„Siguran iza objektiva“ i „nevidljiv poput pristojnog voajera“ najprecizniji je opis pripovjedača (a ima ih više) u zbirci priča Skriveno, koja ne krije namjeru da je se čita i kao labavo povezan roman. Priče su, naime, ulančane i svjedoče o potrebi da se barem u književnom tekstu sve nekako zaokruži, kad je to već nemoguće u stvarnom životu kojim dominiraju nered i slučajnost. No nije li i život, ne samo Majerićevih likova, zapravo uvezana zbirka fragmenata za koje se ponekad čini da jedan s drugim nemaju veze?
Ozren Majerić profesionalno se bavi fotografijom i dobro zna kako zumirani kadar obično, ako je promatrač pažljiv, rezultira prikazom na prvi pogled nevidljivih detalja. Likovi su zumirani, stalno iz drugih kutova i u drukčijim situacijama, od prve priče koja predstavlja zajednički, široki kadar, do posljednje koja prvoj daje okvir, a čitavoj zbirci obrise romana. Između su se smjestile one u kojima likovi vole i mrze, rađaju se i umiru, bježe i vraćaju se, donose pogrešne i manje pogrešne odluke, pa opet ispočetka.
Sloj po sloj, kadar po kadar, skriveno postaje razotkriveno, krug se zatvara i ponovo otvara, a Majerićevi likovi, isprva prikriveni iza zatamnjenog stakla, postaju punokrvni i živi, sa svim svojim manama i ishitrenim potezima, strastima i nadama. Njihova univerzalnost proizlazi iz toga što vremenska ili prostorna određenost ovdje jednostavno ne ulazi u kadar - sve je u doživljaju, „crno-bijelom negativu gdje su granice čiste i oslobođene svih daljnjih pitanja“.
Skrivene želje, nemirna putovanja nesvakidašnji je – fragmentarni, globusom razbacani, razigrani i senzualni – suvremeni roman koji priče pedesetak likova s različitih meridijana na neobičan i pripovjedno kreativan način isprepliće s onima četiriju središnjih protagonista, baziranih u Skoplju. U tome kompleksnom i istovremeno dinamičnom mozaiku neke će nas sudbine, poput zvijezda padalica, tek okrznuti ipak ostavljajući jasno isprativ trag, dok će druge, na prvi pogled neizmjerno udaljene i međusobno nepovezane, rezultirati tektonskim promjenama na drugom kraju tanke crvene niti.
Biznis i umjetnost, globalno i lokalno, realno i virtualno, muško i žensko tek su neke od relacija na kojima se, u živim kaleidoskopskim sekvencama, ogleda pripovjedna magija nagrađivanog makedonskog prozaika Vladimira Jankovskog. U kojoj god točki tog posve stvarnog i sasvim nestvarnog svijeta onaj leptir zamahnuo krilima, neka će nježna oluja zapuhnuti ostatak. Tako, naime, tvrdi teorija pomno organiziranog kaosa: svake dobre književnosti.
Sat koji otkucava samo tik roman je o ljubavi, izdaji, osveti i zločinu. Započevši kao priča o strastvenoj ljubavi i braku sveučilišnog profesora Julija i mlade studentice Lujze, nalik na one u operama koje Julije pasionirano sluša negdje u pozadini, roman suvereno kreće iznenađujućim žanrovskim pravcima. Dramatičar i prozaik Ivan Vidić isprepliće više likova, fabularnih rukavaca, književnih i pop-kulturnih žanrova, a srčani udar i posljedična transplantacija srca prevarena supruga i razočarana profesora otvorit će brojne crne rupe današnjeg svijeta u kojem „nitko nema kontrolu i ludilo je gospodar situacije“.
