Pretraga
Prikaz 193–216 od 233 rezultataSorted by latest
MOJA BORBA 1
Karl Ove Knausgard
OceanMore
U prvom tomu heksaloga Moja borba Knausgård bolnom iskrenošću govori o djetinjstvu, adolescenciji, obitelji, svojim pokušajima razumijevanja oca koji se naglo pretvorio od obiteljskog čovjeka kratka fitilja u razvedenog alkoholičara. Preispitujući očevu smrt autor istodobno preispituje i svoju ulogu u novozasnovanoj obitelji, potpuno se otkriva i mrvi svoju egzistenciju do elementarnih dijelova te stvara jedinstvenu priču o malim i velikim borbama s kojima se svi suočavamo u životu.
Kritičar The New Republica sjajno sažima doživljaj Knausgårdovog djela i piše da je to „kao da otvoriš tuđi dnevnik i u njemu nađeš svoje vlastite tajne“.
Iz medija:
“Genijalna knjiga, rekao bih, kada bi ta riječ još nešto značila. Jebena knjiga.“
Miljenko Jergović, Jutarnji list
“Remekdjelo... Pažljivo u detaljima, moćno, neobično lijepo. Opisi obiteljskog rasapa nešto su najsnažnije što sam pročitao posljednjih godina.“
Observer, Knjige godine
“Ovaj ep iz predgrađa, naelektriziran u iskrenosti i elokvenciji, budi osjećaj superiornosti čak i nad djelom Jonathana Franzena, s kojim je usporediv.“
Independent, Knjige godine
“Moja borba neobjašnjivo je remekdjelo, magnetično i hipnotizirajuće…“
Le Nouvel Observateur
“Tih šest knjiga, tj. Moja borba tog Norvežanina – izdavački je fenomen... Fascinantno.“
Le Monde
“Osim autobiografije pojedinca – to je i promišljanje muškog identiteta koji se ovdje ocrtava, ali i obuzimajući prikaz skandinavske socijalne demokracije. Šok.“
L’Express
“Važna knjiga, književno postignuće vrijedno obožavanja i primjer književne vokacije.“
El País
“Knausgårdovo neobuzdano promišljanje je čarobno... Hrabro i uvjerljivo portretira život u svoj njegovoj širini.“
Frankfurter Allgemeine Zeitung
STVARANJE PISANJEM
Marijana Češi
Naklada Ljevak
Knjiga Marijane Češi Stvaranje pisanjem: Ovladanost pisanim jezikom na kraju obveznoga obrazovanja bavi se kroatističkom temom iz područja hrvatskoga standardnog jezika koja je važna u društvu tolikoga broja različitih mjesnih i područnih idioma, od kojih se neki razlikuju međusobno i više nego neki drugi slavenski jezici. Tema knjige (ovladanost pisanim jezikom) interdisciplinarna je jer se istraživačkim metodama i postupcima oslanja na spoznaje glotodidaktike i primijenjene lingvistike. Rezultati ovoga istraživanja pokazuju koliko je važno imati na umu pojedinačne razlike među učenicima, okolnosti i čimbenike kojima se procjenjuje jezičnokomunikacijska razina u odgojnoobrazovnom kontekstu, a posebno prigodom oblikovanja kurikulskih dokumenata po kojima se osmišljava i organizira nastava te kreiraju zadaci procjenjivanja učeničkih ishoda.
Riječ je o prvoj znanstvenoj monografiji koja se bavi odabranim leksičkim, sintaktičkim i pragmatičnim obilježjima pisanoga jezika hrvatskih učenika na kraju osnovnoga školovanja. Svojim interdisciplinarnim pristupom i temeljitošću analiza različitih jezičnih razina knjiga je preduvjet za uspostavu pisane norme na kraju obveznoga obrazovanja, okvir za postavljanje standarda ovladanosti pisanjem, a time i vrednovanja u nastavi hrvatskoga standardnog jezika. Pisana je stručno, ali ujedno i jednostavno, pa može biti neizostavan priručnik studentima kroatistike te učiteljima i nastavnicima hrvatskoga jezika u provođenju obrazovne reforme.
O AUTORU:
Marijana Češi rođena je u Münchenu 1970. Osnovnu školu završila je u Novome Marofu, a srednju u Varaždinu. Diplomirala je kroatistiku na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 2005. radi u Zavodu za školstvo, danas u Agenciji za odgoj i obrazovanje, kao viša savjetnica za hrvatski jezik. Poslijediplomski doktorski studij komparativne književnosti upisala je 2002. godine, a doktorirala je na poslijediplomskom doktorskom studiju glotodidaktike na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji je upisala u godini njegova osnutka 2005. Znanstveni su joj i stručni interesi usvajanje hrvatskoga kao prvoga i inoga jezika djece školske dobi te edukacija učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika. Objavila je nekoliko znanstvenih i stručnih radova te uredila sa suradnicima tri znanstvene monografije i priručnik za poučavanje hrvatskoga kao inoga jezika. Surađivala je u izradi nacionalnih programa za nastavu hrvatskoga jezika i organizirala stručne skupove za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika na županijskoj, međužupanijskoj i državnoj razini. Organizirala je i surađivala na odgojno-obrazovnim projektima. Tijekom rada u Agenciji za odgoj i obrazovanje održala je više predavanja i radionica učiteljima i nastavnicima hrvatskoga jezika.
GOSPINA BOSNA – POD OKRILJEM”RAJSKE DJEVE”
Grupa autora
Kršćanska sadašnjost
Znanstveni skup Gospina Bosna – pod okriljem Rajske Djeve održan je u Travniku od 10. do 13. svibnja 2018. godine u suorganizaciji Hrvatskoga mariološkog instituta KBF-a u Zagrebu, Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Franjevačke teologije Sarajevo i Katoličkoga školskog centra "Petar Barbarić" u Travniku.
Teme izlaganja su obuhvatile marijanska svetišta i crkve poglavito u Bosni, posebne vjersko-kulturne izričaje i stvaralačka djela te znamenite likove koji svjedoče duboku ukorijenjenost Marije u život i vjerničku svijest hrvatskoga naroda toga kraja.
Ovo je trinaesti po redu zbornik radova s nacionalnih skupova Hrvatskog mariološkog instituta i njime se ponovno pokazuje koliko je važno istraživati „inkulturiranu“ mariologiju, marijansku pobožnost i marijansko stvaralaštvo u hrvatskome narodu.
BIBLIJA (talijanski uvez)
Kršćanska sadašnjost
Biblija ili Sveto pismo jest zbirka knjiga koje Hebreji i kršćani na svoj način smatraju svetima. Dijeli se u dva velika dijela: Stari i Novi zavjet. Kršćani Bibliju proučavaju kao svoju normativnu, za život smjerodavnu knjigu u kojoj oni nalaze poruku -- riječ Božju. No, Biblija je uz to i spomenik historije čovječanstva, jedna od najstarijih knjiga, u kojoj je genij Hebreja na svoj način asimilirao i dalje obogatio razmišljanje i mudrost drevne Mezopotamije i Egipta, da je onda, obogaćenu grčkim genijem, po Novom zavjetu i daljnjem kršćanskom razmišljanju unese u tadašnji grčko-rimski svijet. Po postanku i jeziku, po sadržaju i stilu, po slikovitosti i metaforici, Biblija nije jedna knjiga, nego zbir knjiga koje su nastajale u razdoblju od 13. st. pr. Kr do 2. st. po Kr. Biblija je za kršćane sveta, inspirirana i kanonska knjiga.
