Za Hillu (11), Kaapa (9) i Maikki (6) ljetni praznici uzbudljivo su započeli. Mama je osvojila dvotjedno putovanje u Laponiju, pa će se za djecu dotle brinuti dadilja. E sad, dadilja ima raznih, smiješnih, strogih, popustljivih, a postoji i… čudovišna dadilja!
Dok im roditelja nema, djecu će čuvati to čudnovato, dlakavo i prašnjavo biće koje vonja na vlažni podrum. Dok troje djece traga za odgovorima, otkriju da su i drugi mali susjedi također ostavljeni na brigu sličnim stvorenjima. Ali odakle su se ona stvorila? Djeca su odlučna u naumu da otkriju misterij čudovišta – i možda im čak pomognu da se vrate kući. Finska spisateljica Tuutikki Tolonen uz pomoć zgodnih ilustracija Pasija Pitkänena vješto isprepliće suvremeni život sa svijetom punom čudnovatih stvorenja u ovoj toploj, zabavnoj i dirljivoj priči.
“Na stranicama ove knjige djeca nadmudruju odrasle, suosjećaju s ranjivim čudovištem i snalaze se sama i uz pomoć svojih novih prijatelja. Ilustracije naglašavaju duhovitost ove maštovite fantazije, a obilje dijaloga čini je idealnom za čitanje naglas.” Booklist
“Roman o prijateljstvu, prihvaćanju razlika, obogaćen zgodnim ilustracijama. Tečan, jednostavan i duhovit stil pretvara ga u iznimno ugodno štivo za djecu od sedam i više godina koja žele pročitati fantastičnu i nježnu priču. Apsolutna preporuka.” KidLit
“Čudna, ali zabavna pripovijest koja će iznenaditi čitatelja na svakoj stranici.” Publishers Weekly
O autorici:
Tuutikki Tolonen, rođena 1975., autorica je brojnih dječjih knjiga, kazališnih komada i znanstvenih članaka. Između ostalog radi kao lektorica i reporterka u časopisu Vinski, jedinom književnom časopisu za dječju književnost u Finskoj. Čudovišna dadilja prva je od dvije knjige o ovim nezgrapnim dadiljama. Nadahnuće za priču autorica je dobila tijekom jednog obiteljskog doručka kad je njezin šestogodišnji sin Leo rekao: “Čuo sam jučer na radiju da sve mame idu na odmor, a umjesto njih čuvat će nas čudovišta.”
Četrnaest dana
Zajednički roman 36 autora; uredili Margaret Atwood i Douglas Preston
U prvom tjednu zatvaranja grada zbog koronavirusa stanari stambene zgrade na Lower East Sideu na Manhattanu počeli su se okupljati na krovu i pričati priče. Svake večeri na krov dolazi ih sve više, sjede na donesenim ili improviziranim stolcima, sanducima i prevrnutim kantama. Stanari – a neki od njih dotad jedva da su međusobno progovorili koju riječ – postupno postaju pravi susjedi.
Ovaj zajednički roman nastao na poticaj Društva američkih pisaca, a koji se naslonio na Boccacciov Dekameron, prekrasna je oda ljudskome rodu i pripovijedanju. Divna i naposljetku iznenađujuća priča Četrnaest dana otkriva koliko je zapravo žilavo ljudsko zajedništvo uza sve strašne pandemijske gubitke i patnje.
„Bogata legura likova i žanrova… Vrijedan podsjetnik na to da priče mogu poučavati, tješiti, stvoriti prostor prihvaćanja, a možda čak i promijeniti čitatelja.“
Financial Times:
„Dirljivo i emocionalno snažno… Biste li trebali pričekati da završite s čitanjem prije nego što u bilješkama na kraju provjerite tko je koje poglavlje napisao? Jamčim da će vas neki od parova priča-autor – a i to kako su priče međusobno spojene – iznenaditi.”
San Francisco Chronicle:
“Tu su priče o duhovima, ratna pripovijest, mnoge priče o izdaji i osveti te izvješće znanstvenika Jamesa Shapira o Shakespeareovu životu u vrijeme kuge… Multikulturalna oda iskustvu karantene u New Yorku… Dirljivo i… zabavno.”
