ONAJ KOJI JE UDAVIO SVET

PRVO objavljivanje romana napisanog prije 90 godina! Kada sam, negdje u prvim mjesecima 1934. godine, počeo pisati svoj drugi roman, Melun (Prokletnik), nisam ni slutio da će ta moja knjiga u neku ruku doživjeti kob svoga naslova! Moj prvi poletarski roman, Žuti karamfili – izgubljen je. Nestao je zajedno s mojim roditeljima u ratu. Melun je, skoro, doživio istu sudbinu. To, što ga ipak mogu pružiti čitatelju, zahvaljujem svom danas već pokojnom prijatelju, književniku Hamidu Dizdaru, koji je nakon pogibije mojih roditelja i svih stanara u ulici Jezero, br. 9 u Sarajevu “provalio u moju nezaključanu kuću” i “pokupio” moje rukopise. Na žalost – ne sve!… Meni je osobno Melun drag roman iz više razloga. Možda najviše zbog toga, što me je upravo on potakao da napišem svoj treći roman Legenda o Ali-paši s prvenstvenom namjerom da sačuvam (bar u literaturi) jezik stare Bosne. (Enver Čolaković)   Melun je historijski roman duboke intelektualističke provenijencije u kome je Enver Čolaković kao romanopisac pokazao svoje široko enciklopedijsko obrazovanje: književnoestetsko, filozofsko, historiografsko, sociološko, etnološko, politološko, privredno, lingvističko, osobito u znanju leksike pomoću koje je rekonstruirao jezik sarajevske čaršije iz austrougarskog i međuratnog perioda. Sa sigurnošću možemo reći da će se ubuduće Enver Čolaković tretirati kao pisac dvaju velikih bošnjačkih romana: Legenda o Ali paši i Melun, što će ga vinuti u same vrhove bošnjačke književnoestetske produkcije. O romanu Melun koji je Enver Čolaković počeo pisati još kao mladić, a zbog okolnosti Drugog svjetskog rata uspio završiti tek 1950. (ponovo rekonstruišući dva nedostajuća poglavlja) sam autor je za života zapisao: “Osnovna misao Meluna da čovjek otrovan strašću za stjecanjem kapitala ne može da se svojom voljom izmijeni i preodgoji, već da je za to potrebna korjenita; izmjena društvenog sustava, mislim da je u romanu dovoljno plastično iznesena, kao i ilustracija vremena ekonomske krize iz koje su izrasli i fašizam i nacizam i koje je danas – historijsko.”