Kako je sama Rupi opisala knjigu “Sunce i njeni cvjetovi”:
„Sunce i njeni cvjetovi zbirka je pjesama o tuzi prepuštenosti trenutku poštivanju korijena ljubavi i osnaženju sebe podijeljena je na pet dijelova venem, padam, puštam korijenje, rastem, cvatem.
Poezija u ovoj zbirci istražuje teme ljubavi, gubitka, traume, imigracije, iscjeljenja i samootkrivanja. Kaur piše o boli i patnji, ali i o snazi, otpornosti i mogućnosti ponovnog procvata nakon pada. Njezini stihovi su jednostavni, ali duboko emotivni, često popraćeni vlastitim ilustracijama koje pojačavaju značenje riječi.
O autoru:
Rupi Kaur je kanadska pjesnikinja, spisateljica i umjetnica indijskog podrijetla, rođena 4. listopada 1992. u Punjabu, Indija. S roditeljima se preselila u Kanadu kada je imala četiri godine. Kaur je postala poznata po svojim jednostavnim, ali snažnim stihovima, koji se često bave temama ljubavi, gubitka, traume, iscjeljenja i ženstvenosti.
Njezin prvi zbirka poezije, “Milk and Honey” (2014), postigla je ogroman uspjeh i postala međunarodni bestseler, privlačeći milijune čitatelja diljem svijeta. Knjiga je podijeljena u četiri dijela, svaki s fokusom na različite aspekte emocionalnog iskustva. Nakon toga, Kaur je uz ovu objavila još jednu zbirku – “Home Body” (2020). Obje su također bile vrlo uspješne.
Rupi Kaur je poznata po minimalističkom stilu pisanja i ilustracija koje prate njezine pjesme, a njezina djela često istražuju osobne i univerzalne teme kroz introspektivan i emotivan pristup. Kao jedna od najpoznatijih suvremenih pjesnikinja, Kaur je doprinijela popularizaciji poezije među mlađim generacijama i nastavlja utjecati na globalnu književnu scenu.
Ja sam proša sito i rešeto,
ovaj grdni svijet ispitao,
otrovi mu čašu iskapio,
poznao se s grkijem životom.
Sve što biva i što može biti,
meni ništa nije nepoznato;
što god dođe ja sam mu naredan.
Zla pod nebom što su svakolika
čovjeku su prćija na zemlju.
Gorski vijenac, jedno od najznačajnijih dela srpske književnosti, istoričesko sobitije kroz čije se stihove prostire ideja o nepokorenoj Crnoj Gori, poslednjem utočištu slobode, čija je sudbina da kao izviiskra raspali plamen borbe za oslobođenje od Turaka, nastao je iz pera poete, državnika, duhovnika, mislioca Petra II Petrovića Njegoša.
U ovom delu neprolazne vrednosti Njegoš je iskoristio epizodu iz prošlosti kako bi opevao ključne istorijske događaje s kraja XVII veka, prikazao herojsko poimanje života i moralna načela patrijarhalnog čoveka, opisao ondašnje prilike na geopolitičkoj sceni i svakodnevicu tadašnjeg stanovništva, to jest njegove običaje, kulturu, verovanja i tradiciju.
Petar II Petrović Njegoš napisao je izuzetnu tvorevinu, u koju se, prema rečima istoričara književnosti Jovana Deretića „sleglo svekoliko iskustvo, istorijsko, filosofsko i poetsko, čitavih epoha u životu pojedinih razdoblja i civilizacija“.
Al’ tirjanstvu stati nogom za vrat,
dovesti ga k poznaniju prava,
to je ljudska dužnost najsvetija!
Ako sablju poljubiš krvavu
i zaploviš u noćne valove,
sljeduje ti prahu svetkovanje.
Mlijeko i med uspješnica je s liste bestselera New York Timesa, spoj poezije i proze koji govori o temama preživljavanja, nasilja, zlostavljanja, ljubavi, gubitka i ženstvenosti. Svako od četiri poglavlja ima svoju svrhu, liječi drugačiju bol. Mlijeko i med vodi čitatelja na putovanje najgorčim trenucima života i u njima pronalazi nešto slatko, jer nešto slatko može se pronaći kamo god pogledali.
O autorici:
Rupi Kaur autorica je i ilustratorica dviju pjesničkih zbirki. Crtanjem se počela baviti u petoj godini, kad joj je majka dala kist i rekla: “Crtaj koliko ti srce želi!” Rupi na život gleda kao na umjetničko istraživačko putovanje. Nakon studija retorike, 2014. objavljuje svoju prvu zbirku poezije, Mlijeko i med. Ta međunarodna uspješnica prodana je u više od milijun primjeraka i godinu se dana zadržala na top-listi New York Timesa. Dugoočekivana druga zbirka, The sun and her flowers, objavljena je 2017. Kaur i u njoj istražuje bolne teme ljubavi, traume, zacjeljenja, ženstvenosti, raseljenja i revolucije. Rupi nastupa kao govornica diljem svijeta. Prepoznata je i kao fotografkinja i umjetnička direktorica i nada se da će se i u tom području uspješno izražavati.
Smrt Smail-age Čengića epski je spjev Ivana Mažuranića koji se sastoji od 1134 stiha. Djelo je podijeljeno na pet pjevanja, a svako pjevanje ima podnaslov. Prvo pjevanje je Agovanje, drugo pjevanje je Noćnik, treće je Četa, četvrto Harač koje je najduže, s 623 stiha i posljednje pjevanje je Kob, najkraće, s 34 stiha. U djelu se povremeno pojavljuje rima, a napisano je štokavskim epskim osmercem i desetercom.
Boj se onoga tko je viko
Bez golema mrijet jada!
Snagom svoje pjesničke riječi, koja predstavlja uspjesnu sintezu jezičnog bogatstva starijih dubrovačkih pjesnika i jednostavne ljepote narodne pjesme, Mažuranićevo djelo nadraslo je svoju početnu inspiraciju postavši potresna slika krvave povijesti južnih Slavena. Korakom, po putu na kojem nikada neće slomiti nogu.