Vještina i čvrsta pripovjedačka ruka kojom Vidić na okupu drži teme ljubavne strasti i očaja, tamnih strana sveučilišnog miljea, šverca migrantima, mešetarenja nekretninama, kriminala i terorizma, doista je fascinantna, a za čitatelja to je furiozna, uzbudljiva i na trenutke groteskna trka od poglavlja do poglavlja, od početka do kraja. Na tome kraju ostaju pitanja koja si ionako redovito postavljamo bez mogućnosti pravog odgovora – kada se aktiviraju privatni okidači koji ljude pretvaraju u društvene otpadnike i kakva je njihova veza sa zastrašujućim svijetom u globalnom rasulu? Roman je to o trenutku kad iracionalno zavlada situacijom, razumu koji se gubi pred osjećajima, bijesu i nekontroliranim akcijama. Kad privatno ludilo postane „nesvjesna društvena revolucija“, nema više razlike između ozbiljnosti i farse, humora i užasa, u tom začudnom vremenu u kojem jedva još otkucava i samo – tik
Sićušni Zmaj povjeri Velikom Pandi kako nije sretan, a on ga odvede na putovanje na kojem će se suočiti s mnogo čim, ali i naučiti kako su promjene i izazovi sastavni dio života, nužni za osobni rast. Nova pustolovina odvest će ih daleko od kuće, ali bliže jedno drugoga i samih sebe…
Veliki Panda i Sićušni Zmaj nadahnuli su čitatelje diljem svijeta svojom porukom dobrote, nade i ustrajnosti. „Putovanje Velikog Pande i Sićušnog Zmaja“ novo je poglavlje priče o prijateljstvu i otkrivanju svijeta, namijenjene čitateljima svih dobnih skupina.
Ilustrirano jednako šarmantno i toplo poput originalne uspješnice „Veliki Panda i Sićušni Zmaj“, ovo potpuno novo duhovno putovanje istovremeno donosi drevnu mudrost i utjehu.
Uz nadahnjujući i dirljiv humor, „Putovanje Velikog Pande i Sićušnog Zmaja“ topla je priča o pustolovinama i prihvaćanju, knjiga koja se ne propušta.
O autoru:
James Norbury je pisac i likovni umjetnik. Dosad je ilustrirao različite knjige, a zajednička poveznica im je ta da je, kako je istaknuo, u njima stvarao svijet u kojem bi i sam volio živjeti. Više godina volontirao je u udruzi Samaritanci koja pomaže ljudima koji se bore s usamljenošću, anksioznošću i depresijom. Na priči o Velikom Pandi i Sićušnom Zmaju počeo je raditi kako bi podijelio misli koje su njemu pomogle tijekom najtežeg životnog razdoblja. „Unio sam cijelo svoje srce u svaki crtež i mislim da zbog toga oni govore ljudima – svaki, baš svaki sadržava komadić moje duše“, napisao je o radovima koji su privukli golemu pozornost. Knjiga ˝Veliki Panda i Sićušni Zmaj˝ bestseler je koji se objavljuje u više od 25 zemalja. Živi u Swanseaju sa suprugom Ruth i sedam mačaka. www.jamesnorbury.com
Kada upiše slavnu Filmsku akademiju u Pragu neimenovana glavna junakinja nada se da će od života dobiti sve što želi – "znanje, slobodu, seks, posao, uspjeh, ljubav i pare". Zlatni Prag grad je njezinih snova ali i mjesto gdje će se suočiti sa svim izazovima života. Kada se na jednoj zabavi upozna sa starijim karizmatičnim fotografom, zaljubljuje se i prepušta strastima, niti ne sluteći koliko je moćna njegova tamna energija. I dok je on za nju prva velika ljubav, dotle je ona za njega, jer joj nevjerojatno sliči, reminiscencija pokojne mu žene, Andalužanke koju je beskrajno volio. Psi su roman generacije milenijalaca željnih slobode, odraslih da vjeruju kako je sve moguće dok ih surovost liberalnog kapitalizma ne svede na prekarni rad u kojem nema mjesta za ideale mladosti. Djevojke i žene u moćnom generacijskom romanu Dore Šustić spremne su prekinuti mušku dominaciju i mizoginiju unatoč klopkama nesretnih ljubavi i smrtima koje ih okružuju. I kada su svjesni da jure u svoju propast svi junaci ne mogu se odreći strasti jer bez nje nema ni života.
Roman “Prohujalo s vihorom” dobitnik je Pulitzerove nagrade!
Epski roman o ljubavi i ratu nezaboravna je kreacija opčinjavajućih prizora i uzbudljivih likova, tako živih da najdublje osjećamo njihove strahove i čežnje. Scarlett O’Hara i Rhett Butler pripovijedaju bezvremensku priču o opstanku u najtežim uvjetima i dvoje su najčuvenijih ljubavnika nakon Shakespeareovih Romea i Julije.
