Testamentarna knjiga svedoka jednog vremena
Mislim da nema čoveka u Srbiji koji je bio prisutan na toliko poprišta kao Ivan Ivanji. Možda nema ni u Evropi. Stvarno prisustvo pruža šansu da se stvarnost vidi van obrazaca. Ne koristi svako tu šansu. Ivanji je koristi.
Ako čitamo njegovu ispovest, vidimo i to da stvarnost i logika nisu uvek pod istim krovom. Prvih desetak godina svog života Ivanji je proveo u Bečkereku/Zrenjaninu, u građanskoj porodici u kojoj je guvernanta bila Austrijanka iz Slovenije. Ispostavilo se da ona radi za Gestapo, ali baš zahvaljujući njoj Ivanji je dostigao takav stepen poznavanja nemačkog jezika da je mogao postati Titov prevodilac.
Ivanji zna šta je jednom bilo u Jugoslaviji. Zna, jer je stanovao u Francuskoj 7, poznavao je Ota Bihaljija Merina, Branka Ćopića, Ivu Andrića, sretao je Ivana Stambolića i mnoge druge znamenite ličnosti. Ta imena su i nama poznata, ali preko Ivanjija saznajemo mnogo više nego što je poznato. Saznajemo recimo za razgovor sa Titom na Brdu kod Kranja čija tema nije bila ni Jugoslavija ni nesvrstanost, već Titov pudlan Bil, kao i zašto Krleža nije hteo da se kupa kod Opatije... I još mnogo toga što stvara upečatljivu sliku o Jugoslaviji, zemlji koja je nekada bila na mestu na kojem se danas i mi nalazimo. Ako nas zanima gde smo zapravo, mislim da treba čitati Ivanjija.
– Tibor Varadi
Dvostruki dobitnik Ninove nagrade
Jednog majskog jutra 2020. godine bečka policija je zakucala na vrata stana mladog psihijatra Pavla Marića. Optužen za trovanje kolega u Centralnoj bolnici, Pavle će se naći u pravosudnom limbu. Posle sedamdeset dana koje provodi u istražnom zatvoru sudski proces se nastavlja dok se pred čitaocem odmotava klupko neslućenih manipulativnih niti koje su Pavla učinile nevinom žrtvom u rukama više sile.
Dragan Velikić maestralno slika portret evropskog ustrojstva, pravosudnog sistema u kojem postoje privilegije za jedne i slepe ulice za druge. Kako pojedinac može da se odbrani u takvim okolnostima, na koju meru je sveden ljudski život kada se neočekivan splet uticaja, moći i ćiftinstva udruže protiv njega – pitanja su filigranski utkana u nijansiran portret porodičnih odnosa koji se čita kao najuzbudljivija krimi priča.
„U Bečkom romanu Dragan Velikić kaže: 'To što smisao izmiče ne znači da ne postoji.' To je tačno. Izmakli smisao i dalje postoji, ali ga treba razotkriti. Pa i vratiti. Između redova, smisao ljudskih kretanja postaje vidljiv. A život nije istinski vidljiv bez književnosti. Međutim, potrebna je prava književnost. Bečki roman je upravo to. Pomoću ovog romana ljudske, neljudske, pa i pravničke igre postaju nešto što vidimo kao deo svog života.“
– Tibor Varadi
„Kao što Džozef Koten na početku hladnog rata na autentičnim lokacijama razorenog Beča u Trećem čoveku rešava misteriju nestanka Orsona Velsa, tako i glavni junaci Velikićevog romana sklapaju mozaik zavere koja je dovela do hapšenja njihovog sina, uglednog bečkog psihijatra. Zavere, koja otkriva duboko potisnute porodične tajne. Porodični košmar je 'poziv ocu da uđe u dušu rođenog sina' i s lica odbaci usiljeni osmeh čoveka s Balkana'.“
– Janko Baljak
Kultna knjiga po kojoj je Frensis Ford Kopola snimio istoimeni film, prodata u više od 15.000.000 primeraka i prevedena na više od 30 jezika.