Za svakog čovjeka Biblija je istovremeno zbirka povijesnih isprava i književno djelo izvorne i neprolazne umjetničke snage. Ona pripada zajedničkoj kulturi čovječanstva. Stari zavjet u Bibliji Stvarnosti plod je mnogostruko udruženog rada hrvatskih bibličara i književnika.
Kao polazišni tekst izabran je prijevod Antuna Sovića, s tim da je Petoknjižje preveo Silvije Grubišić, Psalme Filibert Gass, a Pjesmu nad pjesmama Nikola Miličević. Novi zavjet preveo je Ljudevit Rupčić.
BIBLIJA: Stari i Novi zavjet
Kršćanska sadašnjost
Biblija ili Sveto pismo jest zbirka knjiga koje Hebreji i kršćani na svoj način smatraju svetima. Dijeli se u dva velika dijela: Stari i Novi zavjet. Kršćani Bibliju proučavaju kao svoju normativnu, za život smjerodavnu knjigu u kojoj oni nalaze poruku -- riječ Božju. No, Biblija je uz to i spomenik historije čovječanstva, jedna od najstarijih knjiga, u kojoj je genij Hebreja na svoj način asimilirao i dalje obogatio razmišljanje i mudrost drevne Mezopotamije i Egipta, da je onda, obogaćenu grčkim genijem, po Novom zavjetu i daljnjem kršćanskom razmišljanju unese u tadašnji grčko-rimski svijet. Po postanku i jeziku, po sadržaju i stilu, po slikovitosti i metaforici, Biblija nije jedna knjiga, nego zbir knjiga koje su nastajale u razdoblju od 13. st. pr. Kr do 2. st. po Kr. Biblija je za kršćane sveta, inspirirana i kanonska knjiga.
Za svakog čovjeka Biblija je istovremeno zbirka povijesnih isprava i književno djelo izvorne i neprolazne umjetničke snage. Ona pripada zajedničkoj kulturi čovječanstva. Stari zavjet u Bibliji Stvarnosti plod je mnogostruko udruženog rada hrvatskih bibličara i književnika.
Kao polazišni tekst izabran je prijevod Antuna Sovića, s tim da je Petoknjižje preveo Silvije Grubišić, Psalme Filibert Gass, a Pjesmu nad pjesmama Nikola Miličević. Novi zavjet preveo je Ljudevit Rupčić.
POVIJESNE KNJIGE – Uvod u knjige Staroga zavjeta 2
Anto Popović
Kršćanska sadašnjost
Djelo Povijesne knjige druga je u nizu od ukupno četiri sveska u planiranom nizu pod naslovom Uvod u knjige Stroga zavjeta.
Prva je već objavljena 2012. godine pod naslovom Torah – Pentateuh – Petoknjižje.
Ova pak obrađuje šesnaest starozavjetnih "povijesnih" knjiga prema redoslijedu kakvog imaju suvremena katolička izdanja.
Osim toga četiri poglavlja obrađuju pitanja koja su važna za potpunije razumijevanje navedenih "povijesnih knjiga" s gledišta njihovoga kanonskog smještaja u hebrejskom i katoličkom kanonu, kao i s gledišta suvremenog istraživanja onih "povijesnih knjiga" koje čine "deuteronomističku povijest".
Zasebno je obrađeno i povijesno-arheološko pitanje Izraelova nastanka u Kanaanu te povijesno razdoblje između propasti Judejskog kraljevstva i povratka iz "babilonskog sužanjstva".
Knjiga je u prvom redu namijenjena studentima teologije, ali može biti korisna i širem krugu čitatelja, koji žele osvježiti ili produbiti osobno poznavanje sadržaja i poruke Povijesnih knjiga kao drugog dijela Staroga zavjeta. No, ona želi biti i pomoć u biblijskome pastoralu.
Autor se smatra priređivačem koji je preveo, prilagodio i objedinio materijal iz suvremene literature te je donio sintezu suvremenih priručnika, komentara i monografskih studija, no knjiga ipak sadrži elemente izvornosti koji su utkani u interpretaciju odabranih ulomaka.
POVIJEST, POLITIKA, POPULARNA KULTURA
Dragan Markovina
Jesenski i Turk
Povijest, politika i pop-kultura zbirka je eseja kojom se, u reprezentativnom izboru, nastoji prikazati što je sve u ovih pet godina napisano, snimljeno i izrečeno o prošlosti jugoslavenskog prostora, uz autorove uvide u neke od ključnih a prijepornih fenomena.
Presjek je to historiografije, politologije, dokumentarnih i igranih filmova i serija, predstava i književnosti koji se bave ovim prostorima, njihovim ljudima i pojavama, a donosi jednako ovdašnje kao i strane autore, te različite naraštaje intelektualnih, umjetničkih i znanstvenih emigranata, njegovali oni poetiku otpora ili podržavali vladajuće narative.
O AUTORU:
Dragan Markovina (Mostar, 1981.) je hrvatski povjesničar, publicist, medijski kolumnist je i ljevičarski aktivist iz Splita. Osnivač je i prvi predsjednik stranke Nova ljevica. Diplomirao je povijest na Hrvatskim studijima u Zagrebu, nakon čega od 2003. do 2014. godine radi Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. U to je vrijeme predmet njegovog znanstvenog rada uglavnom bila Dalmacija u vrijeme mletačke vladavine, te 2011. god. brani i doktorsku disertaciju pod naslovom "Dalmacija u mletačkim reformskim projektima 18. stoljeća". Od 2013. godine, kao izraziti ljevičar, upušta se u politiku i politički aktivizam.
NOVAC MALE DRŽAVE
Ratko Bošković
Jesenski i Turk
Potkraj 20. i početkom 21. stoljeća u svijetu je nastalo oko stotinu malih država, samo u tranzicijskoj Europi 25, od čega u raspadu SFR Jugoslavije njih sedam. Sve su htjele emitirati i koristiti vlastiti novac, računajući da će s njime moći bolje upravljati svojom ekonomskom sudbinom i postići "identifikaciju stanovništva s nacionalnom državom na dubljoj političkoj razini", kako je napisao Eric Helleiner.
No gotovo sve nove monete novonastalih država brzo su gubile vrijednost, a stanovništvo i poduzetnici su se koristili nekom od svjetskih "čvrstih" valuta. To se dogodilo i državama nastalima raspadom SFR Jugoslavije, najprije Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a potom i Srbiji i Crnoj Gori. I sve su one bile prisiljene poduzeti monetarne reforme kojima će zaustaviti hiperinflaciju i uspostaviti stabilnu nacionalnu valutu.
