Pretraga
Prikaz 65–72 od 72 rezultataSorted by latest
STEĆCI
Dubravko Lovrenović
Naklada Ljevak
Stećci na području srednjovjekovne Bosne i Hercegovine više od stotinu godina predmet supovijesno-socioloških, arheoloških, povijesno-umjetničkih, demografskih i etnoloških istraživanja. Među nabrojenim oblicima istraživanja, arheološka pretraživanja grobova koja pružaju preciznije antropološke i demografske podatke, daleko zaostaju za analizom nadzemnih elemenata nekropola stećaka.
Kao nadgrobni spomenici triju bosanskih konfesija, Stećci su do danas bili predmetom raznih ideoloških i političkih historiografskih prisezanja.Primjerice, mit o bogumilskom karakteru stećaka još uvijek se podgrijava, čak i u dijelu međunarodne historiografije. Dubravko Lovrenović u knjizi Stećci polazi od komparativne analize kritičke fortune, domaćih historijskih izvora i arheoloških nalaza. Umjesto ideoloških i politički motiviranih interpretacija, koje zanima jesu li stećci grobovi pripadnika Crkve bosanske, pravoslavni ili katolički, srpski ili hrvatski, Lovrenović se zalaže za transetničku i interkonfesionalnu interpretaciju stećaka. Umjesto magle nacionalne romantike Lovrenović nudi statistiku, umjesto paušalnih ocjena i pjesničkih opisa motivike, kompleksnu matematičko-statističku obradu podataka.Tek u takvom ključu interkulturalna i interkonfesionalna dimenzija stećaka postaje znatno jasnija.
O AUTORU:
Dubravko Lovrenović (1956 - 2017), povjesničar, medijevalist. Na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu stekao diplomu povjesničara (1979), magistrirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1985), a titulu doktora znanosti stekao na Univerzitetu u Sarajevu (1999). Kao redovni profesor na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu predavao je Opću povijest srednjeg vijeka.
Autor je knjiga i brojnih znanstvenih radova posvećenih bosanskom i europskom srednjovjekovlju objavljenih u domaćim i inozemnim stručnim časopisima. Sudjelovao u izradi programa i studija iz oblasti zaštite bosanskohercegovačkog naslijeđa.
Ljetni semestar školske god. 2001./2002. proveo kao gostujući profesor na američkom sveučilištu Yale.
Tijekom ljetnjeg semestra školske godine 2004./2005. boravio kao stipendist na Centralno-europskom sveučilištu u Budimpešti.
Školsku godinu 2007./2008. proveo na University of Chicago kao stipendist Fulbright fondacije.
Obavljao je dužnost zamjenika ministra obrazovanja, znanosti, kulture i sporta u Vladi Federacije BiH (2001-2003), od 2002.bio je član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te član Komisije za suradnju Bosne i Hercegovine s UNESCO-m (2002-2006).
Bio je tajnik Odbora za povijest pri Akademiji znanosti i umjetnosti BiH i prodekan za nastavu i studentska pitanja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
-50%
70,00 KM
140,00 KM
Enciklopedija i atlasi znanja, Kapitalna izdanja, Monografije, Noviteti, Povijest, Stručna literatura
MAGIČNI SVIJET ILIRA – Historija zaboravljene civilizacije
Amra Šačić Beća, Edin Veletovac, Salmedin Mesihović
Mladinska knjiga Sarajevo
O knjizi Magični svijet Ilira...
