Sinopsis romana Savršeni kutak u pragu
Prošle su godine otkako je Anna posljednji put vidjela Lea Knighta. A od svih stanova u svim gradovima svijeta, on je baš morao zakoračiti u njezin udobni novi potkrovni dom – kao njezin novi cimer.
Dok njih dvoje šeću popločenim ulicama Praga, upijajući prizore i zvukove od Vjenceslavova trga posutog snijegom, do mekog sjaja svijeća na Karlovu mostu, čarolija Grada stotinu tornjeva ubrzo počinje djelovati na njih…
Koferaši – olujni pjev – Edin Krehić
Uđite u svijet muzike, strasti i sudbine. Koferaši – olujni pjev vodi vas kroz živote tri izvanredna muzičara čije se priče isprepliću kroz zvuke, emocije i nevjerovatne životne izazove. Svaka stranica pulsira ritmom života, ljubavi i umjetnosti, ostavljajući vas bez daha i željnim još.
Roman koji vas dira, inspiriše i tjera da osjetite svaku notu, svaki dah i svaku odluku njegovih junaka. Ne propustite priču koja će vas osvojiti od prve do posljednje stranice.
Sinopsis:Roman Koferaši – olujni pjev prati tri muzičara čije će se sudbine ispreplesti kroz bogatstvo zvukova i harmonija. Kroz priču o operskoj pjevačici, dirigentu i trubaču, autor istražuje teme umjetnosti, ljubavi i života u turbulentnim vremenima. Roman je inspiriran stvarnim događajima i pruža dubok uvid u svijet muzike i ljudskih emocija.
Znaš li Nunu Montiljo?! – Edin Krehić
Otkrijte priču koja će vas osvojiti od prve stranice! Roman prati Nunu Montiljo i njenu porodicu u Sarajevu tokom holokausta, otkrivajući hrabrost, odanost i prijateljstvo u najmračnijim trenucima. Dirljiva, snažna i nezaboravna priča koja ostaje u srcu dugo nakon što je pročitate.
Sinopsis romana:
"Znaš li Nunu Montiljo?" je dirljiva i istinita priča o sefardskoj porodici u Sarajevu koja se našla u središtu holokausta. Otac Badro Montiljo, vlasnik radnji sa slatkišima, pokreće liniju čokolada nazvanu po svojoj kćerki Nuni. Kada počinje progon Jevreja, Badro ima priliku otići, ali odlučuje ostati u Sarajevu. Jedina nada obitelji su njihovi kućni prijatelji, čuveni hirurg dr. Uzeir Karamehmedović, koji se suočava s dilemom hoće li riskirati život obitelji zbog Montilja. Roman istražuje teme hrabrosti, prijateljstva i žrtvovanja u najmračnijim vremenima
Ova knjiga je dirljiva, introspektivna i iskrena, idealna za čitatelje koji traže priče koje ostavljaju dubok trag u srcu.
Ajas Pruščak je nakon studija svjetske književnosti, napisao roman o dječaku koji bez oca savladava životne teškoće. To je istinita priča o njegovom djetinjstvu i odrastanju s majkom koja ga podiže u okruženju koje mu nije naklonjeno. Njegov prvijenac je uvod u glasovitu spisateljsku karijeru. Nada se da će mu internacionalni uspjeh pomoći da sazna istinu o ocu, premda ne zna odakle početi potragu.
Tajnovita prošlost mu sama, strelovito kreće u susret. Otac je bio prevodilac jedinica Vermahta u Drugom svjetskom ratu. Nestao je aprila 1945. godine. Djed je bio pripadnik elitne Druge bošnjačke regimente Austrougarske vojske u Prvom svjetskom ratu. Posljednju bitku je vodio na italijanskom frontu.
Šta se desilo? Gdje su završili?
Odgovori stižu iz Beča, Melburna...
Saga o jednoj porodici i podneblju gdje sinovi iz generacije u generaciju moraju odrastati bez oca. Može li se to konačno i zauvijek promijeniti, saznajemo iz ovog romana s puno obrata, u kojem jurimo saznati kraj...
🍓 Topla, duhovita i dirljiva priča o porodici, ljubavi i tajnama koje spajaju generacije!
