Knjige

Dvanaestogodišnji Bird Gardner živi povučeni život sa svojim voljenim, ali slomljenim ocem, bivšim lingvistom koji sada u sveučilišnoj knjižnici slaže knjige. Bird zna da ne smije postavljati previše pitanja, previše se isticati ili predaleko odlutati. Nakon godina ekonomske nestabilnosti i nasilja, njihovim životima upravljaju strogi zakoni napisani za očuvanje „američke kulture“. Kako bi održali mir i obnovili prosperitet, vlastima je sada dopušteno uzimati djecu disidenata, posebno onu azijskog podrijetla, a knjižnice su prisiljene ukloniti knjige koje se smatraju nedomoljubnima − uključujući djela Birdove majke, Margaret, kinesko-američke pjesnikinje koja je napustila obitelj kad je Bird imao devet godina. Bird je odrastao odričući se majke i njezinih pjesama, ne poznaje njezin rad ni što joj se dogodilo. Ali kad primi misteriozno pismo koje sadrži samo tajanstveni crtež, uvučen je u potragu za njom. Putovanje će ga kroz redove podzemne mreže knjižničara odvesti natrag u mnoge narodne priče koje mu je majka pričala dok je bio dijete, u živote djece koja su odvedena, i, konačno, u New York, gdje novi čin prkosa može biti početak prijeko potrebne promjene. Poetično i jezivo, zadivljujuće i empatično, Naša nestala srca nedvojbeno dostižu književno savršenstvo. Celeste Ng odrasla je u Pittsburghu u Pennsylvaniji i Shaker Heightsu u Ohiju. Studirala je na Sveučilištu Ohio i magistrirala na Sveučilištu Michigan. Njezin prvi roman, Sve što vam nikad nisam rekla, Amazon je proglasio najboljom knjigom 2014. godine i osvojio je nagrade Hopwood, Massachusetts Book Award i Alex Award (nagradu američkih knjižnica), kao i nagradu APALA-e, društva knjižničara azijsko-pacifičkog podrijetla. Hrvatske je čitatelje osvojila drugim romanom Mali požari posvuda objavljenim 2018. godine.

Glavni lik filma Terminal zarobljen je na aerodromu dugih devet mjeseci, a junak novog romana Miljenka Jergovića putuje avionima diljem globusa nevjerojatnih trideset godina. Njegovo je ime Babukić i u svijet se otisnuo početkom našega posljednjega rata, bježeći od Zagreba, posla u JNA i trudne ljubavnice preko ljubljanskog Brnika dalje, daleko nekamo. Već na prvom letu prema Frankfurtu stekao je talent da usvoji novi jezik čim ga čuje i da mu svi – od carinika i stjuardesa do slučajnih suputnika – neizmjerno vjeruju. Babukićeve avanture prispodobive su jedino Švejkovima ili Don Quijoteovima. Obišavši svijet nebrojeno puta, a nikada ne izvirivši iz aerodroma ili zrakoplova, on pažljivo sluša fantastične i nevjerojatne priče ljudi svih rasa i vjera koje susreće – od dagestanske vještice, preko švedskog antropologa Olssona, sve do Dinka Mikuličića, sina najpoznatijega Udbina ubojice, s kojim će na beogradskom aerodromu dočekati kraj svijeta. Vjetrogonja Babukić i njegovo doba suvremeni je pikarski roman u kojem se ogledaju naši strahovi, bojazni, opsjednutost seksom, tračem, ićem i pićem... Miljenko Jergović napisao je djelo u kojem se eros i thanatos, moguće i nemoguće dodiruju i spajaju kao u Rabelaisovim, Swiftovim ili Hellerovim knjigama, a njegov vjetrogonja Babukić, istovremeno brižan i tašt, strašljiv i hrabar, istinski je junak našega doba.

Sažetak knjige Glavnog lika ovog romana, Toma Malmquista, susrećemo u bolnici, gdje je doveo svoju trudnu suprugu zbog simptoma nalik gripi. No ispostavi se da je Karinino stanje puno ozbiljnije i prijevremeni porod carskim rezom neizbježan je. Dok traga za više informacija kod rezerviranog bolničkog osoblja, na Tomova se leđa odjednom sruči život u svoj svojoj nepredvidljivosti…Dragocjeno je znati ispisati osobnu tragediju na tako jednostavan, a dojmljiv način kao što je to pošlo za rukom švedskom autoru Tomu Malmquistu. U svakom trenutku još smo živi istodobno je tragična i pokajnička, meditativna i realistična, bolno precizna i mjestimice samoironična autobiografska proza, lišena svake patetike. Posveta je to vlastitoj patnji i boli, i snažna elegija ljubavi, pa su roman i švedski i strani mediji s razlogom proglasili pravim remek-djelom.

Između nje i Petra sve je nestalo, ostalo joj je samo još da pobaci - to mu ni reći neće - i da ode, bez posla, bez novca, u svoj horror vacui. Nadalje ćemo gotovo dnevnički pratiti njezin život, uglavnom unutarnje monologe, tijekom Europskog prvenstva u nogometu i krize vlade, njezine fine refleksije o životu, samostanima, o hrani (ona prestaje jesti meso na neko vrijeme), o bilju i o moru, o mirisima i bojama, svim senzacijama, ona odlazi u prostore prošlosti, u rodnu kuću, ona se budi, ona se traži. Roman Staše Aras osvježavajuće je atipičan unatoč inicijalnoj tjeskobi koju otvara, ali u kojoj proiskri osjetljivost i život, u čijem se bezdanu otvara ljepota, mir, konačno i identitet.