Autor životopisa Sulejmana I i Osmana II, istoričar i pisac Radovan Samardžić u ovoj svojoj kapitalnoj istorijskoj biografiji na osnovu pouzdanih izvora, a književnim sredstvima i stilom vrsnog prozaiste, osvetljava lik znamenitog turskog velikaša – vezira Mehmed-paše Sokolovića, jednog od najuglednijih državnika u Osmanskom carstvu, poreklom Srbina iz sela Sokolovića u Višegradskom kadiluku. Taj dečak po imenu Bajo – koji je „učio knjigu“ kod svoga strica i duhovnika u manastiru Mileševi i koga su u osamnaestoj godini „od pevnice odveli u janičare“ – uzdigao se do najvišeg položaja kod sultana Sulejmana I Veličanstvenog i njegovog sina sultana Selima II i ostavio iza sebe neizbrisiv trag kao vojskovođa, vezir i dobrotvor, graditelj mnogih mostova, česama, džamija i zadužbina, između ostalih i višegradske ćuprije na Drini. Istovremeno, njegova sudbina omogućava nam da razumemo položaj porobljenih naroda i društvene odnose koji su u XVI veku vladali u turskim vilajetima na Balkanu.
„Istorija Mehmeda Sokolovića nije okončana njegovim poslednjim putovanjem, niti je počela njegovim rođenjem. Uspomena, kult i predanje tek su svedene pojedinosti pojave koja prevazilazi sebe samu. Nisu slučajno Sokolović i njegova zaostavština smešteni u fokus najznačajnijeg romana u jugoslovenskoj književnosti i njegovog, u svakom smislu dostojnog odraza u ovdašnjoj kulturi pamćenja, na stranicama ove knjige, u njegovoj istorijskoj biografiji… Jedna sasvim naročita, lična sudbina.“
– Nikola Samardžić
Žene koje su se odvažile da vladaju
„Čarobno, intrigantno i uzbudljivo.“
– Sajmon Sibag Montefjore
Dosad neispripovedana priča o dinastiji žena koje su vladale Bliskim istokom i utirale put budućim vladarkama; o tome kakvu su istrajnost pokazivale u jedno nesigurno doba i ostvarivale najveću moć.
Iako je o krstaškim ratovima napisano mnoštvo knjiga, jedan aspekt je upadljivo odsutan: nedostaju priče o ženama. Kraljice i princeze obično se prikazuju kao pasivne posrednice u prenošenju zemlje i kraljevske krvi.
U stvarnosti su žene vladale, vodile diplomatske pregovore, donosile vojne odluke, sklapale saveze, dizale bune i poduhvatale se arhitektonskih projekata. Melisanda je bila prva kraljica koja će u Jerusalimu ostvariti stvarnu političku snagu nakon što je izigrala i muža i sina, a Sibila koja se uz puno mudrosti izborila sa nepobedivim Saladinom završiće taj niz.
Ovo je priča o ženama koje je istorija zanemarila a bile su silne, moćne i ostavile dubok trag u politici srednjovekovnog Bliskog istoka.
„Knjiga iz novog ugla obasjava ućutkivane žene čudesne srednjovekovne loze.“
– Kirkus Reviews
„Izuzetno zanimljivo štivo koje se konačno bavi ključno važnom ulogom žena visokog položaja u istoriji krstaških ratova.“
– All About History
„Neodoljivo interesantna pripovest.“
– Times Literary Supplement
Bestseler Sunday Timesa, istorijska knjiga godine Timesa
„Čita se kao klasična simfonija, savršeno komponovana i izuzetno izvedena. Tihi zvuci detalja smenjuju se sa gromoglasnim bubnjevima drame.“
– Times
Pođite na putovanje sa bioarheologom Ket Džarman, koja u svojim istraživanjima koristi najnaprednije forenzičke tehnike dok otkriva epske priče o dobu Vikinga. Ova knjiga pruža nove uvide o ulozi žena i dece u vikinškoj kulturi i prati malu perlu od karneola nađenu u vikinškom grobu u Derbiširu u Engleskoj, preko Carigrada i Bagdada do mesta gde je nastala, hiljadama kilometara daleko u Gudžaratu u Indiji.
