Sudbina grada Trsta i i Tršćanska kriza koja je trajala od svibnja 1945. do sklapanja Londonskog memoranduma u listopadu 1954. bila je najosjetljivija mirnodopska dionica u odnosima dviju država, Italije i Jugoslavije, i nekoliko nacija, prije svega talijanske, slovenske i hrvatske.
Autor knjige Federico Tenca Montini u knjizi …Trst ne damo! Jugoslavija i Tršćansko pitanje 1945-1954. iznova interpretira, podsjeća i objašnjava što se u deset godina događalo između dvije države i dva bloka. Knjiga je to koja govori o sukobljavanju Zapada i Istoka, raspravama, raspravama o pravu naroda na samoopredjeljenje, ali i razmišljanjima o ratnom plijenu, kazni i nagradi, odnosu velikih i malih nacija, krivim odlukama u prošlosti, odgovornosti za ratne zločine, spremnosti za žestok otpor, karizmatičnim vođama. (Iz Predgovora knjige, prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina)
O AUTORU:
Federico Tenca Montini, talijanski povjesničar, istraživač-znanstvenik na Odsjeku političkih i društvenih znanosti Sveučilišta u Trstu te vanjski suradnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član je upravnog odbora Instituta za povijest pokreta otpora i suvremeno doba u Trstu i redakcijskog odbora časopisa Qualestoria.
Knjiga Barjak na planini. Politička antropologija rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990.-1995. Ive Žanića analizira način na koji je folklorna matrica balkanskoga prostora upotrebljavana u političkom diskursu osamdesetih i devedesetih godina u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Uzimajući korpus folklorne, junačke epike, prvenstveno kulturnu tradiciju hajduštva, kao izvor, Žanić analizira strategije i mehanizme konstruiranja novog nacionalnog imaginarija u kompleksnim političkim i društvenim okolnostima sredine osamdesetih i početka devedesetih godina na području Jugoslavije. Autor također prati mehanizam upotrebe folklora i junačke epike u političkom diskursu hrvatskih, bosanskohercegovačkih i srpskih političara, te načine instrumentalizacije tradicije u svrhu legitimacije novog političkog programa, te oblikovanja politike koja je u konačnici rezultirala ratnim zbivanjima.
Prevođenje povijesti izvrstan je priručnik za upoznavanje suvremene teorijske i metodološke problematike, u velikoj mjeri nepoznate domaćim povjesničarkama i povjesničarima.
U prvom tomu heksaloga Moja borba Knausgård bolnom iskrenošću govori o djetinjstvu, adolescenciji, obitelji, svojim pokušajima razumijevanja oca koji se naglo pretvorio od obiteljskog čovjeka kratka fitilja u razvedenog alkoholičara. Preispitujući očevu smrt autor istodobno preispituje i svoju ulogu u novozasnovanoj obitelji, potpuno se otkriva i mrvi svoju egzistenciju do elementarnih dijelova te stvara jedinstvenu priču o malim i velikim borbama s kojima se svi suočavamo u životu.
Kritičar The New Republica sjajno sažima doživljaj Knausgårdovog djela i piše da je to „kao da otvoriš tuđi dnevnik i u njemu nađeš svoje vlastite tajne“.
Iz medija:
“Genijalna knjiga, rekao bih, kada bi ta riječ još nešto značila. Jebena knjiga.“
Miljenko Jergović, Jutarnji list
“Remekdjelo... Pažljivo u detaljima, moćno, neobično lijepo. Opisi obiteljskog rasapa nešto su najsnažnije što sam pročitao posljednjih godina.“
Observer, Knjige godine
“Ovaj ep iz predgrađa, naelektriziran u iskrenosti i elokvenciji, budi osjećaj superiornosti čak i nad djelom Jonathana Franzena, s kojim je usporediv.“
Independent, Knjige godine
“Moja borba neobjašnjivo je remekdjelo, magnetično i hipnotizirajuće…“
Le Nouvel Observateur
“Tih šest knjiga, tj. Moja borba tog Norvežanina – izdavački je fenomen... Fascinantno.“
Le Monde
“Osim autobiografije pojedinca – to je i promišljanje muškog identiteta koji se ovdje ocrtava, ali i obuzimajući prikaz skandinavske socijalne demokracije. Šok.“
L’Express
“Važna knjiga, književno postignuće vrijedno obožavanja i primjer književne vokacije.“
El País
“Knausgårdovo neobuzdano promišljanje je čarobno... Hrabro i uvjerljivo portretira život u svoj njegovoj širini.“
Frankfurter Allgemeine Zeitung
Stećci na području srednjovjekovne Bosne i Hercegovine više od stotinu godina predmet supovijesno-socioloških, arheoloških, povijesno-umjetničkih, demografskih i etnoloških istraživanja. Među nabrojenim oblicima istraživanja, arheološka pretraživanja grobova koja pružaju preciznije antropološke i demografske podatke, daleko zaostaju za analizom nadzemnih elemenata nekropola stećaka.