Polazeći od pitanja porijekla imena Iliri koje se u jednom trenutku historije manifestiralo kao ime rimske provincije, autori otvaraju vrata magičnog perioda historije i uvode čitatelja u svijet zaboravljene civilizacije. Ilirske zemlje su za stare Helene prostori dalekog i mističnog sjevera, poput kasnije Svete zemlje, kamo su mitološke junake slali bogovi lično, gdje su mogli dobiti oproste svojih grijehova ili pak neslavne živote pretvoriti u slavne. Od mitskog praoca Illyriusa do legende o kralju Joniju, od prvog historijski poznatog kralja Taulanata, Galaura, do posljednjeg kralja Gencija u osvitu rimskog perioda na ovim prostorima, autori vode čitatelja kroz mrežu prepletenih informacija antičkih vrela pokušavajući isplesti nit objektivnosti iz klupka subjektivnosti nekadašnjih pisaca. (Izvod iz recenzije, prof. dr. Adnan Kaljanac)
Knjiga pod naslovom Magični svijet Ilira – Historija zaboravljene civilizacije predstavlja izuzetno djelo iz oblasti antičke historiografije. Na dopadljiv i popularan način obrađuje najvažnije teme iz perioda antike na prostoru Zapadnog Balkana. Obrađen je period duži od hiljadu godina, uz analizu najvažnijih vojnih, upravnih, privrednih i religijskih kretanja. Knjiga je jezikom i stilom prilagođena široj čitalačkoj publici a sadržajem vrlo zanimljiva i onim boljim poznavaocima ove tematike. (Izvod iz recenzije, prof. dr. Almir Marić)
Riječ autorice...
Na kraju, želim podvući da su tri različita autora pisala Magični svijet Ilira. Premda je riječ o stručnjacima za antički period, njihov naučni habitus nije isti, kao ni metodologija rada. Međutim, to je, zapravo, prednost ove knjige jer pruža mogućnost da se djelimično izdignemo iznad tradicionalnog horizonta spoznaje o Ilirima, kao i to da nam se ukaže na viziju drugačije naučne diskusije. S jedne strane, koautorski rad na ovoj knjizi bio je izuzetno izazovan, a, nasuprot tome, bio je i jednako inspirativan na način na koji je to grčko-rimski historičar Plutarh svojevremeno objasnio riječima ‒ um nije sud koji treba da se ispuni nego vatra koja treba da se rasplamsa. Nadam se da će čitatelji u knjizi prepoznati želju autora da svojim stručnim radom široj čitateljskoj publici približe najstariju prošlost prostora koji danas nazivamo svojom domovinom. - dr. Amra Šačić Beća
Prelistajte katalog... https://mladinska.ba/product/magicni-svijet-ilira-historija-zaboravljene-civilizacije/
ATLAS RODOSLOVNIH KARATA BOSNE I HERCEGOVINE
Mozaik knjiga
"Atlas rodoslovnih karata Bosne i Hercegovine" predstavlja analizu rodoslovne karte bosanske kraljevske dinastije Kotromanića, visokog plemstva Bosne, Pašaluka i dinastije a koje su imale utjecaj na civilizacijski razvoj BiH. Promotor knjige je Majo Dizdar, novinar, publicista i pisac.
Zlatko Lukić je rođen 1953. godine u Zagrebu. Poslije gimnazije u Banjoj Luci studirao pravo pa književnost. Od 1973/85. je honorarni suradnik "Glasa", a povremeno i na Radio Banjoj Luci. Predavao je djeci maternji jezik, povijest i zemljopis u bosanskoj školi u Ystadu 1993/95., (Švedska).
Jedan je od tri autora čitanke i radne bilježnice "Naši mostovi" za bosansku djecu od 5.-8. razreda 1994., a projekt financirao Državni savjet za školsku upravu Kraljevine Švedske. Objavljuje zapažene sociološke eseje: "Geneza Bošnjaka" i "Anatomija zla na Balkanu", u časopisu "Beharu" 1995.
Radio je kao novinar i/ili urednik za Oslobođenje (evropsko izdanje), Glas BiH (Stockholm), Behar (Zagreb), Bosansku poštu, (Oslo), Radio Behar (Oslo), Bosansku riječ (Göteborg), Slobodni Radio Prijedor, (Lušci Palanka), TV 101, (Sanski Most). Zastupljen je u nekoliko pregleda i panorama književnosti i nagrađivan za poeziju, prozu, roman i dramu. Član je Društva pisaca BiH.