Roman „Tajna džema od malina” autorice Karine Lambert vodi nas u mali primorski gradić gdje se miris malina i uspomena miješa s nadom u novi početak. 💫Nakon gubitka, glavna junakinja otkriva staru porodičnu tajnu — i u tom procesu pronalazi sebe, oproštaj i snagu da ponovo voli.
Ova knjiga je kao tegla domaćeg džema: slatka, topla i pomalo nostalgična. 💕Savršena za čitatelje koji vole priče o životu, emocijama i moći malih radosti.
“Svijet je jedno veliko tkanje, i u njemu je sve slučajno. Ne postoje zakonitosti, ne postoje pravila. Slučaj je ono što određuje mjesto svakog od nas. U tom tkanju mi smo niti i čvorići, linije koje se neshvatljivom logikom, u kojoj možda ii ma reda, ali je on od više vrste, linije koje se, dakle, stalno susreću i razilaze, upliću i raspliću. Ponekad u tom stalnom izatkavanju bude raznoteže. Jer, ni jedna se nit ne može zategnuti i uplesti dok se neka druga ne rasplete i otpusti. Ali, kao što smo rekli, slučaj je ono što određuje takve stvari.”
K.Z.
Kada bespomoćno prosječna spisateljica June Hayward utaži dugogodišnju ljubomoru objavom posljednjeg rukopisa slavne, iznenada preminule prijateljice Athene Liu pod svojim imenom − ona dobija slavu koju je oduvijek željela. Pa šta ako je posudila Athenin identitet? Pa šta ako je ova laž prva od mnogih…
Višestruko nagrađivana autorica R. F. Kuang ovim književnim trilerom britkog, crnohumornog tona istražuje ambiciju, pohlepu i bijelu privilegiju. Žuto lice je, prema riječima kritike, oštro poput žileta, dok se satiričnim osvrtom na kapitalizam i društvene mreže bavi temama različitosti, rasizma i kulturnog prisvajanja.
„Knjiga koju je teško ostaviti, a još teže zaboraviti.“ − Stephen King
“Opojan” (Entertainment Weekly), “neustrašiv” (Los Angeles Times) i “eksplozivan” (People) roman o tome “šta se događa kada su žene gurnute preko ivice i šta slijedi nakon obračuna” (Esquire).
Joan su zlostavljali i život i muškarci, ali sada se namjerava odužiti. Ona ima plan. Postoji nešto što mora učiniti, osveta koja se mora izvršiti.
Vrijeme je da plijen postane grabežljivica…
Joanina priča, hrabra i beskompromisna proza, puna života, prožeta erotikom i seksom, drži za gušu od prve do zadnje stranice.
Životinja je portret ženskog bijesa u njegovom najsirovijem i najneumoljivijem obliku, intuitivna priča koja istražuje ponore društva u kojem dominiraju muškarci.
Šta bi se dogodilo da je na izborima 1940. godine umjesto Franklina D. Roosevelta za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država izabran avijatičarski as Charles A. Lindbergh, izolacionist i antisemit? U ovom spekulativnom autobiografskom podvigu Pulitzerom nagrađenog autora Philipa Rotha, alternativna historija SAD-a ispričana je kroz oči dječaka iz Newarka, za kog je Lindberghova pobjeda prva u nizu pukotina koje prijete uništenju njegovog malog, sigurnog kutka Amerike.
„Sjajan politički roman... Zlokoban, živ, poput sna... Okrećete stranice, začuđeni i uplašeni.“
New York Times Book Review
Roth Philip
Philip Roth je rođen 1933. u Newarku, New Jersey, u dobro situiranoj porodici američkih Jevreja. Studirao je jezik i književnost na univerzitetima Bucknell i Chicago.