„Delo koje baca novo svetlo na način kako su drevni Putevi svile povezivali Vikinge sa Dalekim istokom. Zbog živopisnog pripovedačkog stila i lucidnih objašnjenja ovo je upečatljiv dokument o velikom domašaju skandinavskih naroda i kulture.“
– Publishers Weekly
„Izuzetna nova knjiga o širenju vikinške kulture, koje je počelo u sedmom veku nove ere, ne samo na zapad – u Englesku, Irsku i Severnu Ameriku – već, važnije, na istok – u Rusiju i na Bliski istok i dalje.
– Explorers Journal
„Ovaj tekst će očarati svakog čitaoca koji voli dobro pisane i temeljno potkrepljene istorijske knjige. Jedno od najuzbudljivijih dela detektivske arheologije.“
– Financial Times.
„Ket Džarman će promeniti način na koji razmišljate o Vikinzima.“
– Den Snou
Autor koji je obeležio početak veka.
Svojim jedinstvenim stilom, kojim je opčinio milione čitalaca širom sveta, Harari nam ukazuje da su ljudi uspeli ono što deluje nemoguće: da zauzdaju glad, zarazne bolesti i rat. Pretvorili su ih iz nerazumljivih i nekontrolisanih sila prirode u izazove kojima je moguće upravljati. Prvi put više ljudi umire od prevelikog unosa hrane nego od gladi; više ljudi ode s ovog sveta usled starosti nego zbog zaraznih bolesti; više ljudi počini samoubistvo nego što strada u akcijama vojnika, terorista i kriminalaca zajedno…
Šta će sada biti prioritetni problemi čovečanstva umesto gladi, bolesti i rata? Kakvu ćemo sudbinu nameniti ljudskom rodu, kao samoproklamovani bogovi planete Zemlje, koje korake ćemo preduzimati da to ostvarimo? Homo Deus istražuje projekte, snove i noćne more koji će oblikovati dvadeset prvi vek – od prevazilaženja smrti do stvaranja veštačkog života. Pred nama su osnovna pitanja na koja moramo da damo odgovore: u kom pravcu ćemo se dalje kretati? I kako ćemo zaštititi ovaj krhki svet od sopstvenih destruktivnih moći? Pred nama je sledeća faza evolucije: Homo Deus.
„Ovo je vrlo inteligentna knjiga, puna oštrih uvida britkog i duhovitog uma. Čudesno delo koje vas zavodi i lagano opušta, naizgled lepršavo, sa ledenom oštricom razuma u središtu. Neodoljiv recept za rađanje novih ideja.“ Guardian
„Uzbudljivo je čitati tekst ovako talentovanog autora koji čitaocima pruža sveže, nove uglove gledanja na ono što su mislili da znaju.“ Financial Times
„Najbolja knjiga o Habzburzima.“
– Times Literary Supplement
Sveobuhvatna povest moćne dinastije koja je vekovima vladala Evropom.
Habzburzi Martina Rejdija su epopeja o jednoj dinastiji i svetu koji je ona gradila duže od hiljadu godina – i zatim izgubila. Pošavši od skromnih korena, Habzburzi su u XV veku stekli vlast nad Svetim rimskim carstvom. Narednih nekoliko decenija njihovi posedi su se munjevito širili, obuhvatajući veliki deo Evrope, od Ugarske do Španije, kao i delove Novog sveta i Dalekog istoka. U vreme Prvog svetskog rata Habzburzi su bili najvažnija evropska sila.
Istoričari ih često nazivaju vladarima carstva u raspadu, ali Rejdi razotkriva njihovu istrajnu moć hranjenu verom da su upravo oni predodređeni da vladaju svetom kao branitelji Rimokatoličke crkve, jemci mira i pokrovitelji učenosti i znanja. Habzburzi ubedljivo prikazuju istoriju dinastije koja je zauvek ostavila pečat na Evropi i celom svetu.
