevno, Hrvatski tjednik). Bio je glavni urednik Imotske krajine, Slobodne Dalmacije i Panorame. Dvostruki je dobitnik godišnje nagrade Hrvatskoga novinarskog društva Zlatno pero te Nagrade za životno djelo Splitsko-dalmatinske županije. Objavio je deset knjiga iz područja političke i povijesne publicistike.
JOSIP JUKIĆ stekao je titulu profesora povijesti i geografije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2003. godine. Učiteljski zanat ispekao je u osnovnim školama “Beletinec” u istoimenom naselju i “Vladimir Nazor” u Svetom Iliji u okolici Varaždina. Od 2006. godine radi u VII. gimnaziji u Zagrebu kao nastavnik geografije i kraće vrijeme kao nastavnik geografije i povijesti. Radom u školi i kao autor ili suautor nekoliko knjiga u suradnji s Mozaikom knjiga (Hrvatski gradovi, Vladari Hrvatske, Čarobna Hrvatska, Neispričane priče, Hrvatska prirodna baština) te osnovnoškolskih i srednjoškolskih udžbenika za geografiju nastoji što više pridonijeti boljem poznavanju prirodne i kulturne baštine Hrvatske, njezine povijesti i prirodno-geografskih osobitosti.
HRVOJE KEKEZ redoviti je profesor srednjovjekovne povijesti na Sveučilišnom odjelu za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Poglavito istražuje povijest slavonskoga srednjovjekovnog plemstva, povijesnu topografiju, hrvatsku srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu fortifikacijsku baštinu, razdoblje sukoba s Osmanlijama te hrvatsku heraldičku baštinu. Znanstveno se usavršavao na Institute of Medieval Studies Sveučilišta u Leedsu i Nanovic Institute for European Studies Sveučilišta Notre Dame u Indiani. Dosad je samostalno i u suautorstvu objavio tri znanstvene i trinaest popularno-stručnih monografija, kao i pedesetak znanstvenih radova u časopisima i zbornicima radova u Hrvatskoj i inozemstvu. Izlagao je na pedesetak znanstvenih konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu. Također je uredio šest zbornika znanstvenih radova, a surađivao je na sedam znanstvenih projekata te bio voditelj tri. Trenutno je voditelj znanstvenog projekta Topografija srednjovjekovne Zagrebačke županije (14. – 16. stoljeće), financiranog od Hrvatske zaklade za znanost.
STIPE LEDIĆ docent je na Sveučilišnom odjelu za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije iz ranonovovjekovne povijesti i latinskog jezika. Trinaest godina radio je u srednjim školama kao nastavnik povijesti i latinskog jezika. Suautor je udžbenika povijesti za treći razred gimnazije, u koji je ugradio dugogodišnje učiteljsko iskustvo, znanstvene vještine i interes za didaktiku povijesti. Autor je radova u kojima se bavi problematikom jozefinizma na području Banske Hrvatske. Područje interesa mu je i ranonovovjekovna latinistička historiografija i obrazovanje u ranom novom vijeku.
IVA MANDUŠIĆ povjesničarka je i viša leksikografkinja u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu, u kojem je urednica za humanističko i društveno područje u različitim izdanjima. Magistrirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu temama iz povijesti ranoga novog vijeka, a glavna područja njezina znanstvenog i stručnog interesa su povijest plemstva, latinistička historiografija te povijest znanosti, o čemu redovito izlaže na domaćim i stranim konferencijama. Članica je više strukovnih udruženja i uredništva stručnih časopisa. Surađuje na znanstvenim i stručnim projektima vezanima uz očuvanje baštine, organizaciju i diseminaciju znanja te popularizaciju znanosti.
