Mala laž drugi je roman iz serije o obitelji Rokesby.
Dok si spavao…
Nakon što joj brata Thomasa rane na bojišnici u američkim kolonijama, Cecilia Harcourt putuje preko Atlantskog oceana, odlučna u namjeri da ga njeguje. No nakon dugotrajne potrage ne pronalazi svog brata već njegovog prijatelja, naočitog oficira Edwarda Rokesbyja. On je u nesvijesti i očajnički treba njezinu skrb. Cecilia se zaklinje da će spasiti Edwardov života, čak i ako mora izreći jednu malu laž kako bi ostala kraj njega…
Svima sam rekla da sam ti supruga…
Kad se Edward osvijesti, prilično je zbunjen. Istina je da mu je udarac u glavu izbrisao tri mjeseca pamćenja, ali zasigurno bi se sjećao da se oženio. Zna tko je Cecilia (čak i ako joj se ne sjeća lica), a budući da je svi nazivaju njegovom ženom, to mora da je istina, iako je on oduvijek vjerovao da će se oženiti svojom susjedom.
Kad bi to barem bila istina…
Cecilia riskira čitavu svoju budućnost u potpunost se predajući čovjeku kojeg voli. Ali kada istina izađe na vidjelu, Edward bi mogao imati i nekoliko vlastitih iznenađenja za novu gospođu Rokesby.
Nakon uspješne sage o obitelji Bridgerton, koju je Netflix pretvorio u seriju koja ruši rekorde gledanosti, Julia Quinn predstavlja još jednu očaravajuću seriju romana, ispunjenu duhovitim dijalozima, šarolikom likovima i savršenom količinom tajni i skandala.
Živahan dijalog, šaroliki opisi, brz tempo i dirljiva priča Julie Quinn upravo su ono što čitatelji očekuju od ove vješte pripovjedačice. – Rt book reviews
Mala laž prava je poslastica. Ovaj povijesni roman smješten ne u doba regenstva već Američkog rata za neovisnost, kombinira dirljive trenutke koje bismo očekivali u tako burna vremena i neizmjeran, topao osjećaj zaljubljivanja. – Harlequin Junkie
O autorici romana Mala laž:
Julia Quinn počela je pisati po završetku fakulteta i otad ne prestaje. Autorica je nagrađivanih povijesnih ljubavnih romana, uključujući uspješnice New York Timesa, seriju romana o obitelji Bridgerton. Na hrvatski su joj do sada prevedeni romani Deset stvari koje volim kod tebe, Tajni dnevnici gospođice Mirande Cheever, Što se to zbiva u Londonu?, Vojvoda i ja, Vikont koji me volio, Džentlmenska ponuda, Siru Phillipu s ljubavlju, Gospodin Bridgerton, Kad je bio grešan, Tajna njegova poljupca, Na putu do vjenčanja, Živjeli su dugo i sretno i Zbog gospođice Bridgerton. Diplomirala je na Harvardu i Radcliffeu.
Kad vrag izaziva treći je nastavak u serijalu Kako ukrotiti Carlisleove.
Ljubav je rat…
Lord Robert Carlisle nikad ne odustaje od izazova, kako u poslu, tako u ljubavi. Ali pronalazak supruga skandaloznoj Mariji Winslow? E, taj će ga izazov dotući. Osim svojih veza i vragolastog šarma Robert će morati iskoristiti svaki podmukao trik koji zna kako bi osigurao brak ženi bez miraza i osjećaja za doličnost. Njezina će ljepota samo otežati ovaj zadatak.
Mariah Winslow ne namjerava biti pijun u igri lorda Roberta. Pristala je na potragu za suprugom kako bi osigurala partnerstvo u očevoj kompaniji. No zasad će se morati odijevati za Robertove elegantne balove i plesati s neženjama koje joj on odabere. Ali neće je taj vrag nadmudriti, koliko god bio privlačan i neodoljiv. Ah, kad bi ljubav bila tako jednostavna…
O autorici romana Kad vrag izaziva:
Anna Harrington zavoljela je povijesne romanse – i sve one uglađene heroje doba regentstva – dok je živjela u Londonu, gdje je studirala književnost i dramaturgiju. Voli putovati, upravljati avionima i planinariti, a kad ne piše svoj idući roman, voli se brinuti za ruže u svom vrtu.