Kao nadgrobni spomenici triju bosanskih konfesija, Stećci su do danas bili predmetom raznih ideoloških i političkih historiografskih prisezanja.Primjerice, mit o bogumilskom karakteru stećaka još uvijek se podgrijava, čak i u dijelu međunarodne historiografije. Dubravko Lovrenović u knjizi Stećci polazi od komparativne analize kritičke fortune, domaćih historijskih izvora i arheoloških nalaza. Umjesto ideoloških i politički motiviranih interpretacija, koje zanima jesu li stećci grobovi pripadnika Crkve bosanske, pravoslavni ili katolički, srpski ili hrvatski, Lovrenović se zalaže za transetničku i interkonfesionalnu interpretaciju stećaka. Umjesto magle nacionalne romantike Lovrenović nudi statistiku, umjesto paušalnih ocjena i pjesničkih opisa motivike, kompleksnu matematičko-statističku obradu podataka.Tek u takvom ključu interkulturalna i interkonfesionalna dimenzija stećaka postaje znatno jasnija.
O AUTORU:
Dubravko Lovrenović (1956 - 2017), povjesničar, medijevalist. Na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu stekao diplomu povjesničara (1979), magistrirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1985), a titulu doktora znanosti stekao na Univerzitetu u Sarajevu (1999). Kao redovni profesor na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu predavao je Opću povijest srednjeg vijeka.
Autor je knjiga i brojnih znanstvenih radova posvećenih bosanskom i europskom srednjovjekovlju objavljenih u domaćim i inozemnim stručnim časopisima. Sudjelovao u izradi programa i studija iz oblasti zaštite bosanskohercegovačkog naslijeđa.
Ljetni semestar školske god. 2001./2002. proveo kao gostujući profesor na američkom sveučilištu Yale.
Tijekom ljetnjeg semestra školske godine 2004./2005. boravio kao stipendist na Centralno-europskom sveučilištu u Budimpešti.
Školsku godinu 2007./2008. proveo na University of Chicago kao stipendist Fulbright fondacije.
Obavljao je dužnost zamjenika ministra obrazovanja, znanosti, kulture i sporta u Vladi Federacije BiH (2001-2003), od 2002.bio je član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te član Komisije za suradnju Bosne i Hercegovine s UNESCO-m (2002-2006).
Bio je tajnik Odbora za povijest pri Akademiji znanosti i umjetnosti BiH i prodekan za nastavu i studentska pitanja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Johannes Krause voditelj je Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck te vrstan znanstvenik u području arheogenetike – discipline koja kombinira znanja arheologije s tehnologijom sekvenciranja DNK i koja je znanstvenicima omogućila novu rekonstrukciju ljudske povijesti.
U suradnji s novinarom Thomasom Trappeom, Krause u ovom intrigantnom djelu iznova ispisuje jedno fascinantno poglavlje ljudske povijesti – naseljavanje Europe – te nas vodi na putovanje od neandertalaca i denisovaca pa sve do danas. Krause i Trappe pred nas rasprostiru platno prapovijesnih kultura i drevnih Europljana, podrobnije nas upoznaju s njima te pomno iscrtavaju migracijske putanje toga doba.
Migracije i genetske razmjene oduvijek su bili dio ljudskih života; ono što mi jesmo pitanje je kulture, a ne biološkog nasljeđa. Iscrtavajući konture prapovijesti, ova pronicljiva knjiga navodi nas da sagledamo sami sebe, našu prošlost i našu sadašnjost te suvremeno društvo u konstantnom pokretu na sasvim drugačiji način te u kontekstu toga iznova pokušamo sagledati pojmove poput nacije, migracija i pripadnosti.