Kirkus Reviews:
“… pripovjedači su veličanstveno različiti po rasi, dobi, rodu, etničkoj pripadnosti i pozivu… Uvodeći hrabri novi pristup romanu o pošasti, ova bogata, nepredvidljiva, duhovita i dirljiva priča o pričama još je intrigantnija zbog činjenice da je riječ o suradnji trideset šest iznimnih sjevernoameričkih pisaca… Ovaj zadivljujući roman mnogih glasova i raspoloženja prikazuje preobrazbu izolacije u zajednicu međusobnim pripovijedanjem priča i istražuje širok spektar ljudskih iskustava.”
Booklist
Uredili: Margaret Atwood i Douglas Preston
Autori:
• Charlie Jane Anders
• Margaret Atwood
• Jennine Capó Crucet
• Joseph Cassara
• Angie Cruz
• Pat Cummings
• Sylvia Day
• Emma Donoghue
• Dave Eggers
• Diana Gabaldon
• Tess Gerritsen
• John Grisham
• Maria Hinojosa
• Mira Jacob
• Erica Jong
• C. J. Lyons
• Celeste Ng
• Tommy Orange
• Mary Pope Osborne
• Doug Preston
• Alice Randall
• Ishmael Reed
• Roxana Robinson
• Nelly Rosario
• James Shapiro
• Hampton Sides
• R. L. Stine
• Nafissa Thompson-Spires
• Monique Truong
• Scott Turow
• Luis Alberto Urrea
• Rachel Vail
• Weike Wang
• Caroline Randall Williams
• De’Shawn Charles Winslow
• Meg Wolitzer
Prava istina o Billu Gatesu, njegovoj Zakladi i tome kako se koristi filantropijom za stjecanje goleme političke moći i stvaranje još većeg bogatstva
Zahvaljujući svojim filantropskim aktivnostima, Bill Gates se u samo nekoliko godina uspio transformirati iz tehnološkog negativca u jednog od najcjenjenijih ljudi na svijetu; o njemu je stvorena medijska slika jednog od najvećih svjetskih filantropa, dobrodušnog milijardera koji donira beskonačna sredstva za dobrotvorne svrhe diljem svijeta. Iako su optužbe za neprimjereno ponašanje prema zaposlenicama u Microsoftu, otkriće o povezanosti s notornim seksualnim predatorom Jeffreyjem Epsteinom i razvod braka koji je potom uslijedio, narušili njegov imidž u javnosti, malotko dovodi u pitanje rad njegove dobrotvorne zaklade, kojoj se još uvijek naveliko dive jer je potrošila „milijarde dolara na spašavanje milijuna života najsiromašnijih ljudi na svijetu“.
No u knjizi Bill Gates: Mit o dobrom milijarderu poznati i nagrađivani američki istraživački novinar Tim Schwab pokazuje da je stvarnost potpuno drugačija. Gates je još uvijek ista osoba kakva je bio na čelu Microsofta: nemilosrdni monopolist uvjeren u svoju nepogrešivost, odlučan nametnuti svoje ideje, svoja rješenja i svoje vodstvo svima drugima, bilo da je riječ o politici cijepljenja, reformi obrazovanja, klimatskim promjenama, poljoprivrednoj proizvodnji ili tržištu softvera. On nije nesebični filantrop, već trgovac utjecajem, lukavi inovator koji je osmislio kako pretočiti svoje ekstremno bogatstvo u golemu političku moć, preuređujući svijet kako bi on imao mjesto na čelu stola za kojim se donose odluke.
Schwabova knjiga razbija blistavu aureolu koja je predugo štitila jednog od najmoćnijih ljudi svijeta i njegovu dobrotvornu organizaciju od očiju javnosti, pokazujući kako su milijarde Billa Gatesa kupile zapanjujući utjecaj i kontrolu nad javnom politikom, globalnim zdravstvom, privatnim tržištima, znanstvenim istraživanjima, medijima i – u konačnici – nad našim životima.