Trinity Scott, autorica podcasta o istinitim zločinima, na pragu je slave. Treba joj samo jedan značajan slučaj.
Njezina je najnovija fiksacija Clayton Jay Pelley. Prije više od dva desetljeća ovaj je obiteljski čovjek i školski savjetnik priznao da je brutalno ubio svoju učenicu Leenu Rai. Ostaje samo pitanje: ZAŠTO?
Dvadeset i četiri godine poslije, u nizu ekskluzivnih intervjua iz zatvora, Clayton otkriva što se uistinu dogodilo te noći ispod Đavoljeg mosta – on nikoga nije ubio.
Trinityno slušateljstvo raste i ocjene nikada nisu bile više, no nedostaje ključna osoba slučaja: Rachel Walczak, umirovljena detektivka koja je nauštrb vlastitog života razotkrila Pelleyjeve uvrnute porive i smjestila ga iza rešetaka. Ona odbija biti dio Claytonove nove igre, no odjek Trinitynih djela preglasan je. Rachel mora slijediti istinu, čak i ako je bolna.
Jedno je jasno: ispod Đavoljeg mosta nevinost umire.
O autorici romana Ispod Đavoljeg mosta:
Loreth Anne White višestruko je nagrađivana autorica kriminalističkih trilera koji su prodani u više od dva milijuna primjeraka diljem svijeta. Kad ne piše ili ne smišlja nove slučajeve, može je se pronaći s njezinim psom na jezerima ili šumskim puteljcima Pacifičkog sjeverozapada gdje se trudi – neuspješno – izbjeći medvjede.
Gregov dnevnik: Sportska slava 16. je nastavak među djecom iznimno popularne serije knjiga o urnebesnim dogodovštinama Grega Heffleyja.
Greg Heffley nije baš sportski tip.
Nakon katastrofalnog Dana sporta u školi Greg se odlučuje umiroviti po pitanju svoje sportske karijere.
No kad ga majka nagovori da sportu da još jednu priliku, nevoljko se odlučuje prijaviti u košarkaški tim.
Početkom nove sezone čini se da za Grega i njegove kolege nema puno nade i da neće uspjeti pobijediti ni u jednoj utakmici.
No u sportu je sve moguće.
Kad se lopta u prijelomnom trenutku nađe u Gregovim rukama, hoće li se iskazati? Ili će uprskati priliku da stekne sportsku slavu?
O autoru dječjeg romana Gregov dnevnik: Sportska slava:
Jeff Kinney, autor serijala Gregovi dnevnici i Dnevnici strašno simpa klinca, osvaja vrhove ljestvice bestselera New York Timesa, a šest je puta ovjenčan književnom nagradom Nickelodeon Kids’ Choice Award za najomiljeniju knjigu. Jeff je proglašen jednim od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu časopisa Time. Djetinjstvo je proveo u okolici Washingtona, a 1995. godine preselio se u Novu Englesku. Jeff živi sa suprugom u Massachusettsu, gdje vode vlastitu knjižaru, An Unlikely Story.
Baršunasta bijaše noć novi je hit autorice uspješnice Meksički roman strave.
Meksiko 1970-ih. Opasnost vreba sa svih strana. Čak ni Maite, naizgled sasvim obična i usamljena tajnica koja život trati u potrazi za fiktivnom romansom u jeftinim ljubavnim stripovima, i koja se nimalo ne osvrće na sve veći broj aktivističkih protesta koji haraju gradom, nije pošteđena. Kada njezina susjeda Leonora, prekrasna studentica umjetnosti, netragom nestane pod sumnjivim okolnostima, Maite se iznenada nađe uronjena u svijet studentskih radikala i disidenata.
