Lucy Hart bolje od ikoga zna kako je odrastati bez roditeljske ljubavi. U djetinjstvu, obilježenom zanemarivanjem i usamljenošću, Lucy je utjehu pronašla u knjigama, točnije u seriji Otok Sat Jacka Mastersona. Sada, kao dvadesetšestogodišnja pomoćnica u nastavi, svoju ljubav prema čitanju može podijeliti s bistrim učenicima, posebno sa sedmogodišnjim Christopherom koji je ostao siroče nakon tragične smrti svojih roditelja. Lucy bi dala sve da Christophera posvoji, ali čak i sama ta ideja bez financijske stabilnosti čini se kao nemoguć san.
Upravo kad Lucy namjerava odustati, povučeni dječji pisac Jack Masterson objavljuje da je napokon napisao novu knjigu. Još bolje, on održava natjecanje u svom domu na pravom otoku Satu, a Lucy je jedna od četvero sretnika odabranih da se natječu za osvajanje jedinog primjerka.
U borbi za najtraženiju knjigu na svijetu Lucy ometaju lukavi protivnici, nemilosrdni kolekcionari i mrzovoljni, ali uznemirujuće zgodan ilustrator knjiga o otoku Satu. Hoće li se Lucy ispuniti najveća želja i promijeniti joj život? “Čarobna oda pripovijedanju, mašti i misteriju kreativnog života. . .
Razuzdano maštovita, pametna i inspirativna, Igra želja namijenjena je svima koji su u priči pronašli svjetlo baš kad im je to bilo potrebno.” – Patti Callahan Henry
“Djelo koje je naizmjence pametno, mračno i puno nade, prvijenac Meg Shaffer ljubavno je pismo čitanju i snazi koju priče iz djetinjstva imaju nad nama dugo nakon što odrastemo.” – V. E. Schwab
“Meditacija o snazi nade kada se sve drugo čini izgubljenim.”-Kirkus Reviews
Meg Shaffer autorica je bestselera Izgubljena priča i Igra želja. Njezin prvi roman Igra želja bio je finalist za knjigu godine Reader’s Digesta i Washington Posta, a preveden je na više od dvadeset jezika. Meg je magistrirala televizijsku produkciju i scenaristiku na koledžu Stephens. Živi u Kentuckyju sa suprugom i dvije mačke. Mačke nisu pisci.
DRUGI NASTAVAK SERIJALA.
UBOJITA IGRA OSVETE I POŽUDE
Nakon što je izgubila majku u eksploziji automobila, Beau Hayley posrće kroz život; ostavila je zaručnika pred oltarom, napustila karijeru policajke i odustala od sebe. Rekli su joj da je smrt njezine majke bila nesreća, no ona u to ne vjeruje. Osjeća samo gorčinu, mržnju i bol sve dok ne upozna Jamesa Kellyja, muškarca o kojem ne zna apsolutno ništa. Za nju, James je prava enigma.
James Kelly ima samo jedan cilj – pronaći ljude koji su mu pobili obitelj i redom ih sve dokrajčiti. No mreža zločina dovest će ga do Beau Hayley, kćeri poznate detektivke koja ga je nemilosrdno proganjala sve dok nije skončala. Beau nije ono što je James očekivao, i unatoč tami koja je obavija, u njoj pronalazi svjetlost. Bijeg.
Sve bi bilo puno lakše da upravo ona nije iduća na popisu njegovih žrtava. Ona na životu, može mu donijeti samo nevolje. A to si hladni profesionalac poput Jamesa nikako ne smije dozvoliti. Ili?
Od iste autorice:
Britanac – u prodaji
Dodir neprijatelja
Kad se samozatajni Lucas Barron nakon trinaest godina vrati u grad, njegov povratak nije samo podsjetnik na prošlost – on je početak oluje u životu Cassie Gray. Njihove su obitelji poslovni rivali, a povijest je ispunjena tihim ratovima i tinjajućom mržnjom.