TOMISLAV MATIĆ doktorirao je srednjovjekovnu povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a drži i magisterij struke iz filozofije. Radi na Hrvatskom institutu za povijest, a više od deset godina predavao je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Njegov su rad stipendirali Program Fulbright, Austrijska akademija znanosti, mađarski državni Institut Balassi i drugi. Istraživao je ili radio na Sveučilištu u Oxfordu, Sveučilištu u Beču, Sveučilištu Kalifornije u Los Angelesu, Sveučilištu Ca’ Foscari u Veneciji i drugdje. Autor je niza radova na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Bavi se poviješću srednjeg vijeka i renesanse, posebice intelektualnom, crkvenom i diplomatskom poviješću.
VERONIKA NOVOSELAC magistra je povijesti i komunikologije, doktorandica i asistentica na Sveučilišnome odjelu za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Znanstveni su joj interesi društvena i kulturna (nacionalna) povijest 19. stoljeća, povijest komunikacije i medija, posebice novinstva i karikature, te koncept mjesta sjećanja. Sudjelovala je u organizaciji, realizaciji i animiranju raznih nacionalnih, međunarodnih te sveučilišnih događaja i projekata, a zbog akademske je izvrsnosti, uz niz sveučilišnih priznanja, nagrađena i Rektorovom nagradom. Njezin diplomski rad Značaj humorističko-satiričkog lista Bič u pravaškom novinstvu druge polovice 19. stoljeća nagradom “Ferdo Šišić” proglašen je 2018. na Kliofestu najboljim diplomskim radom. Članica je Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu te Centra za Nenasilnu komunikaciju Hrvatska.
NIVES OPAČIĆ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1968. godine Jugoslavenske jezike i književnosti te Komparativnu književnost, a Češki jezik i književnost kao dopunu studija. Godine 1973. magistrirala je (znanstveni magisterij) na smjeru Lingivstike kod prof. Ljudevita Jonkea. Godine 1972. osnovala je Društvo hrvatskih lektora i bila mu predsjednica u dva mandata. Kao lektorica hrvatskoga jezika radila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1974. godine do umirovljenja 2003. (uz dvije godine na Karlovu sveučilištu u Pragu od 1972. do 1974. te u Rimu od 1979. do 1981.). S nekoliko stotina jezičnih priloga sudjelovala je i još sudjeluje u raznim medijima (Hrvatski radio, Hrvatski katolički radio, Radio Ogulin, Hrvatska televizija) te raznim listovima (Vijenac, Vjesnik, Novinar, Glas Trešnjevke). Bavila se znanstvenim i stručnim radom, sudjelovala na domaćim i inozemnim lingvističkim projektima (voditelj akademik Rudolf Filipović i voditeljica prof. dr. Barbara Kryžan-Stanojević), kao i na skupovima Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku i Riječkim filološkim danima. Dosad je objavila 15 autorskih knjiga.
ROZINA PALIĆ JELAVIĆ je muzikologinja kroatologinja i glazbena pedagoginja. Studirala je teorijsku matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, diplomirala na Odjelu za glazbenu kulturu te na Odjelu za muzikologiju i glazbenu publicistiku Muzičke akademije u Zagrebu, a doktorirala kroatologiju na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Djelovala je kao gimnazijska profesorica glazbene umjetnosti, potom kao znanstvena suradnica na Odsjeku za povijest hrvatske glazbe Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Surađivala je u Hrvatskoj nacionalnoj komisiji Repertoire international litterature musical te na znanstvenom projektu Hrvatska glazbena historiografija do 1945. godine (voditeljice dr. sc. Sanje Majer-Bobetko). Temeljno joj je područje znanstvenog istraživanja novija povijest hrvatske glazbe, osobito stvaralaštvo hrvatskih skladatelja 19. i prve polovice 20. stoljeća, pretežito na području vokalne (svjetovne i sakralne) glazbe, kao i nacionalno operno stvaralaštvo Ivana pl. Zajca i Vatroslava Lisinskog. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim (muzikološkim i kroatološkim) međunarodnim i hrvatskim simpozijima. Autorica je više udžbenika za glazbenu umjetnost u trećem i četvrtom razredu opće gimnazije (u suautorstvu s Nadom Medenicom). Priredila je notno izdanje Ferdo Livadić: Sakralna vokalna lirika na latinske tekstove te objavila 130 znanstvenih i stručnih radova. Za svoj rad primila je više nagrada i priznanja.
