Testamentarna knjiga svedoka jednog vremena
Mislim da nema čoveka u Srbiji koji je bio prisutan na toliko poprišta kao Ivan Ivanji. Možda nema ni u Evropi. Stvarno prisustvo pruža šansu da se stvarnost vidi van obrazaca. Ne koristi svako tu šansu. Ivanji je koristi.
Ako čitamo njegovu ispovest, vidimo i to da stvarnost i logika nisu uvek pod istim krovom. Prvih desetak godina svog života Ivanji je proveo u Bečkereku/Zrenjaninu, u građanskoj porodici u kojoj je guvernanta bila Austrijanka iz Slovenije. Ispostavilo se da ona radi za Gestapo, ali baš zahvaljujući njoj Ivanji je dostigao takav stepen poznavanja nemačkog jezika da je mogao postati Titov prevodilac.
Ivanji zna šta je jednom bilo u Jugoslaviji. Zna, jer je stanovao u Francuskoj 7, poznavao je Ota Bihaljija Merina, Branka Ćopića, Ivu Andrića, sretao je Ivana Stambolića i mnoge druge znamenite ličnosti. Ta imena su i nama poznata, ali preko Ivanjija saznajemo mnogo više nego što je poznato. Saznajemo recimo za razgovor sa Titom na Brdu kod Kranja čija tema nije bila ni Jugoslavija ni nesvrstanost, već Titov pudlan Bil, kao i zašto Krleža nije hteo da se kupa kod Opatije... I još mnogo toga što stvara upečatljivu sliku o Jugoslaviji, zemlji koja je nekada bila na mestu na kojem se danas i mi nalazimo. Ako nas zanima gde smo zapravo, mislim da treba čitati Ivanjija.
– Tibor Varadi
Dvostruki dobitnik Ninove nagrade
Jednog majskog jutra 2020. godine bečka policija je zakucala na vrata stana mladog psihijatra Pavla Marića. Optužen za trovanje kolega u Centralnoj bolnici, Pavle će se naći u pravosudnom limbu. Posle sedamdeset dana koje provodi u istražnom zatvoru sudski proces se nastavlja dok se pred čitaocem odmotava klupko neslućenih manipulativnih niti koje su Pavla učinile nevinom žrtvom u rukama više sile.
Dragan Velikić maestralno slika portret evropskog ustrojstva, pravosudnog sistema u kojem postoje privilegije za jedne i slepe ulice za druge. Kako pojedinac može da se odbrani u takvim okolnostima, na koju meru je sveden ljudski život kada se neočekivan splet uticaja, moći i ćiftinstva udruže protiv njega – pitanja su filigranski utkana u nijansiran portret porodičnih odnosa koji se čita kao najuzbudljivija krimi priča.
„U Bečkom romanu Dragan Velikić kaže: 'To što smisao izmiče ne znači da ne postoji.' To je tačno. Izmakli smisao i dalje postoji, ali ga treba razotkriti. Pa i vratiti. Između redova, smisao ljudskih kretanja postaje vidljiv. A život nije istinski vidljiv bez književnosti. Međutim, potrebna je prava književnost. Bečki roman je upravo to. Pomoću ovog romana ljudske, neljudske, pa i pravničke igre postaju nešto što vidimo kao deo svog života.“
– Tibor Varadi
„Kao što Džozef Koten na početku hladnog rata na autentičnim lokacijama razorenog Beča u Trećem čoveku rešava misteriju nestanka Orsona Velsa, tako i glavni junaci Velikićevog romana sklapaju mozaik zavere koja je dovela do hapšenja njihovog sina, uglednog bečkog psihijatra. Zavere, koja otkriva duboko potisnute porodične tajne. Porodični košmar je 'poziv ocu da uđe u dušu rođenog sina' i s lica odbaci usiljeni osmeh čoveka s Balkana'.“
– Janko Baljak
Kultna knjiga po kojoj je Frensis Ford Kopola snimio istoimeni film, prodata u više od 15.000.000 primeraka i prevedena na više od 30 jezika.
