Knjige

“Živimo u dobu u kojemu je istinski smisao života zaboravljen. S lakoćom šaljemo čovjeka na u svemir, ali nam je teško prijeći ulicu i upoznati novog susjeda. Sposobni smo precizno točno poslati projektil na drugi kraj svijeta, ali nam je teško održati obećanje i djecu u dogovoreno vrijeme odvesti u knjižnicu. Imamo elektroničku poštu i digitalne platforme kako bismo održavali povezanost, ali ipak živimo u vremenu u kojemu su ljudska bića povezana slabije no ikada u povijesti. Izgubili smo dodir s vlastitom ljudskošću. Izgubili smo dodir s vlastitom svrhom. Izgubili smo iz vida ono što je najvažnije. I stoga vas na početku ove knjige s poštovanjem pitam: tko će plakati kad vi umrete? Na koliko ćete života utjecati dok uživate u povlastici življenja na ovom planetu? Kako će vaš život utjecati na buduće naraštaje? I kakvo ćete nasljeđe ostaviti za sobom kad posljednji put izdahnete? Jedna od mojih vlastitih životnih pouka jest da ako ne djelujete u svojem životu, život ima naviku djelovati na vas. Dani se neopazice pretvore u tjedne, tjedni u mjesece, a mjeseci u godine. Uskoro svemu dolazi kraj, a vama preostaje samo srce puno žaljenja zbog napola proživljenog života. Kao profesionalni predavač velik dio svojega poslovnog života provodim držeći uvodne govore na konferencijama diljem Sjeverne Amerike, letim od grada do grada te svoje spoznaje o poslovnom i osobnom vodstvu dijelim s mnogim različitim ljudima. Iako se ti ljudi u mnogočemu razlikuju, njihova su pitanja u posljednje vrijeme usredotočena na iste teme: kako da u svojem životu pronađem uzvišeniji smisao? Kako putem svojega posla mogu dati trajan doprinos? Kako mogu pojednostaviti svoju situaciju da bih uživao u životnom putovanju prije no što bude prekasno? Odgovore uvijek započinjem na isti način: otkrijte svoj poziv. Vjerujem da svi posjedujemo osobite darovitosti koje samo čekaju da ih iskoristimo u vrijednom nastojanju. Svatko od nas ima svoju jedinstvenu svrhu, plemenit cilj koji nam omogućuje ostvariti svoj najviši ljudski potencijal čime istodobno oplemenjujemo živote ljudi koji nas okružuju. Otkriti vlastiti poziv ne znači napustiti posao koji trenutno obavljate. To jednostavno znači više se posvetiti poslu i usredotočiti se na ono u čemu ste najbolji. To znači prestati čekati da drugi ostvare promjene koje priželjkujete, kao što je Mahatma Gandhi rekao: “Budi promjena koju najviše priželjkuješ u svojem svijetu.” Kad to postignete, život će vam se promijeniti.” O AUTORU: Robin Sharma, autor čija je serija naslova o osobnom razvoju preobrazila živote tisuća ljudi, putokaz je prema sjajnom novom načinu življenja. Robin Sharma u ovom jednostavno pisanom, ali mudrošću bogatom priručniku nudi sto i jedno jednostavno rješenje najsloženijih životnih problema, od slabo poznate metode za prevladavanje stresa i zabrinutosti do djelotvornog načina uživanja u putovanju stvaranja trajne ostavštine. U njemu ćete pronaći još i pouke “Cijenite svoju prošlost”, “Dobro započnite dan”, “Teškoće shvaćajte kao blagoslove” i “Otkrijte svoj poziv”.

Iz autorova predgovora: “Seneka i njegovi kolege pristaše stoicizma smatrali su da, ako osoba može stvoriti mir u sebi – ako može postići apatiju, kako su to zvali – tada svijetom može harati i rat, a oni će svejedno moći dobro razmišljati, dobro raditi i biti dobro. “Znajte da ste u miru sami sa sobom,” napisao je Seneka, “kada do vas ne dopire nikakva buka, kada vas nijedna riječ ne dira, bila ona pohvala ili prijetnja, kao ni puko brujanje oko vas bez ikakve loše namjere.” U tom ih stanju ništa nije moglo uznemiriti (čak ni pomahnitali car), nikakva ih emocija nije mogla uzbuniti i nikakva prijetnja prekinuti, a svaki trenutak sadašnjice bio im je na raspolaganju da ga prožive u potpunosti. Moćna je to misao čijoj uzvišenosti pridonosi zapanjujuća činjenica da su gotovo svi drevni filozofi – bez obzira na osobne razlike i udaljenost koja ih je dijelila – došli do identičnoga zaključka. Nije bilo važno jeste li Konfucijev učenik petsto godina pr. Kr., učenik grčkoga filozofa Demokrita stotinu godina poslije ili u narednom naraštaju sjedite u Epikurovu vrtu, zato što biste redovito slušali jednako revne vapaje za tom nepomućenošću, nedodirljivošću i spokojem. Budistička riječ za navedeno stanje glasi upekkha. Muslimani govore o aslami, Židovi o hishtavutu. Druga knjiga Bhagavad Gite, epskog spjeva o ratniku Arjuni, govori o samatvamu, “ujednačenosti uma – nepromjenjivome miru”. Grci govore o eutimiji i isihazmu. Epikurejci o ataraksiji. Kršćani o aequanimitasu ili staloženosti. Mi to znamo kao spokoj.”