Tlo je Meksika prožeto političkim prevratima. Elvis, pripadnik tajne postrojbe čija je misija ugušiti ljevičarske prosvjede, naizgled je siledžija s obilatim znanjem o tome kako efektivno premlatiti čovjeka koji ustvari gaji puno dublju želju proširiti svoje znanje i svoje slobodno vrijeme provodi opijen zvukovima rock ‘n’ rolla. Kada Elvisu bude naređeno da krene u potragu za Leonorom, on ujedno započinje i krvlju umrljanu potragu za samim sobom.
Dok se njihove priče isprepliću, Maite i Elvis pokušavaju saznati što se zbilo s Leonorom. Na tom se putu sudaraju s tajnim ubojicama, vladinim agentima i ruskim špijunima. Meksiko 1970-ih noir je okruženje unutar kojeg je život malovrijedan, a cijena istine velika.
O autorici:
Moreno-García svojim je spekulativnim romanima Meksički roman strave, Gods of Jade and Shadow, Signal to Noise, Certain Dark Things, i The Beautiful Ones, te kriminalističkim romanom Untamed Shore zaradila hvalospjeve kritike, uvrstivši se i na popis najbolje prodavanih autora The New York Timesa. Uredila je i nekoliko antologija, među kojima i dobitnicu nagrade World Fantasy Award – She Walks in Shadows (poznati i kao Cthulhu’s Daughters). Živi u Vancouveru, u Britanskoj Kolumbiji.
Broj stranica:352
Godina izdanja:2022.
ISBN:9789531432344
Strani naslov:The Exiles
Prevoditelj:Viktorija Novosel
Uvez:tvrdi
Dimenzije:14 x 20 cm
Težina:450 g
Christina Baker Kline
Obitelj Trelawney istodobno je društvena satira i ljubavna priča koja se odvija u usporednim svjetovima britanskog plemstva i visokih novčarskih krugova, a u konačnici slavi snagu ženskog prijateljstva. Nadahnut prijevod Mladena Jurčića vješto dočarava duhovitost i emocionalni naboj ovog hvaljenog drugog romana Hanne Rothschild.
Život u starom dvorcu zvuči bajno! No što ako je taj dvorac prepun podivljalog bršljana, šišmiša i propuha, bez velikog dijela krova i centralnog grijanja?
U jednom takvom zdanju živi obitelj Trelawney: nesuđeni pjesnik Kitto koji sanja o izgubljenoj ljubavi, njegova premorena supruga Jane, njihovo troje djece, pas, Kittovi ostarjeli roditelji koji još uvijek inzistiraju na redu i običajima te buhama opsjednuta teta Tuffy. Neočekivano pismo fatalne Anastasije pokreće lavinu događaja i tjera Jane da ponovno udruži snage s nekadašnjom najboljom prijateljicom i šogoricom Blaze. Zajedno, Jane i Blaze otkrit će da kuća (pa bila ona i basnoslovan dvorac) nije ono što drži obitelj na okupu.
O autorici romana Obitelj Trelawney :
Hannah Rothschild je spisateljica, filmašica, humanitarna radnica i upraviteljica tvrtke. 2012. godine objavila je knjigu Barunica, biografiju svoje pratete Pannonice Rothschild. Njezin prvi roman Nevjerojatnost ljubavi (hrvatski prijevod, djelo Mirne Čubranić, objavljen 2017. u nakladi Mozaika knjiga) osvojio je nagradu Bollinger Everyman Wodehouse za najbolji komični roman, a našao se i u užem izboru za Baileys Womenʼs Prize for Fiction. Piše izvorne i za film prilagođene scenarije te članke za ugledne novine i časopise kao što su The Times, New York Times, Vogue i Vanity Fair. Njezine dokumentarne filmove emitirale su vodeće televizijske mreže, a prikazani su i na filmskim festivalima. 2018. godine primila je britansko odlikovanje CBE za doprinos umjetnosti, kao i za svoje humanitarno djelovanje. Živi u Londonu sa svoje troje djece.
Noć kad je nestala autorice Lise Jewell mračan je psihološki roman o mladoj majci koja nestaje nakon zabave.