„Napeto do pucanja, ispunjeno dramom.“
– Chicago Tribune
Život je pun iznenađenja, ali četrnaestogodišnji Poniboj Kertis ne bi se s tim sasvim složio. On zna da može da računa na svoju stariju braću Darija i Sodapopa. Zna da može da računa na svoje prijatelje, prave prijatelje koji mu čuvaju leđa u svakoj situaciji. Takođe zna da može da računa na probleme sa buržujima, bandom bogate dece koja uživaju u prebijanju grisera poput Poniboja i njegovih prijatelja. Jedne noći nakon nedužnog susreta s dve devojke iz više klase napetost raste, ostavljajući jednog buržuja mrtvog, a Poniboj i njegov prijatelj Džoni beže da spasu svoje živote. Ubeđeni da u njihovu verziju događaja vlasti neće poverovati, dečaci se kriju sve dok ih herojski čin ne dovede u centar medijske pažnje.
S. E. Hinton napisala je Autsajdere sa sedamnaest godina, knjigu koja je odmah po objavljivanju postala planetarni hit, ali i bila zabranjena zbog prikazivanja nasilja bandi, opijanja maloletnika, kao i porodične disfunkcionalnosti. Knjiga je, međutim, i danas deo nastavnog plana u srednjim školama u Americi.
„Autsajderi su transformisali romane za mlade iz žanra koji je uglavnom za temu imao kraljice mature, školske sportiste i srednjoškolske ljubavi u mnogo mračniji, istinitiji prikaz sveta.“
– New York Times
„Remek-delo – mračno i tragično, u isti mah grohotno smešno i neumoljivo vulgarno, ali pre svega istinito.“
– Los Angeles Times
Bokser, prestupnik, brodvejski zabavljač, zatvorenik, glumac – Majk Tajson je prkosio stereotipima, očekivanjima i zdravom razumu tri decenije koliko je proveo u fokusu javnosti. Odrastao u najopasnijem i najsiromašnijem kraju Bruklina, Tajson je postao jedan od najuzbudljivijih i najžešćih boksera svih vremena – i najmlađi šampion teške kategorije u istoriji boksa. Ali njegova briljantnost u ringu često je bila ugrožena nesmotrenim ponašanjem. Brutalno iskren, sirov i često urnebesan, Tajson otvoreno i neposredno opisuje svoje burne uspone i padove precizno i snažno kako je zadavao i udarce.
„Apsolutna istina je sirov, žestok i uznemirujući prikaz života od kojeg vam se vrti u glavi.“
– Wall Street Journal
„Delovi ove knjige čitaju se kao scenario za Tarantinov film. Iskreni trud izmučene duše da donekle razume dugo, čudno putovanje sopstvenog života.“
– New York Times
„Moćna autobiografija, brutalna, gruba i bolna, a ujedno i veoma zabavna.“
– Associated Press
„Tajson je uvek uvežbavao zadavanje ranog ubistvenog udarca, a ovde su to udarci u prozi koja miriše na krv, znoj i vazelin.“
– Telegraph
Njujorku je ponovo potrebna pomoć alijeniste.
Bestseler New York Timesa.
Tour de force, roman o modernom zlu u starom Njujorku.
Prošlo je godinu dana otkako je alijenista doktor Laslo Krajzler, pionir forenzičke psihijatrije, pronašao brutalnog serijskog ubicu Džona Bičama uz pomoć tima pouzdanih saradnika i revolucionarnih principa svoje discipline. Tek što su se Krajzler i njegovi prijatelji – reporter Džon Skajler Mur; nesalomiva Sara Hauard; briljantna (ali svadljiva) braća detektivi Marko i Lucije Ajzakson; moćni i saosećajni Sajrus Montrouz; i Stivi Tagert, dečak kojeg je Krajzler spasao od uličnog kriminala – vratili svojim pređašnjim poslovima i pokušali da zaborave užas slučaja Bičam, Sarinu pomoć zatražiće Izabela Linares, izbezumljena supruga španskog diplomate.
To će biti povod za ponovno okupljanje tima doktora Krajzlera ne bi li pronašli kidnapovanu ćerku Linaresovih. Slučaj dodatno komplikuje odnos Španije i Sjedinjenih Država, koje su na ivici rata. Krajzlerov tim će istragom doći do Elspet Hanter: žene koja se svetu čini kao požrtvovana medicinska sestra i brižna majka, ali koja bi u stvarnosti mogla biti nemilosrdni ubica dece.