Scarlett O’Hara uživa u bezbrižnom mladenaštvu na Tari. Toj svojeglavoj ljepotici zelenih očiju zabavno je preotimati udvarače drugim djevojkama i šarmirati gospodu, a ljubavni jadi koje time izaziva najmanja su joj briga. Ona je sebi namijenila naočitog Ashleyja Wilkesa, i kao i uvijek, sigurna je u svoj uspjeh. Ali Ashley je zaručen za svoju rođakinju Melanie, i Scarlettin svijet okreće se naglavce. Atlanta je zahvaćena ratnim požarom i Scarlett uz pomoć tajanstvenog Rhetta Butlera uspijeva pobjeći na Taru. Ondje više ništa nije kao prije i Scarlett preuzima ulogu glave obitelji. Obijesna i ljupka djevojka postaje odlučna žena koja se s nevjerojatnom snagom brine o Tari i njezinim stanovnicima…
O autorici:
Margaret Mitchell bila je američka spisateljica i novinarka. Rođena u bogatoj i uglednoj obitelji još je kao dijete slušala priče iz Američkog građanskog rata. Novinarsku karijeru u The Atlanta Journalu prekinula je iz zdravstvenih razloga i napisala svoj jedini roman Prohujalo s vihorom. Objavljen 1936. roman je u nekoliko mjeseci prodan u milijunskoj nakladi, a 1937. ovjenčan Pulitzerovom nagradom. Prema njemu je snimljen i istoimeni film s Clarkom Gableom i Vivien Leigh u glavnim ulogama.
Roman “Prohujalo s vihorom” dobitnik je Pulitzerove nagrade!
Epski roman o ljubavi i ratu nezaboravna je kreacija opčinjavajućih prizora i uzbudljivih likova, tako živih da najdublje osjećamo njihove strahove i čežnje. Scarlett O’Hara i Rhett Butler pripovijedaju bezvremensku priču o opstanku u najtežim uvjetima i dvoje su najčuvenijih ljubavnika nakon Shakespeareovih Romea i Julije.
Scarlett O’Hara uživa u bezbrižnom mladenaštvu na Tari. Toj svojeglavoj ljepotici zelenih očiju zabavno je preotimati udvarače drugim djevojkama i šarmirati gospodu, a ljubavni jadi koje time izaziva najmanja su joj briga. Ona je sebi namijenila naočitog Ashleyja Wilkesa, i kao i uvijek, sigurna je u svoj uspjeh. Ali Ashley je zaručen za svoju rođakinju Melanie, i Scarlettin svijet okreće se naglavce. Atlanta je zahvaćena ratnim požarom i Scarlett uz pomoć tajanstvenog Rhetta Butlera uspijeva pobjeći na Taru. Ondje više ništa nije kao prije i Scarlett preuzima ulogu glave obitelji. Obijesna i ljupka djevojka postaje odlučna žena koja se s nevjerojatnom snagom brine o Tari i njezinim stanovnicima…
O autorici:
Margaret Mitchell bila je američka spisateljica i novinarka. Rođena u bogatoj i uglednoj obitelji još je kao dijete slušala priče iz Američkog građanskog rata. Novinarsku karijeru u The Atlanta Journalu prekinula je iz zdravstvenih razloga i napisala svoj jedini roman Prohujalo s vihorom. Objavljen 1936. roman je u nekoliko mjeseci prodan u milijunskoj nakladi, a 1937. ovjenčan Pulitzerovom nagradom. Prema njemu je snimljen i istoimeni film s Clarkom Gableom i Vivien Leigh u glavnim ulogama.
“Priče iz davnine” – povodom 150. obljetnice rođenja nenadmašne Ivane Brlić-Mažuranić, u njezinu čast i na užitak svim malim i velikim čitateljima, donosimo ovo posebno izdanje bogato, s gotovo stotinu ilustracija, opremio Manuel Šumberac.
Otjerajte bjesove, zaronite u dvore Kralja Morskoga, poletite s Kosjenkom, uhvatite se u kolo s Domaćima, neka vas ove priče iznenade, razdragaju i, naposljetku, očaraju jer u njima ništa nije moćnije od ljubavi i dobra.