„Nakon čitanja ove knjige više nitko neće gledati na Billa Gatesa istim očima.“ – The Times
O autoru:
Tim Schwab poznati je i nagrađivani američki istraživački novinar, koji živi i radi u Washingtonu. Njegova istraživanja o Zakladi Billa i Melinde Gates, objavljivana uglavnom u progresivnom američkom dvotjedniku The Nation, osvojila su nekoliko nagrada i priznanja, uključujući „Nagradu Izzy“ koju dodjeljuje Parkov centar za neovisne medije te „Nagradu Deadline Club“ koju dodjeljuje Američko društvo profesionalnih novinara, najstarija i najveća novinarska udruga u SAD-u. Isto tako, zbog svojih je istraživanja bio nominiran i za Pulitzerovu nagradu. Njegova neovisna istraživanja o Billu Gatesu i zakladi koju vodi objavljivana su u nekoliko različitih tiskanih i digitalnih medija diljem svijeta te predstavljaju jedan od rijetkih opsežnih novinarskih uradaka ikad objavljenih o Billu Gatesu.
Ako sve i nestane
Divlji požari uzrokovani klimatskim promjenama haraju švedskim šumama, no životi teku dalje: brakovi se raspadaju, tinejdžeri se zaljubljuju, djeca prkose roditeljima, identiteti se rascjepljuju.
Didrik, medijski konzultant, u maniri superjunaka pokušava spasiti svoju obitelj suočenu s požarom, no njegova nastojanja otkrivaju nesposobna muškarca željna medijske pažnje.
Melissa, influenserica, niječe klimatsku katastrofu i nastoji nastaviti živjeti kao i dosad, filtrirajući fotografije.
André je tinejdžer koji koristi krizu kao priliku da se osveti ocu, a Vilja, neočekivana junakinja, zrelo se hvata ukoštac s problemima.
Iz perspektive tih četiriju likova Jens Liljestrand strasno i pripovjedački zrelo ispisuje priču o bliskoj nam budućnosti koja je istovremeno nevjerojatna, ali i jezivo moguća ostavljajući čitatelje gotovo bez daha zbog nemilosrdnog tempa i zagušljive atmosfere dok opisuje svijet na rubu klimatske katastrofe.
Koliko god uzbudljiv bio roman Jensa Liljestranda o nadolazećoj katastrofi, njegovo majstorstvo leži, prije svega, u izboru antijunaka. Njihova sebična otkrića djeluju kao povećalo za probleme s kojima ćemo se suočiti u vrlo bliskoj budućnosti… Ovaj je roman podsjetnik na empatiju koja nam je hitno potrebna kako bismo se zajedno suočili s klimatskom krizom.
Kulturnews
Liljestrandovo grozničavo, često eliptično pisanje, u kombinaciji s fragmentiranom kompozicijom, prepoznatljivom po skokovima kroz vrijeme i prostor, rezultira efektom gigantskog kolaža. Takva konstrukcija vješto naglašava apokaliptičnu temu.
Le Monde
Ovim romanom Liljestrand upućuje čvrsto upozorenje, univerzalni SOS… Dok pred našim vratima bjesne požari, mogu li se ljudi promijeniti? Riječi, koliko god bile lijepe i značajne, jesu li dovoljne? Književnost možda ipak može pomoći.
L’Appel
O autoru:
Jens Liljestrand
Švedski novinar i pisac rođen 1974. godine.
Svoju je prvu knjigu Made in Pride objavio 2003., a 2018. godine nominiran je za najprestižniju švedsku književnu nagradu August za biografiju pisca Vilhelma Moberga Mannen i skogen.
Radi kao kritičar u novinama Sydsvenskan i Dagens Nyheter te kao urednik kulture u švedskom dnevniku Expressen.
Roman Ako sve i nestane objavljen je u više od 20 zemalja i prva je knjiga Jensa Liljestranda prevedena na hrvatski jezik.
Svakog augusta Ana Magdalena Bach odlazi na karipski otok kako bi položila cvijeće na majčin grob. Sretno udana sredovječna žena nema razloga bježati od života koji je stvorila sa svojim suprugom i djecom. Ipak, 16. august – trajekt, taksi, buket gladiola i hotel – postaje ritual koji u njoj budi neodoljiv poriv da se jednom godišnje preobrati u drugu ženu, da istraži vlastitu seksualnost i ispita nemir koji tinja u njenom srcu.
Vidimo se u augustu oda je životu i meditacija o slobodi, kajanju, samospoznaji i misterijama ljubavi – neočekivani dar jednog od najvećih pisaca koje je svijet ikada upoznao.