2017
Jedne tople ljetne noći u šarmantnom engleskom predgrađu održava se studentska zabava. U Mračnoj kući smještenoj na rubu guste šume okuplja se mladež na pragu zrelosti. Među njima je i devetnaestogodišnja Tallulah, mlada majka koja se samo na jednu noć želi provesti kao svoje vršnjakinje. Ali noć puna hormona, alkohola i mladenačkih snova završava Tallulinim nestankom koji ostavlja neizbrisiv trag na životima svih koji su je poznavali.
2018
Sophie, spisateljica kriminalističkih romana, useljava se u kolibu nasuprot Mračne kuće. Dane provodi istražujući skrovite predjele tamne šume. No umjesto nadahnuća pronalazi obiteljske traume, mračne tajne i zlokobnu poruku na kojoj piše samo: OVDJE KOPATI
„Neopisivo napeto sa slojevitim, uvjerljivim likovima. Ovo je vrhunski triler u čijem je središtu veliko srce.“ – Lucy Foley
„Suludo neizvjesno.“ – Lee Child
„Njezin najbolji triler dosad.“ – Harlan Coben
O autorici romana Noć kad je nestala:
LISA JEWELL autorica je uspješnica koje su osvojile vrhove ljestvica najprodavanijih knjiga diljem svijeta. Prvotno se proslavila svojim ljubavnim romanima, no njezina se popularnost povećala kada se okušala u kriminalističkim romanima. A ONDA JE NESTALA i OBITELJ S GORNJEG KATA uspješnice su koje su pokorile obje strane Atlantika.
Kriminalistički roman Mrtve duše svjetska je uspješnica i šesti slučaj inspektorice Kim Stone.
Kada se tijekom rutinskog arheološkog iskapanja otkrije nalazište ljudskih kostiju, polje Black Country iznenada postaje kompleksno mjesto zločina za detektivku Kim Stone. Pronađene kosti, izlomljene i izbušene, nagovještavaju nezamislive zločine i užase, nešto u što je teško povjerovati.
Prisiljena raditi s detektivom Travisom, s kojim dijeli problematičnu prošlost, Kim počinje otkrivati mračnu vezu između dviju obitelji koje posjeduju spornu zemlju u Black Countryju. No, dok je Kim uronjena u jednu od najkompliciranijih istraga koje je ikad vodila, njezin je tim uhvaćen u niz odvratnih zločina iz mržnje, a kada se jedno od njih nađe u opasnosti pitanje je je li moguće na vrijeme proniknuti u mučnu istinu koja je u pozadini svega.
O autorici romana Mrtve duše:
Ljubav prema pisanju Angela Marsons otkrila je u osnovnoj školi kad joj je kratki komad o stijenama i moru koji je napisala donio prvu literarnu nagradu. Na nagovor partnerice počela je sudjelovati u natječajima za kratku priču, što je rezultiralo pobjedom i trima ulascima u uži izbor. Danas Angela Marsons iza sebe ima šesnaest nastavaka izuzetno uspješne serije kriminalističkih romana o inspektorici Kim Stone.
Svojim prvim romanom prevedenim na hrvatski jezik, Nijemi vrisak, Marsons odmah je među našim čitateljima stekla brojne poklonike, a njezina istražiteljica Kim Stone postala je kultnim književnim likom.
Među koricama ove knjige krije se jedna malena avantura o vremenu.
Vrijeme je (a čini se da vremena nema puno) da upoznaš Kimija i Bubu.
Kimiju se čini da ima vremena napretek. Po čitave dane samo se izležava, hrče i prducka.
Bubi pak kronično nedostaje vremena i neprekidno nekamo juri i žuri.
Kimiju Buba nedostaje. Bubi nedostaje vremena da to primijeti.
No kada se u priču uplete mačak Horacije i prisili Kimija da mu pokloni svoje slobodno vrijeme, uloge će se znatno preokrenuti…
O autorici dječjeg romana Kimi, nemaš vremena:
Jelena Pervan (1992., Split) po zanimanju je novinarka koja većinu svojeg vremena voli provesti pišući
i prevodeći knjige za djecu. Dosad ih je napisala trinaest. Ujedno je osnivačica branda Kuća od priča gdje održava radionice kreativnog pisanja sa školarcima i radionice stvaranja priča s djecom vrtićke dobi te djecom s teškoćama u razvoju. Od 2013. godine članica je Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, a od 2019. vlasnica je Piskinje, obrta za poduku djece i pisanja sadržaja.