„Napeto do pucanja, ispunjeno dramom.“
– Chicago Tribune
Život je pun iznenađenja, ali četrnaestogodišnji Poniboj Kertis ne bi se s tim sasvim složio. On zna da može da računa na svoju stariju braću Darija i Sodapopa. Zna da može da računa na svoje prijatelje, prave prijatelje koji mu čuvaju leđa u svakoj situaciji. Takođe zna da može da računa na probleme sa buržujima, bandom bogate dece koja uživaju u prebijanju grisera poput Poniboja i njegovih prijatelja. Jedne noći nakon nedužnog susreta s dve devojke iz više klase napetost raste, ostavljajući jednog buržuja mrtvog, a Poniboj i njegov prijatelj Džoni beže da spasu svoje živote. Ubeđeni da u njihovu verziju događaja vlasti neće poverovati, dečaci se kriju sve dok ih herojski čin ne dovede u centar medijske pažnje.
S. E. Hinton napisala je Autsajdere sa sedamnaest godina, knjigu koja je odmah po objavljivanju postala planetarni hit, ali i bila zabranjena zbog prikazivanja nasilja bandi, opijanja maloletnika, kao i porodične disfunkcionalnosti. Knjiga je, međutim, i danas deo nastavnog plana u srednjim školama u Americi.
„Autsajderi su transformisali romane za mlade iz žanra koji je uglavnom za temu imao kraljice mature, školske sportiste i srednjoškolske ljubavi u mnogo mračniji, istinitiji prikaz sveta.“
– New York Times
„Remek-delo – mračno i tragično, u isti mah grohotno smešno i neumoljivo vulgarno, ali pre svega istinito.“
– Los Angeles Times
Bokser, prestupnik, brodvejski zabavljač, zatvorenik, glumac – Majk Tajson je prkosio stereotipima, očekivanjima i zdravom razumu tri decenije koliko je proveo u fokusu javnosti. Odrastao u najopasnijem i najsiromašnijem kraju Bruklina, Tajson je postao jedan od najuzbudljivijih i najžešćih boksera svih vremena – i najmlađi šampion teške kategorije u istoriji boksa. Ali njegova briljantnost u ringu često je bila ugrožena nesmotrenim ponašanjem. Brutalno iskren, sirov i često urnebesan, Tajson otvoreno i neposredno opisuje svoje burne uspone i padove precizno i snažno kako je zadavao i udarce.
„Apsolutna istina je sirov, žestok i uznemirujući prikaz života od kojeg vam se vrti u glavi.“
– Wall Street Journal
„Delovi ove knjige čitaju se kao scenario za Tarantinov film. Iskreni trud izmučene duše da donekle razume dugo, čudno putovanje sopstvenog života.“
– New York Times
„Moćna autobiografija, brutalna, gruba i bolna, a ujedno i veoma zabavna.“
– Associated Press
„Tajson je uvek uvežbavao zadavanje ranog ubistvenog udarca, a ovde su to udarci u prozi koja miriše na krv, znoj i vazelin.“
– Telegraph
Njujorku je ponovo potrebna pomoć alijeniste.
Bestseler New York Timesa.
Tour de force, roman o modernom zlu u starom Njujorku.
Prošlo je godinu dana otkako je alijenista doktor Laslo Krajzler, pionir forenzičke psihijatrije, pronašao brutalnog serijskog ubicu Džona Bičama uz pomoć tima pouzdanih saradnika i revolucionarnih principa svoje discipline. Tek što su se Krajzler i njegovi prijatelji – reporter Džon Skajler Mur; nesalomiva Sara Hauard; briljantna (ali svadljiva) braća detektivi Marko i Lucije Ajzakson; moćni i saosećajni Sajrus Montrouz; i Stivi Tagert, dečak kojeg je Krajzler spasao od uličnog kriminala – vratili svojim pređašnjim poslovima i pokušali da zaborave užas slučaja Bičam, Sarinu pomoć zatražiće Izabela Linares, izbezumljena supruga španskog diplomate.
To će biti povod za ponovno okupljanje tima doktora Krajzlera ne bi li pronašli kidnapovanu ćerku Linaresovih. Slučaj dodatno komplikuje odnos Španije i Sjedinjenih Država, koje su na ivici rata. Krajzlerov tim će istragom doći do Elspet Hanter: žene koja se svetu čini kao požrtvovana medicinska sestra i brižna majka, ali koja bi u stvarnosti mogla biti nemilosrdni ubica dece.