Philip Roth je 1997. godine dobio Pulitzerovu nagradu za roman Američka pastorala. U Bijeloj kući mu je 1998. godine uručena Nacionalna medalja za umjetnost (National Medal of Arts), dok su mu 2002. dodijelili najveće priznanje Američke akademije za umjetnost i književnost (American Academy of Arts and Letters), Zlatnu medalju za književno djelo, čiji su prethodni dobitnici bili, između ostalih, John Dos Passos, William Faulkner i Saul Below. Dva puta je dobio Nacionalnu književnu nagradu (National Book Award), 1960. godine za svoju prvu knjigu Zbogom, Kolumbo, te 1996. godine za Sabbathov teatar. Također je i dvostruki dobitnik i Nacionalne nagrade kruga književnih kritičara (National Book Critics Circle Award), te trostruki lauerat nagrade PEN/Faulkner. 2005. godine za knjigu Zavjera protiv Amerike dobio je nagradu Američkog udruženja historičara (Society of American Historians' prize) za „izvanredan historijski roman o Americi tokom 2003–2004“ i nagradu W. H. Smith za Najbolju knjigu godine, kojom je Roth postao prvi autor u četrdesetšestogodišnjoj historiji koji ju je dobio dvaput.
2005. godine Roth je postao treći živući američki autor čiji je rad objavljen u sveobuhvatnom, konačnom izdanju Američke biblioteke. U sljedećim godinama dobio je nagrade PEN/Nabokov (2006) i PEN/Bellow (2007). 2011. godine u Bijeloj kući mu je dodijeljena Nacionalna humanistička medalja (National Humanities Medal), a kasnije su ga proglasili četvrtim dobitnikom Internacionalne nagrade Man Booker (Man Booker International Prize). Najviše špansko odlikovanje, nagradu Princ od Asturije (Prince of Asturias Award), dobio je 2012, a 2013. najviše francusko odlikovanje, Komandant Legije časti (Commander of the Legion of Honor).
Ili se predstavljaj onakvim kakav jesi,
ili budi onakav kakvim se predstavljaš.
Rumi
Vrata tajni nezaboravan je roman Ahmeta Ümita, jednog od najčitanijih savremenih turskih autora čija se djela prodaju u milionima primjeraka. Vrata tajni su mnogo više od običnog trilera. To je knjiga tajni. Onih koje traju više od sedam stoljeća. Onih o odnosu između Dželaluddina Rumija i Šemsa iz Tabriza. I, iznad svega, onih tajni o Šemsovom ubistvu.
I ovim romanom Ümit je još jednom pokazao svoje majstorstvo koje se ogleda u dočaravanju atmosfere, u ovom slučaju mistične Konje, te psihološkoj karakterizaciji likova čije pravo lice biva otkriveno tek na posljednjim stranicama.
Umit Ahmet
Ahmet Ümit, rođen u Gaziantepu 1960. godine, istaknuti je turski autor. Piše poeziju, priče, romane, knjige za djecu i strip-romane. Njegova djela prevedena su na mnoge jezike, adaptirana za televiziju i film, te uvrštena u školsku lektiru. Za svoj rad dobio je važne književne nagrade.
"Postoji nekoliko uvriježenih rečenica kojima je opisivan roman prvijenac 'Uhvati zeca' Lane Bastašić. To jeste priča o prijateljstvu dvije mlade žene, to jeste i priča o njihovom sazrijevanju u izrazito patrijarhalnom i konzervativnom društvu tokom mračnih devedesetih, te nešto manje mračnijim dvijehiljaditim. To jeste i izrazito feministička proza u kojoj opisi seksa nemaju nikakvu romantiku, jer je seksualno sazrijevanje opisano onako kako je ono jedino i moglo biti u našem društvu, koje je susprezalo svoju seksualnu energiju. A opisano je kao mučan proces upoznavanja svoga tijela koji nije lišen poetske začudnosti. Dešava se to u sceni kada dvije glavne junakinje, Sara i Lejla, nakon dogovorenog prvog seksa u životu, sa nebitnim partnerima, odlaze kupiti zeca na pijacu kako bi se gorčina bolnog iskustva zamijenila nečim dječije naivnim i lijepim.
Feminizam ove knjige je esencijalan u primitivnom i nasilnom društvu u kojem živimo. Atmosfera raspada jednog društva i tjeskoba rata sjajno su dočarani.
'Uhvati zeca' govori o svemu navedenom, ali je to prvenstveno roman potrage ostvaren u formi romana ceste u kojoj je glavni zamajac radnje osoba koje nema. Priča je to o nestajanju ljudi pogrešnog imena i prezimena u Banjaluci tokom rata 1992–1995. Ispričana je bespoštedno i beskompromisno, kroz dva narativna toka, precizno i jasno. Radi se o potresnom romanu u kojem Lana Bastašić suvereno vlada formom koju je sebi nametnula. 'Uhvati zeca' je snažan dokaz kako se ženski spisateljski bum u Bosni i Hercegovini nastavlja na radost svih nas čitatelja/ica prvoklasne književnosti."