INTERVJU Marko Hadjur, Story
‘Jezero od riječi’ novi je roman književnice Emily Henry koja samo za Story priznaje koliko su je povrijedili komentari kojima se obezvređuje žensko pismo. Uz to, otkriva kako je prestala biti nestrpljiva čitateljica.
January je autorica popularnih romana u kojima se svi zaljubljuju i žive sretno, a Gusove knjige u kojima su svi nesretni i umiru obožava kritika. Nemaju ništa zajedničko osim činjenice da su susjedi i da su ostali bez nadahnuća zbog čega sklapaju neobičan dogovor – ona će napisati ozbiljno remek-djelo, a on lepršavu ljubavnu priču. Uvod je to u novi roman ‘Jezero od riječi’ američke spisateljice Emily Henry. Roman koji ne silazi s međunarodnih ljestvica najprodavanijih izašao je i na hrvatskom u izdanju Mozaik knjige, a samo za Story autorica objašnjava zašto ljubavni romani imaju reputaciju guilty pleasurea te koliko joj je pisanje pomoglo u vlastitim ljubavnim odnosima.
Postoji li neki privatni događaj koji vas je potaknuo na pisanje romana?
Prije nego što sam se počela baviti ženskim pismom, objavljivala sam druge žanrove koji su dobili oznaku ljubavnih romana. To je jedan od dokaza da prema žanrovima postoji mnogo predrasuda, a i sama sam doživjela da drugi obezvređuju moj rad. Nakon što sam objavila svoju prvu knjigu za tinejdžere jedan mi je poznanik rekao: “Nije važno što pišeš, glavno da plaća račune.” U tom trenutku nisam znala što bih mu odgovorila. Bila sam šokirana i moja jedina reakcija bila je šutnja i kimanje glavom. Kasnije kada sam razmišljala o tome, pitala sam se misli li on da ja svoj posao ne volim ili je time pokušao poniziti mene i ono što radim. U ovom žanru dominiraju žene – urednice su većinom žene i žene su najveći kupci. Odnos društva prema spisateljicama i ženskom pismu kao žanru odražava kako se društvo odnosi prema ženama općenito. Podcjenjivački. Percepcija javnosti jest da su takva štiva laka, manje važna, komercijalna i bez imalo umjetničke i stilske vrijednosti. Da, možda su ti žanrovi najprodavaniji, ali to ne umanjuje njihovu literarnu vrijednost. Po kojim kriterijima možemo uopće osuditi takve romane i reći da nemaju nikakvu književnu težinu? Takvi naslovi tretiraju se kao guilty pleasure zbog čega bi se ljudi trebali sramiti. I sama sam si kao autorica, ali i čitateljica postavila pitanje trebam li se osjećati loše ako iskreno uživam u pisanju i čitanju takvih romana. Shvatila sam da se nitko od nas ne smije sramiti onoga što voli i što ga usrećuje. Upravo sve te dileme i predrasude pokušala sam objediniti u ‘Jezeru od riječi’. Pokušala sam čitateljima pružiti obje strane medalje – guilty pleasure i književnu vrijednost. To je bio pravi izazov. Mislim da sam sa sintagme ženskog pisma uspjela skinuti barem djelić stigme. ‘Jezero od riječi’ dokaz je da ovaj žanr krije mnogo dubina i odgovara na svakodnevna ljudska pitanja.
Omiljeno poglavlje u romanu je…
Uživala sam u opisivanju scene kada January prolije vino tijekom književnog kluba. Iako ga mnogi vole smjestiti u određene kalupe, roman ne treba čitati na brzinu. Treba zaviriti iza svake scene, svakog odnosa jer sve ima dodatni smisao. To je jedan od rijetkih zabavnih i humorističnih trenutaka. I sama sam kao čitateljica svjedočila scenama koje su mi djelovale umjetno i prisilno humoristične. Zaista se nadam da se opuštenost, humor i prirodnost vide u mojim ‘otkačenim’ scenama.