„Napetije i bolje od Alijeniste! Pomoću zapažanja, otkrića i dilema svoje osobene detektivske družine, Kar vešto ispituje tajne grehe američkog društva i večnu tvrdnju da je najveća zagonetka ljudski um.“
– Los Angeles Times Book Review
„Vešt spoj pojedinosti iz epohe i psihološkog detektivskog rada... Ispunjen tolikim izrazito velikim ličnostima i uzbudljivim događajima da čak i najzasićeniji čitalac tabloida nastavlja da željno okreće njegove stranice.“
– Wall Street Journal
„Mračno primamljivo... upečatljivo i uzbudljivo.“
– Entertainment Weekly
Svetski bestseler
Preporuke časopisa Times, Observer, People
Da li je Ana uspavana lepotica ili uspavani ubica?
Ana O nije otvorila oči četiri godine, još od noći kad je pronađena u dubokom snu pored mrtvih tela svojih najboljih prijatelja. Sumnja se da je odgovorna za ova zastrašujuća ubistva.
Za doktora Benedikta Prinsa, psihologa iz londonskog Harli strita, buđenje Ane O moglo bi biti prekretnica u karijeri. On je vrhunski stručnjak za spavanje, poznaje sva tamna mesta uma, tajne zarobljene u podsvesti.
Proučavajući njene snove i sećanja, vraćajući Anu O na mesto jezivog događaja, doktor Prins će uhvatiti nit mnogo skrivenije, mračnije misterije.
Samo Ana zna istinu o kobnoj noći, ali jedino Benedikt može da je otkrije. Da li je Ana odgovorna za ubistva? Jesu li oboje u opasnosti zbog onog što će saznati?
Anino buđenje nije kraj, već samo početak priče.
„Osvežavajuće nov pristup žanru, priča koja vas nemilice nagoni da čitate dalje.“
– Guardian
„Vrhunski roman. Genijalan triler.“
– Times
„Izvanredno! Bestseler sa zasluženim pravom na tu titulu.“
– Daily Mail
„Roman ima jedan od najboljih zapleta koje sam pročitao.“
– Dejvid Baldači
„Uverljivo i briljantno!“
– Sun
Njegov život i tajanstvena smrt
„Biografija koja se čita kao najuzbudljiviji roman. Priča za svakoga.“
– Kirkus Reviews
Šta možemo da naučimo iz zapanjujućeg uspona i tajanstvene smrti najvećeg osvajača starog sveta?
Više od dve hiljade godina je prošlo otkako je Aleksandar Veliki stvorio carstvo koje se pružalo u sve kutke tada poznatog sveta. Zahvaljujući pričama o događajima iz njegovog života, bilo da su tačne ili su samo legenda, njegov lik je prisutan u našoj mašti, a njegova baština tumačila se različito u svakom dobu: u srednjem veku postao je primer viteštva, bio je zvezda renesansnih slika, a do početka dvadesetog veka čak je počeo da liči na engleskog džentlmena. No, ko je bio Aleksandar u svoje doba?
U knjizi Aleksandar Veliki Entoni Everit sudi o Aleksandrovom životu na osnovu merila njegovog vremena i razmatra protivrečnosti u vezi sa njim. Upoznajemo radoznalog makedonskog kraljevića, opčinjenog naukom, istraživanjima, i Ilijadom. Kako je njegovo carstvo raslo, Aleksandar je pokazivao poštovanje prema tradicijama novih podanika i brižljivo sprovodio vlast nad svojim ogromnim teritorijama. No, imao je i mračnu stranu. Kao okoreli osvajač, Aleksandar je slavio rat i ponekad je činio svirepa zverstva.
Dok rasprava o značaju njegovog života i dalje traje, Aleksandrova smrt ostaje obavijena velom tajne. Da li je umro od prirodnih uzroka – jake upale ili obolele jetre – ili su ga ubili njegovi zapovednici, besni zbog tiranskog ponašanja svog vođe? Objašnjenje Aleksandrove smrti može se naći samo u onome što znamo o njegovom životu, a Everit se usuđuje da reši tu zagonetku i ponudi nam kraj priče o Aleksandru koji nam je toliko dugo izmicao.
„Everit se energično i zanosno latio rešavanja izazovne misterije tačnog uzroka Aleksandrove smrti.“
– Christian Science Monitor
„Ova podrobna povest o neodoljivom drevnom vojničkom geniju opčiniće sve ljubitelje istorije željne da saznaju više o Aleksandrovim motivima i neustrašivosti koji su mu podarili gotovo mitski status.“
– Publishers Weekly
Rat je mir
Sloboda je ropstvo
Neznanje je moć.