„Napetije i bolje od Alijeniste! Pomoću zapažanja, otkrića i dilema svoje osobene detektivske družine, Kar vešto ispituje tajne grehe američkog društva i večnu tvrdnju da je najveća zagonetka ljudski um.“
– Los Angeles Times Book Review
„Vešt spoj pojedinosti iz epohe i psihološkog detektivskog rada... Ispunjen tolikim izrazito velikim ličnostima i uzbudljivim događajima da čak i najzasićeniji čitalac tabloida nastavlja da željno okreće njegove stranice.“
– Wall Street Journal
„Mračno primamljivo... upečatljivo i uzbudljivo.“
– Entertainment Weekly
Svetski bestseler
Preporuke časopisa Times, Observer, People
Da li je Ana uspavana lepotica ili uspavani ubica?
Ana O nije otvorila oči četiri godine, još od noći kad je pronađena u dubokom snu pored mrtvih tela svojih najboljih prijatelja. Sumnja se da je odgovorna za ova zastrašujuća ubistva.
Za doktora Benedikta Prinsa, psihologa iz londonskog Harli strita, buđenje Ane O moglo bi biti prekretnica u karijeri. On je vrhunski stručnjak za spavanje, poznaje sva tamna mesta uma, tajne zarobljene u podsvesti.
Proučavajući njene snove i sećanja, vraćajući Anu O na mesto jezivog događaja, doktor Prins će uhvatiti nit mnogo skrivenije, mračnije misterije.
Samo Ana zna istinu o kobnoj noći, ali jedino Benedikt može da je otkrije. Da li je Ana odgovorna za ubistva? Jesu li oboje u opasnosti zbog onog što će saznati?
Anino buđenje nije kraj, već samo početak priče.
„Osvežavajuće nov pristup žanru, priča koja vas nemilice nagoni da čitate dalje.“
– Guardian
„Vrhunski roman. Genijalan triler.“
– Times
„Izvanredno! Bestseler sa zasluženim pravom na tu titulu.“
– Daily Mail
„Roman ima jedan od najboljih zapleta koje sam pročitao.“
– Dejvid Baldači
„Uverljivo i briljantno!“
– Sun
Njegov život i tajanstvena smrt
„Biografija koja se čita kao najuzbudljiviji roman. Priča za svakoga.“
– Kirkus Reviews
Šta možemo da naučimo iz zapanjujućeg uspona i tajanstvene smrti najvećeg osvajača starog sveta?
Više od dve hiljade godina je prošlo otkako je Aleksandar Veliki stvorio carstvo koje se pružalo u sve kutke tada poznatog sveta. Zahvaljujući pričama o događajima iz njegovog života, bilo da su tačne ili su samo legenda, njegov lik je prisutan u našoj mašti, a njegova baština tumačila se različito u svakom dobu: u srednjem veku postao je primer viteštva, bio je zvezda renesansnih slika, a do početka dvadesetog veka čak je počeo da liči na engleskog džentlmena. No, ko je bio Aleksandar u svoje doba?
U knjizi Aleksandar Veliki Entoni Everit sudi o Aleksandrovom životu na osnovu merila njegovog vremena i razmatra protivrečnosti u vezi sa njim. Upoznajemo radoznalog makedonskog kraljevića, opčinjenog naukom, istraživanjima, i Ilijadom. Kako je njegovo carstvo raslo, Aleksandar je pokazivao poštovanje prema tradicijama novih podanika i brižljivo sprovodio vlast nad svojim ogromnim teritorijama. No, imao je i mračnu stranu. Kao okoreli osvajač, Aleksandar je slavio rat i ponekad je činio svirepa zverstva.
Dok rasprava o značaju njegovog života i dalje traje, Aleksandrova smrt ostaje obavijena velom tajne. Da li je umro od prirodnih uzroka – jake upale ili obolele jetre – ili su ga ubili njegovi zapovednici, besni zbog tiranskog ponašanja svog vođe? Objašnjenje Aleksandrove smrti može se naći samo u onome što znamo o njegovom životu, a Everit se usuđuje da reši tu zagonetku i ponudi nam kraj priče o Aleksandru koji nam je toliko dugo izmicao.
„Everit se energično i zanosno latio rešavanja izazovne misterije tačnog uzroka Aleksandrove smrti.“
– Christian Science Monitor
„Ova podrobna povest o neodoljivom drevnom vojničkom geniju opčiniće sve ljubitelje istorije željne da saznaju više o Aleksandrovim motivima i neustrašivosti koji su mu podarili gotovo mitski status.“
– Publishers Weekly
Rat je mir
Sloboda je ropstvo
Neznanje je moć.