Kada biste nešto u svojim već objavljenim knjigama mogli promijeniti, što bi to bilo?
Nakon uređivanja ne čitam ispočetka jer nikada u potpunosti nisam zadovoljna. Mislim da uvijek može biti bolje opisano. Zato taj trenutak završavanja knjige najradije prepuštam urednicima. Slično je i s glumcima koji rijetko gledaju film nakon što ga snime. Svatko od nas s vremenom raste, mijenja raspoloženje ili razvije drukčiji pogled na neke stvari. Samim time i ono što stvorimo za nekoliko mjeseci više nije rezultat koji je proizašao iz najbolje naše verzije. Samokritičnost je iznimno važna za svačiji rast. Bez nje svi bismo bili prosječni, a moramo težiti boljem.
Što se krije iza sve veće popularnosti romana u kojima dominiraju snažni i jedinstveni likovi?
S godinama mi se mijenjao ukus prema knjigama. Prije sam više uživala u romanima s dinamičnom radnjom i sama radnja bila mi je važnija od likova i onoga što oni predstavljaju. S vremenom se to promijenilo i prestala sam biti nestrpljiva čitateljica te počela cijeniti likove koji su nosili radnju. Danas upravo zbog likova ne mogu ispustiti knjigu iz ruku. Sigurno znate onaj osjećaj kada čitate knjigu i pomislite: “Zar i oni to misle?” ili “Mislila sam da sam jedina!” Upravo to povezivanje s likovima jedno je od najboljih iskustava koje možete doživjeti kao čitatelj. Svi se dobro osjećamo kada shvatimo da nismo sami na svijetu i da se i drugi osjećaju kao i mi, makar oni bili samo likovi u knjizi. To je prava povezanost, osjećaj razumijevanja i empatije.
Obožavatelji ne skrivaju da su im vaše knjige pomogle u odnosima s drugima. Jesu li vama pomogle?
To je velika čast i takve me izjave uvijek iznova razvesele i motiviraju. Pisanje o odnosima u romanu pomoglo mi je i u stvarnom životu. Svaki pisac ima drukčiji pristup stvaranju romana i smatram da su srž svake knjige likovi i njihovi karakteri. Uvijek se trudim otkriti i analizirati što je definiralo moje likove i ako se nađu u problematičnoj situaciji kako da se iz nje izvuku. Ako moji likovi dublje istražuju i analiziraju sami sebe i ja kao autorica moram činiti isto kako bih čitateljima ponudila vjerodostojne likove. Zato svjesno i nesvjesno i sama moram pomicati svoje granice i suočavati se s vlastitim strahovima. Zato se u svakom liku nalazi djelić mene.
O kojoj je emociji najteže pisati?
Mislim da je o ljutnji ili bijesu najteže pisati i svjesna sam da dio publike to često ne smatra privlačnim. Unatoč tome, vodim se unutarnjim osjećajem da o takvim emocijama treba govoriti. Tuga i patnja emocije su o kojima ne mogu pisati jer ih ne mogu probuditi u sebi, a ne znam na papir pretočiti emocije koje ne proživljavam. Jednostavno ne znam glumiti osjećaje. Zato sam odlučila o takvim stanjima ne pisati jer bi to bilo jako površno.
Izvor: Story
Razgovarao: Marko Hadjur
Fotografije: Devin Glista St. Blanc Studios
U jednom afganistanskom selu 1952. godine siromašni Sabur pripovijeda djeci, desetogodišnjem Abdullahu i trogodišnjoj Pari, priču o dječaku kojeg je odveo demon. No, već će idućeg dana ta priča poprimiti stvarnije, puno zlokobnije tonove; Sabur će, kako bi preživio, biti prisiljen dati svoju kćerkicu bogataškom paru bez djece u gradu Kabulu. Ta će odluka, u desetljećima koja će uslijediti, obilježiti i potomke i poznanike obitelji, obilazeći cijeli svijet – od Kabula, preko Pariza i San Francisca, do grčkog otoka Tinosa – i neprestano se širiti, sa sve složenijim i dirljivijim posljedicama.