Gabriel García Márquez
Gabriel García Márquez rođen je 6. marta 1927. u Aracataci, selu na atlantskoj obali Kolumbije. S dvadeset godina objavio je svoju prvu priču, sljedeće godine počeo se baviti novinarstvom, a Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1982. Više od pola stoljeća bavio se tim dvjema profesijama, očaran "gorkim šarmom pisaće mašine". Smatra se najistaknutijim predstavnikom "magijskog realizma", a uvijek je tvrdio: "U mojim romanima ne postoji nijedan redak koji nije zasnovan na stvarnosti." Tokom svoje karijere ostavio je neizbrisiv trag u svjetskoj književnosti, naročito kultnim romanima Sto godina samoće i Ljubav u doba kolere. Konačno, tvorac je jednog od najbogatijih pripovjedačkih svjetova koje je španski jezik podario 20. stoljeću. Preminuo je u Ciudad de Méxicu 17. aprila 2014.
Biografija Ahmeta Erteguna, osnivača Atlantic Recordsa i osobe zaslužne za zvjezdani uspjeh brojnih muzičara – od Raya Charlesa do Rolling Stonesa.
Briljantan, kulturan, drzak i prevrtljiv, Ahmet Ertegun bio je legenda u svijetu muzike. Blagoslovljen sjajnim ukusom i odličnim osjećajem za posao, Ertegun je osnovao Atlantic Records i uveo rock’ n’ roll u glavne muzičke tokove. Brzo je postao poznat kako zbog svog besprijekornog stila i bogatog društvenog života sa zvijezdama sa A liste, tako i zbog svojih pionirskih poduhvata u muzičkom studiju.
Među brojnim vodećim muzičarima svih vremena koje je Ertegun otkrio, angažovao ili sa kojima je snimao u studiju nalaze se Ruth Brown, Ray Charles, Bobby Darin, Sonny i Cher, Eric Clapton, Buffalo Springfield, Crosby, Stills, Nash & Young, Led Zeppelin i Rolling Stones.
Ertegun je proživio grandiozan život, ali najsretniji je bio kada je do kasno u noć u zabačenim bircuzima slušao muziku. Živopisna i neodoljiva poput svoga glavnog protagoniste, knjiga Posljednji sultan fascinantna je priča o čovjeku koji je uvijek živio po vlastitim pravilima.
„Ahmet Ertegun volio je svoju muziku i htio je da i drugi čuju ono što inače ne bi čuli… Upoznali smo se kada su Stonesi potpisali ugovor sa Atlanticom i tada su počele naše brojne zajedničke priče, od kojih su se mnoge našle među stranicama ove knjige, i koje je Robert Greenfield majstorski ispričao… Nedostajat će mi Ahmet. Bio je sjajan čovjek i sjajan prijatelj!“
Keith Richards
„Iz brojnih razloga, ova knjiga može se smatrati Biblijom rock 'n' rolla. Sveta priča ukorijenjena u nevjerovatno životno iskustvo moga prijatelja Ahmeta Erteguna, koji je presudno i na mnogo načina uticao ne samo na mene već i na mnoge druge ljude."
Kid Rock
"Robert Greenfield je očito s ljubavlju napisao živopisnu, detaljnu i krajnje uvjerljivu povijest jednog od najfascinantnijih života dvadesetog stoljeća. Dobijate ne samo insajderski izvještaj o izgradnji diskografske industrije i vrhuncu rock 'n' roll cirkusa, nego i o svjetovnom obrazovanju jednog mladog čovjeka u diplomatskim krugovima evropskih prijestolnica i Washingtona, kao i o američkoj eliti u doba procvata modernog New Yorka. Posljednji sultan izvanredna je odiseja doista izvanrednog čovjeka."
Jann Wenner, urednik, izdavač i osnivač magazina Rolling Stone
Goodreads reviews for Posljednji sultan: život i vrijeme Ahmeta Erteguna
Uskrsnuće
Uskrsnuće je još jedan značajan roman slavnog ruskog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja, autora “Ane Karenjine” i romana “Rat i mir”. Ovaj roman objavljen je 1899. Godine i posljednje je književni značajno Tolstojevo djelo. Izdana je nakon što je autor već postao slavan zbog svojih ranijih djela, pa je u svijetu dočekana s velikim očekivanjem, ali i oduševljenjem. Zato je ovaj roman svojevremeno ostvario najveći uspjeh od svih njegovih knjiga. Postao je najprodavaniji Tolstojev roman za vrijeme njegova života.