O autorima:
Ivana Brlić-Mažuranić rođena je prije 150 godina, 18. travnja 1874., u Ogulinu, u uglednoj obitelji Mažuranić. Djed joj je bio ban Ivan Mažuranić, proslavljeni književnik koji je, među ostalim, napisao Smrt Smail-age Čengića. Ivanu su podučavali privatno, s velikim naglaskom na francuski jezik i kulturu. Veći dio djetinjstva provodi u Zagrebu, a na svoj 18. rođendan udaje se za političara Vatroslava Brlića i seli se k njemu u Slavonski Brod. Rodila je čak sedmero djece, od kojih je dvoje umrlo nedugo nakon poroda. Godine 1902. objavila je Ivana Brlić-Mažuranić svoju prvu zbirku pripovijedaka – Valjani i nevaljani, ali pravi je uspjeh doživjela 1913. s Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića, prvim hrvatskim dječjim romanom. Slijedi 1916. njezin književni vrhunac, Priče iz davnine, zbirka od osam bajki. Sama autorica ovako ih opisuje: “Bilo mi je nastojanje da u skroz slobodnu invenciju tih priča upletem nazive, likove i duh drevne hrvatske i opće slavenske mitologije, i to one koja je manje poznata.” I u tomu je veličanstveno uspjela: tečno pripovijedanje, slikovito izražavanje i bogatstvo rječnika čine ljepotu ovih priča. Popularnim Hlapićem i Pričama iz davnine Ivana Brlić-Mažuranić stekla je svjetsku je slavu i glas “hrvatskog Andersena”. Obje su knjige doživjele brojna izdanja i prevedene su na mnoge jezike.
Manuel Šumberac rođen je 1988. godine u Puli. Magistrirao je animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno djeluje na području animiranog filma i ilustracije. Autor je animiranih filmova, glazbenih video spotova, namjenskih filmova, knjiga za djecu, naslovnica knjiga te niza publikacija na domaćem i stranom tržištu. U svojstvu docenta predaje na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, na Odsjeku za animirani film i nove medije. Za svoj je rad višestruko nagrađivan.
Dubrovnik koji je postao kulisa, umiveno ustaštvo na ulicama Zagreba, potrošnja koja nadomješta ljudskost, majčinstvo o kakvom nije pristojno govoriti, banke kao sablasni stupovi naših života, emocije kakve ne viđamo u reklamama, a osjećamo ih tako snažno... To je svijet koji Maša Kolanović istražuje u svojoj maestralnoj zbirci pričaPoštovani kukci. Autorica tekstom i crtežima oblikuje onaj sablasni i teško izrecivi višak materijalne strane ljudske egzistencije, dok smještanje priča u razdoblje tranzicije u Hrvatskoj dodatno pojačava njihov jezivi efekt. Kukci i Konzum dvije su provodne metafore ove knjige. Prva je divljenje i vraćanje tekstualnog duga Kafki, velikom majstoru u kreiranju metafora egzistencijalne tjeskobe i apsurda, a druga je vraćanje metaforičkog duga stvarnosti u kojoj je Konzum od “hrvatske riječi za supermarket” postao metafora ekonomski opustošene Hrvatske.
Poštovane kukce žanrovski bi se moglo opisati kao tranzicijsku gotiku, postsocijalističku zonu sumraka, jezivo stvarnosnu prozu…
Mračne i apsurdne, a opet duboko intimne, snažne i društveno osjetljive priče. Ukratko, jezivo dobra knjiga.
Porculanska lutka – zvali su je Kukolka. Lutkica.
Neželjen je to podsjetnik na mamine porculanske zarobljenice u Londonu. Od svega što smo mogli ponijeti sa sobom iz Rusije, a nismo mogli mnogo toga, ona je odabrala njih. Jedino što je Rosie naslijedila od svoje povučene majke bila je knjiga ruskih bajki. No između redaka krije se još jedna priča. Ne tako davno Rosie je spokojno živjela u Moskvi, a majka bi joj prije spavanja čitala bajke. No svemu je tomu iznenadno došao kraj jedne ljetne noći, kad su joj ubili oca i sestru. Mnogo godina poslije, Rosie je doktorandica na Oxfordu, njezin zaručnik ne zna ništa o njezinu prijašnjem životu i boli, majku alkoholičarku progutala je bilježnica puna jezivih, rukom pisanih pričica. Očajnički želeći saznati odgovore na pitanja koja je muče, Rosie se vrati u domovinu i otkrije potresnu obiteljsku priču koja se proteže još od Revolucije 1917., opsade Lenjingrada i Staljinovih čistki naovamo. U srcu tih odgovora nalazi se mlada plemkinja Tonja, lijepa poput porculanske lutke, čija djela odjekuju kroz čitavo stoljeće.