Autor je drama “Crveni kesten”, “Djeca noći”, “Čudo u Malopolju”, “Karađoz”, “Katarza”, “Kino Bosna”, “Posrtanje knjige” Više od ljubavi…
Također, autor je romana "Bosanski trokut", "Mozak i metak", "Ponoćni rituali u hramu snova", "Sunce je tvoja sjena", "Prije nego odrastem" te zbirke poslovica, izreke i fraze u BiH “Bosanska sehara”
Pisao je i djela iz oblasti historije "Bosanski rodoslovi", "Znameniti Rimljani", "Croatian Genealogy", "Eponimi" i drugo.
BLAGO SRBIJE
Mladinska knjiga Beograd
Blago Srbije
Blago Srbije - Bogato ilustrovana enciklopedija kulturno istoriskog nasleđa SrbijeIstaknuta istoričarka umetnosti Tamara Ognjević, uz pomoć izuzetnog fotografa Dragana Bosnića, svojim stručnim esejima prošla je celu Srbiju, od Subotice do manastira Ovčarsko-kablarske klisure, od Lepenskog vira, Vinče i Singidunuma do današnjeg Beograda, od ikona i fresaka, preko slikarke Katarine Ivanović do Mediale, od pravoslavne i islamske do jevrejske kulture..., i opisala bogatu istoriju i Kulturno nasleđe u enciklopediji Blago Srbije.Važna i velika knjiga. Rekao bih da ovakvu Srbija do sad nije imala! Ovde verovatno nije sve, a i ne može da bude, ali sve što je u njoj – tu je s dobrim razlozima.” SLOBODAN IVKOV, Blic Knjiga.
O ČEMU ĆETE ČITATI U „BLAGU SRBIJE”
• o preistorijskim nalazištima na tlu Srbije i nalazima koja se čuvaju u našim muzejima (Lepenski Vir, Vinča, Belovode i Belolice, Atenica, Novi Pazar...)
• o rimskim i vizantijskim gradovima (Gamzigrad, Caričin grad, Viminacijum, Sirmijum, Vija militaris, Medijana...)
• o crkvama, manastirima i palatama (Petrova crkva u Rasu, Sopoćani, Studenica, Mileševa, Dečani, Manasija, Ravanica, Ljubostinja, Kalenić, Lazarica, Bogorodica Ljeviška, Gračanica, Đurđevi stupovi, Žiča, Banjska, Sv. Arhangeli kod Prizrena, manastiri Ovčarsko-kablarske klisure, Prohor Pčinjski, Stara i Nova Pavlica, kuršumlijske crkve, fruškogorski manastiri, Saborna crkva u Beogradu, Ruska crkva u Beogradu, Novosadska katedrala, pančevačke crkve ...)
• o utvrđenjimaa, dvorovima, vladarskim letnjikovcima i konacima (Golubac, Bač, Gardoš, Koznik, Maglič, Mileševac, Ram, Smederevo, Užice, Petrovaradin, Kalemegdan, Fantast, Čelarevo, Kapetanovo, Kulpin, Ečka, Stari i Novi dvor u Beogradu, dvorovi na Dedinju, Konak kneginje Ljubice, Konak kneza Miloša, vila Obrenovića u Smederevu, Sremski Karlovci...)
• o srednjovekovnim freskama i ikonama (Smrt Ane Dandolo, Beli anđeo, portreti prvih Nemanjića...)
• o raskošnim delima primenjene umetnosti (keramika, stakleno posuđe, pribor za jelo, nošnja, nakit, nameštaj, upotrebni predmeti, crkveni mobilijar...)
• o slikarstvu novog veka (romantizam, barok, secesija, modernizam...)
• o remek-delima arhitekture (gradske kuće u Subotici, Somboru, Zrenjaninu, Hotel Moskva, zgrada francuske ambasade u Beogradu...)
• o narodnom graditeljstvu (Manakova kuća, krajputaši, vinski podrumi...)
• o rukopisanim, iluminiranim knjigama i opremi za knjige (Miroslavljevo jevanđelje, Beogradska Aleksandrida...)