„Podjednako plod velikog istorijskog znanja i pripovedačke umešnosti.“
– Wall Street Journal
„Autor shvata jednu veliku evropsku dinastiju bolje nego što je u mnogim navratima polazilo za rukom vladarima iz njenih redova.“
– Guardian
„Ovaj iscrpni pregled pruža poučan uvid u sedam vekova evropske istorije.“
– Publishers Weekly
„Istorija epskih razmera najveće evropske dinastije, koja je vladala jednim carstvom gde sunce nikada ne zalazi!“
– Sajmon Sibag Montefjore
„Ovo je priča o globalnom uticaju Grka koju je ispričao majstor istoričar.“
– National Herald
Pre više od dve hiljade godina, grčki gradovi-države, sa Atinom i Spartom na čelu, položili su temelje onoga što mi danas zovemo nauka, umetnost, politika i pravo. Ali uticaj Grka nije prestao sa usponom i padom ove klasične civilizacije. Kako istoričar Roderik Biton pokazuje, tokom više od tri milenijuma ljudi grčkog govornog područja bili su klica niza civilizacija ukorenjenih u jugoistočnoj Evropi koje su se potom rasprostrle širom sveta.
Autor prati istoriju Grka od Mikenjana bronzanog doba, koji su gradili moćne tvrđave kod kuće i razgranate trgovinske puteve u inostranstvu, preko osnivanja grčkih polisa, dramatičnih evroazijskih osvajanja Aleksandra Velikog i pobožnih Vizantinaca koji su nastojali da izvezu hrišćanstvo u celi svet, sve do današnje grčke dijaspore koja cveta na pet kontinenata. Proizvod višedecenijskog istraživanja, ovo je sjajan, potpuni prikaz Grka i njihovog uticaja na civilizaciju.
„Monumentalna istorija Grka, dalekosežna, pokriva više od tri hiljade godina do današnjeg dana. Merodavna, neodoljiva, lepo napisana. Čudesna knjiga.“
– Piter Frankopan, autor knjige Putevi svile
„Prijatnom širinom i pouzdanim detaljima Biton vodi svoje čitaoce od blistave preistorijske ’zore’ na Egeju do teškog neba savremene geopolitike.“
– New Criterion
„Naročito dobra knjiga za sve one oduševljene grčkom antikom, koji žele da prošire svoje znanje.“
– Library Journal
Bestseler New York Timesa
„Fascinantno štivo koje prikazuje Džingis-kana u potpuno novom svetlu.“
– Manmohan Sing, bivši premijer Indije
Mongolska vojska predvođena Džingis-kanom pokorila je više zemalja i naroda za dvadeset pet godina nego što su Rimljani osvojili za četiri stoleća. Međutim, nasuprot uvreženom mišljenju, Vederford nam otkriva da Mongoli nisu bili samo gospodari osvajanja već su imali sluha i za naprednu vladavinu. Džingis-kan je bio inovativan vođa, omogućavao je verske slobode, osnivao škole, pružao diplomatski imunitet, ukidao mučenje i uvodio slobodnu trgovinu. Trgovačke rute koje je stvorio postale su unosne staze za razmenu robe, ali i razmenu ideja, tehnologije i inovatora koji su promenili način života ljudi u presudnom trenutku u istoriji.
Počev od priče o usponu kroz plemensku kulturu, do civilizacijskog buma koji je izazvalo Mongolsko carstvo, ovo sjajno istorijsko delo je epska pripovest o stvaranju carstva koje je uvelo svet u savremeno doba.
„Vederfordova živopisna analiza je vešto napisano delo puno intelektualnih iznenađenja.“
– Kirkus Reviews
„Teško je setiti se bilo koga drugog ko se kao Džingis-kan iz nepovoljnih početaka uzdigao do tako zadivljujućih visina.“
– Harper’s Bazaar
„Vederford je fantastičan pripovedač. Njegov prikaz Džingis-kana pruža sjajan uvid u portret mongolskog osvajača u njegovim najboljim i najgorim trenucima.“
– Minneapolis Star Tribune
Najupečatljiviji opis i osvrt na Majski prevrat
Delo neophodno za bolje razumevanje prilika u Srbiji s početka XX veka.
To vreme, tako nemirno i uzburkano, može se razumeti, ali tek posle vrlo pažljive studije događaja u njemu odigranih, takve koja uspeva da razgoliti svu onu unutrašnju neistinu i sve prividne uzroke njihove, otkrivajući genezu celoga pitanja, svih docnijih pitanja sa pravim uzrokom svega što je sledovalo...