Za tu svrhu malim državama na raspolaganju stoji možda samo pet ili šest glavnih strategija. Slučaj država proizašlih iz bivše SFRJ zato je jedinstven u povijesti: od pet novih država svaka je odabrala drugu strategiju. Ova knjiga donosi otkrića, zanimljivosti i pouke o tome zašto su se nasljednice Jugoslavije, ali i druge male zemlje u svijetu odlučile baš za određeni model monetarne stabilizacije, koliko su u tome uspjele i kakve su posljedice tih odluka.
Sve su pritom našle u dramatičnim okolnostima i iskusile goleme operativne probleme, čak i bizarne situacije, ali i postigle epohalne dosege. Slovenija je provela drastičnu deprecijaciju tolara, a ipak je svela inflaciju na jednocifrenu. U Hrvatskoj je od ambicioznog programa stabilizacije iz 1993. ostao samo de facto fiksni tečaj kao krivac za deindustrijalizaciju, deficit i prezaduženost. BiH nije mogla dopremiti svoj "celjski" dinar u Sarajevo pa je ondje uz marku glavna valuta ostala cigareta Sarajevske Drine, a sitne apoene njemačke marke u Travniku emitirala je lokalna banka, sve dok tečajni režim BiH nisu nametnuli Amerikanci u Daytonu. Crna Gora je još pod Srbijom odlučila uzeti njemački novac, a novčanice DEM je navodno preko granice prokrijumčarila u kamionima za prijevoz banana. Srbija se sa svojom hiperinflacijom, trećom najvećom u povijesti, odlučila obračunati jačanjem uloge dinara i u tome je prilično uspjela... Danas Slovenija, Crna Gora i Kosovo koriste supranacionalni euro, a to isto žele Hrvatska, BiH i Srbija, iako na euro neće smjeti utjecati i premda su sve dosadašnje monetarne unije propale.
O DEMOKRACIJI U AMERICI
Alexis Tocqueville
Jesenski i Turk
Načelo suverenosti naroda lebdi nad cijelim političkim sustavom Angloamerikanaca. Svaka će stranica ove knjige pokazati neke nove primjene te doktrine. U nacijama u kojima vlada dogma o suverenosti naroda, svaki je pojedinac u podjednakom dijelu nosilac vrhovne vlasti, te podjednako sudjeluje u upravljanju državom. Smatra se, dakle, da je svaki pojedinac isto toliko prosvjećen, isto toliko pun vrlina, isto toliko jak kao i bilo tko drugi medu njegovim bližnjima. (...) U svemu što se odnosi tek na njega samoga, ostao je gospodarom: slobodan je, a račun o svojim postupcima polaže samo Bogu.
– Alexis de Tocqueville
Ono prema čemu je zaista moguć taj nezaustavljivi i nepovratni proces nastajanja demokracije Tocqueville definira kao stalno izjednačavanje uvjeta u kojima ljudi društveno žive i grade svoje političke ustanove. Postići jednakost uvjeta znači dosegnuti demokratsko društveno stanje. Jednakost je bit moderne demokracije. Demokratski narodi imaju, doduše, “prirodnu sklonost” prema slobodi, ali za jednakost ih veže žestoka, neutaživa, vječna i neukrotiva strast. “Oni žele jednakost u slobodi, a ako je ne mogu postići oni je žele i u ropstvu. Podnosit će siromaštvo, porobljenost i barbarstvo, ali neće trpjeti aristokraciju”.
– dr. sc. Rade Kalanj, iz pogovora
Alexis de Tocqueville jedan je od najvećih političkih mislilaca 19. stoljeća i s J. S. Millom presudni teoretičar moderne demokracije kao liberalne demokracije. Tocquevilleova rasprava o demokraciji jedno je najvažnijih djela u zasnivanju i obrani moderne demokracije kao liberalne demokracije u kojoj se spaja individualna sloboda i narodna vladavina. U njoj Tocqueville uvjerljivo dokazuje da je demokracija nastala kao rezultat stalnog izjednačavanja društvenih uvjeta, te je otud neizbježna i vodi vladavini većine koja može biti tiranska prema pojedincu i manjinama.
– dr. sc. Slaven Ravlić, iz recenzije
KORIŠTENJE PLINSKE TRGOVINE IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I RUSKE FEDERACIJE U POLITICI MOĆI
Jelena Radić Đozić
Jesenski i Turk
U ovoj knjizi nije riječ o energiji, nego o moći i politici, i to o vanjskoj politici. Primjer ruskog korištenja plinske trgovine u politici moći pokazuje da korištenje ekonomskih instrumenata (osobito vanjske trgovine) kao starog alata vanjske politike ni danas nije izgubilo na važnosti. Trgovina plinom je ekonomski, vanjskotrgovinski odnos, no specifičan jer zbog vrste robe kojom se trguje obiluje političko-sigurnosnim eksternalijama; plin nije samo roba nego strateški, vanjskopolitički resurs.
Europska je unija plinsku trgovinu s Ruskom Federacijom doživljavala, u skladu s liberalnom paradigmom, kao međuovisan odnos koji će doprinijeti obostranoj nadoknadi limitiranih resursa i prelijevanju ekonomske na druga područja suradnje. U 21. stoljeću Ruska je Federacija toj trgovini dodijelila novu ulogu, pretvorivši je u instrument realističke moći. Ta je trgovina iz potencijala za zbližavanje aktera tako postala potencijalna, materijalna i konstruirana, prijetnja, što ju je dovelo u područje sigurnosti, a kooperativan odnos dva aktera je postao kompetitivan, pa i konfliktan. Europska je unija tako uvidjela da dostatnu razinu sigurnosti opskrbe zbog izloženosti vanjskopolitičkim izazovima ne može isporučiti isključivo tržište.
Plinska trgovina između EU i RF tako je dobila ulogu i u diskurzivnom smislu: liberalno-ekonomski diskurs je ustupio mjesto realističko-strateškom i umjesto o plinskoj trgovini govori se o energetskoj sigurnosti.
ISTRAŽIVANJE O LJUDSKOM RAZUMU
David Hume
Jesenski i Turk
Kad bi se sve prirodne pojave neprestano toliko mijenjale, da nikakva dva događaja ne bi sličila jedan drugom, već bi svaki predmet bio potpuno nov. U takvom slučaju mogli bismo reći, da je jedan predmet ili događaj slijedio za drugim, a ne da ga je drugi proizveo. Odnos uzroka i učinka morao bi biti potpuno nepoznat čovječanstvu. Izvodi i zaključci o djelovanju prirode tog bi časa nestali, a pamćenje i osjetila ostali bi jedinim kanalima, pomoću kojih bi znanje o nekoj zbiljskoj opstojnosti moglo dolaziti do duha. Ako hoće biti dosljedan, filozof mora primijeniti isto zaključivanje na postupke i voljne čine razumnih bića. I zaista, razmotrimo li, kako se dobro povezuju prirodna i moralna očevidnost, i kako oni čine samo jedan lanac dokaza, bez predomišljanja ćemo priznati, da je njihova priroda ista i da su izvedeni iz istih principa.