• o vajarstvu od preistorije do novijeg doba (Meštrović, Rosandić, Olga Jančić, Petrić...)
• o islamskoj i jevrejskoj umetnosti na tlu Srbije (Bajrakli-džamija u Beogradu, Kalemegdan, Fetislam, Novi Pazar, Sjenica, Pešter, turski fermani, bogato ukrašene svete knjige, nošnja...)
• o zadužbinama i umetničkim legatima (Kapetan-Mišino zdanje, legati Milene Pavlović Barili, Paje Jovanovića, Nadežde Petrović...)
• o naivnoj umetnosti
• o stvaraocima i naručiocima dela (Kapetan Miša Anastasijević, Katarina Ivanović, Jelisaveta Načić, Božidar Karađorđević, Sava Šumanović...)
• o istorijskim okolnostima i zanimljivostima (Čegar i Ćele-kula, dinastički sukobi, bune i ustanci, ugovoreni vladarski brakovi...)
• o velikim otkrićima (nalazišta ili predmeti značajni u svetskim razmerama)
Pogledajte brošuru: ovdje
Pogledajte video: ovdje
RAZUMIJEVANJE ODRŽIVOG RAZVOJA
Jesenski i Turk
Starosjedilački se narodi služe jezikom i znanjem da bi povezali pojedince i zajednice i u tome uspijevaju jer su duboko usađeni u mjesto. Priroda nam treba govoriti, složeni skup slika i mitova o zajednici čovjeka i zemlje treba nas poučiti, i tek kada se oblikuje potrebni model zdravlja pojedinca i zajednice, narodi „razvijenih“ zemalja moći će „pribaviti slike“ koje su im potrebne za uspostavljanje međusobnih veza i veza sa zemljom. Iz tog iskustva treba izrasti i to iskustvo treba oblikovati poseban kulturni jezik, tako da i ljudsko djelovanje i priroda budu zajednički odgovorni za izgradnju svijeta, za izgradnju zbilje bioregionalnog, lokalnog i autentičnog „ja“ i zajednice. Upravo taj dualni proces proizvest će istinsko znanje – „rezultat duboke i trajne komunikacije između ljudi i svijeta čiji su oni građani, a koji nije samo ljudski“.
„Teško je razumjeti zašto zapadni narodi misle da su tako pametni. Svaka budala može tretirati živo biće kao da je stroj i uspostaviti uvjete u kojima on treba vršiti određene funkcije – potrebno je samo primijeniti dovoljno sirove snage. Rezultat primjene sirove snage je ropstvo.“
John Blewitt studirao je političke znanosti, povijest i sociologiju na Sveučilištu Aberystwyth; filmologiju na Politehničkom učilištu Central London; te edukologiju na sveučilištima Greenwich i Huddersfield.
(NE)INFORMIRANI GRAĐANI
Dina Vozab
Jesenski i Turk
Ovo je prva knjiga u Hrvatskoj koja se bavi pitanjem političke participacije u odnosu na medijsku upotrebu i društvenu stratifikaciju publika; u Hrvatskoj je područje medijskih publika izrazito pod-reprezentirano u znanstvenoj literaturi. Važnost ove knjige je također u uvođenju suvremene i inovativne teme odnosa medijske upotrebe i političke participacije i u hrvatsku političku znanost, sociologiju i medijske i komunikacijske studije. Pitanje je, naime, u svjetskim razmjerima, koja je budućnost demokracije u razvijenim društvima u kojima se smanjuje interes publika/građana za sudjelovanje u politici a također i za informativni program.
Zrinjka Peruško
IDEOLOGIJA I IDEOLOŠKI APARATI
Jesenski i Turk
Vrijedi spomenuti gotovo zaboravljeni intervju koji je Althusser dao talijanskoj televiziji RAI 1980. Govoreći o svom intelektualnom razvoju, rekao je u kameru da je postao “komunist jer je katolik”: Nisam ja promijenio vjeru, utvrdio sam da je … moguće da duboko u sebi ostanem kršćanin, da ne idem u crkvu; što crkva danas znači, što predstavlja? Danas više ne tražite da ljudi idu u crkvu, zar ne? Ja ostajem katolik, to jest univerzalist, internacionalist, zar ne? Mislim da u komunističkoj partiji ima mnogo adekvatnijih sredstava za realiziranje univerzalnog bratstva.