MARINA PROTRKA ŠTIMEC profesorica je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (Odsjek za kroatistiku, Katedra za noviju hrvatsku književnost). Piše i predaje o književnom kanonu, autorstvu i politikama književnosti, medijima i periodici, revoluciji i transferima u književnom i kulturnom polju. Objavila je knjige Stvaranje književne nacije (2008.) i Politike autorstva (2019.), uredila zbornike radova Veliki Vidar. Stoljeće Grigora Viteza, 2013. (s D. Zalar i D. Zima), Ja kao svoja slika. Diskurzivnost i koncepti autorstva Tina Ujevića, 2020. (s A. Ryznar), Književnost: motori i hambari (Zbornik u čast Vinku Brešiću, 2022. sa S. Coha). Priredila je kritičko izdanje Članaka Ivane Brlić Mažuranić (2013.). Voditeljica je projekta Književne revolucije (2018. – 2023.) pri Hrvatskoj zakladi za znanost i članica Hrvatskog društva pisaca.
UBICA
Andrea Gali
Laguna
Istinita priča o najopasnijem čoveku evropskog podzemlja.
Koliko vredi život jednog čoveka? Više od svega, ništa. Julijan Sinanaj to dobro zna, jer on donosi smrt. Rođen u Albaniji tokom diktature Envera Hodže, posle pada režima se još kao dete krio po šumama i planinama na granici sa Grčkom. Naučio je tada da si plen sve dok ne postaneš lovac, naučio je da kontroliše strah da se ne bi razboleo od užasa, da oslobodi bes koji mu teče venama.
Na periferiji Soluna gruzijska mafija će u njemu prepoznati talenat i hladnokrvnost plaćenog ubice. Obuka kojoj je bio podvrgnut, izvanredna inicijacija u umeće ratovanja, neće izneveriti očekivanja: Julijan je savršeno podešena i podmazana mašina za ubijanje, nemilosrdno efikasna, bez ikakvih emocija. Za njega je ubijanje običan posao, u kojem nema ničeg ličnog. On voli red i mrzi haos, opsednut je velikim ruskim romanima, vlada svojim strastima, ume da protumači mesto zločina bolje od svakog policajca, puca iz svih oružja, umetnik je ubistva po narudžbini. Kao najamnik različitih kriminalnih formacija potpisuje niz zločina čije je naličje povezano sa međunarodnim intrigama i zapletima, teroristima i tajnim službama.
Na granici između trilera i biografije, oslanjajući se na poverljive izvore, Andrea Gali rekonstruiše život čoveka programiranog da ubija, istovremeno nudeći čitaocu istinitu priču o tragici jedne duše prisiljene da vrši teror kako mu ne bi podlegla.
„Sinanajeva priča je jedna od onih kojima nema potrebe dodati ništa, nema potrebe ni za kakvim uveličavanjem, samoj sebi je i više nego dovoljna.“
Corriere della Sera
„Stranice Ubice prave istu buku kao kada eksplodira čist nitroglicerin.“
Repubblica
PERSIJANCI: DOBA VELIKIH VLADARA
Lojd Levelin-Džouns
Laguna
„Izvanredna istorija prve supersile drevnog sveta.“
– All About History
Veliki kraljevi Persije vladali su najvećim carstvom antike koje se prostiralo od Libije do stepa Azije i od Etiopije do Pakistana. U srcu tog carstva nalazio se Persepolis, bajkoviti grad-palata, u kojem su Ahemenidi imali dvor neuporedive raskoši. Tu su Kir Veliki, Darije, Kserks i njihovi naslednici donosili zakone, dizali vojske i vladali ogromnim carstvom. Ali tu su se Ahemenidi međusobno borili za vlast, supruge i naložnice kovale zavere da bi dovele svoje sinove na presto, a evnusi i dvorani se nadmetali radi uticaja i prestiža.