“Majstorski napisan, jedinstven i zadivljujući roman.” – New York Journal of Books
“Raskošna priča u kojoj je povijesna tematika protkana romantikom i dubokom strasti.” – Minneapolis Star-Tribune
“Kristen Loesch stvorila je bujan i opasan svijet u kojem je istina skrivena na najčudnijim mjestima.” – Anika Scott
O autoru:
Kristen Loesch odrasla je u San Franciscu te diplomirala povijest i magistrirala slavistiku na Sveučilištu u Cambridgeu. Njezin debitantski povijesni roman Porculanska lutka bio je u užem izboru za Caledonia Novel Award te pod drugim naslovom za Bath Novel Award. Sa suprugom i djecom živi i na Pacifičkom sjeverozapadu.
Djevojčica se zove Petra. Zovu je Petrica Pričalica. Petrica priča o prijateljima. Božo zaboravlja. Tonka se druži s kućnim ljubimcima. Janko se penje po stablu. Antonio potajno krade. Karla izmišlja snijeg. Željko prolijeva sve i svašta. Lovro i Luka su blizanci. Valentini nedostaje tata. Ksenija se svima ruga. Matko je spor kao puž.
Prijatelja i priča mnogo je više. Sve će ih ispričati Petrica Pričalica koja zna kako osvojiti i zadržati prijatelje.
Svako poglavlje se zove po jednom njenom prijatelju, pa nam na duhovit način opisuje tog prijatelja i neku dogodovštinu koju je doživjela s njim. Petra skuplja prijatelje i daje nam savjete kako biti dobar prijatelj.
Sanja Polak omiljena je dječja spisateljica. Njezine priče i romani s razlogom su popularni među mladim čitateljima. U njima se djeca ne susreću s izmišljenim čudovištima, čarobnim likovima iz mašte i bajkovitim krajolicima. U njima čitaju o događajima, problemima i situacijama pred kojima se svakodnevno nalaze, koje ih vesele i tište. Zgode i nezgode iz školskih klupa, nogomet, stroge učiteljice, teške domaće zadaće, prve simpatije, odnosi s roditeljima, rađanje prijateljstava, muke odrastanja… djeca vole knjige s kojima se mogu poistovjetiti.
Ostale naslove Sanje Polak potražite ovdje.
U ovom romanu o ljubavi, ratu, hrabrosti i nadanju, engleska autorica Rhys Bowen pred čitatelje donosi iskrene emocije, napetost i trenutke koji potiču na razmišljanje – koliko čovjek može izdržati, a da se ne raspadne od boli i straha?
Junakinja Madeleine Grant rođena je Londončanka, studentica na pariškoj Sorboni, istodobno naivna djevojka i majka hrabrost. Dočekavši Drugi svjetski rat rastrzana između dviju domovina i suprotstavljenih uloga (jedne tipično ženske, pacifističke, druge borbene i neustrašive) potpuno je nesigurna u svoje odluke sve dok je vijest koju nijedan roditelj ne smije primiti ne ponuka na radikalan potez kojim će iznenaditi i samu sebe.
U nesigurnim vremenima nijedno mjesto na svijetu nije sigurno, pa opet – izbor uvijek postoji. Suočena s nezamislivim iskušenjima, Madeleine će prsimice uletjeti u rat i tako pokazati da je snažnija nego što je itko ikad mogao naslutiti.
„Stil Rhys Bowen ostavlja bez daha. Njezin prikaz pariške umjetnice, majke i članice pokreta otpora jednostavno je savršen. Madeleine Grant je fascinantan i snažan lik kojeg nećete zaboraviti. Ja sam navijala i plakala s njom do zadnje stranice ovog nezaboravnog romana.“ M. J. Rose, autorica bestselera New York Timesa The Jeweler of Stolen Dreams.