„Onaj ko kontroliše prošlost“, glasio je partijski slogan, „kontroliše budućnost: onaj ko kontroliše sadašnjost kontroliše prošlost.“
Otkako je 1949. godine objavljena, Orvelova 1984 služila je kao podsetnik svakoj novoj generaciji da bude na oprezu kako stvarnost romana ne bi postala naša realnost.
Čini se da su neki 1984 čitali sa više razumevanja od drugih i da su je koristili kao udžbenik. Jer Orvelova realnost je, izgleda, konačno postala realnost naših života. Kontrolisani mediji i dirigovana kontrola društvenih mreža na kojima je sloboda mišljenja zamenjena „slobodom govora“ samo su delić ostvarenog inventara Orvelovog najpoznatijeg i najmračnijeg romana.
Stoga nemojte ovu knjigu čitati ni kao opomenu ni kao roman, čitajte je i vi kao udžbenik da biste bolje upoznali neprijatelja. Godina 1984. tek počinje.
„Dubokoumna, zastrašujuća i potpuno fascinantna knjiga. Orvelova teorija moći je razvijena briljantno.“
– New Yorker
„Roman čija radnja ledi krv prati naše vreme sasvim tiho i potpuno verno do dramatične sudbine koja nas možda očekuje.“
– Saturday Review
„Jedan od najznačajnijih romana XX veka.“
– Guardian
O romanu Priča završava s nama
Ekskluzivno filmsko izdanje romana „Priča završava s nama“, s novom naslovnicom kreiranom u suradnji s distributerskom tvrtkom Sony Pictures Digital Productions.
Lily Bloom život nikad nije mazio, no uvijek se trudila pronaći sreću. Odrasla je u malom gradiću, završila je studij i preselila se u Boston te tamo započela vlastitu karijeru s nadom u svoj sretan završetak.
U Bostonu upoznaje Rylea Kincaida, zgodnog neurokirurga, tvrdoglavog i pomalo arogantnog muškarca koji je osvojio njezino srce svojom skrivenom nježnom stranom. Ryle je naizgled savršen, no ima jednu manu – on ne voli veze. Pa čak i kad Lily postane iznimkom koja potvrđuje njegovo pravilo, i dalje je progoni pitanje što je to čini osobom koja ga je uspjela osvojiti.
Dok je sve više pritišću sumnje u vezu s Ryleom, pojavljuje se još jedna prijetnja, Atlas Corrigan, Lilyna prva ljubav i čovjek koji sa sobom donosi dio nje koji je ostavila u prošlosti. On je jednom davno bio njezina srodna duša i njezin zaštitnik.
A sad kad se vratio, sve što je Lily sagradila s Ryleom naći će se u opasnosti.
Najbolji ljubavni roman 2016. po izboru članova Goodreadsa
O autorici romana Priča završava s nama:
Colleen Hoover već je imala status fenomena suvremenog nakladništva nizom knjiga (Slammed, Point of Retreat, This Girl, Hopeless) objavljenih samo u elektroničkom izdanju kad su ju otkrili književni izdavači uz čiju se pomoć vinula na vrh ljestvice bestellera New York Timesa.
Njezin vrtoglavi uspjeh potakla je književna blogerica Maryse Black ocijenivši autoričin prvijenac Slammed s pet zvjezdica.
Colleen je rođena u 1979. u Teksasu gdje je diplomirala socijalni rad. Prije književnog uspjeha radila je kao učiteljica i socijalna radnica.
Živi u Teksasu sa suprugom i tri sina.
Od iste autorice:
Priča počinje s nama – u prodaji
Prije nego što je Priča završila s nama, počela je s Atlasom. Colleen Hoover pripovijeda stranu priče miljenika svojih obožavatelja, Atlasa, i otkriva nam što se poslije dogodilo u ovom dugo očekivanom nastavku veličanstvenog i dirljivog romana
Priča završava s nama. Lily i njezin bivši muž Ryle upravo su se uhodali u civilizirani ritam razdvojenog roditeljstva, kad ona iznenada ponovno naleti na svoju prvu ljubav, Atlasa.