*
Pretres ovih značajnih pitanja trebalo je već davno da otpočne i pravo je čudo zaista što već danas nismo preplavljeni knjigama posle kojih bi svi oni događaji bili mnogo boljom i jasnijom svetlošću obasjani.
Intrigantna istoriografska knjiga Dragiše Vasića Devetsto treća prikazuje jedan od najvećih potresa u srpskoj istoriji. Iako je od tada prošlo više od 120 godina, Majski prevrat je događaj koji je ostavio ogroman trag u nacionalnoj istoriji. Danas se mnogo toga zna, ali je neprocenjiva vrednost podataka i ličnih utisaka o tom 29. maju, o kralju Aleksandru, kraljici Dragi, Apisu, zaverenicima koje Vasić kao savremenik, darovit pisac, hroničar, poznavalac međunarodnih odnosa i unutrašnjih prilika iznosi. Svojim istančanim osećajem za detalj istakao je brojne činjenice koje su drugima promakle i opisao uzroke i povode svrgavanja dinastije Obrenovića.
„Dragiša Vasić nam pitko, s velikim književnim talentom kao savremenik i svedok, pripoveda o prelomnom događaju kojim je Srbija napravila raskid sa državom lične vlasti. Način na koji su oficiri ovaj prevrat izveli užasnuo je i srpsko građanstvo i strane dvorove.“
– Nebojša Jovanović
Sažetak knjige
Dragan Primorac - Upoznao sam mnoge lidere, ali malo tko je imao utjecaja na ljudske sudbine kao prof. Henry Lee. Knjiga je inspirirana stvarnim događajima, koje je autorici prepričao prof.dr. Henry Lee, no autorica je uzela slobodu miješanja činjenica i fikcija i u knjizi najvećim djelom obrađuje rad i prijateljstvo Henryja Leeja i Dragana Primorca, kako ono u SAD-u tako i ono vezano uz period identifikacija žrtava Domovinskog rata.
Puni krug – nezaboravna priča o ludo odvažnoj pilotkinji koja je odlučila isplanirati rutu svojega života, bez obzira na cijenu. Marian Graves bila je neustrašiva cijeli svoj život, od divljeg djetinjstva u planinama Montane do odvažnih ratnih misija u Spitfireu. Godine 1950. otputila se u svoju posljednju pustolovinu, Puni krug – let oko svijeta. Nitko je nikad više nije vidio. Pola stoljeća kasnije, Hadley Baxter, holivudska glumica koju prate skandali i koja je u padu aviona izgubila roditelje, dobiva ulogu Marian Graves u filmu koji se bavi njezinim nestankom. Uživljava se u lik i, usporedo s Marianinom pričom, sudaraju se sudbine dviju žena – i njihova glad za slobodom u krajnje različitim predjelima i vremenima.
“Pripovjedački pothvat u svakom smislu.” – Entertainment Weekly
“Epsko putovanje – kroz prohibiciju i Drugi svjetski rat, od Montane preko Londona do današnjeg Hollywooda. Uživat ćete u svakoj minuti.” – People
“Roman koji visoko leti i nikad ne pada.” – The New York Times Book Review
“Beskrajno uzbudljiva priča o ženi koja si probija put kroz tradiciju i predrasude da bi dobila što želi.” – The Washington Post
O autoru:
Maggie Shipstead stekla je diplomu Spisateljske radionice u Iowi, dobila je poslijediplomsku stipendiju Wallace Stegner Fellow na Sveučilištu Stanford, a također i stipendiju Nacionalne zaklade za umjetnost. Njezin prvi roman, Seating Arrangements, bio je bestseler New York Timesa i dobitnik je nagrade Dylan Thomas te nagrade za prvi roman Los Angeles Timesa.
Hitlerov politički manifest, upakovan u autobiografiju do dolaska na vlast. Knjiga je pisana za vreme Hitlerovog boravka u zatvoru nakon neuspelog minhenskog puča. Za kratko vreme nakon dolaska NSDAP na vlast postala je biblija nacističkog pokreta. Pažljivim čitanjem može se predvideti svaki sledeći Hitlerov potez. Izuzmemo li autobiografske delove, knjiga je ispirisana brojnim ranijim antsemitskim pamfletima, među kojima su i čuveni Protokoli Sionskih mudraca.