„Nitko ne zna napisati ratno-povijesni roman tako dobro kao Rhys Bowen. Pariški zadatak je uzbudljivo i vješto iscrtano štivo, s junakinjom za koju ćete navijati do samog kraja. Nisam ga mogla ispustiti iz ruku!“ – Deborah Crombie, autorica bestselera New York Timesa
Prijašnja djela autorice:
Dječak iz Toskane – u prodaji
Vrt pobjede – u prodaji
Skice iz Venecije – u prodaji
O autorici romana Pariški zadatak:
Rhys Bowen autorica je niza bestselera New York Timesa, a napisala je više od četrdeset romana, uključujući uspješnicu Mozaika knjiga Dječak iz Toskane. Bowen je dosad osvojila dvadesetak nagrada, a njezini su romani prevedeni na mnoge jezike. Rođena je u Ujedinjenom Kraljevstvu, a sad svoje vrijeme dijeli između Kalifornije i Arizone.
“Otok štakora i druge priče” pet je priča iz bliske budućnosti.
Prva priča, Otok štakora, vodi nas u postpandemijsku Ameriku u kojoj imućni na vrhovima nebodera čekaju evakuaciju helikopterima na privatna imanja, dok se oni manje sretni bore po ulicama za puki opstanak.
U Brisaču pratimo znanstvenika koji istražuje vječni život i ima pristup brisaču sjećanja, uređaju uz pomoću kojeg je dijelove života moguće gurnuti u potpuni zaborav.
Cvrčci su priča o dvojici najboljih prijatelja koji se na putovanju u Pamplonu zaljubljuju u istu djevojku.
Protuotrov prati otuđenog sina koji planira posjetiti oca na farmi zmija u Africi.
I na kraju, u epskom i opakom Crnom skakaču upoznajemo psihologa Lukasa Meyera koji nakon osobne tragedije postaje profesionalni ubojica u službi međunarodnih korporacija.
O autoru:
Jo Nesbø (Oslo, 29. ožujka 1960.) je norveški pisac i glazbenik. Najpoznatiji je po kriminalističkim romanima o detektivu Harryju Holeu koji su mu donijeli brojne nagrade i svjetsku slavu. Pjevač je i tekstopisac norveškog pop-rock sastava Di Derre. Prvi u seriji romana o detektivu Harryju Holeu je roman Šišmiš (Flaggermusmannen) iz 1997. godine. Za taj je roman Nesbø dobio nagradu “Riverton” za najbolji norveški kriminalistički roman i nagradu “Stakleni ključ” za najbolji nordijski kriminalistički roman. Nakon ovih su uslijedile i brojne druge nagrade, od kojih je posljednja nagrada Peer Gynt “za međunarodni uspjeh i postavljanje Norveške na kartu svjetske literature”. Osim romana o Harryju Holeu, izdao je i četiri romana za djecu u seriji o doktoru Proktoru, kao i nekoliko samostalnih romana i zbirki kratkih priča. Prema romanu Lovci na glave (Hodejegerne) je 2011. godine u Norveškoj snimljen istoimeni film, u režiji Mortena Tylduma. “Otok štakora i druge priče” njegova je nova uspješnica.
Samosažaljivi pisac zamalo je pleonazam, baš kao i samosažaljivi čovjek. Svi mi skloni smo vjerovati da su nas Bog, sudbina, obitelj ili prijatelji zakinuli, da smo dali nesebično i puno, a primili škrto i malo.
Kako su književnici tankoćutnija čeljad od prosjeka, to je i razumljivije da su skloni podvlačenju crte ispod svojih karijera i fiksiranju svoga položaja na imaginarnom zemljovidu naše literatura te da ih rezultati takvih inventura počesto mogu uznemiriti. Razlog? Jednostavno, oni duboko vjeruju da zaslužuju puno više svega: pohvalnih kritika, prestižnih nagrada, prodanih primjeraka, ponuđenih sinekura… One najambicioznije najsnažnije pogodi činjenica da još uvijek nisu primljeni u HAZU, a sva je prilika da nikada i neće, jer godine prolaze, vremena je sve manje, a s njima i šansi da ih establišment primijeti već jednom.