„Vrlo razumljiv i osoban vodič u prevrtljiv proces razotkrivanja drevnih DNK. Krause i Trappe vrsno pripovijedaju priču o arheogenetici kako bi otkrili na koje je načine ova disciplina u potpunosti preobrazila naše razumijevanje daleke povijesti.“ – Rebecca Wragg Sykes, autorica knjige Kindred: Neanderthal Life, Love, Death and Art
„Zaokupljajući i informativni uvid u ljudska izvorišta i budućnost… Krause i Trappe kompleksne znanstvene procese pojednostavljuju na naizgled tako lak način te nude nadu da će nam daljnja istraživanja na području arheogenetike pomoći i u budućoj borbi protiv raznih patogena.“ – Publishers Weekly
„Fascinantna priča o drevnoj povijesti migracija i ulozi koju su pandemije imale u našoj nedavnoj povijesti. DNK izvori za povijest imaju jednaku važnost kao i pisani izvori.“ – Richard Dawkins
O autorima knjige Putovanja naših gena:
Johannes Krause njemački je genetičar rođen 1980. godine u Tiringiji. Godine 2008. doktorirao je na lajpciškom sveučilištu. Od 2020. godine radi kao voditelj Instituta Max Planck u Leipzigu.
Thomas Trappe rođen je 1981. godine u Njemačkoj. Radi kao glavni urednik u novinama Tagesspiegel, u kojima pokriva područje politike, zdravstva i znanosti. Živi u Berlinu s obitelji.
Ljepota naše domovine sazdana je od brojnih sitnih dijelova koji zajedno tvore čudesan mozaik. Otoci, planine, rijeke, gradovi, ljudi i običaji njegovi su neizostavni kamenčići, no poseban sjaj daju mu fortifikacijski objekti. Burna stoljeća hrvatske prošlosti, koja su Hrvatsku smjestila na granično područje velikih carstava, ostavila su nam mnoge kule, utvrde, zidine i ostale tipove obrambene arhitekture. S druge strane, u ljepoti naše zemlje uživali su i naši preci, pa su pojedinci podigli neke od najreprezentativnijih rezidencijalnih objekata čijim se veličanstvenim izvedbama divimo i danas.
U ovoj nas knjizi autor teksta Hrvoje Kekez te autori fotografija Roman Avdagić i Dario Žagar vode u svijet najljepših stotinu hrvatskih dvoraca i utvrda – svijet isprepleten legendama, ali ponekad i ne tako bajkovitim događajima. Putovanje od Baranje preko svih hrvatskih regija do Konavala zastaje na upravo onim lokalitetima koji su ne tako davno bili ili poprišta velikih opsada i bitaka ili, pak, mjesta ugodnoga, ladanjskog života. Stotinu je razloga da ih bolje upoznate …
„Čudesna knjiga koja na jednom mjestu donosi svu ljepotu fortifikacijskih objekata u Hrvatskoj“, izjavio je urednik knjige Vid Jakša Opačić.
O autorima:
Hrvoje Kekez doktorirao je povijest te radi na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Dosad je objavio desetak znanstvenih radova, heraldički priručnik “Grbovi gradova u Republici Hrvatskoj” te naslove “Bitke prekretnice hrvatske povijesti”, “Najveći hrvatski znanstvenici”, „Velikani hrvatske prošlosti“ i “Hrvatska povijest iz godine u godinu”. Jedan je od autora knjiga “Tajanstvena Hrvatska”, “Neotkrivena Hrvatska” i “Neispričane priče”.
Dario Žagar je fotograf čije su se fotografije našle u nekoliko knjiga, od kojih su neke (uglavnom o pojedinim hrvatskim otocima) autorske. Među ostalim, autor je knjiga “The island of Pag”, “The island of Cres & Lošinj”, “The island of Hvar”, “Ljepote hrvatskoga Jadrana”, “Tajanstvena Hrvatska”, “Čarobna Hrvatska”, “Neotkrivena Hrvatska” i “Neispričane priče”.
Roman Avdagić, uz to što je fotograf i vlasnik obrta za fotografiranje i informatičke usluge, predaje kolegije iz web-dizajna na Visokom učilištu Algebra u Zagrebu.
Mračna istorija papa...
U dvomilenijumskoj historiji papstva u Svetoj stolici sjedilo je mnogo dobrih i bogobojažljivih kršćana. U knjizi MRAČNA ISTORIJA PAPA ispričana je priča o onima koji to nisu bili.