Malo koji događaj u povijesti je doživio tako raznolika, proturječna i suprotstavljena tumačenja kao raspad Jugoslavije. Potpuno odsustvo konsenzusa, znanstvenog, publicističkog, žurnalističkog i kolokvijalnog, svakodnevnog jednako prevladava i kada je riječ o samoj jugoslavenskoj državi u odnosu na koje se grade novi nacionalni identiteti država sljednica. Knjiga Dejana Jovića Uvod u Jugoslaviju u tu polemiku, u tu kakofoniju narativa, u tu nepotrebnu strast, u taj (zapravo) politički sukob unosi smirenost Argumenta. Utoliko je Jovićev Uvod u Jugoslaviju svojevrsni reset dosadašnjih interpretacija, nadajmo se i reset percepcija jednog važnog poglavlja hrvatske (jasno, ne samo hrvatske) povijesti. Ova knjiga, pisana prije svega za nove generacije, rođene nakon raspada Jugoslavije, objašnjava što je bila i što je htjela biti Jugoslavija – u čemu je uspjela a u čemu nije. Ona nudi uvjerljiv odgovor i na pitanje – zašto se raspala. Time otvara prostor za nova istraživanja, temeljena na arhivskom gradivu kao i na čvrstoj i uvjerljivoj metodologiji znanstvenog istraživanja. Ona je poziv na smirenu raspravu kao i na daljnja istraživanja, lišena strasti i predrasuda. Smirena, argumentirana rasprava nije samo suština demokracije, ona je demokracija sama, Hrvatskoj, upravo na temu Jugoslavije, potrebnija nego ikad. Zato i "uvod" u naslovu nije slučajan.
Sveobuhvatna HRVATSKA POVIJEST IZ GODINE U GODINU donosi sve značajne trenutke iz bogate hrvatske prošlosti – od prijelomnih bitaka i odluka koje su odredile sudbinu hrvatskoga državnog prostora, preko znamenitih ljudi koji su stoljećima gradili prepoznatljivu hrvatsku kulturu do vrhunskih dostignuća naših umjetnika, sportaša i znanstvenika. U ovoj su knjizi događaji iz hrvatske povijesti stavljeni u kontekst šire, europske i svjetske, povijesti, pa se na dnu svake stranice nalazi lenta vremena s crticama uglavnom iz svjetske povijesti.
HRVATSKA POVIJEST IZ GODINE U GODINU odličan je izbor za sve ljubitelje povijesti i one koji će to tek postati jer su:
• kronološki poredani i razumljivim jezikom objašnjeni svi važni događaji iz hrvatske povijesti od doseljenja Hrvata do današnjih dana
• uvršteni svi nezaobilazni trenuci iz hrvatske političke, društvene i kulturne povijesti
• događaji opisani u knjizi bogato ilustrirani zahvaljujući velikom broju (oko 700) kvalitetnih arhivskih i suvremenih fotografija, umjetničkih djela, starih razglednica, karata …
O autoru:
Hrvoje Kekez rođen je 1980. godine u Zagrebu, u kojem je maturirao na Klasičnoj gimnaziji 1998. godine. Dvopredmetni studij povijesti i informatologije (smjer: arhivistika) diplomirao je 2004. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku tezu „Plemićki rod knezova Babonića do kraja 14. stoljeća“ obranio je 2012. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, a iste godine na Odjelu za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta te potom 2017. godine u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora.
Tijekom studija usavršavao se na Institute of Medieval Studies, University of Leeds, Ujedinjeno Kraljevstvo (2009. − 2010.), a 2014. godine boravio je na poslijedoktorskom znanstvenom usavršavanju na Nanovic Institute for European Studies, University of Notre Dame, Indiana, Sjedinjene Američke Države.
Znanstveno se bavi istraživanjima srednjovjekovnoga slavonskog i hrvatskog plemstva, ali i problematikom srednjovjekovnog urbaniteta i perioda osmanske ugroze te proučavanjem hrvatske heraldičke baštine.
Dosad je u raznim inozemnim i hrvatskim znanstvenim časopisima i zbornicima radova objavio dvadesetak znanstvenih radova, kao i više desetaka stručnih radova, te održao brojna izlaganja na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima održanih u inozemstvu i u Hrvatskoj.