Jedan je od takvih i Josip Bepo Peraica, splitski pisac koji spletom grotesknih okolnosti konačno osvješćuje činjenicu da je skoro cijeli život potratio pišući ispod ili iznad radara matične kulture, većinski ignoriran, da će čak i njegova smrt proći nezamijećeno, dok mnoge kolege, po njegovu dubokom uvjerenju, redom mediokriteti i bezveznjaci, uživaju u reputaciji besmrtnih klasika i pokretnih spomenika kulture. Od pomisli na to obuzet će ga prvo očaj, a potom i bijes. Ta zapaljiva kombinacija pokrenut će dramski zamašnjak i nevoljenog pisca pretvoriti u otimača cijelog Razreda za književnost. Ivica Ivanišević napisao je paprenu satiru o krvnoj slici naše kulture, ali i čitavoga društva, ispripovijedanu tečno, s njemu svojstvenom lakoćom, uz puno autoironije i humora.
Osviješteni i visoko učinkoviti nadahnjujuća je knjiga koja nudi alate za poboljšanje mentalnog zdravlja kao ključne odskočne daske za visoka postignuća na životnom i poslovnom planu.
Suvremeni način života, koji karakterizira manjak slobodnog vremena, stres i perfekcionizam, u svoj je žrvanj ubacio i Chelsea Pottenger, uspješnu poduzetnicu koja se nakon poroda suočila s postporođajnom depresijom i pregorijevanjem. Kako bi iznova isplivala na površinu, Chelsea se posvetila proučavanju svjesnosti i meditacije te je temeljito promijenila prioritete, smjestivši svoju dobrobit na prvo mjesto.
U ovome nas naslovu vodi kroz jednostavne, znanstveno utemeljene alate uz pomoć kojih je moguće uravnotežiti svoju nutrinu i djelovati na visokoj razini izvedbe. Otkrijte kako smanjiti stres i iscrpljenost, preoblikovati negativno razmišljanje, povezati se s pozitivnom energijom, obnoviti svoje fizičko zdravlje i ojačati otpornost.
O autorici:
Utemeljiteljica i direktorica tvrtke EQ Minds, Chelsea Pottenger ovlaštena je trenerica osviještene svjesnosti i meditacije, studentica psihologije na Sveučilište u Adelaideu, ambasadorica mentalnoga zdravlja za australsku neprofitnu organizaciju R U OK? i žena na zadatku.
Vrlo tražena govornica i stručnjakinja za usmjerenu svjesnost, Chelsea surađuje s najvećim brendovima na svijetu, uključujući Google, eBay i Estee Lauder, gdje svake godine obučava više od 90 tisuća korporativnih profesionalaca kako da svoje mentalno zdravlje uzmu u svoje ruke.
Prvi naslov iz serijala Sestre Lyndon podsjeća nas zašto je Julia Quinn proglašena suvremenom Jane Austen.
Prije sedam godina slomila mu je srce…
Kada Robert Kemble po drugi put slučajno naiđe na Victoriju Lyndon ne može vjerovati svojim očima: Djevojka koja ga je razorila, koja ga je pustila da planira bijeg, a zatim ga ostavila da je čeka na cesti, odjednom se nalazi nadohvat ruke. Iako njegov bijes još nije poznavao granica, bilo joj je nemoguće odoljeti…
Prije sedam godina ostavio ju je gotovo uništenu…
Victoriji je otac lijepo rekao da se grof nikada neće oženiti župnikovom kćeri i bio je u pravu. Robert joj je obećao brak, a zatim je otplesao u London dok je ona trpjela sramotu spriječenog bijega. Iako ne uživa osobito u novom životu guvernante, kad joj Robert ponudi posao drugačije vrste – posao ljubavnice – ona ga odbija, nespremna žrtvovati svoju čast, čak ni za njega.
Poznat po tome što ne prihvaća ne kao odgovor, Robert obećava da će je učiniti svojom, na svaki mogući način. Mogu li ovi ljubavnici ponovno naučiti vjerovati jedno drugome? I je li ljubav doista slađa drugi put?
O autorici romana Odavde do Mjeseca:
Julia Quinn počela je pisati po završetku fakulteta i otad ne prestaje. Autorica je nagrađivanih povijesnih ljubavnih romana, uključujući uspješnice New York Timesa, seriju romana o obitelji Bridgerton. Na hrvatski su joj do sada prevedeni brojni romani, među kojima su naslovi Što se to zbiva u Londonu?, Vojvoda i ja, Vikont koji me volio, Zbog gospođice Bridgerton, Zbroj naših poljubaca itd. Diplomirala je na Harvardu i Radcliffeu.
Ostaje naslove Julie Quinn potražite ovdje.