– David Hume
Riječ je o jednom od ključnih tekstova ne samo britanskog empirizma, nego i povijesti zapadne filozofije u cjelini. Teme kojima se autor bavi jednako su aktualne danas kao što su to bile prije dva i pol stoljeća, pri čemu je Humeovo polazište uvijek ono radikalnog, empirističkim principima vođenog skeptika – posumnjati u održivost onoga što mislimo da znamo o tim temama, odnosno o izvjesnosti naše spoznaje pojedinih predmeta i vrsta predmeta.
– dr. sc. Tomislav Janović
Možda je dovoljno spomenuti već samo to da je upravo ovo Humeovo djelo probudilo Kanta iz njegovog poznatog „dogmatskog drijemeža“ i navelo ga da izvede svoju poznatu „kopernikansku revoluciju“ u filozofiji. A na taj način i Humeov i Kantov misaoni rad i dan-danas predstavlja razmeđu između dviju glavnih filozofskih tradicija na tom polju istraživanja. Utjecaj te diskusije vidljiv je i na drugim područjima a ne samo u filozofskim okvirima, kao npr. u pojedinim granama umjetnosti. Ova Humeova knjiga utoliko nije zanimljiva samo u stručnom smislu nego i u širem kulturnom pogledu.
– dr. sc. Neven Petrović
O AUTORU:
DAVID HUME (1711.–1776.) glavni je predstavnik škotskog prosvjetiteljstva i jedan od zanimljivijih pojava na europskoj intelektualnoj sceni 18. stoljeća. Kao i većina drugih Humeovih filozofskih djela (Rasprava o ljudskoj prirodi, Dijalozi o religiji, Istraživanje o principima morala, O mjerilima ukusa, O besmrtnosti duše, O samoubojstvu, da navedemo samo ona najvažnija), Istraživanje o ljudskom razumu postalo je filozofski klasik i preporučljiva lektira svakog ozbiljnijeg studija filozofije (kako formalnog tako i neformalnog).
SLOBODA I TLAČENJE I DRUGI ESEJI
Simone Weil
Jesenski i Turk
U društvu samosvrhovitog foteljaškog intelektualizma koji je oduvijek bio većinski prisutan oblik „javnog“ angažmana velikih umova, Simone Weil rijetka je biljka. Senzibilna, angažirana, konkretna, dosljedna, otvorena, znatiželjna i predana duhovnosti ostala je um od kojeg mogu učiti i marksisti i kršćani, a napose oni skloni pojednostavljenom shvaćanju stvarnosti koji misle da su takva promišljanja nespojiva.
— Marija Selak Raspudić
Krhka tijela, snažna duha, Simone Weil dotiče sve one teme koje oduvijek zanimaju i uzbuđuju čovječanstvo, traži u ljudskom ono što je najdublje, a jednostavnost njena izraza kao da nas potiče da je u njenoj strasti za apsolutnim slijedimo. Njeno je djelo prožeto žudnjom za istinom koja joj je osnovno načelo i htijenje, i u kojoj vidi jedini mogući spas čovječanstva.
— Mirjana Dobrović
Teme kojima se bavi monografija Sloboda i tlačenje trajno su relevantne i još uvijek vrlo otvorene za znanstveno istraživanje i promišljanje. Riječ je o zbirci eseja koji se tematski kreću od kritike marksizma, problema tlačenja, pokornosti i slobode, analize fizičkoga rada, preko problema duhovnosti i potreba duše, sve do analize problema jednakosti, hijerarhije, slobode mišljenja, svetosti, zla i ljubavi.
— Ankica Čakardić
Knjiga koju držite u rukama izbor je koji obuhvaća sve intelektualne i životne faze Simone Weil. Velik dio njih otkrio je i pripremio za tisak Albert Camus. Odmah po njihovom objavljivanju, uslijedio je snažan odjek u kulturnim i filozofskim krugovima, a već Camusov poznati esej Pobunjeni čovjek (1951) jasno odražava Weilino shvaćanje pobune u opreci s revolucijom, zbog čega će je prigrliti nemarksistička ljevica.
— Leonardo Kovačević
SIMONE WEIL (1909. – 1943.) u svojem je kratkom životu napisala brojna filozofsko-esejistička djela, jednu dramu i nešto pjesama. Diplomirana profesorica filozofije, bila je nastavnica u školi, tvornička radnica u Renaultu, sudionica Španjolskog građanskog rata, i konačno ponovno nastavnica. Kao francuska Židovka otpuštena je iz službe 1940., da bi u 34. godini umrla u Engleskoj odbivši se liječiti od tuberkuloze.
O knjizi - SLOBODA I TLAČENJE I DRUGI ESEJI
Razmišljanja o uzrocima slobode i društvenog tlačenja
Kritika marksizma
Analiza tlačenja
Teorijska slika slobodnog društva
Skica suvremenog društvenog života
Pokornost i sloboda
Radnička sudbina
Iskustvo iz tvorničkog života
Prvi uvjet neropskog rada
Fizički rad kao duhovno središte
O ukidanju političkih stranaka
Potrebe duše
Red
Sloboda
Poslušnost
Odgovornost
Jednakost
Hijerarhija
Čast
Kazna
Sloboda mišljenja
Spokojnost
Opasnost
Privatno vlasništvo
Kolektivno vlasništvo
Istina
Osoba i sveto
Borimo li se za pravdu?
Iz bilježnica
Ljubav
Zlo
Očisni ateizam
Smisao svijeta
Ljepota
KRITIKA MOĆI SUĐENJA
Immanuel Kant
Jesenski i Turk
Da bismo razlikovali, da li je što lijepo ili ne, naša se predodžba ne odnosi s pomoću razuma na objekt u svrhu spoznaje, nego s pomoću uobrazilje (možda povezane s razumom) na subjekt i osjećaj njegove ugode ili neugode. Sud ukusa nije dakle sud spoznaje, dakle ne logički, nego estetički, pod kojim se razumije onaj sud, čiji odredbeni razlog može da bude samo subjektivan. (...) Ovdje se predodžba posve odnosi na subjekt, i to na njegov životni osjećaj, pod imenom osjećaja ugode ili neugode. (...) Dane predodžbe u nekome sudu mogu biti empirijske (dakle estetičke); ali sud, koji se s pomoću njih izriče, jest logički, ako se one predodžbe samo u sudu odnose na objekt. Obratno pak, ako bi dane predodžbe bile čak racionalne, ali ako bi se u nekome sudu odnosile samo na subjekt (njegov osjećaj), onda je on utoliko uvijek estetičan.
- Immanuel Kant
Zasigurno jedno od najznačajnijih djela ne samo estetičkoga razdoblja, već i cjelokupne povijesti filozofijskoga razumijevanja estetičkoga načina spoznavanja. Ujedno predstavlja i sistematiziran pristup temeljnim estetičkim kategorijama koje i dalje važe u svakom relevantnom razmatranju odnosa filozofije i umjetnosti.