Dosad je uredio četiri zbornika znanstvenih radova, a samostalno i u koautorstvu objavio je sedam popularno-stručnih monografija („Grbovi gradova u Republici Hrvatskoj“, Mozaik knjiga, 2009.; „Bitke prekretnice hrvatske povijesti“, Mozaik knjiga, 2010.; „Tajanstvena Hrvatska“, Mozaik knjiga, 2012.; „Velikani hrvatske prošlosti“, Mozaik knjiga, 2013.; „Neotkrivena Hrvatska“, Mozaik knjiga, 2015., „Katolička crkva u Hrvatskoj“, Mozaik knjiga, 2018. i dr.).
Ostale knjige iz kategorije Povijest potražite ovdje.
Ovi izvanredni govori sežu od antičkih vremena do današnjih dana. Neki su herojski i nadahnjujući, neki su zlonamjerni i strahoviti, neki su briljantni i dirljivi, a neki okrutni i jezivi.
Govori koji su promijenili svijet oživljavaju prošlost, obogaćuju sadašnjost i osvjetljavaju put u budućnost.
Otkrijte što su o vremenu u kojem su živjeli govorili kraljica Elizabeta II., Martin Luther King, Sokrat, Mao Ce-tung, John F. Kennedy, Michelle Obama, Donald Trump, Aleksandar Veliki, Džingis-kan, Muhammad Ali, Osama bin Laden, Napoleon Bonaparte i mnogi drugi.
O AUTORU:
Simon Sebag Montefiore autor je međunarodnih bestselera i nagrađivanih knjiga dosad objavljenih na četrdeset osam jezika. Knjiga Katarina Velika i Potemkin ušla je u uži izbor za godišnju britansku nagradu za najbolje publicističko djelo na engleskom jeziku, a naslovi Staljin: dvor crvenog cara, Mladi Staljin, Jeruzalem: biografija i Romanovi: 1613. – 1918. osvojili su brojne nagrade i međunarodna priznanja. Autor je i moskovske trilogije romana: Sašenka, Crveno nebo u podne i Jedna zimska noć, a (u paru s autoricom Santom Montefiore) napisao je i seriju dječjih knjiga Royal Rabbits of London. Uz Pisma koja su promijenila svijet napisao je i djelo Govori koji su promijenili svijet.
„Najveća strateška pogreška svih vremena možda je bilo upravo to što je nacistička Njemačka u šest mjeseci 1941. godine objavila rat i Sovjetskom Savezu i Sjedinjenim Državama. Nikada nisam uspio objasniti zašto je Hitler to odlučio pokušati. Brendan Simms i Charlie Laderman sada su priskočili u pomoć ovim rijetkim postignućem: mikropoviješću globalnih razmjera. Ova knjiga prepuna je novih spoznaja, uzbudljivo je napisana i pomno i savjesno dokumentirana, te će se svakako odmah prometnuti u klasično djelo.” — John Lewis Gaddis, Sveučilište Yale
„U ovoj iznimnoj knjizi, na primjeru jednog od ikoničnih događaja 20. stoljeća, izloženog kao složena kronika nekoliko dana, imate sve: i lažne vijesti i špijunažu i pokušaje iskrivljavanja stvarnosti i pokazatelj kako se donose odluke u visokoj politici, koliko je u visokoj politici prisutna slučajnosti, a koliko dubinske analize i planiranja, kako se donose odluke koje imaju posljedice na milijune ljudi i njihove sudbine. Ovo je korisna knjiga za sve koji žele znati što je odredilo sudbinu svijeta u Drugom svjetskom ratu, koji žele vidjeti kako se odlučuje, što utječe na odlučivanje u visokoj politici i kako mnogi događaji nisu neizbježni. Milijuni stradalih zbog lošeg ili nedovoljnog promišljenog odlučivanja često nikada ne dobiju zadovoljštinu, kao ni mogućnost da razumiju zašto su postali žrtve.” — Tvrtko Jakovina
