Književnost

“Fragmenti iz Crvene bilježnice zbir su zanimljivih događaja koji su se desili autoru ili nekome koga on zna. U ovim pričama je – prema vlastitom svjedočenju – pokušao na indirektan način predstaviti svoj pogled na ono što zove 'mehanika stvarnosti'. U njima nema teologije ili filozofije, to su jednostavna zapažanja kako se događaji u svijetu na čudan način ukrštaju. Dakle, koincidentni događaji, sinkroniciteti koji nam se u životu dešavaju, ta mala čuda u stvarnosti što, čini se, nadilaze našu imaginaciju, ono je što Austera u Crvenoj bilježnici primarno zanima. (...) Podijeliti živu, zanimljivu priču s drugima, u tome je valjda suština književnosti. Potreba da se pripovijeda. Potreba da se čitaocu opiše fascinantni događaj. Ništa manje od toga.“ (Iz predgovora Semezdina Mehmedinovića)

Ovo je priča o jednom velikom epu, dvjema moćnim rijekama i tri izvanredna života – a sve ih povezuje jedna jedina kapljica vode. Na obali rijeke Tigris, u ruševinama drevnog grada Ninive, u pijesku leže skriveni fragmenti davno zaboravljene pjesme, Epa o Gilgamešu. Pored zagađene rijeke Temze, u viktorijanskom Londonu, rađa se Arthur. Kada postane šegrt u štampariji, Arthurov svijet otvara se daleko izvan sirotinjskih četvrti, a njegov život obilježit će jedna knjiga: Niniva i njeni ostaci. Uz rijeku Tigris, u Turskoj 2014, živi jazidska djevojčica Narin, prapraunuka Leile, koju je Arthur poznavao. Narinino krštenje vodom donesenom iz svete doline Lalish u Iraku, bit će okrutno prekinuto. U brod na rijeci Temzi, u Londonu 2018, seli se Zaleekhah, naučnica iz oblasti hidrologije, Pobjegla od ruševina svog braka, Zaleekhah vjeruje da će joj život biti lišen svake ljubavi i smisla, ali neočekivana veza s njenom domovinom promijenit će sve. Isprepleten rijekama, kišama i kapima vode, sažan i veličastven roman, Nebom teku rijeke, proteže se kroz stoljeća, kontinente i kulture: “Voda pamti. Ljudi su ti koji zaboravljaju.” “Shafak pronalazi svijet u kapljici vode...” Colum McCann “Jedna od najboljih spisateljica današnjice.” Hanif Kureishi

Roman Škriptaji kože je priča ispisana iz perspektive djevojke koja je zarobljena u Sarajevu 1992. godine – iskorištena, mučena, silovana, na kraju mučki ubijena. Priča je iz prvog lica: ona je “djevojka zatečena u stanu”, usred svoga svijeta, suočena s nasiljem koje je prelomi i presjeca njeno biće. Autorica ne štedi ni u prikazu fizičke ni psihičke boli, iznoseći mnoštvo detalja koji mučninu čine gotovo nepodnošljivom – ne da bi šokirala kao cilj bez razloga, nego da bi se istina ne zaboravi i da bi se pokaže kako se žrtava ne smije ignorisati. Kroz taj jedan glas, roman ukazuje i na širu sliku: na milosrdno zluradost onih koji su bili saučesnici – bilo direktnim djelovanjem nasilja, bilo ravnodušnošću ili podrškom politike koja je proizvodila i zaštitila nasilje. Autorica postavlja pitanja o historiji, opravdanjima, kolektivnoj odgovornosti i težini sjećanja. Roman je pisan tako da čitalac osjeti fiziku boli i nelagode – kroz zvuk, sjenu, kroz prizore koji bivaju zlokobni ne samo u događajima, nego i u tišini nakon njih, u prostoru “između”. Kuća “na pogrešnom mjestu” je simbol: mjesta koje ne pripada, mjesta koje je smisleno i bezličeno promenjeno ratom.

Roya, tinejdžerka koja živi usred političkih previranja u Teheranu 1953. godine, mir i sreću pronalazi u knjižari gospodina Fakhrija, ugodnoj literarnoj oazi krcatoj knjigama, olovkama i bočicama tinte u boji dragulja. Kada gospodin Fakhri Royu upozna sa svojom drugom omiljenom mušterijom – zgodnim Bahmanom, strastvenim zagovaračem pravde i zaljubljenikom u Rumijevu poeziju – među njima će se razviti poseban odnos. Nekoliko mjeseci kasnije, na glavnom gradskom trgu izbijaju neredi kao rezultat državnog udara koji će promijeniti i podijeliti njihovu zemlju, ali i njihove živote. Šest decenija kasnije, sudbina će ih ponovo spojiti, a Roya će napokon dobiti priliku da postavi pitanja koja su je cijeli život proganjala. „Dok slika upečatljiv portret Irana 1950-ih i tadašnjih političkih previranja, Kamali vješto ispisuje krah Royine i Bahmanove romanse u kojem se zrcali tragična historija njihove zemlje. U isto vrijeme dinamičan i duboko dirljiv, roman će se dopasti obožavaocima Khaleda Hosseinija.“ Booklist “Marjan Kamali stvorila je snažnu, potresnu priču o ljubavi i političkim previranjima u Iranu... Knjižara u Teheranu istovremeno je slojevita historijska saga o zemlji koja se bori za demokratiju i intimna priča o ljubavi od koje se nikada ne oporavimo.” Shelf Awareness “Prelijepa i dirljiva priča o prvoj ljubavi, dubokim porodičnim vezama i sudbini.” Pop Sugar