„Onaj ko kontroliše prošlost“, glasio je partijski slogan, „kontroliše budućnost: onaj ko kontroliše sadašnjost kontroliše prošlost.“
Otkako je 1949. godine objavljena, Orvelova 1984 služila je kao podsetnik svakoj novoj generaciji da bude na oprezu kako stvarnost romana ne bi postala naša realnost.
Čini se da su neki 1984 čitali sa više razumevanja od drugih i da su je koristili kao udžbenik. Jer Orvelova realnost je, izgleda, konačno postala realnost naših života. Kontrolisani mediji i dirigovana kontrola društvenih mreža na kojima je sloboda mišljenja zamenjena „slobodom govora“ samo su delić ostvarenog inventara Orvelovog najpoznatijeg i najmračnijeg romana.
Stoga nemojte ovu knjigu čitati ni kao opomenu ni kao roman, čitajte je i vi kao udžbenik da biste bolje upoznali neprijatelja. Godina 1984. tek počinje.
„Dubokoumna, zastrašujuća i potpuno fascinantna knjiga. Orvelova teorija moći je razvijena briljantno.“
– New Yorker
„Roman čija radnja ledi krv prati naše vreme sasvim tiho i potpuno verno do dramatične sudbine koja nas možda očekuje.“
– Saturday Review
„Jedan od najznačajnijih romana XX veka.“
– Guardian
"Ljubav u doba kokaina", novi roman Simonide Milojković za samo sedam dana prodat je u čak 15.000 primjeraka, što predstavlja ogroman uspjeh.
Ljubav u doba kokaina je dramatična i porazna ispovijest beogradske studentkinje, koju je njen mladić gurnuo u pakao droge. Glavna junakinja Nina zaljubljuje se u svog vršnjaka, zavodnika i kozera Marka, i postaje zavisna od njegove pažnje i ljubavi. Ali njen svijet se ruši kad je se on zasiti i kad je ostavi. Spremna je na sve da bi ga ponovo vratila, a kada joj on u jednom noćnom klubu ponudi kokain, bez razmišljanja prihvata: tako se njenoj zavisnosti od ljubavi pridružuje i zavisnost od teških droga...
Ni u svom novom romanu autorka Grabljivice ne preza da stvari nazove svojim imenima, stvarajući uvjerljive i prepoznatljive likove jedne izgubljene generacije u zemlji bez nade i iluzija, i vodeći radnju lako i jednostavno. Posebnu boju ovom novom romanu o stranputicama današnjih mladih ljudi daju neposredan ispovjedni ton glavne junakinje, obraćanje bez uvijanja i prećutkivanja, otvoreno i bez kajanja.
Trailer za knjigu "Ljubav u doba kokaina"
Ovo je Velika Britanija o kakvoj još niste čitali. Ovo je Velika Britanija o kakvoj još nitko nije pisao. Istovremeno, ovo je univerzalna priča koja odjekuje po cijelome svijetu. Od Newcastlea do Cornwalla, od prabaka rođenih početkom dvadesetog stoljeća do tinejdžerica dvadeset prvog, roman DJEVOJKA, ŽENA, DRUGO Bernardine Evaristo slijedi svojih dvanaest likova na osobnim putovanjima kroz prostor i vrijeme tijekom proteklih stotinu godina. Svaka od njih u potrazi je za nečim – bila to zajednička povijest, neočekivana budućnost, mjesto koje bi mogla nazvati domom, osjećaj pripadnosti, ljubavnik ili ljubavnica, izgubljena majka ili otac, ili tek tračak nade… Ovo je roman o budućnosti, o prošlosti. On je fikcija, on je povijest. Ovo je roman o tome tko smo danas. I svatko bi ga trebao pročitati.
Prevela: Davorka Herceg-Lockhart
U ovoj knjizi se radi o hamalu Aliji, njegovom putu do bogatstva i ujedno o njegovoj velikoj ljubavi. Alija je mladi hamal dobrog srca koji svima pomaže, dobio je nadimak i Alija Leptir zbog njegovog dobrog karaktera i ljubavi prema Suncu.
“Novo čitanje Legende o Ali-paši ukazuje mi posve jasno koliko je sam naziv romana poetički, preciznije rečeno – pjesma o pjesmi, bajka o bajci, legenda o legendi i komentar te legende. Izuzetno djelo jednog izuzetnog pisca.” (Irfan Horozović)
PRVO objavljivanje romana napisanog prije 90 godina!