Roman je preveo Marko Kovačić.
Ostale naslove iz kategorije romani potražite ovdje.
Proljeće je 1969. godine i Lakshmi, koja je sada u braku s dr. Kumarom, ravnateljica je Ljekovitog vrta ledi Bradley u Simli. Maliku je pak dvadeset godina, završio je školu te se upustio u vezu s mladom djevojkom Nimmi. Na Lakshminu inicijativu Malik odlazi u Jaipur raditi na projektu otvorenja kina Kraljevski dragulj.
Malik ubrzo spoznaje da se u Ružičastom Gradu njegova djetinjstva nije puno toga promijenilo. Moć i novac i dalje tečno kolaju među pripadnicima imućnijih klasa, a Kraljevska palača u Jaipuru i dalje je vrelo tajnovitih priča. No kada otvorenje kina zasjeni tragedija, Malik počinje sumnjati da se u poleđini toga stravičnog događaja krije nešto puno mračnije te odvažno pokušava otkriti istinu. Nekoć dijete ulice, Malik je iznimno snalažljiv i vičan u rasplitanju zamršene mreže tajni čije su niti razvučene ulicama Jaipura.
Ovaj nastavak uspješnice Žena koja je slikala kanom vješto je i bogato izvezena narativna tapiserija u kojoj se isprepliću priče iz Lakshmina i Malikova života. Priča je to čiji intenzitet boja, mirisa, okusa i prikrivenih tajni očarava u cijelosti.
O autorici romana Čuvari tajni Jaipura:
Alka Joshi diplomirala je na Sveučilištu Stanford i magistrirala na Umjetničkoj akademiji u Kaliforniji. Radila je kao autorica tekstova za reklame, marketinška konzultantica i ilustratorica. Rođena je u Indiji, u saveznoj državi Rajasthan, te se s 9 godina preselila u SAD s obitelji. Danas živi sa svojim mužem i dva neposlušna psića u Kaliforniji. Čuvari tajni Jaipura njezin je drugi roman te sa Ženom koja je slikala kanom tvori drugi dio istoimene trilogije.
Odrastanje Arijadne i Fedre, kretskih princeza i kćeri kralja Minosa, prate proganjajući zvukovi kopita, udaraca i urlikanja koji odzvanjaju tamnim hodnicima labirinta ispod palače. Asterion, poznatiji kao Minotaur – njihov brat te Minosov naizgled najveći sram, no ustvari još i veći ponos – zahtijeva prinos žrtve svake godine.
No kada Tezej, atenski princ, pristane na Kretu kako bi, kao jedan od četrnaestero mladih Atenjana, bio žrtvovan Minotauru, između njega i Arijadne zaiskre emocije te mu ona odluči pomoći preokrenuti kako njegovu, tako i sudbinu ostalih Atenjana. Ipak, pomoći Tezeju za Arijadnu znači izdati svoju obitelj i svoj narod, a ona itekako zna kakvu to cijenu može imati u svijetu kojim upravlja nepredvidljiva volja bogova.
Književni prvijenac Jennifer Saint bogat je i vrstan tekst koji iznova zamišlja već stoljećima poznate mitove o Arijadni, Tezeju, Fedri, Minotauru i Dionizu. Udijelivši glas protagonisticama tih klasičnih priča čiji su glasovi stoljećima bili utišani i zanemareni, Saint progovara o ženskoj snazi i unutarnjem bogatstvu, posebice onda kada su iste suočene sa srdžbom i razdražljivošću muških božanskih i herojskih figura.
O autorici romana Arijadna:
Jennifer Saint odrasla je čitajući grčku mitologiju te su je oduvijek privlačile neispričane priče koje se kriju između redaka već daleko poznatih mitova. Nakon što je trinaest godina radila kao profesorica engleskog jezika u srednjoj školi, napisala je Arijadnu, roman koji pripovijeda već poznati mit o Tezeju i Minotauru – no ovoga puta iz perspektive Arijadne, žene čije je djelovanje obilježilo navedeni mit. Nakon Arijadne napisala je i roman po imenu Elektra. Jennifer danas s mužem i dvoje djece živi u Yorkshireu te živi isključivo od pisanja.