„U posljednjih osamdesetak godina brojni povjesničari pokušavaju odgovoriti na pitanja zašto je Drugi svjetski rat uopće počeo, je li ga se moglo izbjeći, i je li tijek samog rata mogao izgledati drugačije. Jedna od tema koja u tom smislu izaziva posebnu pažnju je odluka SAD-a da se uključi u rat. Je li ulazak u rat bio uvjetovan solidarnošću sa europskim saveznicima, borbom protiv nacifašističkih zločina i imperijalističkih ciljeva, ili (prvenstveno) zaštitom vlastitih interesa? Upravo navedene nedoumice Simms i Laderman, autori knjige Hitlerov američki gambit nastoje objasniti analizom originalnih dokumenata, relevantnih znanstvenih radova i izjava svjedoka. U vrijeme kada se u Ukrajini vodi najžešći rat nakon 1945., pitanja o razlozima započinjanja, ali i mogućnostima izbjegavanja vojnog sukoba, o geostrateškim interesima ‘velikih’ i žrtvovanju ‘malih’, dodatno su aktualizirana.” — Hrvoje Klasić
O AUTORIMA:
Brendan Simms je povjesničar i profesor povijesti međunarodnih odnosa na Sveučilištu Cambridge. Autor je nekoliko knjiga u kojima analizira političke odnose u Europi i svijetu u 19. i 20. stoljeću. Uža specijalnost mu je povijest Njemačke, posebno Trećeg Reicha i Adolfa Hitlera. Objavio je brojne knjige među kojima i naslove Europa i Hitler. Živi u Cambridgeu u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Charlie Laderman je povjesničar i profesor međunarodnih odnosa na Odsjeku za ratne studije na King’s College u Londonu. Njegova uža specijalnost je politička povijest SAD-a i Velike Britanije, s naglaskom na 20. stoljeće. Autor je knjiga o američko-britanskoj vanjskoj politici, među ostalim i naslova Sharing the burden. Živi u Londonu.
San zvan Jugoslavija priča je o europskom dvadesetom stoljeću: od velikih monarhija, preko dva svjetska rata, do formiranja i kriza novih država. Sve ono što se zbiva oko te, kao i Andrićevih, knjige – svi prigovori, napadi, ignoriranja, konstrukcije, učitavanja – priča je o našim prostorima na početku novog tisućljeća. Tu onda prestaje biti važno jeste li Andrićev obožavatelj ili niste. On vam se nudi kao lakmus papir društvenih zastranjenja, indikator otvorenosti društava ili mjerač sposobnosti nadilaženja kulturnih ograničenja.
„Nema prikladnijeg naslova za ovu knjigu od San zvan Jugoslavija. To je naslov u kojem je sadržano sve. Naše slabosti, naši strahovi; ono što nas sputava i ono što zbog opsežnosti ne možemo sagledati ili razumjeti. Teško je shvatiti da je identitet raznolik, da se tijekom čovjekova života mijenja te da može biti sastavljen od različitih komponenata, pa se jedan te isti čovjek može nekada osjetiti Hrvatom, nekada Bosancem, nekada Srbinom, a nekada sve to skupa sklopiti u jedan identitetski mozaik, pa ga, u nedostatku drugih rješenja, zaogrnuti Jugoslavijom. Teško je shvatiti da su nekome tko je govorio desetak jezika, živio u isto toliko svjetskih metropola, te na policama imao isto toliko različitih klasika koje je čitao na izvornim jezicima, dakle, da su takvom čovjeku previše uske (nacionalne) kategorije na koje bi ga mi htjeli svesti. Teško je shvatiti da je nekada taj politički ideal imao drugačije konotacije i da ga ne možemo sagledavati perspektivama kontaminiranima novijim traumatičnim iskustvima, umjesto vremenu koje mu pripada. Sve te težine Martens je sažeo u svoj naslov.
— Nebojša Lujanović
O AUTORU:
Michael Martens (Hamburg, 1973), njemački je novinar, pisac i stručnjak za balkanska pitanja, dugogodišnji politički dopisnik lista Frankfurter Allgemeine Zeitung. Tokom svoje novinarske karijere Martens je izvještavao iz Sankt-Peterburga, Atene, Istanbula, Beograda i Beča. Dosada je napisao dokumentarni roman U potrazi za junakom – Priča o vojniku koji nije htio ubijati (2011) i monografiju Vatra u vatri: Ivo Andrić – jedan europski život (2020).
