Svi narodi na našem planetu vole isticati svoje posebnosti, a pritom često naglašavaju bogatstvo kulturne i prirodne baštine. Ni mi u Hrvatskoj u tome nismo iznimka, a kako bismo i bili, kad smo svjesni u kakvoj predivnoj zemlji živimo … Uz neprocjenjivu prirodnu baštinu, upravo raznolika i vrlo bogata kulturna baština Lijepu Našu čini još ljepšom. Uostalom, velik broj zaštićenih hrvatskih materijalnih i nematerijalnih dobara našao se na UNESCO-ovu Popisu svjetske baštine. Nipošto ne bez razloga.
Slikoviti dvorci, moćne utvrde, neosvojene zidine i čarobni ljetnikovci, vrijedne knjige i kameni zapisi koji svjedoče o tisućljetnoj kulturnoj prisutnosti na ovim prostorima, nadahnjujuća tradicijska gradnja i zadivljujući primjeri suvremene arhitekture, remek-djela slikara, kipara i skladatelja … nabrajati ljepote i nizati epitete mogli bismo unedogled. Zato su u ovoj knjizi autori Ivana Drenjančević, Hrvoje Kekez, Ivan Kostenjak, Dario Poljak i Luka Šešo probrali ono najbolje od najboljeg i svim čitateljima pripremili ovaj čudesan mozaik. Mozaik protkan vrhunskim fotografijama u kojem će zasigurno uživati i neka buduća pokoljenja.
Knjiga daje kratak pregled onih najreprezentativnijih kulturnih dobara koja su glas o našoj zemlji pronijela diljem svijeta. Podijeljena je u deset poglavlja, u kojima su autori nastojali obuhvatiti sve ono najdragocjenije što možemo pronaći u hrvatskoj povijesti, slikarstvu, kiparstvu, arhitekturi, književnosti, glazbi, arheologiji i etnologiji. Da je prostora bilo više, mjesta na stranicama ovog izdanja našlo bi se za još mnoge kulturne bisere. No budući da nerijetko slika doista govori više od tisuću riječi, bogata ilustrativna građa potkrepljuje informativne tekstove te još snažnije približava sve ono čime se ponosimo diljem svijeta i po čemu nas prepoznaju. Jer hrvatska kulturna baština, koja je uistinu jedinstvena u svijetu, ništa manje i ne zaslužuje.
Zašto jedna žena cijeni brak i djecu, dok druga najveću važnost pridaje neovisnosti i postignućima? Zašto žena u jednom okružju može biti ekstrovertirana, pedantna i vođena logikom, dok se u drugom okružju preobražava u introvertiranu osobu sklonu kućnom životu? Odgovore na to dr. Jean Shionda Bolen, jungovska psihoanalitičarka i psihijatrica, potražila je u grčkoj mitologiji koja svojim intrigantnim pričama simbolizira naša tipična unutarnja stanja i previranja. Grčke boginje Atena, Artemida, Hestija, Hera, Demetra, Perzefona i Afrodita pretvorene u moćne arhetipove mogu nam objasniti negativne sklonosti, ali i istaknuti naše kvalitete, donijeti unutarnje uvide i put razvoja. Što je žena složenija, to je veća vjerojatnost da su u njoj aktivne mnoge boginje i potrebno je odlučiti koje ćemo razvijati, a koje prevladati. Knjiga Boginje u svakoj ženi pokazuje vam kako postići oboje.
Najveću vrijednost ove knjige čine trenuci prepoznavanja. Autorica ih naziva “aha” trenucima, a posrijedi je ona sekunda uvida u kojoj shvaćamo i usvajamo, u kojoj prepoznajemo vlastite doživljaje, zbog te istine osjetimo pouzdanje i potom činimo korak dalje prema shvaćanju: “Da, to je razlog.”
Iz predgovora Glorie Steinem
Podsvijest. Svi su čuli za nju i svatko je ima. No što je ona i kako zapravo funkcionira? Je li to neko zlo u čovjeku ili je nešto što se samo želi pobrinuti da preživimo? Jesmo li joj bespomoćno izloženi ili je ipak nekako možemo prevariti? Kakve se tajne kriju u podsvijesti?
Uvaženi njemački znanstvenik Stefan Kölsch napisao je ovu pristupačnu knjigu koja istražuje važnost i opasnosti podsvijesti na temelju vlastitih eksperimenata i aktualnih istraživanja u svijetu neuroznanosti. Suvremena znanost došla je do zapanjujućeg zaključka: većina procesa u mozgu je nesvjesna. Naša podsvijest nevjerojatno brzo prepoznaje opasnosti, pa čak i nagrade, često mnogo prije nego što svjesno registriramo situaciju. Međutim, podsvijest ima i svoju tamnu stranu jer nas navodi da ponavljamo iste greške: navodi nas na kupnju zbog koje ćemo kasnije požaliti, može krivo procijeniti vjerojatnosti ishoda, pa čak i iskriviti sjećanja. Podsvijest je kriva što kružimo u negativnim misaonim petljama, ulazimo u (samo)destruktivne sukobe i upadamo u loša raspoloženja. Fascinantni podaci iz ove knjige pomoći će nam da razumijemo tamnu stranu svog mozga, a time i tamnu stranu mozga drugih, a praktični savjeti da lakše izbjegnemo klopke koje si sami postavljamo kako bismo očuvali vlastito zdravlje i dobrobit.
UPOZNAJ AUTORA
Stefan Kölsch doktorirao je na Institutu Max Planck za kognitivne i neuroznanosti u Leipzigu, a radio je i na Sveučilištu Harvard. Godine 2015. imenovan je profesorom na Sveučilištu Bergen u Norveškoj.
preporučujemo