Faruk Šehić
Bastašić Lana
Lana Bastašić (1986, Zagreb) objavila je dvije zbirke priča, knjigu priča za djecu, te zbirku poezije. Dobitnica je nekoliko nagrada za kratku priču, dvije nagrade za poeziju, te nagradu Kamernog teatra 55 za neobjavljenu dramu. S prvim romanom Uhvati zeca, prevedenim na trinaest jezika, bila je u užem izboru za NIN-ovu nagradu, te je osvojila Evropsku nagradu za književnost 2020. Priče su joj objavljene u Poljima, Sarajevskim sveskama, Povelji, Fantomu slobode i drugim regionalnim časopisima. Jedna je od osnivača škole književnosti "Bloom" u Barceloni i članica PEN centra u BiH.
Protestnim okupljanjem na trgu, kojem je otprilike svaka vlast mijenjala ime, Andrej Blatnik otvara svoj roman o propasti jednog svijeta. Taj ključni moment iz ljeta 1988. na ljubljanskom Trgu oslobođenja, sada Trgu Republike, zabilježen je u kolektivnom pamćenju kao masovka pulsirajuća od nacionalne euforije i naivnog optimizma. No desetljeća koja će uslijediti Blatnik izlaže suzdržanije, u opservacijsko kontemplativnom modusu, a sve iz vizure pronicljivog intelektualca koji sazrijeva usporedo s novom državom.
Dečko s ljubljanske Filozofske fakultete koji je svirao u punk bendu i strastveno pisao književne kritike završit će kao anonimni proizvođač iluzija u reklamnoj agenciji, svjestan da takav epilog znači poništavanje vrijednosti kakve su mu u nasljeđe ostavili roditelji, poraženi akteri nekog odjednom posve obezvrijeđenog sistema. Kroz etape pripovjedačeve klasične biografije, s kakvom se mnogi mogu generacijski identificirati, promišljat ćemo zajedno s njim aporije i tragiku (post)tranzicije.
A provodna nit romana fatalna je i, jasno, nerealizirana ljubav koja se začinje kad bojažljivi dečko iz srednje klase jednoj privilegiranoj buntovnici u svoj toj revolucionarnoj gužvi nagazi na plavu semiš cipelu. Nad njihovim filozofskim nadigravanjima bdiju Lula i Sailor, s tim da se Blatnikovi bezimeni protagonisti neće poput divljih u srcu zagrljeni otisnuti na otvorenu cestu, jer on ne mrda iz zone komfora, a ona pak uporno bježi, od emocionalne bliskosti, od bilo kakve pripadnosti i odgovornosti, ali i sve dalje od sebe same.
Kroz vrlo osobnu priču o egzistencijalnim teturanjima jednog izgubljenog naraštaja, i više nego kroz brojne kulturalne reference kojima nas Blatnik nježno obasipa, učimo štošta o modernoj Sloveniji, i to sada kad smo mislili da jedni o drugima odavno već znamo sve.
Vanja Kulaš
Koračajući u susret svom stotom rođendanu, Roseanne McNulty suočava se s neizvjesnom budućnošću dok se Duševna bolnica Okruga Roscommon, u kojoj je provela najveći dio života, priprema za zatvaranje. Tokom nekoliko sedmica koje prethode ovoj promjeni, ona često razgovara sa svojim psihijatrom, doktorom Greneom, a njihov odnos postaje sve intenzivniji i složeniji.
Priča, ispričana kroz njihove dnevnike, istovremeno je šokantna i prekrasna. Prelomljena izmaglicom sjećanja i prepričavanja, Roseanneina pripovijest postaje alternativna, tajna historija promjenljivog karaktera Irske i priča o životu pogođenom strašnim zlostavljanjem i neznanjem, a opet obilježenom ljubavlju, strašću i nadom.