Ipak, kritički gledano, ovaj roman nije toliko književni jak kao njegova najznačajnija djela. U njemu autor idealizira ruskog seljaka, te se kritički odnosi prema privilegiranom položaju vlastelina. Problem je što je Tolstoj previše subjektivno iznosio političke, vjerske i kulturološke stavove unutar radnje romana, pa je izazvao i negativne reakcije Crkve u Rusiji. Roman je također bio i cenzuriran zbog napada na tadašnje društvo i društveno uvjerenje, jer Tolstoj je u njemu govorio o nejednakosti i licemjerju ruskog društva te sve prikazao u vrlo naturalističkom stilu. Roman je u svojem cjelovitom obliku objavljen tek 1934.godine.
Iako je roman u svijetu bolje primljen nego u Rusiji, i ostali kritičarti su smatrali da je estetici priče i naracije naštetilo pripovjedačevo iskazivanje autorovih osobnih stavova i svjetonazora, što je donekle izbjegnuto u njegovim prijašnjim romanima.
Kroz slikovito prikazivanje radnje Tolstoj nam u romanu govori o ljubavi između sobarice Katje Maslove i plemića Dmitrija Ivanoviča Nehljudova. On je ujedno i protagonist radnje. Nakon ljubavne strasti događa se obrat, pa Katja Maslova završi na ulici zbog trudnoće s plemićem Dmitrijem Ivanovičem Nehljudovom. Njezin život tada se mijenja i ona je, iznenađena novonastalom situacijom, bila prisiljena početi se baviti prostitucijom, kako bi se mogla samostalno uzdržavati.
Ideja ovog romana temelji se na Nehljudovoj ustrajnoj želji da se iskupi Maslovoj za svoje grijehe i sebično ponašanje, istovremeno se boreći s prezirom zbog njenog neadekvatnog ponašanja. Roman počinje susretom Maslove i Nehljudina u sudnici, gdje se njoj sudilo za ubojstvo koje nije počinila, ali je svejedno na kraju procesa osuđena na robiju u Sibiru. Priča o ljubavnicima i njihovim životima priča se retrospektivno, te u njoj vidimo snažan utjecaj realizma.
Mehanika haosa
Mehanika haosa je polifoni roman izvanrednog majstorstva koji se čita poput trilera. Vodi nas iz prijestolnica kompliciranog Orijenta u urbane pustoši dezorijentirane Francuske, od granica libijske pustinje do srca pariške moći, u kretanju povijesti koje nikada ne prestaje.
Ova knjiga je objavljena u sklopu izdavačkog projekta „Biblioteka Bijeg“ koji je ostvaren uz finansijsku podršku Evropske komisije u sklopu programa Kreativna Evropa. Knjige izražavaju isključivo stajalište autora i Evropska komisija se ne može smatrati odgovornom za upotrebu informacija sadržanih u knjigama.
Godina izbjeglih
Od jednog od Grantinih najboljih mladih britanskih romanopisaca nominiranog za nagradu Man Booker Sunjeeva Sahote — sveobuhvatan savremeni ep, smješten na golemom geografskom i povijesnom platnu, zadivljujući svojim bogatstvom, teksturom i opsegom, te krajnjim uživljavanjem u čitalačko iskustvo.
Ušao u uži izbor za nagradu Man Booker
The Guardian: Najbolji romani 2015
The Independent: Književna fikcija godine 2015
Tri mladića i jedna nezaboravna žena dolaze zajedno na putovanje od Indije do Engleske, gdje se nadaju da će započeti nešto novo – izdržavati svoje porodice; izgraditi svoju budućnost; pokazati svoju vrijednost; pobjeći od prošlosti. Gotovo da i ne slute šta ih čeka.