Mračna istorija papa sadrži najšokantnije i najkontroverznije priče iz historije pontifikata: o razvratu, nemoralu, podmićivanju, nepotizmu, inkviziciji, političkim intrigama, mračnjaštvu, masovnim ubistvima.
Poluraspadnuto tijelo pape Formoza nasljednici su iskopali, osudili na smrt i bacili u Tibar – dva puta. Ivan XII, koji je vodio bordel u Vatikanu, u pijanstvu je nazdravljao đavolu. Inoćentije III proglasio je hereticima i na smrt osudio milion Katara.
Aleksandar VI bio je otac osmero djece koju su mu rodile četiri ljubavnice. Galileo Galilej je zbog tvrdnje da se Zemlja okreće oko Sunca okrivljen za jeres kad je imao skoro 70 godina.
Obilje podataka i historijskih zapisa o mračnim nasljednicima apostolske stolice Svetog Petra, brojne ilustracije i slike (među njima i one od kojih se koža ježi), objašnjenja svih pojmova koji se pletu oko pontifikata, u potpunosti će zadovoljiti čitaoce koji uživaju u štivu od kojeg podilaze žmarci ili prosto žele da zavire u mračne kutke istorije.
Najcjelovitiji prikaz nuklearne katastrofe koja je obilježila 20. stoljeće. Smještena u društveno-povijesni kontekst, knjiga nudi uvid ne samo u tijek zbivanja, nego i način na koji su društveno-politički odnosi tadašnjeg Sovjetskog Saveza utjecali na njezin nastanak i posljedice.
Rano ujutro 26. travnja 1986. eksplodirao je četvrti reaktor nuklearne elektrane u Černobilu i izazvao jednu od najvećih katastrofa 20. stoljeća. Tijekom trideset godina od tog događaja Černobil je postao kolektivna svjetska noćna mora: sinonim za avetinjske strahote trovanja radijacijom, opasnu tehnologiju koja izmiče kontroli, ekološku krhkost i sve što se može dogoditi kad jedna država ugrožava ne samo svoje građane, nego i cijelo čovječanstvo. Ali prava priča o nesreći, od samoga početka obavijena tajnovitošću, propagandom i dezinformacijama, dugo je bila kontroverzna.
Oslanjajući se na stotine sati intervjua vođenih tijekom više od deset godina, kao i na pisma, neobjavljene memoare i arhivske dokumente s kojih je tek nedavno skinuta oznaka tajnosti, Adam Higginbotham oživio je najveću svjetsku nuklearnu katastrofu očima onih koji su joj svjedočili iz prve ruke.
Pisana stilom u kojem se isprepliću istraživačko novinarstvo, znanstveni pristup i naracija dostojna vrhunskog pisca trilera, knjiga jamči zadovoljstvo čitanja širokom krugu čitatelja.
“Sjajno, fascinantno i zastrašujuće štivo.” – New York Times
“Ovo je priča o oholosti i propaloj ambiciji, u čijem su središtu šefovi Komunističke partije i nesretni inženjeri, žrtve i zlikovci, te nesnalaženje i zataškavanje.” – The Guardian
“Higginbothamova savjesno napisana knjiga opisuje lanac događaja koji se povremeno doima nevjerojatnijim od fikcije. Knjiga je više od napete priče i vrlo podrobno analizira sve što se zbivalo s reaktorom jer nudi i kontekstualne uvide u sovjetsko doba koji pomažu objasniti kako je do havarije uopće moglo doći… Kao što je slučaj s najboljim publicističkim djelima, nudi napetost i intrigu najboljih trilera.” – Wired
“Pred nama je trijumf istraživačkog novinarstva, izvrsnog znanstvenog pisanja i uzbudljivog pripovijedanja. Adam Higginbotham pruža nam uvid u armagedon, ali prenosi nam ga s takvim narativnim zanosom da ga pomalo čini zabavnim. Jedno je sigurno: nakon što pročitate ovu zapanjujuću, zastrašujuću knjigu, nuklearnu energiju više nikad nećete gledati istim očima.” – Booklist
O autoru knjige Ponoć u Černobilu:
Adam Higginbotham (1968.) britanski je novinar i autor čije su tekstove narativno-publicističkog sadržaja objavljivali brojni časopisi, uključujući New Yorker, Wired, Smithsonian i New York Times. Bio je dopisnik Sunday Telegrapha te glavni urednik časopisa The Face. Mnoge njegove priče poslužile su kao predložak za razvoj filmskih i televizijskih emisija. Njegova prva knjiga, Ponoć u Černobilu: Neispričana priča o najvećoj svjetskoj nuklearnoj katastrofi, objavljena je 2019. u izdanju nakladničke kuće Simon & Schuster. Otada je prevedena na više od dvadeset jezika te ovjenčana mnogim priznanjima i nagradama: Andrew Carnegie Medal for Excellence za najbolje publicističko djelo 2020., William E. Colby za najbolju knjigu 2020., a uvrštena je i u najuži krug najboljih publicističkih knjiga godine prema izboru nekoliko časopisa, uključujući New York Times, Time i Kirkus Reviews.
Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu
Studija Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu govori o odnosu između Bošnjaka Bosne i Hercegovine i Narodnooslobodilačkog pokreta. Knjiga nastoji objasniti kako su i zašto veliki dijelovi muslimanskog stanovništva podržali NOP te istažuje dinamiku tog procesa. Ova je knjiga zapravo priča o dvostrukom bosanskom pokretu otpora - NOP-u i muslimasnkom autonomaštvu - o tome kako je prevladao prvi obuhvatajući elemente drugog, kako se to odrazilo na širi jugoslovenski pokret otpora te kako je utjecalo na osnivanje i izgradnju nove jugoslovenske države koja je izronila iz rata i revolucije.
https://pressmedia.ba/vijesti/2022/05/01/britanski-historicar-marko-attila-hoare-upozorava-pripremiti-vojni-odgovor-protiv-secesije-rs-a/
Da bi stekao prevlast u Bosni i Hercegovini, NOP je morao zauzeti BiH gradove; da bi to uradio, morao je pridobiti podršku makar dijela bosanskih muslimana; da bi pak uspio u tome, NOP je morao kooptirati elemente bošnjačke elite; da bi dobio podršku svih muslimanskih slojeva, morao je čvrsto i otvoreno podržati princip bosanske samostalnosti.
Više o knjizi Danijal Hadžović...
CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE - VELIKA ZBIRKA STAROBOSANSKIH POVELJA
Nećemo pogriješiti ako kažemo da je ova velika zbirka starih bosanskih povelja i pisama kruna najsveobuhvatnije trilogije o staroj Bosni. Prevod na moderni bosanski jezik i transkripcija preko 350 najreprezentativnijih i najzanimljivijih srednjovjekovnih bosanskih povelja i pisama sa historijskom kontekstom predstavlja najzahtjevniji izdavački poduhvat ove vrste u BOSNI I HERCEGOVINI IKADA!
Diplomatički zbornik bosanske države u srednjem vijeku ovim postaje dostupan najširim slojevima stanovništva i otvara mogućnost da se bogatstvo života u srednjovjekovnoj Bosni doživi iz prve ruke – iz pera sudionika tog vremena.
Na pitanje šta je i koliko je važna bila zemlja Bosna u srednjem vijeku – dokumentirani odgovori sadržani su u knjizi CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE kao riznici istine o staroj bosanskoj državi.
Značaj ove prevažne knjige prevazilazi izdavačke domete. Radi se o knjizi koja popunjava prazninu prisutnu u kulturi sjećanja naših ljudi više od 150 godina. Ovakva knjiga nikada ranije nije objavljena niti postoji išta slično. Rijetke su zemlje sa dubokom političkom i kulturnom historijom koje se mogu pohvaliti Codex diplomaticusom.
Riječ urednika...
Velika zbirka starih bosanskih povelja i pisama je djelo koje će biti od višestruke i dugogodišnje koristi širokim slojevima čitalaca. Stručnjaci različitih profila koji se bave srednjovjekovnim periodom u njemu će prepoznati izuzetno korisnu zbirku izvora. Nadalje, poslužiće i kao vježbanka za usavršavanje paleografskih i prevoditeljskih sposobnosti. Običnim zaljubljenicima u srednjovjekovlje ona će ponuditi put u jedan potpuno drugačiji svijet. Svijet u kojem su vladale drugačije norme ponašanja i izmijenjen pogled na svijet u odnosu na moderno vrijeme. Što je možda i najvažnije, ovako ponuđeni izvori omogućit će svojim čitaocima (onima koji to budu željeli i budu sposobni da shvate) kako nije srednji vijek bio niti romantičarsko ružičasto, niti katastrofalno crno doba. Bosanska država imala je za to doba sve atribute karakteristične i za druge političke tvorevine – države. Ovi izvori su najdirektniji napad na različite mitove koji se danas, nažalost, množe oko bosanskog srednjovjekovlja. Dobronamjerni čitalac će preko njih moći uhvatiti pravu nit onog što je Bosansko kraljevstvo uistinu i bilo.