Naši pojmovi o Persijskom carstvu tradicionalno potiču iz istorija koje su pisali Grci, kao što je Herodot – pa je tako već vekovima naš pogled na njega izvitoperen drevnim političkim i kulturnim agendama. Profesor Levelin-Džouns se, međutim, poziva na originalne ahemenidske izvore, među kojima su natpisi iz tog vremena, njihova umetnost i najnovija arheološka otkrića, i tako stvara autentičnu, persijsku verziju, te izvanredne prve velike antičke imperije – Doba velikih vladara.
„Impresivno. Levelin-Džouns stručno osvetljava decentralizovanu, multikulturnu prirodu carstva Ahemenida.“
– Publishers Marketplace
„Izvrsna, relevantna i neodoljiva, sveža istorija velikih kraljeva Persije, mešavina bujnog pripovedanja i izvanredne učenosti gorljivo oživljava svet iz doba Ahemenida.“
– Sajmon Sibag Montefjore
„Ova knjiga nam donosi izvorni drevni glas Persije, prikazujući svu briljantnost i složenost ahemenidskog carstva.“
– Wall Street Journal
KRALJICE JERUSALIMA
Katarina Pangonis
Laguna
Žene koje su se odvažile da vladaju
„Čarobno, intrigantno i uzbudljivo.“
– Sajmon Sibag Montefjore
Dosad neispripovedana priča o dinastiji žena koje su vladale Bliskim istokom i utirale put budućim vladarkama; o tome kakvu su istrajnost pokazivale u jedno nesigurno doba i ostvarivale najveću moć.
Iako je o krstaškim ratovima napisano mnoštvo knjiga, jedan aspekt je upadljivo odsutan: nedostaju priče o ženama. Kraljice i princeze obično se prikazuju kao pasivne posrednice u prenošenju zemlje i kraljevske krvi.
U stvarnosti su žene vladale, vodile diplomatske pregovore, donosile vojne odluke, sklapale saveze, dizale bune i poduhvatale se arhitektonskih projekata. Melisanda je bila prva kraljica koja će u Jerusalimu ostvariti stvarnu političku snagu nakon što je izigrala i muža i sina, a Sibila koja se uz puno mudrosti izborila sa nepobedivim Saladinom završiće taj niz.
Ovo je priča o ženama koje je istorija zanemarila a bile su silne, moćne i ostavile dubok trag u politici srednjovekovnog Bliskog istoka.
„Knjiga iz novog ugla obasjava ućutkivane žene čudesne srednjovekovne loze.“
– Kirkus Reviews
„Izuzetno zanimljivo štivo koje se konačno bavi ključno važnom ulogom žena visokog položaja u istoriji krstaških ratova.“
– All About History
„Neodoljivo interesantna pripovest.“
– Times Literary Supplement
GRCI: CELOKUPNA ISTORIJA
Roderik Biton
Laguna
„Ovo je priča o globalnom uticaju Grka koju je ispričao majstor istoričar.“
– National Herald
Pre više od dve hiljade godina, grčki gradovi-države, sa Atinom i Spartom na čelu, položili su temelje onoga što mi danas zovemo nauka, umetnost, politika i pravo. Ali uticaj Grka nije prestao sa usponom i padom ove klasične civilizacije. Kako istoričar Roderik Biton pokazuje, tokom više od tri milenijuma ljudi grčkog govornog područja bili su klica niza civilizacija ukorenjenih u jugoistočnoj Evropi koje su se potom rasprostrle širom sveta.
Autor prati istoriju Grka od Mikenjana bronzanog doba, koji su gradili moćne tvrđave kod kuće i razgranate trgovinske puteve u inostranstvu, preko osnivanja grčkih polisa, dramatičnih evroazijskih osvajanja Aleksandra Velikog i pobožnih Vizantinaca koji su nastojali da izvezu hrišćanstvo u celi svet, sve do današnje grčke dijaspore koja cveta na pet kontinenata. Proizvod višedecenijskog istraživanja, ovo je sjajan, potpuni prikaz Grka i njihovog uticaja na civilizaciju.