Kada sam, negdje u prvim mjesecima 1934. godine, počeo pisati svoj drugi roman, Melun (Prokletnik), nisam ni slutio da će ta moja knjiga u neku ruku doživjeti kob svoga naslova! Moj prvi poletarski roman, Žuti karamfili – izgubljen je. Nestao je zajedno s mojim roditeljima u ratu.
Melun je, skoro, doživio istu sudbinu. To, što ga ipak mogu pružiti čitatelju, zahvaljujem svom danas već pokojnom prijatelju, književniku Hamidu Dizdaru, koji je nakon pogibije mojih roditelja i svih stanara u ulici Jezero, br. 9 u Sarajevu “provalio u moju nezaključanu kuću” i “pokupio” moje rukopise. Na žalost – ne sve!…
Meni je osobno Melun drag roman iz više razloga. Možda najviše zbog toga, što me je upravo on potakao da napišem svoj treći roman Legenda o Ali-paši s prvenstvenom namjerom da sačuvam (bar u literaturi) jezik stare Bosne. (Enver Čolaković)
Melun je historijski roman duboke intelektualističke provenijencije u kome je Enver Čolaković kao romanopisac pokazao svoje široko enciklopedijsko obrazovanje: književnoestetsko, filozofsko, historiografsko, sociološko, etnološko, politološko, privredno, lingvističko, osobito u znanju leksike pomoću koje je rekonstruirao jezik sarajevske čaršije iz austrougarskog i međuratnog perioda.
Sa sigurnošću možemo reći da će se ubuduće Enver Čolaković tretirati kao pisac dvaju velikih bošnjačkih romana: Legenda o Ali paši i Melun, što će ga vinuti u same vrhove bošnjačke književnoestetske produkcije.
O romanu Melun koji je Enver Čolaković počeo pisati još kao mladić, a zbog okolnosti Drugog svjetskog rata uspio završiti tek 1950. (ponovo rekonstruišući dva nedostajuća poglavlja) sam autor je za života zapisao: “Osnovna misao Meluna da čovjek otrovan strašću za stjecanjem kapitala ne može da se svojom voljom izmijeni i preodgoji, već da je za to potrebna korjenita; izmjena društvenog sustava, mislim da je u romanu dovoljno plastično iznesena, kao i ilustracija vremena ekonomske krize iz koje su izrasli i fašizam i nacizam i koje je danas – historijsko.”
Podsvijest. Svi su čuli za nju i svatko je ima. No što je ona i kako zapravo funkcionira? Je li to neko zlo u čovjeku ili je nešto što se samo želi pobrinuti da preživimo? Jesmo li joj bespomoćno izloženi ili je ipak nekako možemo prevariti? Kakve se tajne kriju u podsvijesti?
Uvaženi njemački znanstvenik Stefan Kölsch napisao je ovu pristupačnu knjigu koja istražuje važnost i opasnosti podsvijesti na temelju vlastitih eksperimenata i aktualnih istraživanja u svijetu neuroznanosti. Suvremena znanost došla je do zapanjujućeg zaključka: većina procesa u mozgu je nesvjesna. Naša podsvijest nevjerojatno brzo prepoznaje opasnosti, pa čak i nagrade, često mnogo prije nego što svjesno registriramo situaciju. Međutim, podsvijest ima i svoju tamnu stranu jer nas navodi da ponavljamo iste greške: navodi nas na kupnju zbog koje ćemo kasnije požaliti, može krivo procijeniti vjerojatnosti ishoda, pa čak i iskriviti sjećanja. Podsvijest je kriva što kružimo u negativnim misaonim petljama, ulazimo u (samo)destruktivne sukobe i upadamo u loša raspoloženja. Fascinantni podaci iz ove knjige pomoći će nam da razumijemo tamnu stranu svog mozga, a time i tamnu stranu mozga drugih, a praktični savjeti da lakše izbjegnemo klopke koje si sami postavljamo kako bismo očuvali vlastito zdravlje i dobrobit.
UPOZNAJ AUTORA
Stefan Kölsch doktorirao je na Institutu Max Planck za kognitivne i neuroznanosti u Leipzigu, a radio je i na Sveučilištu Harvard. Godine 2015. imenovan je profesorom na Sveučilištu Bergen u Norveškoj.
preporučujemo
Što mi kao pojedinci u vrijeme socijalne i klimatske krize možemo učiniti da svijet postane bolje mjesto?