O knjizi Magični svijet Ilira...
Polazeći od pitanja porijekla imena Iliri koje se u jednom trenutku historije manifestiralo kao ime rimske provincije, autori otvaraju vrata magičnog perioda historije i uvode čitatelja u svijet zaboravljene civilizacije. Ilirske zemlje su za stare Helene prostori dalekog i mističnog sjevera, poput kasnije Svete zemlje, kamo su mitološke junake slali bogovi lično, gdje su mogli dobiti oproste svojih grijehova ili pak neslavne živote pretvoriti u slavne. Od mitskog praoca Illyriusa do legende o kralju Joniju, od prvog historijski poznatog kralja Taulanata, Galaura, do posljednjeg kralja Gencija u osvitu rimskog perioda na ovim prostorima, autori vode čitatelja kroz mrežu prepletenih informacija antičkih vrela pokušavajući isplesti nit objektivnosti iz klupka subjektivnosti nekadašnjih pisaca. (Izvod iz recenzije, prof. dr. Adnan Kaljanac)
Knjiga pod naslovom Magični svijet Ilira – Historija zaboravljene civilizacije predstavlja izuzetno djelo iz oblasti antičke historiografije. Na dopadljiv i popularan način obrađuje najvažnije teme iz perioda antike na prostoru Zapadnog Balkana. Obrađen je period duži od hiljadu godina, uz analizu najvažnijih vojnih, upravnih, privrednih i religijskih kretanja. Knjiga je jezikom i stilom prilagođena široj čitalačkoj publici a sadržajem vrlo zanimljiva i onim boljim poznavaocima ove tematike. (Izvod iz recenzije, prof. dr. Almir Marić)
Riječ autorice...
Na kraju, želim podvući da su tri različita autora pisala Magični svijet Ilira. Premda je riječ o stručnjacima za antički period, njihov naučni habitus nije isti, kao ni metodologija rada. Međutim, to je, zapravo, prednost ove knjige jer pruža mogućnost da se djelimično izdignemo iznad tradicionalnog horizonta spoznaje o Ilirima, kao i to da nam se ukaže na viziju drugačije naučne diskusije. S jedne strane, koautorski rad na ovoj knjizi bio je izuzetno izazovan, a, nasuprot tome, bio je i jednako inspirativan na način na koji je to grčko-rimski historičar Plutarh svojevremeno objasnio riječima ‒ um nije sud koji treba da se ispuni nego vatra koja treba da se rasplamsa. Nadam se da će čitatelji u knjizi prepoznati želju autora da svojim stručnim radom široj čitateljskoj publici približe najstariju prošlost prostora koji danas nazivamo svojom domovinom. - dr. Amra Šačić Beća
Prelistajte katalog... https://mladinska.ba/product/magicni-svijet-ilira-historija-zaboravljene-civilizacije/
Tko je bio prvi Hrvat s olimpijskom medaljom oko vrata?
U kojem smo sportu ostvarili najviše uspjeha na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima?
Koji su hrvatski sportaši i klubovi stajali na najvišoj stepenici pobjedničkog postolja?
Prateći povijest hrvatskog sporta dugu više od 120 godina, uključujući i posljednje uspjehe naših sportaša na Olimpijskim igrama u Tokiju 2021. godine, autori nam donose odgovore na ova, ali i mnoga druga pitanja.
Naime, gotovo da nema sporta u kojem se tijekom proteklih stotinjak godina nije našao „netko naš“ tko se potrudio izdići iznad ostalih konkurenata i u stupnjevanju pridjeva velik i dobar, požrtvovnim višegodišnjim radom i talentom preskočio pozitiv i komparativ i okitio se superlativima najbolji i najveći.
Ovo je knjiga upravo o najboljim hrvatskim sportašima koji su svojim rezultatima ostvarili najveće uspjehe tijekom vremena koje bilježimo „dobom modernoga sporta“, o sportašima koji su postali najbolji u natjecanjima u konkurenciji najboljih europskih i svjetskih sportaša. Ovo je knjiga o najboljima od najboljih.
