• Težina: 470 g
• Dimenzije: 19,5 × 12 cm
• Autor: Meša Selimović
• Godina: 2013
• Uvez: tvrdi
• ISBN:
• Broj stranica:432

DERVIŠ I SMRT
26,00 KM
Najvažniji roman Meše Selimovića, jedan od najboljih romana u bosanskohercegovačkoj književnosti uopće.
Derviš i smrt po vrsti je psihološki i filozofski roman, pun introspekcija glavnog lika, kojima on traži smisao života.
Osim psihološke problematike, u romanu su izražena i mnoga filozofska pitanja vezana uz ljudski život, društvo i politiku, a također je izložena i analiza društvenog i političkog stanja u Bosni za vrijeme Osmanskog Carstva. Sličnu tematiku ima i Selimovićev roman Tvrđava.
Nema na stanju
SKU: 9789958292224
Kategorije: Drama, klasici, Književnost
Dodatne informacije
Autor | Meša Selimović |
---|---|
Izdavač | Connectum |
Budi prvi koji će recenzirati “DERVIŠ I SMRT” Poništi odgovor
Preporučujemo
DUBRAVKA/SUZE SINA RAZMETNOGA
Ivan Gundulić
Mozaik knjiga
Dubravka (prvi put izvedena 1628., a otisnuta 1837.) pripada pastoralnoj dramskoj vrsti, proširenoj u doba renesanse i baroka; prikazivala se u Dubrovniku 1628. pa se pretpostavlja da je nastala u polovici trećeg desetljeća XVII. st. Radnja se odvija u pastoralnoj Dubravi, u mitsko doba sreće i blagostanja, a pripovijeda o vjenčanju i zaprekama koje na putu tomu vjenčanju stoje te o svetkovini slobode koja se u Dubravi slavi svake godine.
Suze sina razmetnoga (1622.) religiozna je poema u tri »plača« koja obrađuje biblijsku parabolu iz Evanđelja po Luki o grješnome sinu koji se odmetnuo od oca. Napisana je u osmeračkim sestinama, a slijedi tradiciju talijanskih religioznih spjevova. Tročlana struktura spjeva simbolizira teološku misao djela: grijeh, spoznaja grijeha te pokajanje i iskupljenje grijeha s pomoću božanskoga milosrđa.
O autoru :
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 1589. – Dubrovnik, 1638.) hrvatski je pjesnik i dramatičar. Stihove i dramska djela počinje pisati već u mladosti, a godine 1621. u Rimu objavljuje slobodni prijevod sedam psalama Pjesni pokorne kralja Davida. Sljedeće dvije godine izlaze uzastopna izdanja jednog od njegovih najznačajnijih ostvarenja religiozne poeme Suze sina razmetnoga (Mleci, 1622.; 1623.), a 1627. piše kazališni komad Dubravka. Komad karakteriziraju snažno izraženi rodoljubni i moralistički stavovi, a zbog čestih izvedbi u XIX. i XX. stoljeću Dubravka je postala Gundulićevo najpopularnije djelo. Posljednje godine života posvećuje svojem najznačajnijem djelu epu Osman. Ep je nedovršen, a nedostaju dva pjevanja, koja su pokušavali nadopisati različiti autori (P. Sorkočević; nepoznati pjesnik; M. Zlatarić; s najviše uspjeha Ivan Mažuranić).
Ostale knjige iz kategorije Drame i klasici potražite ovdje.
Pogovor za knjigu napisao je Pavao Pavličić.
DRAME O GLEMBAJEVIMA
Miroslav Krleža
Mozaik knjiga
Drame o Glembajevima zaseban su dramski ciklus u opusu Miroslava Krleže a u njega se ubrajaju drame U agoniji, Gospoda Glembajevi, Leda i U logoru.
Riječ je o iznimno psihološki snažnim, analitičko-realističkim konverzacijskim dramama. U tim dramama autor se svjesno i namjerno udaljuje od „vanjske dinamike“ svojih ranih dramskih tekstova i okreće se tzv. „nordijskoj školi“, skandinavskoj dramatici, za koju je karakterističan realistički dramski postupak.
Za razliku od drama u kojima prevladava kvantitativna dramaturgija, u ovim dramama, predstavnicama kvalitativne dramaturgije, Krleža ujedno dezintegrira mit o zatvorenoj građanskoj zajednici i rastvara amoralnost i licemjerje, ali i istinu o varalicama i ubojicama koji se prikazuju kao ugledni članovi društvene i obiteljske zajednice.
Drame je pogovorom popratila Mira Muhoberac, a uvrštene su tri drame: Gospoda Glemabjevi, U agoniji i Leda.