“Napisan u zadivljujućoj, lirskoj prozi, Barryjev roman je i blistava književna zagonetka i oštra opomena o korumpiranoj moći.”
Publishers Weekly
“Ovo je dirljiva priča o užasima i licemjerju ruralne Irske, okrutnostima građanskog rata i pogubnom uticaju svećenstva.”
The Daily Mail
“U ovoj knjizi, svjetovi koje svaki lik gradi su značajno, primamljivo udaljeni jedan od drugoga. Čar romana leži u načinu na koji se dvije priče – i na kraju, dva života – počinju spajati na krajnje iznenađenje i likova i čitalaca.”
The Economist
Objavljeno u okviru projekta "Riječi u pokretu" podržanog od strane programa Evropske unije Kreativna Evropa.
“O svijetu i književnom erosu Medihe Šehidić trebalo bi pisati studije, o njezinom jeziku također. Dok čitam Medihine priče i poeziju sve je u meni tako vrelo. Moji vreli dojmovi nastoje sve što je hladno pogasiti i uskladiti s toplinom kojom njeno pisanje zrači. [...] Ono što ona zapaža u ljudima i njihovim životima je dragocjeno. Katkad je tužno, katkad i smiješno, lucidno je, često i sarkastično. Uvijek je isključivo njezino vlasništvo, s neočekivanom poantom, majstorski ugrađenom u cjelinu. I uvijek nam otkriva pravu istinu o čovjeku i njegovom životu.”
Mirko Marjanović
“Mediha Šehidić o životu piše otvoreno, ali odmjereno, literarno preoblikujući stvarnost, i pokazujući na koji se sve način priča može ispričati. Tu je posrijedi i hrabrost razgolititi se, metaforički naravno, pred Svijetom, suočiti se s traumom, znači o njoj javno progovoriti. Šehidić se obračunava, prije svega sa sobom, pa onda i sa svijetom u kojem odrasta i koji je i danas okružuje. Ispisujući svoju knjigu ona prikazuje i sva svoja unutrašnja i vanjska stanja, otvara vrata i sebe i svog doma, prikazuje život koji je knjigom transformiran u književnost, u umjetnost. A ima li nešto ljepše i uzvišenije od toga?”
Melida Travančić
“Biti pisac, imati snagu svoje vlastite rane dosoljavati tako što ćeš ih ponovo preživljavati praveći od njih vrhunsku književnost – to su sve višestruki podvizi herojstva i junaštva Medihe Šehidić. Nevjerovatna je njena životna sudbina i nevjerovatno je kako se iz takve sudbine moglo izvući živu glavu, sačuvati razum, upiti u sebe sva bitna znanja o svjetskoj književnosti, postati veliki pisac. Ponekad sam šokiran stepenom mudrosti do kojeg je došla, kroz patnju i stalno gledajući smrti u oči.”
Abdulah Sidran
“Mediha Šehidić ima jako izražen osjećaj za ono što je spiritualna dimenzija života, za ona granična stanja u kojim se čovjekova svijest iz svog ruha preliva u onostrano, nepoznato iskustvo za onu ‘rasvjetu transcendentnog’ iza koje, dakako, ne stoji nužno samo doktrinirano shvaćeno religiozno osjećanje života, nego osjećanje mistične ‘obnove oblika’, pulsiranja svijesti pred nesagledivim i neprepoznatljivim.”
Almir Zalihić
Islamski kvintet opisuje dugi susret islama i zapadnog kršćanstva. Ovaj niz historijskih romana nastoji prošlost sagledati očima modernog čovjeka i dati joj novu vrijednost, nagovještavajući da dominantna historija Evrope svakako učestvuje u zataškavanju istine o onima koji su “izgubili” kontinent. Ovo nije priča o muslimanskoj vojnoj i političkoj moći. Ovo je priča o svemu onome što je izgubljeno kada su se najveće svjetske religije i kulture okrenule jedna protiv druge. Sjene narova drveta su prvi i najpoznatiji dio Islamskog kvinteta.