„Vrlo informativna i bogato ilustrirana knjiga koju jednostavno mora imati svaki istinski zaljubljenik u sport“, izjavio urednik knjige Vid Jakša Opačić.
O AUTORIMA:
Dražen Beraković (r. 1965.) bivši je sportski novinar i urednik, koji je karijeru započeo u sportskoj redakciji Omladinskog radija 101, nastavio u Sportskim novostima i Sport magazinu, a tijekom dvadesetak godina surađivao je u raznim medijima (Večernji list, Slobodna Dalmacija, Slobodna Hrvatska, Start, Izbor, Globus …). Jedan je od idejnih začetnika i utemeljitelja Hrvatskog sportskog radija – Radio Cibona i njegov prvi urednik programa. Kao bivši student povijesti, tijekom karijere s veseljem je radio izlete u okviru pretežito sportske publicistike. Autor je publikacije “Hrvatski šport i olimpijski pokret” s kojom se Hrvatski olimpijski odbor predstavio 1991. godine na prvom službenom prijemu u Međunarodnom olimpijskom odboru u Lausanneu. Također, autor je i monografije “Od Zbora do Velesajma – 90 godina Zagrebačkog Velesajma” te nekoliko izdanja Almanaha Zagrebačkog sportskog saveza i niza publikacija pojedinih sportskih saveza i klubova. Jedan je od inicijatora utemeljenja Hrvatskog društva sportskih novinara 1991. godine i njegov prvi organizacijski tajnik. Kao sportski djelatnik istaknuo se u uspješnoj organizaciji velikih međunarodnih sportskih priredbi u gradu Zagrebu tijekom 1990-ih, posebice na području sportskog marketinga.
Davor Lulić (r. 1965.), novinar i urednik koji je diplomirao na Fakultetu političkih znanosti. Novinarsku karijeru počeo je u Večernjem listu, a na Hrvatskoj radioteleviziji zaposlen je od 1997. godine. Izvještavao je te izravno prenosio za Hrvatski radio sa svih većih sportskih događaja u zadnjih dvadesetak godina, od olimpijskih igara, svjetskih i europskih prvenstava u nogometu i rukometu, preko teniskih turnira u Wimbledonu i Roland Garrosu do utakmica Dinama u Ligi prvaka i Euroligi, a pratio je i utrke Svjetskoga skijaškog kupa te nastupe hrvatskih tenisača u Davis Cupu. Od 2018. godine urednik je Programskog odjela Sport Hrvatskoga radija. Dobitnik je nagrade Zbora sportskih novinara HND-a za najboljeg radijskog reportera 1999. godine.
SVEZNADAR na jednome mjestu i na zabavan način otkriva sve što trebate znati iz povijesti, filozofije, književnosti, likovne i glazbene umjetnosti, mitologije i prirodnih znanosti.
Mladi ništa manje od odraslih imaju snažnu potrebu razumjeti temelje civilizacije u kojoj žive i upoznati se s raznolikošću kulturnih poticaja koji su je oblikovali. No kako ne posustati u znatiželji kada nas školski programi zatrpaju hrpom dosadnih činjenica, suhoparnom faktografijom, k tome još često uobličenom u beživotnu školničku frazu? Kako otkriti da je usvajanje novih znanja i širenje vlastitog intelektualnog horizonta najuzbudljivija i najčudesnija pustolovina u koju se mladi čovjek može upustiti? Upravo zato postoje izdanja poput knjige Sveznadar!
Oslobođen kompliciranoga znanstvenog žargona, a ipak precizan i pouzdan, Sveznadar nas vodi (imajući na umu i zahtjeve školskih programa) kroz sva područja ljudskog znanja, uvijek nastojeći učiniti zornom povijesno-civilizacijsku uvjetovanost svega što je čovjek dosad spoznao.
Pripremajući ovu knjigu, njeni priređivači slijedili su samo jedno vrhunsko načelo: učenje mora biti radost i istinsko bogaćenje života!
"Atlas rodoslovnih karata Bosne i Hercegovine" predstavlja analizu rodoslovne karte bosanske kraljevske dinastije Kotromanića, visokog plemstva Bosne, Pašaluka i dinastije a koje su imale utjecaj na civilizacijski razvoj BiH. Promotor knjige je Majo Dizdar, novinar, publicista i pisac.
