ČITANJE PARRYJEVE ZBIRKE

Kratki sinopsis
U knjizi Čitanje Parryjeve zbirke, Mirsad Kunić istražuje značaj i sadržaj zbirke usmene epske tradicije koju je prikupljao američki naučnik Milman Parry — a koja je, zanimljivo, fokusirana na usmenu književnost sa prostora Bosne i Sandžaka.
Građa Parryjeve zbirke, koja uključuje audio i grafičke zapise starih epskih pjevača poput Avde Međedovića i drugih, donijeta je u Bosnu zahvaljujući Kunićevom radu tokom stipendije na Harvardu. Autor je dio materijala kopirao i doveo sa sobom, čime je omogućio dalje proučavanje u domaćem akademskom kontekstu.
U fokusu knjige su ne samo tehnički aspekti zbirke, već i epistemološki okvir: Kunić propituje paradigme usmenosti i pismenosti, naročito u slojevitom kontekstu bosanske i bošnjačke kulturne tradicije. Posebno naglašava pojmove poput „krajiška epika“ i „bosanskobosanska tradicija“, analizirajući njihov nastanak, širenje i ideološke implikacije.
________________________________________
Šta donosi knjiga?
• Historiografski i metodološki kontekst: Objašnjava Parryjev rad, njegove metode prikupljanja epske usmene poezije, i, u tom okviru, ulogu Kunića kao mosta između Harvardovih arhiva i bosansko-hercegovačke akademske zajednice.
• Kulturni i epistemološki značaj: Knjiga stavlja bosansku usmenu tradiciju u globalni kontekst (preko Parryjeve slavne zbirke) i preispituje način na koji je ona tretirana unutar nacionalnih i ideoloških narativa.
• Identitet i usmenost: Kritički osvrt na to zašto i kako su određeni epiteti i ideje, poput „krajiška epika“, oblikovali percepciju bosanske kulture kroz prizmu usmenog nasljeđa.
________________________________________
Zaključak
Čitanje Parryjeve zbirke je znanstvena studija koja pomiruje temeljno filološko-istorijsko istraživanje sa kulturnom refleksijom, tragajući za dubljim razumijevanjem načina na koji se kolektivni identitet – kroz usmenu književnost – formira, interpretira i prenosi u vremenu i kroz nacionalne okvire.
Želiš li da nastavim s analizom: možda o samim likovima (poput Avde Međedovića), stilistici, ili utjecaju knjige u današnjoj akademiji? Rado ću!