- Nadežda Čačinovič, iz recenzije
Fundamentalno estetičko djelo u kojem je Kant postavio i usustavio temeljne estetičke kategorije i time zadužio kasnije relevantne pristupe estetici i filozofiji umjetnosti. Djelo je stoga nezaobilazno u studiju filozofije i drugih znanosti usmjerenih pitanjima umjetnosti i kulture.
- Goran Gretić, iz recenzije
Estetika izvorno nije nauk o lijepome, kako se to u kulturnom shvaćanju uvriježilo, nego je ona znanost o osjetilnoj spoznaji, koja time, osim lijepoga, omogućuje razmatranje i drugih estetičkih kategorija, čime postaje jasno zbog čega je studija usmjerena razmatranju mogućnosti osjetilne spoznaje kao navlastitomu filozofijskomu problemu.
- Goran Sunajko, iz predgovora
Preduvjet shvaćanju Kritike moći suđenja, temeljne Kantove estetičke rasprave, počiva u svijesti da estetika izvorno nije nauk o lijepome, kako se to u kulturnom shvaćanju uvriježilo, nego je ona znanost o osjetilnoj spoznaji (αἴσθησις), koja time, osim lijepoga, omogućuje razmatranje i drugih estetičkih kategorija, čime postaje jasno zbog čega je studija usmjerena razmatranju mogućnosti osjetilne spoznaje kao navlastitomu filozofijskomu problemu. Lijepo svakako jest estetički pojam i, složit će se mnogi, najvažniji, no estetika nipošto nije i ne može biti reducirana na pojam lijepoga ili s njime izjednačena, jednostavno zato što lijep predmet i njegova predodžba nisu isto („lijepo je ono što se sviđa u samome prosuđivanju“, argumentirat će Kant). A estetika za zadaću ima ispitati mogućnost suda ukusa koji nije usmjeren predmetu nego njegovoj predodžbi, što pred moć suđenja stavlja osobit i novovrstan napor.
...
U cjelini je Kantove transcendentalne filozofije moć suđenja ona spoznajno-sudbena moć koju je iznašao nakon uma i razuma kako bi dao odgovore na ona mjesta koja nisu bila posve pokrivena temeljnim spoznajnim moćima. Moć suđenja, koja se dijeli na estetičku i teleologijsku imala je također, sukladno transcendentalnomu sustavu, zahtjev za dijalektičkom pozicijom a priori. Kantovo odlučno iznalaženje suda ukusa koji bi mogao biti sintetički sud a priori omogućio je estetici zaseban i autonoman položaj u obitelji filozofijskih disciplina te drukčiji status u odnosu na ostale pristupe spoznaji umjetnosti. Trećom je kritikom pruski filozof analizirao i odredio bitne kategorije estetičkoga načina spoznavanja koji počiva na subjektivnom sudu ukusa spremnom važiti objektivno iako nije vođen ni interesom, ni pojmom, a ni svrhom, nego subjektivnim sudom koji, budući da polazi od zajedničkoga osjetila (sensus communis) danoga svakomu slobodnom čovjeku, može zahtijevati opće prihvaćanje i iznuditi suglasnost. Ovom studijom Kant nije imao namjeru razmatrati umjetnička djela, već mogućnosti njihova spoznavanja koje ne počivaju u samim (umjetničkim) predmetima, nego u njihovoj predodžbi, pa se estetika kao filozofijska disciplina ne bavi lijepim predmetima, već lijepom predodžbom lijepih predmeta, čime se, ne prelazeći ni ovoga puta granice (estetičke) spoznaje o kojoj pita, zadržava na Kantovu uvriježenu pristupu filozofijskoj spoznaji.
FENOMENOLOGIJA DUHA
Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Jesenski i Turk
Broj stranica: 472
Godina Izdanja: 2022.
ISBN: 9789532229462
Jezik izdanja: Hrvatski
Uvez: meki
Format: 15×23 cm
Preveo: Viktor D. Sonnenfeld
Nakladnik: Jesenski i Turk
Georg Wilhelm Friedrich Hegel
KRITIKA PRAKTIČKOGA UMA
Immanuel Kant
Jesenski i Turk
Teorijska upotreba uma bavila se predmetima same moći spoznavanja, a kritika toga uma u pogledu te upotrebe odnosila se zapravo samo na čistu moć spoznavanja, jer je ona pobuđivala sumnju. Kasnije se i potvrdila ta sumnja da se ona moć spoznavanja lako gubi preko svojih granica, među nedostižive predmete ili čak međusobno protivurječno pojmove. S praktičkom upotrebom uma stoji već drukčije. U njoj se um bavi odredbenim razlozima volje. (…) Ako mi odsada možemo pronalaziti razloge da bismo dokazali kako to svojstvo uistinu pripada ljudskoj volji (a tako i volji svih umnih bića), onda se time dokazuje ne samo to da čisti um može biti praktički, nego da je samo on, a ne empirijsko-ograničeni um, na neuvjetovan način praktički.
Osnovni zakon čistoga praktičkog uma: Djeluj tako da maksima tvoje volje u svako doba ujedno može da važi kao princip općega zakonodavstva.
— Immanuel Kant
Kantova Kritika praktičkog uma jedno je od najznačajnijih djela praktičke filozofije i ujedno jedno od kapitalnih djela filozofije morala. U njemu je Kant kao predmet filozofskoga interesa utemeljio teorijske načine i obrasce kao mogućnosti djelovanja, čime je zadužio čitavu filozofijsku tradiciju.
– Lino Veljak, iz recenzije
Načela čistoga uma Kant nastoji odrediti prema samoj praksi, odnosno djelovanju. Bez načela koje je ondje formulirao, poput autonomije volje i moralnog zakona nije moguće zamisliti modernu filozofiju morala i politike.
– Željko Pavić, iz recenzije
Etika svoja načela, navodi Kant, gradi u pojmovima, odnosno u umu zamišlja idealnoga moralnog pojedinca koji, međutim, po sebi u takvom idealitetu na Zemlji ne stanuje. Zbog toga dolazi do proturječja između bitka – onoga kakav čovjek doista jest (njegove prirode) – i trebanja – spekulativnog ideala koji on treba doseći (njegove slobode), pa će zadaća Kritike praktičkoga uma, Schopenhauerovim riječima „najvažnije knjige koja je u Europi napisana“, biti regulativne ideje čistoga uma učiniti zbiljskima i imanentnima.
