Besmrtna priča, sjajan roman vrsnoga češkog književnika Jirija Kratochvila, veliko je Iskušenje, ali i literarna poslastica za svakog zahtjevnog čitatelja. Na prvi će se pogled učiniti kako autor namjerno komada priču ne bi li čitatelju otežao doživljaj pripovjedačke linije i tako pojačao završne akorde svojega priopćenja. Likovi njegova romana vode nas kratkom povijesti europskih i udaljenijih predjela zadovoljavajući našu potrebu za zavirivanjem kroz ključanicu, lutajući s nama gustom šumom fantazmagoričnih prizora suprotstavljenih stvarnosti i životinjskim motivima sa simboličnom i mctaforičkom funkcijom, dok če nam prava junakinja romana. Šonja, ispričati o bajkovitom susretu s nekim tko je cijeli njezin život traži u životinjskom Zapravo vrlo originalna i mnogoslojna verzija ljepotice i zvijeri.
Tina Craig radi od jutra do sutra i volontira u trgovini rabljenom robom kako bi pobjegla iz nesretnog doma i supruga zlostavljača. Provjeravajućim džepove nošena odijela, pronalazi staro pismo u još uvijek zalijepljenoj omotnici s poštanskom markom.
Tina otvori pismo i pročita ga, a ta odluka zauvijek će promijeniti tijek njezina života. Pismo je napisano 4. rujna 1939. godine i ona je ganuta sadržajem pisma te činjenicom da pismo nikada nije stiglo na pravu adresu. Kreće u potragu za autorom i primateljem toga pisma, želeći doznati što se je s njima dogodilo ...
Billy Stirling zna da se ponio kao budala, ali se nada da će ispraviti najveću pogrešku svojega života. Četvrtog rujna 1939. sjeda i piše pismo za koje se nada da će promijeniti njegovu budućnost, nesvjestan činjenice da pismo nitko neće pročitati 34 godine… To će pismo, na kraju, promijeniti mnoge živote i sudbine – na više načina no što je Billy mogao pretpostaviti. Uronite u roman o životnim pričama dviju žena, odvojenih desetljećima, ali povezanih svojim sudbinama.
Roman je to o ljubavi, gubitku i neočekivanim posljedicama u životima zlostavljane domaćice iz 70-ih godina prošlog stoljeća i djevojci sa samog početka Drugoga svjetskog rata.
Vrijeme je da otvorite Pismo i otkrijete roman koji je slomio tisuće srca ...
BLAGA SVJETLOST ZVIJEZDA
Autor: A.B.Šimić
Šimićevu meteorsku pjesničku pojavu Kaštelan je usporedio s Matoševom s početka 20. stoljeća. Petračev izbor iz Šimićeva djela predstavlja ozbiljan i utemeljen antologičarski uvid u opus, prema Ujeviću, nakon Kranjčevića i Vidrića najboljega hrvatskog lirika. U uvodnom eseju Božidar Petrač upotpunjuje dosadašnju znanstveno-kritičku periodizaciju opusa neprijeporna književna klasika.
“Blaga svjetlost zvijezda” A. B. Šimića sadrži kultnu knjigu nacionalnog pjesništva “Preobraženja”, jedinu zbirku objavljenu za pjesnikova života, zatim pjesme tiskane u časopisima, umjetničku prozu, dnevničke zapise, autobiografske “Papiriće”, osebujne kritike Matoša i Krleže i devet pisama njegovoj djevojci i suputnici Tatjani Marinić. Kao raritet ističemo tekst iz 1923. i danas vrlo aktualan, “Sloboda ljubavi”, u kojem Simić zagovara slobodu izbora rađanja.
Šimićevi eseji o književnosti, slikarstvu i umjetničkim fenomenima svjedoče o neprijepornoj snazi njegove kreativne, intelektualne znatiželje i osobne pobune. Knjiga Antuna Branka Šimića priziva tajnovit poetski krajolik, mračan, ali obasjan zvijezdama u kojem se zrcali veličanstveno književno djelo i pjesnikov prekratki dramatični život iz kojega je ostao trajan svijetao trag.
Prije nego što mladi Vil Kembel zauzme svoje mjesto u moćnom svijetu vitezova Templara, suočava se s drugim, napornim periodom šegrtovanja pod budnim okom prijekog učenjaka Edvarda. Dok ulaže neizmjerne napore ne bi li podnio surovu disciplinu templarskog reda, Vil mora i da pronađe objašnjenje za svoju tragičnu prošlost i opaku misteriju koja okružuje Edvarda, ali i zbrkana osjećanja koja gaji prema Elven, nepokolebljivoj mladoj ženi na koju ga život, čini se, neumorno upućuje.
U međuvrenmenu, na istoku je zasijala nova zvijezda. Bivši rob Bajbars, nemilosrdni ratnik, izrastao je u jednog od najvećih vojnih zapovjednika i vladara svog vremena. Bajbarsa, progonjenog neprozirnim sjenkama iz detinjstva, goni neodoljiva želja da oslobodi svoj narod od evropskih zavojevača.
Vilu i Bajbarsu suđeno je da ukrste koplja kao vitez Templar i muslimanski ratnik u tom silovitom sudaru civilizacija, o kojem se na zapadu i danas govori kao o krstaškim pohodima.
Recenzije
Još nema recenzija.