O autoru knjige Drame o Glembajevima:
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. VII. 1893. – Zagreb, 29. XII. 1981.) autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti XX. stoljeća i pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvješćivanju hrvatskog društva, što je njegov opus učinilo jednom od središnjih odrednica u izgradnji moderne Hrvatske.
Za vrijeme svojega života tiskao je sljedeće dramske tekstove: Legenda (Književne novosti, 1914.), Maskerata (Književne novosti, 1914.), Hrvatska rapsodija (Savremenik, 1917.), Kraljevo i Cristoval Colon (poslije Kristofor Kolumbo), prvi put tiskani u knjizi Hrvatska rapsodija 1918., Michelangelo Buonarroti (Plamen, 1919.), U predvečerje (Plamen, 1919.), Galicija (Kritika, 1922.), Adam i Eva (Kritika, 1922.), Golgota (Srpski književni glasnik, 1922.), Vučjak (1923.), U agoniji (Hrvatska revija, 1928.), Gospoda Glembajevi (1928.), Leda (1932.), U logoru (1934.), Aretej (Mogućnosti, 1959.), Saloma (Forum, 1963.), Put u raj (Forum, 1970.). Pisao je i poeziju (Pan, Tri simfonije (1917.), Pjesme I, Pjesme II (1918.), Pjesme III, Lirika (1919.), Knjiga pjesama (1931.), Knjiga lirike (1932.), Simfonije (1933.), Balade Petrice Kerempuha (1936.), Pjesme u tmini (1937.) i prozu, autor je romana Povratak Filipa Latinovicza (1932.), Na rubu pameti (1938.), Banket u Blitvi (1938.), Zastave (1962.).
LJUDOŽDER VEGETARIJANAC
Alen Bović
Jesenski i Turk
Sjajni Alen Bović nakon "Metastaza" ponovno je napisao dramatičan roman koji će vas ostaviti bez daha i promijeniti način gledanja na mnoge stvari koje ste uzimali zdravo za gotovo. Bolnički hodnici, unezvjerene pacijentice, doktori koji s gorčinom obavljaju svoj posao, korumpirani policajci, cajke i kokain, nemoralne ponude - slika je to hrvatskog društva ispisana hiperrealističnim perom i dinamičnim stilom.
O AUTORU:
Alen Bović je literarni pseudonim dr.Ive Balenovića, četrdesetogodišnjaka, liječnika ginekologa po građanskom zanimanju. U Konzorovoj biblioteci Godine nove, pod istim pseudonimom, Alen Bović, objavljen mu je 2006. roman-prvijenac "Metastaze". Roman je tiskan u tri izdanja te adaptiran za kazalište i igrani film. Kerempuhova predstava Metastaze proglašena je 2008. najboljom hrvatskom kazališnom predstavom, a igrani film Metastaze najboljim hrvatskim filmom 2009.
POSLJEDNJI STIPANČIĆI
Vjenceslav Novak
Mozaik knjiga
U Posljednjim Stipančićima, jednom od najboljih i najznačajnih romana hrvatskog realizma, Vjenceslav Novak s jedne strane opisuje društveni i javni život Senja u prvoj polovici XIX. stoljeća, koji obilježavaju propadanje pomorske trgovine, klasna i politička previranja te osobito rađanje ilirskih ideja, a s druge privatni život obitelji Stipančić, s naglaskom na muško-ženske odnose. Politički život Senja prikazan je s gledišta muškarca, Ante Stipančića, a privatni sa ženskoga gledišta, koje dijele majka i kći, Valpurga i Lucija Stipančić.
Roman je pogovorom popratila Julijana Matanović.
O autoru:
Vjenceslav Novak (Senj, 1859. – Zagreb,1905.) hrvatski je književnik, glazbeni pisac i skladatelj. Školovao se u Senju, Gospiću, Zagrebu i Pragu, a radio je kao nastavnik glazbe i urednik časopisa. Nakon pjesničkoga početka, u prvim pripovijetkama, neoromantičarskoga tona, tematski je vezan uz rodni Senj i njegovu okolicu (Podgorske pripovijetke, 1889.). Približava se realističkoj poetici te u kasnijim novelama tematizira socijalna pitanja (Nezasitnost i bijeda, U glib, 1901; Iz velegradskog podzemlja, 1905.). Najuspješnijim djelom smatra se roman Posljednji Stipančići (1899.), obiteljska saga u kojoj se političke i društvene promjene prelamaju u sudbini pojedinaca.
Ostale knjige iz kategorije Drame i klasici potražite ovdje.
Recenzije
Još nema recenzija.