Teheran, pedesete godine prošlog stoljeća. Nakon iznenadne smrti oca, sedmogodišnja Ellie i njena majka prisiljene su preseliti se u skromniji dom u drugom dijelu grada. Usamljena, Ellie sanja o prijateljici s kojom bi mogla dijeliti snove. Već prvog dana škole upoznaje Homu, strastvenu djevojčicu neustrašivog duha. Igraju se, kuhaju u Hominom domu, lutaju šarenim tezgama Velikog bazara i sanjare da jednoga dana postanu shir zan – žene lavice. Ipak, klasne razlike i jedna slučajna izdaja promijenit će tok njihovih života, isprepletenih s novijom historijom Irana – vladavinom posljednjeg šaha Pahlavija, revolucijom 1979. godine, te nasiljem i brutalnošću režima koji je uslijedio nakon nje. "'Lavice Teherana', koje neodoljivo podsjećaju na 'Lovca na zmajeve' i 'Genijalnu prijateljicu', očaravajuća su priča s dirljivim likovima koji će dugo ostati u srcima čitalaca.” BookPage "Zadivljujuće, izvanredno... prelijepa priča o majkama i kćerkama, te neraskidivim vezama prijateljstva.” Montecito Journal

Glavni lik i pripovjedač u romanu Slijepac uspješan je urednik i književni kritičar koji još od rođenja ima problema s vidom. Unatoč tomu, nikada se nije poistovjećivao sa zajednicom slabovidnih i zapravo ne osjeća da joj pripada. No kada mu se ukaže prilika da uđe u svijet politike, “zaslijepljen” je privlačnošću moći, i taj smireni, razboriti suprug i budući otac postupno se pretvara u sebičnog karijerista. Mitja Čander, bez dociranja i s odmjerenom dozom humora, stvara kritičan i nemilosrdan portret jedne male europske zemlje, pomoću kojega pruža uvjerljivu satiru psihološkog stanja suvremenog europskog društva. Govori puni fraza i grandioznih obećanja razotkrivaju krhku fasadu, dok nesigurnost glavnog lika nagovještava da stvari nisu uvijek onakve kakvima se čine. Na kraju, društvena sljepoća gora je od svake fizičke, a najpogubnije je biti zaslijepljen vlastitim egom. Slijepac je izvrstan roman u gogoljevskom duhu o stanju suvremene slovenske – i europske – stvarnosti. “Priča o slabovidnom uredniku koji ulazi u politiku i biva zaveden ambicijom i korupcijom moći pronicava je satira suvremene Slovenije, ali i šire političke i medijske stvarnosti. Svojom aktualnošću nadilazi granice.” The New European

„Za mene kao djelatnika Svete Stolice knjiga, napisana na temelju dokumentacije koja je bila dostupna autoru, predstavlja privlačan opis uprave Rimske kurije, starodrevne ustanove koju je papa Franjo obnovio Apostolskom konstitucijom Praedicate Evangelium 19. ožujka 2022. godine.“ Nadbiskup mons. dr. sc. Nikola Eterović, Apostolski nuncij u SR Njemačkoj i doajen diplomatskog zbora „Uz duboku zahvalu autoru Dženanu Kuloviću treba mu također odati iskreno priznanje što se kao ekonomski stručnjak, a neka bude spomenuto i kao član islamske zajednice, odvažio na pisanje knjige izrazito katoličkoga crkvenog sadržaja. Iako autor po obrazovanju i vokaciji nije teolog, svojim pristupom i jezikom kojim obrađuje ovu temu zaslužuje počasno zvanje teologa, budući da stručno teološko čitanje ove knjige ne rezultira samo pozitivnom ocjenom, nego i ocjenom s pohvalama. Osobno stručno i znanstveno zanimanje za organizaciju, administraciju i upravljanje institucijama dovelo ga je u simboličko i zemljopisno središte Katoličke Crkve, a ovom knjigom se ubrojio u malobrojne poznavatelje ustrojstva, ustanova, jurisdikcija, kompetencija i procedura Rimske kurije koja pomaže rimskome biskupu i papi u vršenju vrhovne, potpune i neposredne vlast nad cijelom Crkvom.“ Prof. dr. sc. Tonči Matulić, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu „Knjiga Rimska kurija je sistematično, analitično i sjajno djelo za diplomate, političare, javne djelatnike, novinare, studente i sve osobe koje žele razumjeti složeni i efikasni aparat koji je preživio stoljeća različitih kušnji u političkim i državnim promjenama.“ Prof. dr. sc. Nedžad Grabus, Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu

Ti, što se utapaš u mom naručju − ostani. Ti, što guraš svoje tijelo u rijeku samo da bi ostao sa sobom − ostani. "Ovo su pjesme izuzetne ljepote, bestidno romantične i neustrašivo suočene s užasima rata, tišinama povijesti. Među najvažnijim prvijencima jedne generacije." Andrew McMillan

Vedad Drljević (Sarajevo, 1966) u periodu 1993–1996 za dječije magazine Lastavica, Vrelo Bosne, NIP-a, Ljiljani radio kao ilustrator, enigmatičar, strip crtač, kao i pisac kratkih priča za djecu. Ilustrirao slikovnicu Dječija kičica, i knjigu Priča i Zlatno pero Azre Aličić. Autor je slikovnica Ena i Dječak Čak, grafika „Mapa Sarajevo u devet slika“, kao i velikog broja razglednica Sarajeva i Mostara. Sarajevo ima mnogo knjiga različitih žanrova i stilova koji govore o njegovom nastanku i prošlosti, ali Mahalama Sarajeva Vedada Drljevića priča je građena kroz same strukture grada u kojoj se isprepliću prošlost i sadašnjost. Iako su mahale nekada bile osnovne urbane jedinice Sarajeva, namjera autora nije da nam ponudi historiju urbanizma grada, nego da nas upozna sa brojnim informacijama koje je spoznao u svom istraživačkom putovanju kroz mahale, da nam predstavi brojne aktere, više ili manje poznate ljude i već pomalo zaboravljene događaje koji su uticali na razvoj grada. On nas vodi tragovima prošlih vremena na ulice i prostore padinskih mahala, ukazuje na najznačajnije objekte, bez kojih grada ne bi bilo, razotkriva značenje toponima, ali u isto vrijeme govori o ljudskim sudbinama, legendama, mitovima, usmenoj predaji, duhovnosti, svemu što u dugom trajanju čini život ovdje. Mahalama Sarajeva priča je o tome kako su ljudi formirali grad i njegov identitet, ali u isto vrijeme priča je o tome kako i prostori oblikuju ljude. Uz malo imaginacije čitaocu se nudi zanimljiva šetnja kroz živo naslijeđe i pamćenje grada. Vrijedi se prepustiti tome. Mr. sci. Amra Čusto

Tajnovitost i šutnja druga su priroda Marcella Clericija, junaka Konformiste, knjige koja je Alberta Moraviju učinila jednim od najčitanijih svjetskih poratnih pisaca. Clerici je čovjek kome sve u životu ide dobro – ima ženu koja ga voli, kolege koji ga poštuju, skrivenu moć koja dolazi s tajnim radom za Mussolinijevu političku policiju. Ali onda dobija zadatak da lojalnost fašističkoj državi dokaže učešćem u ubistvu svog bivšeg profesora prognanog u Francusku. Clerici se tamo zaljubljuje u čudnu i neodoljivu ženu i tu mu se život kida – a s njim i pokvareno srce fašizma. Uspon talijanskog fašizma Moravia izjednačava s psihološkim potrebama svog protagoniste kome konformizam postaje opsesija u životu u kojem ga teško more roditeljsko zanemarivanje, morbidna želja za okrutnošću i činjenica da ga drugi muškarci smatraju fizički privlačnim. “Moravia iznosi na vidjelo vraga u ljudskom tijelu i u ljudskoj duši.“ The Atlantic Monthly Objavljeno u okviru projekta "Riječi u pokretu" podržanog od strane programa Evropske unije Kreativna Evropa.

Sedmog novembra 1991. godine mladi oficir JNA iz Bijeljine, Almir Smajić, poginuo je na Vukovaru. Nekoliko mjeseci kasnije njegova ulica će biti imenovana po njemu, a nedugo nakon toga njegova porodica prisiljena da napusti svoju kuću i svoj grad. Preko trideset godina oni na godišnjicu smrti redovno obilaze njegov grob ali o Almiru jedva da i progovore. Sve se mijenja kada se na groblju prvi put pojave njegovi najbolji prijatelji a ljubopitiva supruga Almirovog brata, književnica i pripovjedačica u romanu, počne postavljati pitanja o mrtvom mladiću – ona odlučuje da na osnovu dokumenata, predmeta i sjećanja njemu bliskih ljudi napiše "Knjigu o Almiru". Ovo je dokumentarni roman o Bijeljini, Bosni, ratu i miru, životima nekadašnjim i današnjim. Ovo je knjiga ljubavi i iscjeljenja, čekana preko trideset godina.