No taj prekrasni muškarac sada nije samo neprijatelj – on je vrebač. Njegov je pogled težak, njegova prisutnost uznemirujuća, a upornost neumoljiva. Dok Cassie pokušava ignorirati njegovu pojavu u svojem svijetu, Lucas uporno ruši njezine zidove i ulazi dublje nego što bi ikad smjela dopustiti.
Kad Lucas napravi potez koji će joj promijeniti život, Cassie se suočava s nezamislivim – duguje svojem neprijatelju. Kao oduženje, on traži nešto neočekivano. U tom trenutku, Cassie mora odlučiti hoće li se boriti protiv osjećaja koji raste u njoj jer bi time mogla uništiti obitelj i izvući na površinu stare greške.
Ovaj drugi dio serijala ‘Dodir’ govori o ranjivosti, upornosti i ljubavi koja se rađa tamo gdje je nikad ne biste očekivali. Cassie i Lucas vode nas na putovanje od mržnje i sukoba do ljubavi i odanosti, boreći se protiv strahova i neizrečenih osjećaja koji prijete da ih unište ili promijene zauvijek.
Biti vlasnikom striptiz-kluba nije baš san snova kako neki muškarci zamišljaju. Posla je previše, cure koje ondje rade često imaju tone privatnih problema, a uz to redovito ih obilazi policija. Zato je Cain počeo preispitivati svoju misiju da sigurnim poslovnim okruženjem spasi žene koje rade za njega. A onda mu je u ured ušla plavuša Charlie Rourke i sve dodatno zakomplicirala.
Cain se strogo drži pravila da se ne zbližava sa svojim djelatnicama. No ova je djevojka izazov, samo takav.
Charlie Rourke ima dvadeset i dvije godine i problema dovoljno za tri života. Treba joj puno novca i to brzo.
Usto mora nestati prije nego što bude prekasno. Karijera striptizete nije nešto o čemu je sanjala, ali joj je, u tom trenutku, to bilo jedino i najbrže rješenje.
I premda bi se većina njezinih kolegica u baru bez razmišljanja spetljala sa zgodnim, uglađenim i brižnim šefom Cainom, njoj to ne pada na pamet. U krajnjoj liniji, Charlie Rourke zapravo ne postoji. A djevojka koja joj je preuzela identitet ne može si priuštiti da je smete romansa.
U potrazi za mirom i tišinom, Vic i Donna Trenton sa svojim malim sinom Tadom preselili su se u gradić Castle Rock u saveznoj državi Maine. No život u ovom idiličnom gradiću nije onakav kakvim se na prvi pogled čini. Pitomi i dobronamjerni bernardinac Cujo, koji s dječakom Brettom Camberom veselo trčkara njihovim susjedstvom, jednog će dana zalutati u malu špilju koju nastanjuju bolesni šišmiši. Nakon što ga jedan od njih ugrize, Cujo će iz špilje izaći potpuno promijenjen. Dragi pas iz susjedstva postat će najgora prijetnja s kojom se gradić Castle Rock ikada suočio.
Dok se bračni par Trenton bori s bračnom krizom, a njihov sinčić sa strahovima i noćnim morama, nitko od njih ni ne sluti da ih čeka suočavanje s beskrajno zlokobnim čudovištem žednim krvi.
Cujo je postao klasično Kingovo djelo koje, osim zastrašujuće radnje, donosi i nenadmašan prikaz složenih ljudskih emocija i odnosa, te ograničenja u borbi protiv nemogućeg. Ekranizaciju iz 1983. godine u režiji Lewisa Teaguea sam King smatra boljom od najhvaljenijeg Isijavanja.