— Goran Sunajko, iz pogovora
SVETOST I ZLOČIN – ANTROPOLOŠKI TRAKTATI
Inoslav Bešker
Jesenski i Turk
Knjiga Inoslava Beškera Svetost i zločin sadrži sedam znanstvenih antropoloških traktata interdisciplinarnoga karaktera iz širega područja religiologije. Uz uvodna objašnjenja o „istini u religiji“ autor posebno razlaže i vezu imena i svetosti (u osnovi riječ je o lingvističkoj studiji s religiološkom potkom), te o poimanju zla u religijskoj interpretaciji. Bešker i ovdje svoje temeljne znanstvene spoznaje uspješno i relevantno primjenjuje na aktualna stanja u regionalnim, kontinentalnim i svjetskim okvirima s naglaskom na specifičnosti i posebnosti interpretacija najznačajnijih religijskih sistema. Ne zaboravlja pritom ni na povijesnu dimenziju razvoja pojedinih religijskih obrazaca (poglavlja Vjersko bratstvo i religijski pokolji, Muška vlast u religiji i dr.).
Teme koje Bešker obrađuje i analizira u svojim antropološkim traktatima znanstveno su i stručno relevantne (svetost, zlo u religijskom poimanju, religijski pokolji, osveta i pravda, genocid, apokalipsa), a zbivanja na svjetskoj političkoj i religijskoj pozornici svjedoče o aktualnosti tema kojih se dohvatio Bešker.
— dr. sc. Ivica Maštruko
Znanstveni prinos djela prvenstveno je u poticajnom problematiziranju nekih pojmova i tema koje su inače prihvaćeni takoreći aksiomatski, te identitetskih obrazaca koji se o njih oslanjaju, također u redefiniranju nekih njihovih aspekata, od krucijalnih (odnos religija spram genocida) do ukorijenjenih (na primjer, biblijskog citata „Istina će vas osloboditi“).
— dr. sc. Igor Graovac
O AUTORU:
Inoslav Bešker je Splićanin, rođen u Zagrebu, a od 1989. nastanjen u Rimu. Diplomirao je sociologiju i novinarstvo u Zagrebu, a doktorirao poredbenu slavistiku u Milanu. Redoviti je profesor Sveučilišta u Splitu, a predavao je i na sveučilištima u Napulju, Rimu, Bologni, Dubrovniku i Zagrebu. Objavio je 12 znanstvenih i stručnih knjiga, petora skripta, 40 znanstvenih članaka, pedesetak stručnih članaka i predgovora, te više od 30 000 novinskih priloga. Dobio je više nagrada za promicanje ljudskih prava (Otto von Habsburg, Joško Kulušić), za novinarstvo (Otokar Keršovani i Miljenko Smoje za životno djelo), te za esejistiku (Kiklop).
POBUNJENI UM – ESEJI IZ RADIKALNE SOCIJALNE FILOZOFIJE
Ankica Čakardić
Jesenski i Turk
Pobunjeni um zbirka je radova o različitim filozofskim sustavima, idejama, fenomenima i konceptima, a sve ih povezuje angažiranost, spremnost na prekoračenje ne samo društvenog statusa quo, već i činjenica da filozofiju razumiju kao praksu ili refleksiju odnosa prema življenoj, iskustvenoj i proizvedenoj stvarnosti. Jednako tako, riječ je o pokušaju da se odgovori na trend smještanja filozofije tek u teorijski registar — često shvaćen kao “čisto filozofiranje” — u odmaku spram zbilje i prakse. Radovi u knjizi u metodološkom smislu nastaju na sjecištu marksističke i feminističke analize različitih socijalno-filozofskih pitanja, uz popratno intelektualno-historijsko tumačenje.
Osvjetljavanjem brojnih niti kojima su povezane filozofije Hobbesa i Lockea, Hegela, Marxa, Engelsa, Zetkin i Luxemburg, de Beauvoir i Foucaulta, autorica zahvaća korijene i tokove razvoja radikalne misli. Djelo nudi i problemski presjek bitnih tema socijalne filozofije: filozofija i praksa, individualizam i vlasništvo, izvori feminizma, postmoderna i kritika subjekta.
—Luka Bogdanić
Radovi ove knjige idu, kako kaže naslov, u korijen naše društvene smještenosti. Promišljaju filozofijska nastojanja da se izađe na kraj s našom socijalnom dimenzijom. Iako ih je autorica nazvala esejima, oni su to kao znanstveni “pokušaji”, a ne po nekoj neobvezatnosti; nisu slučajni ni tema ni raspored. Misao, da bi doista bila radikalna, mora zadovoljiti najstrože znanstvene kriterije, a to je ono što imamo u novoj knjizi Ankice Čakardić.
—Nadežda Čačinovič
O AUTORU:
ANKICA ČAKARDIĆ je nositeljica Katedre za socijalnu filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je monografija Sablasti tranzicije — socijalna historija kapitalizma i Ustajte prezrene na svijetu — tri eseja o Rosi Luxemburg, od kojih je potonja objavljena i na engleskom i njemačkom jeziku. Uredila je nekoliko knjiga te objavila brojne članke u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima. Članica je uredništva izdanja The Complete Works of Rosa Luxemburg (Verso).
ZAŠTO JE NACIONALIZAM TAKO MOĆAN?
Siniša Malešević
Jesenski i Turk
Globalizacija nije neprijatelj nacionalizma - naprotiv, ova knjiga pokazuje kako su se te dvije sile zajedno razvijale kroz povijest. Malešević osporava i dominantna stajališta koja nacionalizam opisuju kao društvenu snagu u opadanju.
Objašnjava zašto nedavne eskalacije populističkog nacionalizma diljem svijeta nisu društvena anomalija nego povijesna norma.
Imajući u vidu sve jače organizacijske sposobnosti, sve dublju ideološku penetraciju i sve šire mreže mikrosolidarnosti, Malešević pokazuje kako se i zašto nacionalizam tako duboko ugradio u svakodnevni život. Autor istražuje društvenu dinamiku nacionalizama u Irskoj i na Balkanu, a njegovi nalazi pokazuju da je nacionalizam ojačao i da se nametnuo kao dominantna operativna ideologija modernoga doba.
O AUTORU:
Siniša Malešević , MRIA , MAE (rođen 5. travnja 1969.) je redoviti profesor / Katedra za sociologiju na University University, Dublin , Irska. Njegovi istraživački interesi uključuju komparativno-povijesne i teorijske studije etnika , nacionalizma , ideologije , rata , nasilja i sociološke teorije . Autor je sedam i urednik ili ko-urednik osam knjiga i svezaka, uključujući utjecajne monografije Ideologija, legitimitet i nova država (2002), Sociologija etnika (2004), Identitet kao ideologija (2006) Sociologija rata i nasilja (2010), nacije-države i nacionalizmi (2013), porast organizirane brutalnosti (2017) i prizemljeni nacionalizmi (2019). Uspon organizirane brutalnosti dobitnik je izvanredne nagrade za knjigu iz Odjela za mir, rat i socijalni sukob Američkog sociološkog udruženja. Profesor Malešević također je autor više od 90 recenziranih članaka i poglavlja knjiga te održao više od 120 pozvanih razgovora širom svijeta. Djelo je prevedeno na nekoliko jezika, uključujući kineski, hrvatski, perzijski , španjolski, portugalski, poljski, tajlandski, turski, indonezijski, japanski, ruski i srpski. Prije toga obnašao je sastanke za istraživanje i nastavu na Institutu za međunarodne odnose (Zagreb), Centru za proučavanje nacionalizma , CEU (Prag) - gdje je radio s pokojnim Ernestom Gellnerom - i na Nacionalnom sveučilištu u Irskoj, Galway . Također je posjećivao profesore i stipendije na Université Libre de Bruxelles (Katedra Eric Remacle za studije sukoba i mira), Institutu za humanističke znanosti u Beču, Londonskoj školi ekonomije i Sveučilištu Uppsala. U ožujku 2010. izabran je za člana Kraljevske irske akademije, u prosincu 2012. izabran je za pridruženi član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a u kolovozu 2014. izabran je za člana Academia Europaea. 2017. godine potpisao je Deklaraciju o zajedničkom jeziku Hrvata , Srba , Bošnjaka i Crnogoraca .