Nakon gotovo dvije godine razdvojenosti, oduševljena je jer je vrijeme konačno na njihovoj strani, i smjesta pristane kad je Atlas pozove na spoj.
No njezino oduševljenje brzo splasne kada shvati da je, iako više nisu u braku, Ryle dalje veliki dio njezina života – a Atlas Corrigan je jedini muškarac čiju nazočnost u životu svoje bivše žene i svoje kćeri Ryle nikada neće prihvatiti.
“Ljeto prekršenih pravila” priča je o Meredith Fox. Meredith ljetuje na otoku Martha’s Vineyard otkad zna za sebe. Ali ovo će biti prvo ljeto ondje otkad je izgubila sestru. Čeka je vrtlog emocija, tim više što će se cijela šira obitelj okupiti povodom sestričnina vjenčanja. Nažalost, dugogodišnji dečko neočekivano je ostavio Meredith dva tjedna prije vjenčanja, tako da dolazi bez pratnje. Ali nasreću, imat će savršenu distrakciju – njezina obitelj i ovo će ljeto provesti igrajući igru Ubojice. Među metama joj je i vrlo privlačan kum. Odlučna je – neće se dati smesti i uplesti u još jednu vezu osuđenu na propast. Ali kako tjedni prolaze, ne može si pomoći… On je polako osvaja, a na kocki nije samo igra, nego i njezino srce.
“Savršena knjiga za plažu, inspirirana pjesmama Taylor Swift!” – The Nerd Daily
“Ova knjiga ima sve što treba za dobru zabavu: pametne dijaloge, romansu u povojima, obiteljska druženja i ljetne pustolovine!” – BookPage
“Ljetno štivo iz snova!” – Elle
O autoru:
K.L. Walther je suvremena američka autorica poznata po svojim mladenačkim romanima, koji često istražuju teme ljubavi, prijateljstva i samospoznaje. Njezino najpoznatije djelo je roman “Ljeto prekršenih pravila” koji je stekao popularnost među čitateljima zbog svoje emotivne priče i privlačnih likova.
Walther se ističe sposobnošću da uhvati duh mladosti, s naglaskom na ljetne avanture i emocionalne izazove kroz koje prolaze njezini likovi. Njezina djela su hvaljena zbog topline i autentičnosti koju unosi u svoje priče.
K.L. Walther živi u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje nastavlja pisati i doprinositi žanru mladenačke fikcije, inspirirajući mlade čitatelje svojim pričama.
“Čovjek koji je htio biti voljen i mačak koji se u njega zaljubio” – “Očaravajući zaron u svijet mašte, fascinantna knjiga.” – papa Franjo
Što je sreća? Čini se da Christian zna sve o tome: on je uspješan poslovni čovjek, živi u raskošnoj vili i vozi Porsche. No baš kada zaključi važan ugovor i zaradi čitavo bogatstvo, očekivani osjećaj sreće i ispunjenosti izostaje. Začuđen vlastitom reakcijom, Christian na putu kući pronalazi papirić s porukom. I onda se niotkuda pojavi još jedan, pa još jedan. U potrazi za autorom zagonetnih poruka, on dolazi u podnožje visoke planine. Nije sam; na putu ga uporno prati riđi mačić nazvan Joshua. Uspon vodi kroz netaknutu prirodu, ali čovjek i mačak tamo susreću bivšeg menadžera, tajanstvenu redovnicu, mladića koji razgovara sa životinjama, neopisivo lijepu ženu, a na kraju i čovjeka u crnom. Uz njihovu pomoć, Christian iz temelja mijenja svoje poimanje svijeta i života te nalazi sreću.
Jezgrovit filozofski roman “Čovjek koji je htio biti voljen i mačak koji se u njega zaljubio” na šarmantan način, poigravajući se metaforom i parabolom, progovara o bitnim pitanjima suvremenog čovjeka: kako biti sretan i kako zaista biti čovjek. Istovremeno poziva čitatelja da se, slijedeći Christiana i mačka, i sam popne na vrh svoje planine.