O autoru:
STEPHEN KING (1947.) najveće je ime suvremenog trilera. Svoje stvaralaštvo započeo je pisanjem kratkih priča i novela, a nakon objavljivanja njegovog prvog romana Carrie, svaki njegov sljedeći roman postane svjetski bestseler. Dosad je objavio više od 50 romana, a mnogi od njih ekranizirani su za film ili televizijsku seriju. Među njegovim najpoznatijim romanima su Ono, Pod kupolom, Isijavanje, Groblje kućnih ljubimaca, Zelena milja, Kula tmine, Doktor San i mnogi drugi. Dobitnik je nagrade National Book Foundationa za značajan doprinos američkoj književnosti (2003.), Nacionalne medalje za umjetnost (2014.) te nagrade PEN America (2018.). Znanje je dosad objavilo njegove romane Uspavane ljepotice, te trilogiju Gospodin Mercedes, Tko pronađe njegovo i Posljednja straža. Stephen King živi u Bangoru, u saveznoj državi Maine, sa suprugom, spisateljicom Tabithom King.
Atlasov paradoks drugi je nastavak senzacionalnog serijala o Aleksandrijskom društvu, gdje moć, ambicija i izdaja oblikuju sudbinu šest medejaca.
Šest medejaca, dvije sudbine – što ste spremni žrtvovati za neograničenu moć?
Nakon prve godine inicijacije u Aleksandrijsko društvo, pet medejaca suočava se s mračnom odlukom: može li ubiti jedno od njih kako bi ostali dobili neograničenu moć i znanje? No, stvari ne idu prema planu.
Tristan i Nico vjeruju da Libby nije mrtva, unatoč tome što su vidjeli njezino tijelo. Dok je Nico odlučan u njezinom pronalasku, Tristan istražuje granice svojih moći, riskirajući sve. U međuvremenu, drugi medejci istražuju tajne Knjižnice i suočavaju se s mračnim namjerama njihovog Čuvara, Atlasa Blakelyja. U svijetu gdje se savezi ruše, a neprijatelji postaju saveznici, igra za stvaranje novog svjetskog poretka postaje smrtonosna.
“Najpodliji i najmoćniji likovi koji su se ikad našli na jednome mjestu. Doza misterija, doza strasti, a sve skupa – čisti užitak!” – Holly Black
“Napeta priča o ambiciji i magiji koja će vas natjerati da preispitate vlastita načela.” – Amanda Food
O autorici:
Olivie Blake, pravim imenom Alexene Farol Follmuth, postala je senzacija na Booktoku sa svojim hit romanom Atlasovih šest. Atlasov paradoks drugi je nastavak serijala o Aleksandrijskom društvu. Autorica živi u Los Angelesu i stvara nezaboravne priče koje kombiniraju magiju, intrige i nemilosrdne likove.
Sadržaj:
Ratna knjiga Abdulaha Sidrana!
Knjiga Zdravo Bosno, stižem iz Sarajeva ima zanimljivu biografiju. Napisana je tokom ratnih dana, u zimu 1994. godine. U njoj ćete čitati o stotinama susreta sa nevjerovatnim ljudima. Kako sam Sidran piše, ovo je njegova najživotnija knjiga, jer je puna ljudskog znoja, ljudske krvi, ljudskih suza i patnji. Ipak, i pored teških okolnosti, Sidran je uspio da napiše knjigu koja sadrži i dozu humora.
Posebno čitalačko iskustvo donose i QR kodovi koji vode na snimljene reportaže. Tako ćete, pored čitanja, moći pogledati i do sada nedostupne snimke.
Naše putovanje je počelo na mjestu gdje su se susreli svijet Istoka i svijet Zapada, a naš konačni cilj je otvoriti vrata svima onima koji knjigu osjećaju kao vlastito utočište. Već dvije decenije, Connectum d.o.o. traži nove načine da knjigu približi svakome ko traga za njom.
Sadržaj:
The Girl in the Film is a passionate novel of love, war and betrayal. Set during the early nineties siege of Sarajevo and in the anti-climax of peace, this is a gripping account of the doomed romance between Amir Begovic, a young Sarajevan trapped in his home town, and Molly Taylor, an idealistic and ambitious journalist covering the war. An extraordinarily intimate portrayal of life under siege, the Girl in the Film not only shows the compromises people have to make to live through war, but also what happens when they are left to survive the peace, once the worlds attention has moved on. The story of Sarajevo, and of Amir, is told through the eyes of Molly, as she slowly uncovers the bitter truth of the man, and the city, she thought she knew and loved. Part of the profits of this book will go to Education Builds Bosnia, a Sarajevo-based charity working with war orphans.