BOLESTAN NOVAC
Billy Kenber
Planetopija
Već dugi niz godina svjedočimo nizu skandala u farmaceutskoj industriji. Od cijene lijeka za AIDS koja je preko noći porasla sa 17,5 dolara na 750 dolara do kompanije koja je radije dopustila da zalihama lijekova za rak istekne rok trajanja nego da snizi cijenu, primjera je mnogo. Sustav koji je nekoć dizajniran da potiče inovacije i unaprijedi brigu o pacijentima danas jedino pokreće želja za profitom.
Lijekovi su postali tek financijska imovina, a način na koji se usmjeravaju istraživanja, određuju cijene lijekova i tko im ima pristup prilagođava se interesima dioničara, a ne javnosti. Dok farmaceutske kompanije usmjerene isključivo na zaradu sve češće dobivanju kazne zbog podmićivanja liječnika i međusobnog dogovaranja cijena, pacijenti se sve češće okreću crnom tržištu kako bi došli do prijeko potrebnih lijekova koje službe zdravstvene skrbi više ne mogu financirati. Knjiga Bolestan novac istraživačkog novinara Billyja Kenbera je temeljita i važna dijagnoza industrije u krizi. U bliskoj budućnosti istraživanje i razvoj lijekova vrtoglavo će opasti, a lijekovi će biti dostupni samo najbogatijima, i zato je krajnje vrijeme da nešto poduzmemo.
O AUTORU:
Billy Kenber je istraživački novinar koji od 2010. piše za The Times. Za svoj rad je osvojio nekoliko prestižnih nagrada (UK Press Award i Medical Journalists’s Award za izvanredan doprinos medicinskom i zdravstvenom novinarstvu 2017.). Živi u Londonu.
KAO ČOVJEK
Stuart Jonathan Russell
Planetopija
Najvažnija knjiga koju sam pročitao u dugo vremena.
Daniel Kahneman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i autor bestselera Misliti, brzo i sporo
Stvaranje nadljudski inteligentnih strojeva mogla bi biti dosad najveća prekretnica u ljudskoj povijesti, no prema jednom od vodećih stručnjaka na tom području, mogla bi istodobno biti i posljednja. Zato je pitanje kako ćemo pristupiti razvoju opće umjetne inteligencije potrebno ispravno postaviti sada, jer bi poslije moglo biti prekasno.
Stuart Russell, ugledni britanski znanstvenik i jedan od najcjenjenijih stručnjaka za umjetnu inteligenciju briljantnim analogijama i lucidnom prozom objašnjava kako nam umjetna inteligencija može nemjerljivo unaprijediti život, ali i koje prijetnje se u njoj kriju ako čvrsto ne postavimo nadzor kako bismo bili sigurni da strojevi neće ispunjavati svoje, umjesto naših ciljeva. Duboko, aktualno i vizionarsko djelo za sve one koji žele razumjeti budućnost koja je već pred vratima.
O AUTORU:
Stuart Jonathan Russell (rođen 1962.) britanski je znanstvenik najpoznatiji po svojem radu i doprinosu na području istraživanja umjetne inteligencije. Diplomirao je s pohvalama fiziku na Oxfordu 1982. i doktorirao na području računalstva na Stanfordu 1986. Redoviti je profesor na University of California, u Berkeleyu predaje računalno inženjerstvo i računarsku znanost, te je pomoćni profesor na odsjeku neurokirurgije u San Francisco, a bio je gostujući predavač na Stanfordu i Chaire Blaise Pascal u Parizu; potpredsjednik je vijeća World Economic Foruma za umjetnu inteligenciju i robotiku. Autor je nekoliko knjiga, a s kolegom Peterom Norvigom napisao je najpopularniji udžbenik na polju umjetne inteligencije Artificial Intelligence: A Modern Approach, koji se koristi na više od 1400 sveučilišta u 135 zemalja. Dobitnik je brojnih uglednih nagrada i jedan od najcjenjenijih stručnjaka na području svog rada. Njegova istraživanja pokrivaju široki raspon tema, a trenutno se najviše bavi prijetnjom koju za čovječanstvo predstavlja nesmotreni razvoj autonomnog oružja i umjetne inteligencije.
ZLATNI PSALTIR (Unikatno, numerisano izdanje 550 primjeraka)
Mladinska knjiga Beograd
NOVA IZDANJA
Ne propustite PRETPLATNU cenu - OGRANIČENE KOLIČINE
Dostava knjige počinje krajem septembra 2022.
ZLATNI PSALTIR je Unikatna knjiga koja ima za cilj oživljavanja srpskog verskog, istorijskog i kulturnog nasleđa uz predstavljanje naj značajnijih primera srpske srednjovekovne iluminacije koje prate prerađen Daničićev prevod psaltira
NAKON 334 GODINE NAJZNAČAJNIJE SRPSKE SREDNJEVEKOVNE ILUMINACIJE PONOVO U SRBIJI U SVOM PUNOM SJAJU!
ILUMINACIJE SA ZLATNIM FOLIJAMA IZ SRPKOG-MINHENSKOG PSALTIRA
U saradnji sa Bavarskom državnom bibliotekom, iz Minhena, ZLATNI PSALTIR ilustrovan je najvažnijim primercima srednjovekovne srpske iluminacije nastalim krajem 14. veka i ovekovečenim u Srpskom-Minhenskom psaltiru
Psaltir je, pretpostavlja se, napisan ili za kneza Lazara, ili njegovog sina, despota Stefana Lazarevića. Srpski psaltir ističe se kao jedan od najvažnijih srpskih umetničkih spomenika iz poslednjih godina 14. veka. On je dragocen i kao najobimniji rukopis srpskog minijaturnog slikarstva i kao delo koje je u sebi sadržalo mnogo onih pozitivnih osobina iz kojih se formirao poslednji veliki stil stare srpske umetnosti, stil moravske škole. Posebnost ovog rukopisa sastoji se u veličanstvenim minijaturama.