U trošnoj zajedničkoj kući u Sheffieldu, Tarlochan, bivši vozač rikše, neće reći ništa o svom životu u Biharu. Avtar i Randeep su dječaci iz srednje klase čije porodice polahko tonu u finansijsku propast, povezani Avtarovom tajnom. Randeep pak ima ženu s vizom na drugom kraju grada, čiji su ormari puni odjeće njezina muža u slučaju da je imigracijski agenti iznenade posjetom.
Ona je Narinder, a njezina priča najviše iznenađuje od svih.
Čudna jada od džihada
Roman o prijateljstvu, vjeri i otuđenosti, Čudna jada od džihada priča priču o islamističkoj radikalizaciji iznutra. Dvoje djece muslimanskih imigranata u Engleskoj, industrijska sjevernjačka Jamilla i buntovna Ameena postaju najbolje prijateljice, a u vjeri i društvenim medijima pronalaze zajednicu koja je jednako gostoljubiva i ohrabrujuća kao što je njihovo javno obrazovanje otuđeno. Nakon što Jamillin otac umre, a njezin se brat oženi, dvije djevojke napuštaju Englesku i pridružuju se islamističkoj stvari u Siriji.
Intelektualno i emocionalno siromaštvo, kao i nasilje koje ondje zatiču, stvara priču koja je jednako dirljiva koliko i srceparajuća. Kao i Na zapadu ništa novo, roman Tabisha Khaira podsjeća novu generaciju da herojstvo i žrtva nisu ograničeni na jednu stranu u sukobu i da su prve žrtve ubilačkog režima oni koji žive unutar njega.
Ova knjiga je objavljena u sklopu izdavačkog projekta „Biblioteka Bijeg“ koji je ostvaren uz finansijsku podršku Evropske komisije u sklopu programa Kreativna Evropa. Knjige izražavaju isključivo stajalište autora i Evropska komisija se ne može smatrati odgovornom za upotrebu informacija sadržanih u knjigama.
CRNA DUŠA je roman koji se ne ispušta iz ruku već nakon prve pročitane stranice. To je uzbudljiva, često surova i sirova priča o ratu koji nije onaj klasični, o ratu koji nije opisan niti predviđen ni u jednom udžbeniku vojne literature; o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, prije svega na muslimane-Bošnjake, sa dvije strane, o luđačkom plesu krvoločnih aveti zla koje su htjele da pobiju, siluju, opljačkaju i izmrcvare sve što je muslimansko i bosanskohercegovačko, o dvoličnosti, ravnodušnosti i hipokriziji svjetske zajednice koja se pravila gluhom i slijepom, skanjivala se i izmotavala, dok je u središtu Evrope vršen genocid krvaviji od fašisitičkog, koji je pokosio 200.000 nevinih i rastjerao milion i po nedužnih na sve četiri strane svijeta.
Crna Duša, Ahmeta M. Rahmanovića nije, međutim, ni pamflet u odbranu jednog naroda, ni hladna optužnica tužioca iz nekog Haga, ni posmrtna, tugaljiva lamentacija nad nevinim žrtvama, ni glorifikacija borbe BiH protiv agresora, niti njeno nipodaštavanje ili kritika.
To je roman istine. Realisitičan. Uvjerljiv. Herojski i antiherojski. To je priča o Sarajliji Hamzi, borcu sa prve linije, braniocu i osvetniku, o suprugu i ocu koji je, igrom slučaja, sa jedne uzvišice snimao kamerom kako mu svadbeni kum, Srbin, dolazi “mercedesom” pred vikendicu iznad Sarajeva, ubija svoje kumče i kumu koju njegove bradonje pokušavaju da siluju. Zatim se sve odvija svojim neumitinim redosljedom, oko i unutar Hamze, od čega mu duša počinje polako da crni, da bi, dolaskom u Ameriku, potpuno pocrnjela. Pogotovo kada je u sred Čikaga, u elitnom restoranu, susreo svog kuma u društvu njegovih nekadašnjih pajdaša-četnika… (Izvod iz recenzije: Mugdim Karabeg, novinar)
Ostrvo je roman koji se sastoji od osamnaest zasebnih cjelina (novela, recimo). To su varijacije na temu običnog života dvoje običnih ljudi, a govore o moralnim i egzistencijalnim problemima, o ljubavi, mržnji, ravnodušnosti, etici, životu starosti, smrti. Svaka novela je jedan vid, jedna mogućnost ljudskog života, života dvoje glavnih ličnosti i svačijeg.