Sadržaj:
Godine 2003. Tursko društvo pisaca dodijelilo je nagradu Džemilu Kavukču za doprinos turskoj pripovijetki, a 2013. dobio je nagradu Erdal Oz za stavralački napor kojim doprinosi da pripovijetka bude stalno prisutna u središtu književnosti, za nove pripovijedačke oblike i tipove koje je turska pripovijetka stekla u njgovim priovijetkama.
Sadržaj:
Knjiga je podijeljena u sedam ciklusa: Suočenja, Majka, Vječnici, Bdijenja, Jesen ‘94, Vjera, Početak početka i kroz teme stradanja, progone (pjesme o izbjeglicama), smrt, gubitak, bol, rat i život u ratu, teme koje su definirale mladića i znatno utjecale na njegov život, propituju se i opisuju vlastita iskustva, susreti s ljudima i svjedoči jednom vremenu u kojem zlo postaje dominantna odrednica, te nastojanje da se od zla i zločinca spasi i život i grad i zemlja. Upravo zbog svega navedenog Mičijević ne piše rekonstrukciju prošlosti, nego bilježi sadašnji trenutak (riječ je o vremenu nastanka knjige 1991-1996) i čitatelj danas ima uvid u sve što se dešavalo, on donosi hronologiju stradanja, ali ne na klasični način, on život, sebe i ljude oko sebe posmatra u trenutku rata kroz različite prizme.
Posebno je važno za tumače književnog teksta to što je ispod pjesama najčešće napisan datum nastanka i u posebnom ciklusu, središnjem dijelu knjige donosi se, možemo kazati, dokumentarna poezija. U njegovim pjesmama poginuli imaju (poetski) spomenik i oni na taj način žive vječno, njihovi životi pretvoreni su u Riječ, oni su postojali i postojat će, oni žive U srcima // U sjećanjima // U nadama // U snima// (pjesme Vječnici).
Sadržaj:
Emotivno svjedočenje i briga o svojim najmilijim, koji su bili na prvoj liniji, najbolje opisuje sljedeći citat:
Izgledalo je kao da činimo grijeh ako ležimo u krevetu u vrijeme za koje su oni na ratištu. Ali to nismo izgovarale. Bilo je lakše praviti se da uzimamo čistog zraka na balkonu, kao što smo to ponekad radile u miru, nego priznati da živimo u stanju permanentnog straha, brige i grižnje savjesti.
Govoriti o osjetljivim temama iz ne tako daleke prošlosti, na privlačan način, kako to Mulić–Softić govori u ovom romanu, sigurno je jedno veliko umjeće pripovijedanja. Teške i emotivne priče Mulić-Softić interpretira prilagodljivim jezikom, koji čitaoca vodi na mjesto događaja.
Mulić-Softić veoma vješto čini da emotivna tema u isto vrijeme izaziva suze i smjeh. Priča o starici koja se krije od snajpera iza autorice, ili zaključak vojnika Armije Republike Bosne i Hercegovine da se o njihovom suborcu dovoljno ne brine stric koji je na suprotnoj strani, natjeraće vas na smijeh. Također, posjeta ranjenom bratu Safetu, od potresnog svjedočenja postaje interesantna vesela priča u kojoj autorica opisuje stanje zamotanog brata Safeta i dotičnog profesora Baltazara, ranjenog uslijed neuspjelog aktiviranja bombe. Navedene priče samo su neke od izdvojenih svjedočanstava o tome da se i u najstrašnijim životnim situacijama Sarajevo opiralo svojim dobro poznatim humorom.