Althusser zapravo ovdje kazuje da je prema njegovu uvjerenju komunizam kršćanstvo koje se realizira drugim sredstvima. Upravo to je ključna točka budući da postavlja određene filozofske i političke implikacije koje ne možemo ovdje dalje razmatrati zbog prirode i strukture ovog uvoda. Ali ih vrijedi nabrojiti: Althusserovo kršćanstvo tjera nas na (ponovno) razmišljanje o materijalizmu, partijskom obliku politike, univerzalizmu, klasama-bez-identiteta, dualizmu vjerovanja odvojenog od vjere (karakteristika ateističke borbe) nasuprot sasvim osobnoj vjeri bez vjerovanja, što doliči fundamentalizmu, itd. No, čak je i važniji aspekt Althusserovog kršćanskog djela i stava, kako naglašava Stanislas Breton, uvjerenje da “bez svojeg katoličkog obrazovanja u vrijeme mladosti Althusser, i ne samo on, vjerojatno nikada ne bi stigao na ‘put misli’, a mi dodajemo: i marksističkog mišljenja.”
— Agon Hamza, iz predgovora
Mnogi od onih koji danas tvrde da je marksizam staromodan to mogu reći samo zato što se prave da ignoriraju pitanja koja postavlja Althusser
— Étienne Balibar
IDEJA PRAVEDNOSTI
Jesenski i Turk
Je li pravednost ideal koji nam zauvijek ostaje izvan domašaja, ili nešto prema čemu se zaista možemo voditi u praktičnom odlučivanju i tako si unaprijediti život? U ovoj glasovitoj knjizi Amartya Sen donosi alternativni pristup glavnoj struji teorija pravednosti.
Sen piše s istančanom mudrošću i duhom, osjećajem za povijest i blagim kozmopolitstvom… uvjerenje da je ekonomistima i filozofima posao popravljati svijet pršti s umalo svake stranice. Economist
Najvažniji doprinos ovoj temi od Teorije pravednosti Johna Rawlsa. – Hilary Putnam, Sveučilište Harvard Sen, Amartya Kumar, indijski ekonomist (Santiniketan, 3. XI. 1933). Profesor ekonomije na sveučilištima u Delhiju, Londonu, Oxfordu i Cambridgeu (SAD). Bio je ravnatelj britanskog Trinity Collegea u Cambridgeu. Područje su mu rada ekonomski rast i razvoj, teorija blagostanja. Istražuje probleme kolektivne racionalnosti. Razvio je metode i tehnike mjerenja ekonomskih pojava, osobito realnoga dohotka, nejednakosti, siromaštva i nezaposlenosti. Pridonio razumijevanju analitičkih osnova racionalnog izbora i ponašanja. Osobit je doprinos dao i u promišljanjima problema nejednakosti, prokazujući kako se unatoč tome što postoji vrijednosno neslaganje različitih teorija nejednakosti, one ipak slažu u svom zahtjevu za jednakošću. Godine 1998. dobio je Nobelovu nagradu za ekonomiju zbog doprinosa ekonomiji blagostanja i socijalnog izbora te zbog svojega proučavanja problema siromaštva. Glavna djela: Kolektivni izbor i društveno blagostanje (Collective Choice and Social Welfare, 1970),
O ekonomskoj nejednakosti (On Economic Inequality, 1973), Zaposlenost, tehnologija i razvoj (Employment, Technology and Development, 1975), Izvori, vrijednosti i razvoj (Resources, Values and Development, 1984), Razvoj kao sloboda (Development as Freedom, 2000), Identitet i nasilje (Identity and Violence, 2006), Ideja pravednosti (Idea of Justice, 2009). (Hrv. enciklopedija)