„Monumentalna istorija Grka, dalekosežna, pokriva više od tri hiljade godina do današnjeg dana. Merodavna, neodoljiva, lepo napisana. Čudesna knjiga.“
– Piter Frankopan, autor knjige Putevi svile
„Prijatnom širinom i pouzdanim detaljima Biton vodi svoje čitaoce od blistave preistorijske ’zore’ na Egeju do teškog neba savremene geopolitike.“
– New Criterion
„Naročito dobra knjiga za sve one oduševljene grčkom antikom, koji žele da prošire svoje znanje.“
– Library Journal
DŽINGIS-KAN I STVARANJE SAVREMENOG SVETA
Džek Vederford
Laguna
Bestseler New York Timesa
„Fascinantno štivo koje prikazuje Džingis-kana u potpuno novom svetlu.“
– Manmohan Sing, bivši premijer Indije
Mongolska vojska predvođena Džingis-kanom pokorila je više zemalja i naroda za dvadeset pet godina nego što su Rimljani osvojili za četiri stoleća. Međutim, nasuprot uvreženom mišljenju, Vederford nam otkriva da Mongoli nisu bili samo gospodari osvajanja već su imali sluha i za naprednu vladavinu. Džingis-kan je bio inovativan vođa, omogućavao je verske slobode, osnivao škole, pružao diplomatski imunitet, ukidao mučenje i uvodio slobodnu trgovinu. Trgovačke rute koje je stvorio postale su unosne staze za razmenu robe, ali i razmenu ideja, tehnologije i inovatora koji su promenili način života ljudi u presudnom trenutku u istoriji.
Počev od priče o usponu kroz plemensku kulturu, do civilizacijskog buma koji je izazvalo Mongolsko carstvo, ovo sjajno istorijsko delo je epska pripovest o stvaranju carstva koje je uvelo svet u savremeno doba.
„Vederfordova živopisna analiza je vešto napisano delo puno intelektualnih iznenađenja.“
– Kirkus Reviews
„Teško je setiti se bilo koga drugog ko se kao Džingis-kan iz nepovoljnih početaka uzdigao do tako zadivljujućih visina.“
– Harper’s Bazaar
„Vederford je fantastičan pripovedač. Njegov prikaz Džingis-kana pruža sjajan uvid u portret mongolskog osvajača u njegovim najboljim i najgorim trenucima.“
– Minneapolis Star Tribune
MRAČNA ISTORIJA PAPA
Mladinska knjiga Beograd
Mračna istorija papa...
U dvomilenijumskoj historiji papstva u Svetoj stolici sjedilo je mnogo dobrih i bogobojažljivih kršćana. U knjizi MRAČNA ISTORIJA PAPA ispričana je priča o onima koji to nisu bili.
Mračna istorija papa sadrži najšokantnije i najkontroverznije priče iz historije pontifikata: o razvratu, nemoralu, podmićivanju, nepotizmu, inkviziciji, političkim intrigama, mračnjaštvu, masovnim ubistvima.
Poluraspadnuto tijelo pape Formoza nasljednici su iskopali, osudili na smrt i bacili u Tibar – dva puta. Ivan XII, koji je vodio bordel u Vatikanu, u pijanstvu je nazdravljao đavolu. Inoćentije III proglasio je hereticima i na smrt osudio milion Katara.
Aleksandar VI bio je otac osmero djece koju su mu rodile četiri ljubavnice. Galileo Galilej je zbog tvrdnje da se Zemlja okreće oko Sunca okrivljen za jeres kad je imao skoro 70 godina.
Obilje podataka i historijskih zapisa o mračnim nasljednicima apostolske stolice Svetog Petra, brojne ilustracije i slike (među njima i one od kojih se koža ježi), objašnjenja svih pojmova koji se pletu oko pontifikata, u potpunosti će zadovoljiti čitaoce koji uživaju u štivu od kojeg podilaze žmarci ili prosto žele da zavire u mračne kutke istorije.