“Priča koja mnogo daje, navodi na razmišljanje i otvara nam oči.” – La Repubblica
“Uzbudljiv i složen roman, pun mudrosti i humanosti.” – TuttoLibri
“Pročitajte ovaj roman ako se želite osjećati bolje.” – Marie Claire
O autoru:
Thomas Leoncini (1987.) talijanski je novinar, pisac i psiholog, osobito zaokupljen analizom suvremenosti. Suautor je posljednjeg djela Zigmunta Baumana Nati liquidi, dok s papom Franjom supotpisuje knjigu Dio ? giovane. Njegovoj raspravi Forte come la vita, liquido come l’amore predgovor je napisao Dalaj Lama. “Čovjek koji je htio biti voljen i mačak koji se u njega zaljubio” prvi je Leoncinijev roman. Drugi je u pripremi.
Ovo je pripovijest o djetetu vrludavih crnih očiju koje gledaju u prazno, djetetu koje uvijek leži, mekih okruglih obraza, prozirnih nogu prošaranih venama, slabašnog pjevnog glasića, vječnoj bebi, neprilagođenom djetetu koje ocrtava nevidljivu granicu između svoje obitelji i ostatka svijeta. Ovo je pripovijest o njegovu mjestu u kući u Cévennesu gdje se rodio, usred moćne prirode i zaštitničkih planina; o njegovom mjestu među drugom djecom i njihovim izokrenutim djetinjstvima. Pripovijest o starijem bratu koji se povezuje s djetetom, koji se, obraz uz obraz, pažljiv i gotovo stopljen s njim, prepušta i gubi u njemu. Pripovijest o mlađoj sestri u kojoj se rađa gađenje i bijes, odbacivanje djeteta koje usisava radost njezinih roditelja i energiju starijeg brata. Pripovijest o posljednjem malenom sinu koji živi u sjeni toga kakav je mogao biti život njegova brata. Kao u bajkama, sve te priče pripovijeda kamenje iz dvorišta.
Kao u bajkama, snaga dolazi iz djece, iz lude ljubavi starijega koji štiti, mlađe, buntovnice koja će odbaciti tugu da spasi obitelj na rubu. Najmlađeg koji će znati pomiriti sve te priče.
Bajka našeg vremena, Priča jedne obitelji nježno oslikava portret obitelji koja se prilagođava svojim okolnostima i svijetu koji ne štedi različitosti. Velika i blistava knjiga, ovjenčana nagradom Femina i nagradom koju dodjeljuju francuski gimnazijalci Goncourt des Lycéens.
“Zapanjujuća knjiga o upoznavanju sebe i čvrstoći bratskih veza.” Mot a mot
“Divlje životna knjiga koja pršti emocijama.” Elle
“Poetična, delikatna, nježna, Priča jedne obitelji ujedno je tragična i vedra priča. Prekrasna izjava ljubavi modernoj obitelji.” Le Figaro
O autorici:
Clara Dupont-Monod (1973.) francuska je novinarka i autorica nekoliko romana, među kojima su se najviše istaknuli La Passion selon Juette, Le roi disait que j’étais diable i La Révolte. Za Priču jedne obitelji dodijeljene su joj nagrade Femina, Goncourt des Lycéens i Landerneau. Živi i radi u Parizu.
Što da radi bolesno sramežljiva žena s viškom kilograma, nezaposlenim mužem i problemima na poslu?
Mogla bi, recimo, pretvoriti svoj sumorni život u vrući roman!
Sylvie daje oduška svim svojim frustracijama i fantazijama i počinje pisati priču koju bi sama željela doživjeti, a čija je junakinja potpuna suprotnost njoj: samopouzdana, atraktivna, seksi i iznad svega… žudi za osvetom nad svima koji su je ponizili. Tajanstvenim kanalima rukopis dospije kod izdavača, a uskoro i na police knjižara te postane neočekivani bestseler.
Hoće li Sylvie taj nenadani vrtoglavi uspjeh konačno promijeniti život na bolje? Vragolast i nježan, duhovit od početka do kraja, ovaj roman neodoljiva je pozivnica da probudimo junakinju u sebi.
“Neobično terapeutski roman koji frca od veselja.” – Marianne
“Ujedno smiješan i nježan roman o običnoj ženi koja će postati zvijezda erotskih romana.” – Biblioteca
“U Hollywoodu bi ovaj roman odmah pretvorili u sjajnu komediju.” – Libération
O autorici:
Claire Vigarello rođena je 1975. godine u Parizu. Bavi se filmskom produkcijom, pisanjem scenarija i montažom. Junakinja dana njezin je roman prvijenac.