“U porodičnoj sagi o ljudima koji pokušavaju preživjeti nakon propasti svoga svijeta, Tariq Ali pripovijeda o posljedicama pada Granade. Osobito je vješt u evociranju života kakav je on morao biti za uklete stanovnike Granade opkoljene sa svih strana netolerantnim kršćanstvom. Ovo je roman koji ono što ima da kaže, govori glasno i jasno.“
Guardian
“Tariq Ali oslikava čovječnost i sjaj muslimanske Španije... kroz očaravajuću priču koju raspliće i štedljivo i poletno. Sjene narova drveta je tajnovita i iskrena knjiga, koja nam nudi informacije i užitak, stvarnu povijest i izmaštanu pripovijest... knjiga u kojoj se uživa i koja se lako ne ostavlja.“
Independent
Ali Tariq
Tariq Ali je rođen u Lahoreu, u Pakistanu. Studirao je političke nauke, filozofiju i ekonomiju na Oksfordskom univerzitetu i za vrijeme studija istakao se kao oštar protivnik rata u Vijetnamu. Urednik časopisa New Left Review, Tariq Ali, jedan od najznačajnijih lijevo orijentiranih intelektualaca današnjice, napisao je više knjiga o svjetskoj historiji i politici – 1968: Marching in the Streets; Rough Music: Blairs, Bombs, Baghdad, London, Terror;... zbirke eseja – Conversations with Edward Said; The Clash of Fundamentalisms: Crusades, Jihads and Modernity (prevedena na naš jezik kao Sukob fundamentalizama: križarski ratovi, džihad i suvremenost); The protocols of the Elders of Sodom;...
"Elvedin Nezirović je na tragu svojih prethodnih romana koji se opsesivno bave novijom istorijom Mostara – onom iz ranih devedesetih godina prošlog stoljeća koja je trajno obilježila naš svijet – napisao još jedan, četvrti do sada. Naslov je Sandro, a bavi se životom Elvedinovog prijatelja iz djetinjstva. Kako počinje priča? Tako što Sandro u svome kasnom dječaštvu ostaje sam, bez zaštite porodice koja ne živi u gradu u kojem je upravo počeo rat. Priča je ovo o vremenu zla u kojem je život pojedinca sveden na lično ime i o tome što se događa komplikovanim identitetima u važnim istorijskim događajima. Mostar je na nivou simbola koji zatvaraju cijeli povijesni luk ovog grada stao između Starog mosta i Partizanskog groblja, pri čemu je – u decenijama koje su ratu prethodile – partizansko naslijeđe bitno formiralo identitete njegovih stanovnika. Kad se Sandro u školi prvi put susreo s pitanjem svoje nacionalnosti koju je trebao upisati u formular, za pomoć se obratio nastavnici koja ga je pitala: Kako ti se zove otac? Slobodan, odgovorio je. A majka? Svjetlana. Onda si ti Srbin, autoritativno je utvrdila nastavnica. U zbilji, Slobodan je Musliman, ali to se istorije neće ticati. To je vrsta događaja na kakvim Nezirović gradi svoje romane. To su oni događaji u kojima se istorija utiskuje u tijelo njegovih likova. Sandro je memoar i hronika, a na nivou strukture od svih njegovih prethodnih knjiga ovdje je forma romana najdosljednije izvedena.
Ovo je najvažnija knjiga Elvedina Nezirovića. Pisana je elegantno, s preciznošću hroničara kakvog Mostar nije imao do sada."
Semezdin Mehmedinović
Putujući kao službeni sovjetski pisci u Sjedinjene Američke Države u vrijeme Velike ekonomske krize, Iljf i Petrov na svoj karakterističan duhovit i satiričan način opisuju doživljaje i upoznavanje s američkom kulturom i načinom života, ne suzdržavajući se od kritike kako američke stvarnosti tridesetih godina, tako ni od sovjetskih predrasuda o ‘dekadentnom američkom kapitalizmu’.
Odlomke iz knjige u nastanku su prvo objavljivali u Pravdi te u časopisu Ogonjok (gdje su objavljene i Iljfove fotografije s putovanja uključene u ovo izdanje), a poslije su u cjelosti objavljeni u časopisu Znamja 1936. godine, dok su 1937. objavljeni kao posebna knjiga. Maestralna Prizemna Amerika može se čitati i danas najviše zbog britkog i duhovitog stila i izvrsnih zapažanja. Bez ikakve sumnje – to je putopis za sva vremena.
Žarko Milenić