UPRAVLJANJE KINOM I – MEK POVEZ
Si Đinping
Laguna
Kao generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Kine (CK KPK) i predsednik Narodne Republike Kine (NRK), Si Đinping je održao brojne govore o širokom spektru problema. U njima je iznosio svoje mišljenje, poglede i stavove i odgovarao na čitav niz teorijskih i praktičnih pitanja u vezi sa Partijom i zemljom u ovim vremenima promene. Njegovi govori otelovljuju filozofiju novog centralnog rukovodstva.
Ova knjiga je kompilacija najznačajnijih radova Si Đinpinga od 15. novembra 2012. do 13. juna 2014. godine. U nju su uvršteni govori, razgovori, intervjui, uputstva i pisma. Ovih sedamdeset devet članaka podeljeno je u osamnaest poglavlja, a dodate su i napomene kako bi se čitaocima pomoglo da razumeju društveno uređenje Kine, njenu istoriju i kulturu.
Knjiga sadrži i četrdeset pet fotografija Si Đinpinga, na poslu i u svakodnevnom životu, s naglaskom na periodu posle 18. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine iz 2012. godine.
UPRAVLJANJE KINOM I – TVRD POVEZ
Si Đinping
Laguna
Kao generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Kine (CK KPK) i predsednik Narodne Republike Kine (NRK), Si Đinping je održao brojne govore o širokom spektru problema. U njima je iznosio svoje mišljenje, poglede i stavove i odgovarao na čitav niz teorijskih i praktičnih pitanja u vezi sa Partijom i zemljom u ovim vremenima promene. Njegovi govori otelovljuju filozofiju novog centralnog rukovodstva.
Ova knjiga je kompilacija najznačajnijih radova Si Đinpinga od 15. novembra 2012. do 13. juna 2014. godine. U nju su uvršteni govori, razgovori, intervjui, uputstva i pisma. Ovih sedamdeset devet članaka podeljeno je u osamnaest poglavlja, a dodate su i napomene kako bi se čitaocima pomoglo da razumeju društveno uređenje Kine, njenu istoriju i kulturu.
Knjiga sadrži i četrdeset pet fotografija Si Đinpinga, na poslu i u svakodnevnom životu, s naglaskom na periodu posle 18. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine iz 2012. godine.
BUDI STOIK
Rajan Holidej, Stiven Henslman
Laguna
„Topla preporuka za sve koji žele da žive mudrije.“
– Guardian
U svetu koji je često prepun haosa i stresa mudrost antičke filozofije može da pruži mir i jasnoću, da donese predah i pročisti vidik. Knjiga Budi stoik stavlja drevnu stoičku filozofiju u kontekst savremenog života, pružajući čitaocima 366 meditacija koje ih vode kroz svaki dan u godini. Autori kombinuju svoja bogata znanja i istraživanja kako bi preneli bezvremenska učenja velikih stoika – Marka Aurelija, Epikteta i Seneke – u lako razumljiv i primenljiv format. Svaki dan započinje kratkim citatom iz klasičnih stoičkih spisa, praćen refleksijom i objašnjenjem kako se ta načela mogu primeniti na moderne izazove. Knjiga je zamišljena kao vodič koji može da bude koristan čitaocu tokom cele godine, pružajući svakodnevni podsetnik i inspiraciju za razvijanje mudrosti, strpljenja i umetnosti življenja.
„Ova knjiga pokazuje koliko je drevna filozofija i danas sveža i relevantna na način koji je lako razumljiv i primenjiv.“
– Publishers Weekly
„Praktični saveti o tome kako stoička mudrost može da nam pomogne u svakodnevnom životu.“
– New York Times
„Svakodnevne meditacije inspirisane mudrostima stoika su sažete i inspirativne, savršeno prilagođene modernom čitaocu.“
– Kirkus Reviews
„Najkompletniji i najpristupačniji vodič kroz stoičku školu mišljenja. Svaki dan donosi novu dozu mudrosti i praktičnih saveta koji pomažu u unapređenju ličnog i profesionalnog života.“
– Library Journal
DESET MITOVA O IZRAELU
Ilan Pappé
Dialogos
Koji su mitovi - i stvarnost - iza države Izrael?