Zlatko Lukić je rođen 1953. godine u Zagrebu. Poslije gimnazije u Banjoj Luci studirao pravo pa književnost. Od 1973/85. je honorarni suradnik "Glasa", a povremeno i na Radio Banjoj Luci. Predavao je djeci maternji jezik, povijest i zemljopis u bosanskoj školi u Ystadu 1993/95., (Švedska).
Jedan je od tri autora čitanke i radne bilježnice "Naši mostovi" za bosansku djecu od 5.-8. razreda 1994., a projekt financirao Državni savjet za školsku upravu Kraljevine Švedske. Objavljuje zapažene sociološke eseje: "Geneza Bošnjaka" i "Anatomija zla na Balkanu", u časopisu "Beharu" 1995.
Radio je kao novinar i/ili urednik za Oslobođenje (evropsko izdanje), Glas BiH (Stockholm), Behar (Zagreb), Bosansku poštu, (Oslo), Radio Behar (Oslo), Bosansku riječ (Göteborg), Slobodni Radio Prijedor, (Lušci Palanka), TV 101, (Sanski Most). Zastupljen je u nekoliko pregleda i panorama književnosti i nagrađivan za poeziju, prozu, roman i dramu. Član je Društva pisaca BiH.
Autor je drama “Crveni kesten”, “Djeca noći”, “Čudo u Malopolju”, “Karađoz”, “Katarza”, “Kino Bosna”, “Posrtanje knjige” Više od ljubavi…
Također, autor je romana "Bosanski trokut", "Mozak i metak", "Ponoćni rituali u hramu snova", "Sunce je tvoja sjena", "Prije nego odrastem" te zbirke poslovica, izreke i fraze u BiH “Bosanska sehara”
Pisao je i djela iz oblasti historije "Bosanski rodoslovi", "Znameniti Rimljani", "Croatian Genealogy", "Eponimi" i drugo.
KATOLIČKA CRKVA U HRVATSKOJ izdanje je od nacionalne važnosti, jedinstveno na hrvatskom tržištu.
O Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj dosad je napisano mnogo knjiga. U njima se na Crkvu gledalo kao na vjersku ustanovu kojoj je osnovna namjena širenje duhovnog nauka. Ovo izdanje ide korak dalje i donosi sveobuhvatan pregled Crkve u Hrvatskoj nekoć i danas… I to iz raznih perspektiva jer je sagledava očima teologa, povjesničara, povjesničara umjetnosti i etnologa.
Katolička crkva u Hrvatskoj živo je tkivo koje se duboko ukorijenilo u mnoge hrvatske domove, i to prije mnogo stoljeća. Rezultat toga brojna su umjetnička dostignuća – od velebnih katedralnih i župnih crkava do čudesnih primjera sakralnog slikarstva i kiparstva. A tu su i stoljetni običaji povezani s našim vjerskim blagdanima koje vjernici prakticiraju svake godine i ne dopuštaju da se otmu zaboravu.
U povijesti Katoličke crkve u Hrvatskoj bilo je mnogo istaknutih crkvenih dostojanstvenika. U ovoj je knjizi naglasak stavljen na osobe koje su proglašene svecima i blaženicima. Pridodana su im trojica prelata – biskupi Juraj Dobrila i Josip Juraj Strossmayer te nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić – koji su, svaki u svoje vrijeme, bili lučonoše hrvatskome puku u teškim trenucima.
Posebno poglavlje u knjizi posvećeno je hrvatskim vjerskim utočištima. U našoj ih je domovini mnogo i tisuće vjernika pohode ih svake godine te se mole i traže zagovor svetaca. Nerijetki su primjeri cjelonoćnih hodočašća, posebice u marijanska svetišta, u kojima cijele obitelji pronalaze mir i utjehu.
U pripremi ove knjige sudjelovali su teolog Zoran Turza, povjesničar Hrvoje Kekez i etnolog Luka Šešo (svi zaposlenici Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu) te povjesničarka umjetnosti Josipa Alviž (zaposlenica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu). Knjiga je opremljena fotografijama priznatih fotografa i slikovnom građom iz vodećih hrvatskih muzejskih i arhivskih ustanova. Zato će biti još zanimljivija svima koji žele upoznati Crkvu u Hrvatskoj na sveobuhvatan način