Svadbena zvona koja slave dogovoreni brak između ljupke vojvotkinje od Beaumonta i njezina staloženog, nepokolebljivog vojvode jedva da su utihnula kada je šokantno otkriće natjeralo Jemmu da pobjegne iz vojvodine vile. Ako je vjerovati glasinama, idućih devet godina putovala je svijetom nižući slasne skandale. Elijah, vojvoda od Beaumonta, glasinama je vjerovao.
Međutim, kako zgodni vojvoda treba nasljednika, svoju zanosnu suprugu opet poziva natrag. Jemma nije tip žene koji pada na Elijine hladne oči i ledenu bezdušnost, ali ipak želi ono nemoguće: vojvodino srce pod svojim nogama.
Pitanje je samo jedno: Kako zavesti čovjeka i natjerati ga da se očajnički zaljubi – u vlastitu suprugu?
O AUTORU:
Eloisa James autorica je niza romana koji su više puta bili među najprodavanijima na popisu New York Timesa. Živi u New Yorku, gdje predaje na katedri o Williamu Shakespeareu. Magistrirala je na Oxfordu. Dosad su joj na hrvatski jezik prevedeni romani Kako je ljepotica ukrotila zvijer, Neugledna vojvotkinja, Kako osvojiti vojvodu, Poljubac u ponoć, Bila jednom jedna kula, Očajne vojvotkinje, Afera prije Božića, Vojvotkinja noći i Povratak vojvode.
Šapice i pas koji je trčao za srećom treća je očaravajuća slikovnica o veseloj psećoj družini.
Mrš, Dona i ostatak njihove pseće družine vole se igrati skrivača. Domišljat i znatiželjan, Mrš je pravi
majstor u toj igri te uvijek pronalazi najbolja mjesta na koja će se sakriti. No ovoga puta, dok se uspješno
skriva od Done, njegova će ga radoznalost odvesti na sasvim drugačiji put i u sasvim drugačiju vrst avanture – onu na kojoj će spoznati što sreća uistinu znači.
O AUTORIMA:
Slavko Sobin kazališni je, televizijski i filmski glumac i od kad zna za sebe htio je biti to. Ali htio je i pisati, ali nije bio siguran zna li. Pa je probao. Vi ćete procijeniti je li uspio. Od ostalih informacija ne zna što bi moglo biti bitno. Rođen je u Splitu, studirao u Los Angelesu, a vratio kući jer mu je kući najljepše. Voli obitelj, prijatelje, pse i prirodu. Nije dobio nikakve nagrade i njegova djela nisu prevedena na druge jezike. Laže, dobio je nagradu za Srce na sceni. Projekt s mladima s cerebralnom paralizom koji je dan danas njegov najveći životni ponos.
Patricio Aguero rođen je 1977. godine u Meridi, u Venezueli. Bavi se scenografijom, kostimografijom, izradom marioneta, animacijom i ilustracijom. Godine 2002. dolazi u Europu te tako stiže i do Zagreba gdje se u Zagrebačkom kazalištu lutaka bavi scenografijom i kostimografijom. Izradio je lutke za predstavu Svarožić u Zagrebačkom kazalištu lutaka za koju je dobio i nagradu Zlatnu žar pticu uz scenografkinju Dinku Jeričević. Ilustrirao je knjigu Hrvatska bajoslovlja, izradio scenografiju i kostimografiju za predstavu Kako je mama postala zmaj u kazalištu Žar ptica, kostimografiju za Heidi u Kazalištu Moruzgva, Kerempuh, ITD te scenografiju za Hamleta. Posljednjih je godina za Mozaik knjiga ilustrirao slikovnice Orašar, Vuk i sedam kozlića, Dječji bonton, Šegrt Hlapić i Andersenove Bajke.