Motivacijski govornik i autor Charles Eisenstein u ovoj inspirativnoj knjizi nudi protulijek prevladavajućem cinizmu, očaju, frustraciji i paralizi, podsjećajući nas na elementarnu istinu: svi smo povezani, a naši osobni izbori, koliko god nam se činili nebitnima, imaju nevjerojatnu transformacijsku moć te mogu pozitivno utjecati na svijet.
U prostoru između priča u kojem se trenutno nalazimo, imamo osjećaj kao da stojimo iznad provalije i sve oko nas se urušava. Ova knjiga donosi niz primjera iz stvarnog života koji dokazuju da mali i osobni činovi hrabrosti, ljubaznosti i vjere u sebe mogu promijeniti kulturni narativ separacije, koji je uzrok trenutačne planetarne krize i koji nam ne može dati odgovore na temeljna životna pitanja. Iako strahujemo od novog, urušavanje stare priče je nužno kako bismo ušli u novu priču – priču o neodvojivosti. Ali taj novi narativ nas ne treba plašiti jer već intuitivno znamo da je njegovo ključno načelo istinito – neodvojivi smo od svemira i naše bivanje prožima bivanje svih i svega. Iako je put prema ponovnom sjedinjenju pun zavoja i zaokreta, Eisenstein nas podsjeća da ćemo na njemu susretati i druge putnike te tako zajedno ići ususret ljepšem svijetu za koji naša srca znaju da je moguć.
Rimski car Marko Aurelije u povijesti je ostao zapamćen kao staložen i dobronamjeran vladar koji je, a razlog zašto ga i danas pamtimo kao jednog od najuspješnijih i najplemenitijih vladara jest što je svoj život posvetio filozofiji i stoičkim načelima. Neumorno je radio na razvijanju osnovnih vrlina mudrosti, pravednosti, hrabrosti i umjerenosti te se postupno približavao stoičkom idealu čovjeka. U nasljeđe nam je ostavio introspektivan tekst koji poznajemo pod nazivom Meditacije, klasik koji nam i danas nudi pomoć i motivaciju da živimo u skladu s razumom, razvijamo izdržljivost i smireno prihvatimo bol i smrt kao neizbježne činjenice života.
U knjizi Kako razmišlja car filozof, kognitivno-bihevioralni psihoterapeut Donald Robertson nudi nam suvremeni uvod u stoičku mudrost na primjeru života i filozofije Marka Aurelija, ali i drugih pojedinaca koji su ostvarili ispunjen život i razvili emocionalnu otpornost. Kombiniranjem iznimnih priča iz Markova života i uvida moderne psihologije, ova knjiga pokazuje ljudsku stranu stoicizma te čitateljima pokazuje kako da metode ove filozofije primjene na vlastiti život.
Jedan od najpopularnijih i najduhovitijih svjetskih autora, Bill Bryson vodi nas na ludo putovanje u potrazi za odgovorom: kako smo ovamo stigli? U svojoj najpoznatijoj, a mnogi smatraju, i najboljoj knjizi, ovaj genijalan stilist, zaigrani radoznalac i nepretenciozan istraživač traži odgovore na najstarija, najveća, najintrigantnija i najteža pitanja o univerzumu i nama samima, počevši od Velikog praska do postanka ljudske civilizacije. U potrazi za odgovorima razgovarao je s najnaprednijim arheolozima, antropolozima i matematičarima, putovao diljem svijeta do ureda, laboratorija i istraživačkih kampova najrazličitijih znanstvenika; a sve to da bi odgovorio na pitanje: Kako smo bili ništa, a postali to što jesmo?
U ovoj je knjizi sažeo sve što je saznao na tom putu: ponekad dubokoumno, ponekad zabavno, ali uvijek kristalno jasno – Bryson je majstor koji nas s lakoćom vodi u pustolovinu istraživanja ljudske spoznaje. Ovo je knjiga koja će vas razočarati samo time što nije duža. Popularna znanost u najboljem smislu te riječi!
Ako ova knjiga ima pouku, onda je to da smo iznimno sretni što smo ovdje – a pod „mi“ mislim na sva živa stvorenja. Postići ikakav život u našem svemiru čini se priličnim postignućem. Kao ljudi, mi smo dvostruko sretni. Ne uživamo samo u povlastici postojanja nego i u jedinstvenoj sposobnosti da na tome možemo biti zahvalni te da svoj život na mnogo načina možemo učiniti boljim. To je vještina koju smo tek počeli svladavati.