Priča o mladosti u ratu, o mladosti koja se na izvjestan način identifikovala s ratom. Ljudi u ratu imaju svoje lične probleme. Doživljavaju svoje prve, i gubeći život, posljednje mladalačke ljubavi. Meša Selimović je u ovaj roman unio i jednu novinu. Svaka ličnost koja govori o sebi i otkriva sebe, govori drukčijim jezikom, misli na drukčiji način, ima drukčiju strukturu rečenice pri izražavanju. Svaki od tih mladih ljudi koji žele da riješe svoje intimne dileme polazi s drugog stanovišta.
Najvažniji roman Meše Selimovića, jedan od najboljih romana u bosanskohercegovačkoj književnosti uopće.
Derviš i smrt po vrsti je psihološki i filozofski roman, pun introspekcija glavnog lika, kojima on traži smisao života.
Osim psihološke problematike, u romanu su izražena i mnoga filozofska pitanja vezana uz ljudski život, društvo i politiku, a također je izložena i analiza društvenog i političkog stanja u Bosni za vrijeme Osmanskog Carstva. Sličnu tematiku ima i Selimovićev roman Tvrđava.
„Snažna, emotivna priča koja od početka do kraja dira u srce.“
– Historical Novel Society
Odmah po rođenju Lizbet je odvojena od majke i predata dojilji Meti, robinji i mladoj majci rastavljenoj od sopstvenog sinčića da bi se starala o novoj majušnoj štićenici. Tako počinje jedan snažan odnos koji će u narednim decenijama obema oblikovati život. Iako Lizbet živi životom povlašćene klase, u društvu svoje proračunate majke i rigidnog oca robovlasnika pronalazi isključivo samoću. Kako Lizbet raste tako joj Meti postaje bliži rod nego sva njena porodica, a posete robovskom naselju – i njegovoj živahnoj i srdačnoj zajednici – zbližavaju ih još više. No da li dve žene rođene u toliko različitim okolnostima mogu da ostanu bliske bez posledica?
Ova duboko dirljiva pripovest o neočekivanoj ljubavi prati životni put dveju krajnje različitih žena koje, svaka na svoj način, teže ka slobodi i dostojanstvu.
„Očaravajuća priča koja nagoni na razmišljanje. Obavezan izbor za svakog ko uživa u umetničkom prikazu istorije.“
– ForeWord Clarin Reviews
„Žuti šafran pripoveda retko kazivanu priču o mukama odrastanja i roditeljstva u prelomnom periodu istorije Sjedinjenih Američkih Država. Dirljiva knjiga koja mi je ogrejala srce i izmamila smeh i suze.“
– Džil Miler
„S nepokolebljivom otvorenošću i saosećanjem Lejla Ibrahim prikazuje odnos između crne robinje i bele devojčice i cenu kojom se plaća ljubav protivna pravilima.“
– Heder Meklaud
Svetski bestseler
„Roman o ljubavi i požrtvovanju“ Times Literary Supplement
1942. Lali Sokolov je deportovan iz Slovačke u Aušvic. Tamo je dobio zadatak da tetovira brojeve na rukama drugih logoraša. Iz reda logoraša koji čekaju na tetoviranje pred njega staje uplašena devojka. Za Lalija, bila je to ljubav na prvi pogled, i on se kune ne samo da će preživeti već i da će se pobrinuti da i Gita jednog dana živi slobodno. Ovo je početak jedne od nezaboravnih priča o Holokaustu – priča o tetovažeru iz Aušvica.
„Ova knjiga će se čitati i za sto godina. A i tada će verovatno biti na listi najprodavanijih naslova.“ Džefri Arčer
„Vredno istorijsko svedočanstvo, podsetnik na užase Holokausta i pohvala ljudskoj izdržljivosti.“ Irish Times
„Lali je bio čovek sa herkulovskom snagom duha, a priča o njegovom opstanku u logoru i zajedničkom životu sa Gitom nakon rata zaslužuje pažnju svih čitalaca.“ Jewish Chronicle
„Izuzetna knjiga koja nas podseća da svaka žrtva Holokausta predstavlja pojedinca s jedinstvenom pričom.“ Grejem Simsion