Ilan Pappe jedan je od najotvorenijih i najradikalnijih mislilaca koji pišu o povijesti Izraela. U ovoj revolucionarnoj i kontroverznoj knjizi on ispituje deset najspornijih ideja o podrijetlu i identitetu suvremene države Izrael. Jednom zauvijek razbija mitove koji opravdavaju prava izraelske države, pitajući:
Je li Palestina bila prazna zemlja u vrijeme Balfourove deklaracije?
Jesu li Židovi bili narod bez zemlje?
Zar nema razlike između cionizma i judaizma?
Nije li cionizam kolonijalni projekt okupacije?
Jesu li Palestinci 1948. dobrovoljno napustili svoju domovinu?
Je li rat iz lipnja 1967. bio rat bez izbora?
Je li Izrael jedina demokracija na Bliskom istoku?
Jesu li za neuspjele pregovore u Oslu 1992. kriv PLO?
Je li bombardiranje Gaze bilo pitanje nacionalne sigurnosti?
Je li rješenje dvije države još uvijek moguće?
Pravedno rješenje palestinskog pitanja neće se postići ako se mitovi ne prestanu tretirati kao činjenice. Uspješan završetak ovog sukoba leži u uspostavljanju inkluzivne, demokratske države u kojoj svi njeni građani imaju jednaka prava. Autor se osvrće na činjenice palestinsko-izraelskog pitanja; mitovi na kojima je Izrael osnovan; strategije koje su slijedili cionisti i razlozi za očiglednu zapadnu pristranost u podršci izraelskoj agresiji.
Napisana za opće čitatelje, ova će knjiga potaknuti veliku i potrebnu raspravu.
NEGIRANJE – POSLJEDNJA FAZA GENOCIDA
John COx, Amal Khoury i Sarah Minslow
Dialogos
NEGIRANJE - POSLJEDNJA FAZA GENOCIDA
Sadržaj:
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) odobrio je 2010. godine prijevremeno puštanje na slobodu osuđenog ratnog zločinca iz Višegrada Mitra Vasiljevića. U Višegrad je stigao na herojski doček. Kolona automobila od Sarajeva do Višegrada dočekala je Vasiljevića u centru grada. Bilo je na stotine mještana sa srpskom nacionalističkom ikonografijom i posebno naručenih trubača iz srpskog grada Užica. Vasiljević se obratio okupljenima: Nikad sretniji u životu, nikad! Pozdravljam sve svoje Srbe i Srpkinje, i ostale, omladinu, posebno djecu koja nisu bila rođena za vrijeme mog odsustva. Pozdravljam te, Višegrade. Pozdravljam ti svako selo. Nemam riječi. Normalno, sto posto nepravedno. Laži!
Ovaj događaj nije bio izolovan slučaj. (...) Međutim, Republika srpska je prvi državotvorni entitet koji je nastao genocidom koji slavi vlastiti trijumf kao suštinsku građansku i političku vrijednost.
Identifikujuči ovo ponašanje, bosansko-australski naučnik Hariz Halilovich skovao je termin trijumfalizam i ustvrdio da predstavlja dodatnu, jedanaestu fazu u Stantonovoj klasifikaciji, barem na primjeru genoćida u Bosni: Ako je nekažnjen, genocid može rezultirati i jedanaestom fazom. Nadovezujući se na Stantonove ideje i bazirajući ih na svom istraživanju genocida u Bosni, ovu fazu nazivam trijumfalizmom. U ovoj fazi počinioci, njihovi sponzori i politika koja stoji iza genocida više ne poriču ubistva, već ih veličaju, slave njihova djela, ponižavaju preživjele, grade spomenike počiniteljima na mjestima masakra i stvaraju kulturu trijumfalizma kakva je videna u dijelovima Bosne gdje su srpske milicije počinile genocid nad Bošnjacima.