Sadržaj:
SOFRA BOSANSKE LJEPOTE - A Banqueting table of Bosnian beauty
tekst na bos. i eng. jeziku
U svom desetstoljetnom trajanju Bosna i Hercegovina je svojim
raznovrsnim ljepotama privlacila pažnju stranaca. Jer, to je zemlja u kojoj se
vidi nevideno i otkriva neotkriveno. I tamo gdje još uvijek ljudska ruka nije
ništa taknula, sve je prilagodeno ljudskom osjecanju za lijepo.
Interes stranaca za Bosnu i Hercegovinu zapoceo je vrlo rano. Oni su putujuci
Bosnom zapisivali svoje utiske, doživljaje i u razlicitim povodima pisali
putopise, bilješke i skice, prikaze ljudi, dogadaja, arhitekture i šarolikosti
Bosne, svekolikih njenih ljepota što su vijekovima narastale i svojom
razlicitošcu iskazivale univerzalnost. U tim pismenima nisu izmakli pažnji
autohtoni bosanski jezik i pismo bosancica.
Neki od njih su to svoje bilježenje, kao ovjencani trenutak jave, uoblicavali u
stihove i pjesme. I to je ostalo kao svjedocenje arhaicnih naziva gradova i
krajolika, raskošne ljepote bosanskog šara, što odolijeva vremenu i svim
zloslutnim osvajanjima ove naše lijepe zemlje, u njenom trajanju.
Od nadolaženja vizije i osjecanja koje narastaju poput jezerske i rijecne
vode, poput covjekove nasušne potrebe za lijepim za dušu i oko, nastajali su
stihovi sa obala Miljacke, Bosne, Drine, Une, Sane, Neretve, Bregave, Plive i
nerijetko arhaicnih kutaka gradskih i seoskih cetvrti, sokaka i mahala s
nazivima koji govore o slikovitosti domaceg jezika i njegovoj specificnosti.
Mahala kojima je uvijek bio svojstven kult komšiluka, svojevrsnog hadžiluka
ljubavi što je velicinom duha pretvarala poraz u pobjedu, a zlo u ljubav.
Tradicija Bosne i Hercegovine je raznovrsna, bogata i protivrjecna. Po
mišljenju mnogih putopisaca, neki gradovi, kao Sarajevo, Jajce, Mostar… i
mnogi drugi, gradovi su muzeji pod otvorenim nebom. Bogatstvo doživljaja
ljepote ovih gradova predstavljaju i specijalizirani muzeji, u kojima se nalaze
zbirke vezane za pocetke i razvoj civilizacije i kulture s autohtonim nazivima.
Mnogo toga ostalo je u pjesmama koje donosi ova knjiga.
Sadržaj:
I seljak i čovjek, i grof i socijalista, narodni dobrotvor i anarhista, reformator i buntovnik koji je veličao progres, povrh svega genijalni pisac, autor klasičnih romana Rat i mir i Ana Karenjina, koji su odavno zauzeli svoje mjesto u panteonu velikih književnosti, Lav Nikolajević Tolstoj je obilježio cijelu jednu epohu, može se reći zlatni vijek ruske misli i umjetnosti.
Sadržaj:
Moja ljubav prema Bosni, moja vezanost, moja ovisnost o Bosni nije locirana, sužena, fokusirana samo na Sarajevo. Nije nikako. S ljubavlju sam mogo živjeti u Tešnju i u Goraždu. Presretan sam bio kad sam neke dionice svog života provodio u tim gradovima. Mogo bih nabrajati mnogo gradova: Tuzla, Bože dragi, pa Travnik…
Nije mi dakle, prihvatljiv nikakav indolentni odnos prema tome šta znači voljeti Bosnu i šta ko podrazumijeva pod Bosnom. Kad se kaže, ono što citiraju rahmetli predsjednika Aliju Izetbegovića, “Bosna je ideja”, to je istina. Ali Bosna nije samo ideja. Ako je samo idjea, sutra je neće ni biti. Bosna je ideja i Bosna je prostor, Bosna je običaj, Bosna je navika.