Dvjestotinjak godina nakon vizije Catherine Labouré, jedna druga sestra milosrdnica, Anne Alice, odmalena posebno štuje Majku Božju. Kada joj starija redovnica povjeri proročanski san o ukazanju Djevice u Bretanji, sestra Anne spremno odlazi u provincijalnu misiju upravo na sjever Finist?rea. Stanovnici malog, zabitog otoka na koji dolazi nesretni su ljudi: Madenn se ne može oporaviti od smrti kćeri, obitelj Bourdieu bori se s astmom njihove djevojčice, a dječak Isaac pati zbog majčine smrti. No onda se pročuje da se Djevica ukazala Isaacu. On, doduše, kaže samo: “Ja vidim.” Ali drugi u tome čuju: “Vidio sam Bogorodicu.”
Cijeli je kraj potresen tim događajem koji nitko ne može dokazati. Odnosi među ljudima mijenjaju se i svatko je natjeran da dubinski sagleda svoj odnos sa svijetom, dok na otoku oluje, plima i oseka, vegetacija spaljena solju i suncem kao da najavljuju neizbježnu dramu.
Čudo je mističan, napet i dojmljiv roman koji propituje odnose između ljudskog i nadljudskog, dobra i zla, istine i laži, znanosti i vjere, onako kako to samo književnost može.
“Dramsko platno na kojem autorica pokazuje sve svoje umijeće. Novi roman potvrđuje talent i vještinu Victorije Mas.” Lire Magazine littéraire.
“Napeti roman u kojem urlaju i ljudi i vjetrovi.” Marie France
“Snažan i opojan tekst.” Page des libraires
O autorici:
Victoria Mas francuska je spisateljica rođena 1987. godine. Nakon studija književnosti na Sorboni, živjela je u SAD-u radeći u filmskoj industriji. Pisati je počela 2019., kada je objavila prvi roman Bal luđakinja. Djelo je ovjenčano mnogim nagradama i postalo je bestseler. Čudo je njezin drugi roman.
“Godina je 1961. U New Bremenu u Minnesoti Twinsi igraju svoju prvu sezonu na bejzbolskim terenima, u Haldersonovoj drogeriji poslužuju se ledeno hladni gazirani sokovi, a u svakoj brijačnici očekuju vas stripovi kojima možete prikratiti vrijeme čekanja. Doba je to nevinosti i nade u zemlji koja je upravo izabrala novog, mladog predsjednika. Ali trinaestogodišnji Frank Drum proživjet će strašno ljeto, a smrt će ga dotaknuti u mnogim i raznolikim oblicima. Kao nesretan slučaj. Prirodna smrt. Samoubojstvo. Ubojstvo.
Frankovo ljeto, u početku ispunjeno uobičajenim radostima trinaestogodišnjeg dječaka, pretvorit će se u tragediju koja će zadesiti cijelu obitelj – oca, metodističkog svećenika; majku, talentiranu glazbenicu i umjetnicu; stariju sestru koja se upravo upisala na fakultet i Frankova mudrog i povučenog mlađeg brata.
Od Franka – iznenadno bačenog u svijet odraslih, ispunjen tajnama, prijevarom, lažima i izdajom – tražit će se domišljatost i zrelost kakve se ne bi očekivale od dječaka njegovih godina. Ispričana Frankovim glasom četrdeset godina nakon tog kobnog ljeta, Obična molitva čudesna je i dirljiva pripovijest o dječaku na pragu odrasle dobi, koji se pokušava snaći u svijetu dok mu se on raspada pred očima. Nezaboravan roman o strašnoj cijeni mudrosti; o neslomivoj božanskoj milosti.
“Obična molitva predodređena je da bude proglašena književnim klasikom. Jedna od onih rijetkih knjiga uz koje čitatelj zažali što je došao do kraja, jer zna da nikada neće moći ponoviti iskustvo prvog čitanja.” BookReporter.com
O autoru:
William Kent Krueger (1950) američki je romanopisac i pisac krimića, najpoznatiji po serijalu s Corkom O’Connorom. 2005. i 2006. osvojio je uzastopne nagrade Anthony za najbolji roman. Godine 2014. romanom “Obična molitva” osvojio je nagradu Edgar za najbolji roman objavljen u 2013. godini. Godine 2019. roman “Ova blaga zemlja” zasjeo je na popis najprodavanijih knjiga New York Timesa i zadržao se ondje gotovo šest mjeseci.