Kao knjiga dostojna cara, psaltir se predstavlja u nepreglednom sjaju. Vizuelni ukrasi sadrže minijature iluminirane zlatnom folijom. Ovakvi prikazi, u plavim i crvenim okvirima na zlatnim podlogama ilustruju tekst rukopisa u slovenskom stilu sa izrazitim vizantijskim uticajima: Stari i Novi zavet, Psalmi i doksologije na srpskom. Kao rezultat toga, srpski-minhenski psaltir je najopsežnije iluminiran rukopis srpskog pravoslavlja.
Radi očuvanja srednjevekovne autentičnosti uz mogućnost čitanja i razumevanja ZLATNOG PSALTIRA, su posebno dizajnirana ćirilična slova kojima su ispisani Psalmi, u priređenom Daničićevom prevodu, po uzoru na Srpski - MInhenski psaltir.
* Kožni povez sa montiranim okovom (krst) - (ručni rad)
* Ručno izlivan, brušen, poliran i lakiran svaki pojedinačan krst
* Blindruk (utisnute šare na korici) + zlatotisk na korici
* Francuski povez korica (rebra na rikni) - (ručni rad)
* Zlatne folije na iluminacijama
* Kvalitetan 150gr papir
* Svaki primerak je numerisan i dolazi uz Vlasnički list
Pogledajte brošuru: ovde
Video
-50%
MAGIČNI SVIJET ILIRA – Historija zaboravljene civilizacije
Amra Šačić Beća, Edin Veletovac, Salmedin Mesihović
Mladinska knjiga Sarajevo
O knjizi Magični svijet Ilira...
Polazeći od pitanja porijekla imena Iliri koje se u jednom trenutku historije manifestiralo kao ime rimske provincije, autori otvaraju vrata magičnog perioda historije i uvode čitatelja u svijet zaboravljene civilizacije. Ilirske zemlje su za stare Helene prostori dalekog i mističnog sjevera, poput kasnije Svete zemlje, kamo su mitološke junake slali bogovi lično, gdje su mogli dobiti oproste svojih grijehova ili pak neslavne živote pretvoriti u slavne. Od mitskog praoca Illyriusa do legende o kralju Joniju, od prvog historijski poznatog kralja Taulanata, Galaura, do posljednjeg kralja Gencija u osvitu rimskog perioda na ovim prostorima, autori vode čitatelja kroz mrežu prepletenih informacija antičkih vrela pokušavajući isplesti nit objektivnosti iz klupka subjektivnosti nekadašnjih pisaca. (Izvod iz recenzije, prof. dr. Adnan Kaljanac)
Knjiga pod naslovom Magični svijet Ilira – Historija zaboravljene civilizacije predstavlja izuzetno djelo iz oblasti antičke historiografije. Na dopadljiv i popularan način obrađuje najvažnije teme iz perioda antike na prostoru Zapadnog Balkana. Obrađen je period duži od hiljadu godina, uz analizu najvažnijih vojnih, upravnih, privrednih i religijskih kretanja. Knjiga je jezikom i stilom prilagođena široj čitalačkoj publici a sadržajem vrlo zanimljiva i onim boljim poznavaocima ove tematike. (Izvod iz recenzije, prof. dr. Almir Marić)
Riječ autorice...
Na kraju, želim podvući da su tri različita autora pisala Magični svijet Ilira. Premda je riječ o stručnjacima za antički period, njihov naučni habitus nije isti, kao ni metodologija rada. Međutim, to je, zapravo, prednost ove knjige jer pruža mogućnost da se djelimično izdignemo iznad tradicionalnog horizonta spoznaje o Ilirima, kao i to da nam se ukaže na viziju drugačije naučne diskusije. S jedne strane, koautorski rad na ovoj knjizi bio je izuzetno izazovan, a, nasuprot tome, bio je i jednako inspirativan na način na koji je to grčko-rimski historičar Plutarh svojevremeno objasnio riječima ‒ um nije sud koji treba da se ispuni nego vatra koja treba da se rasplamsa. Nadam se da će čitatelji u knjizi prepoznati želju autora da svojim stručnim radom široj čitateljskoj publici približe najstariju prošlost prostora koji danas nazivamo svojom domovinom. - dr. Amra Šačić Beća
Prelistajte katalog... https://mladinska.ba/product/magicni-svijet-ilira-historija-zaboravljene-civilizacije/
CRNA DALIJA
Jesenski i Turk
Budući da su tvorci javnog mnijenja spontano stali na stranu Crne Dalije, knjiga je zamišljena kao svojevrsni herbarij brojnih kolumna i komentara napisanih neposredno uoči donošenja saborske odluke o novoj predsjednici Povjerenstva te nakon njenog neuspješnog izbora.
Uz izbor članaka, knjiga sadrži i nekoliko intervjua Dalije Orešković u kojima je govorila o radu i rezultatima rada povjerenstva, kao i o budućnosti nošenja hrvatske države i društva sa sukobom interesa i korupcijom.
U sretnijim zemljama Dalija Orešković bi bila Marianne, nacionalni simbol, žena koja u simboličkim prikazima nosi povez preko očiju zato što, poput božice Justicije, pravdu razrezuje svima po istom mjerilu, nepristrano i mirno. U Hrvatskoj, ona je postala krunski dokaz neuspjeha Republike u zasnivanju funkcionalnih ustanova.
UMETNOST
Grupa autora
Mladinska knjiga Beograd
Enciklopedije i kapitalna izdanja
UMETNOST - velika ilustrovana enciklopedija
Ilustrovana enciklopedija umetnosti, predivan je hronološki organizovan katalog.
U njemu je predstavljeno više od 700 umetnika koji su obeležili istoriju umetnosti s analizom ključnih umetničkih dela koja će čitaocu pomoći da pronikne u umetnikovu viziju i upozna tehnike kojima se služio.
Sveobuhvatna, pouzdana i vizuelno očaravajuća – pred vama je svetska galerija umetnosti koju vredi imati u svom domu.
Pođite u obilazak jedinstvene knjige sa oko 2.500 slika i skulptura koje su najviše uticale na svetsku umetnost, od pećinskog slikarstva do remek - dela savremenog doba.
Uz svaku sliku ili skulpturu sažeta objašnjenja i nadahnjujuće analize i najvažnije pojedinosti koje će vam je dodatno objasniti i približiti kako biste ih još bolje upoznali i razumeli.
Odabranim remek-delima uvećani su delovi slike kako bi se bolje videli potezi četkicom – od Poslednje večere Leonarda da Vinčija do Jesenjeg ritma Džeksona Poloka. Nikada nije bilo lakše da se razume šta je umetnik želeo i kako je to ostvario.
U knjizi naći ćete više od 700 biografija umetnika sa obiljem zanimljivih podataka o njihovim životima.
U rubrici "U kontekstu" naći ćete slikovite detalje koji govore o tome kako su na nastanak dela uticale okolnosti, važni istorijski događaji i slično.
Začinite čitanje tekstova, gledanje slika i njihovo razumevanje mudrim i nadahnutim mislima o umetnosti najpoznatijih majstora.
„Umetnost spira s duše prašinu svakodnevnog života.” Pablo Pikaso.