(Dr. Hikmet Karčić, Trijumfalizam: Završna faza bosanskog genocida)
SAHRANITE MI SRCE KRAJ RANJENOG KOLENA
Di Braun
Laguna
Indijanci o istoriji američkog zapada.
Knjiga prodata u više od 4.000.000 primeraka.
„Dok čita ovu upečatljivu i snažnu knjigu, čovek se pita ko su u toj priči zaista bili divljaci.“ Washington Post
Kontroverzna knjiga zbog koje sporenja ne prestaju već gotovo pola veka, govori o sistematskom uništavanju Indijanaca na američkom zapadu u periodu od 1860. do 1890. Bile su to godine pogaženih obećanja, razbijenih iluzija, prljavih ratova i masakra nad starosedeocima kontinenta.
Braun, nasuprot glavnoj struji američke istorije i kulture, donosi povest o tom razdoblju viđenu očima ljudi koji su tu vekovima živeli pre belih doseljenika. U ovu sagu o surovosti, prevari i nasilništvu upredene su fascinantne priče o čuvenim ratnicima i plemenskim poglavicama kao što su Bik Koji Sedi, Kočiz, Ludi Konj i Džeronimo. Vidimo njihova lica, čujemo im glasove dok se muče da spreče rudare, rančere, trgovce i vojnike da im oduzmu zemlju, duhovno nasleđe i slobodu. Da im oduzmu život kakvim su njihovi narodi živeli hiljadama godina.
Ovo je uznemirujuća pripovest, koja je promenila viziju kako je Zapad pobedio i kojoj se treba vraćati da se to više nikada ne bi ponovilo.
„Jedini dobri Indijanci koje sam ja ikada video bili su mrtvi Indijanci.“ general Filip Šeridan, heroj Američkog građanskog rata
„Beli čovek nam je mnogo toga obećavao, mnogo više no što sam mogao da zapamtim, a održao je samo jedno jedino – obećao je da će nam oteti našu zemlju, i oteo ju je.“ poglavica Crveni Oblak
PUT LUDOG KONJA: ISTORIJA PLEMENA LAKOTA
Džozef M. Maršal
Laguna
„Oni koji žele da upoznaju Ludog Konja onako kako ga znaju Lakote neće pronaći bolju priču od Maršalove.“
– San Francisco Chronicle
Kao legendarni ratni vođa na čelu Lakota, starosedelačkog naroda koji su neprijatelji zvali pogrdnim imenom Sijuksi, Ludi Konj jedna je od legendarnih ličnosti američkog Zapada. Iako se njegovom liku dive već više od jednog i po veka, Ludi Konj do sada nije bio dovoljno zastupljen u istorijskim izvorima. Na bojnom polju, kao ratni poglavica, naneo je težak poraz Kasterovom Sedmom konjičkom puku i bacio američku vojsku na kolena, ali tek danas, zahvaljujući čuvenom istoričaru Džozefu Maršalu, konačno imamo priliku da upoznamo Ludog Konja onako kako su ga znali njegovi saplemenici, Lakota Indijanci.
Na osnovu temeljnih istraživanja i bogatog usmenog predanja s kojim je šira javnost retko u prilici da se upozna, Maršal – i sâm pripadnik naroda Lakota – slika živopisan portret tog čoveka, vremena u kome je živeo i njegovog nasleđa. Od moćne vizije koja ga je podstakla na borbu do žene koju je voleo ali izgubio, od prvih koraka „svetlokosog“, kako su ga još zvali, do sramne izdaje njegovih ubica, ovo je uzbudljiva priča koja slavi jednu kulturu, mukotrpan život i nezaboravnog heroja koji ostaje legenda u duhu starosedelaca severnoameričkog kontinenta.
„Maršalov izuzetno poetičan i sveobuhvatan letopis predstavlja nam novi žanr američke istorije... Izuzetno delo.“
– Piter Nabokov