Književnost

Autorica međunarodnog bestselera Društvo ljubitelja Jane Austen vraća se s toplom pričom o poslijeratnom Londonu, stoljetnoj knjižari i tri žene koje su odlučile pronaći svoj put u svijetu koji se naglo mijenja. Bloomsbury Books starinska je knjižara kojom upravljaju muškarci i koja od pamtivijeka odolijeva promjenama. Ipak, 1950. godine svijet se obnavlja, a djevojke iz Bloomsburyja imaju plan. Briljantna i elegantna Vivien Lowry zaručnika je izgubila u ratu. Vivien ima dugačak popis pritužbi u knjižari, a najveći dio njih odnosi se na Aleca McDonougha, voditelja Odjela za beletristiku. Grace Perkins udana je i ima dva sina. Rastgana između dužnosti prema obitelji i vlastitih snova, u knjižari se zaposlila kako bi uzdržavala obitelj nakon poslijeratnog sloma njezina supruga. Evie Stone iz prve je generacije djevojaka kojima je dopušteno pohađati Cambridge, no posao na sveučilištu ipak joj je uskraćen u korist njezina manje uspješnog muškog suparnika. Ovog puta pametnija, nikome u Bloomsburyju nije obznanila svoj tajni naum. Bogat referencama na književne figure tog vremena – Daphne Du Maurier, Ellen Doubleday, Samuel Beckett, Peggy Guggenheim itd. – roman Djevojke iz Bloomsburyja govori o budućnosti koja je uzbudljivija i slobodnija od bilo čega što će društvo toga doba dopustiti. O AUTORU: Natalie Jenner, rođena u Engleskoj i odrasla u Kanadi, diplomirala je englesku književnost i pravo. Desetljećima je radila kao pravnica, a usto je utemeljila neovisnu knjižaru Archetype Books u Oakvilleu, Ontario, gdje živi sa svojom obitelji i dva psa. Djevojke iz Bloomsburryja nastavak je na njezin svjetski popularan roman Društvo ljubitelja Jane Austen.

Roman Potop dotiče ključne egzistencijalne teme u životu pojedinca kao što su ljubav, zavičaj, obiteljski odnosi, te Domovinski rat iz jedne sasvim drugačije perspektive jer autor je i sam bio sudionik tog rata na prvoj crti 1990.-1992. Glavni lik – mladić – u raskoraku je sa svijetom iz kojeg potječe i svijetom kojem stremi, kojemu se istovremeno događaju i ljubav i rat, dva najveća izazova u životu svakog čovjeka. Precizno strukturiran, lišen ikakvih verbalnih viškova, pun poetskih slika krute svakodnevice, ali i nježna romantična snatrenja, Potop iznova potvrđuje Karakaševu iznimnu vještinu pisanja i njegovo visoko mjesto u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Iz medija: "Potop je emotivna bomba, prepuna preciznih, izrazito sugestivnih metafora vulkanske snage i naboja, pisana čistim, jasnim, kako on voli reći, 'sporim' jezikom, kojim ovaj pisac pokušava natjerati čitatelja 'da čita sporo, da mu svaka riječ bude važna, jer mislim da će književnost i opstati zahvaljujući sporosti'". Gea Vlahović, T-portal “Za formalno upoznavanje s novim romanom Damira Karakaša trebao mi je tek školski čas. Za istinsko spoznavanje trebat će mi cijela vječnost. Jer, glad za svakim rovom njegovih tajni neizmjerna je.“ Davor Špišić, Telegram “Po svemu osim po tom lirskom elementu ovo je tipičan Karakaš, roman koji doslovno osvaja njegovom škrtom rečenicom. Na prvi se pogled čini da je svaku riječ izvagao barem stotinu puta, a u onome što je ostalo leže veličanstveni svjetovi.“ Bojana Radović, Večernji list “Poštujući svoj već dokazani stil pripovjedača koji s malo riječi želi reći puno, Karakaš je i u ovom romanu svojim »škrtim«, a iznimno efikasnim načinom pripovijedanja čitatelja »uvukao« u priču stvorivši pri tome jednostavne, a opet vrlo dojmljive likove koji na realnosti dobivaju, između ostalog, i zbog uspješnog korištenja ličke čakavske ikavice tog dijela Hrvatske.“ Marinko Krmpotić, Novi list "Potop je novela začudnih impresija i pažljivo izbrušenih pojedinačnih slika, a Karakaševo eliptično, nelinearno pripovijedanje tek je labavo okupljeno u četiri nenaslovljene cjeline čiji pojedini ključni momenti ostaju nerazjašnjeni, kao što biva kad se čovjek prene iz sna.“ Dino Staničić, Telegram “Neobičan je pisac Damir Karakaš jer, između ostalog, dokazuje nedokazivo – da je moguće govoriti o najdubljim ponorima ljudske duše, najcrnjim mislima i najgorim postupcima na najpoetičniji i najdirljiviji mogući način. Upravo zbog te ambivalentnosti, čitan je i osporavan, ali bez obzira na to kako se čitaoci i kritika određuju prema njegovoj prozi, nedvojbeno je da je svaka njegova knjiga događaj na svim prostorima na kojima se ona čita bez prevoda.“ Dragan Babić, kritika HDP O AUTORU: Damir Karakaš rođen je 1967. u selu Plašćica, pored Brinja u Lici. Objavio je knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi, zbirke priča Eskimi, Pukovnik Beethoven i Kino Lika te romane Kombetari, Kako sam ušao u Europu, Sjajno mjesto za nesreću, Blue Moon i Sjećanje šume (nagrade Fric i Kočićevo pero), Proslava (Nagrada T-portala za najbolji roman 2020.) i Okretište – nagrađeno regionalnom književnom nagradom „Meša Selimović” za najbolji roman 2021. Iste godine dobio je i uglednu talijansku književnu nagradu „Premio ITAS del Libro di Montagna” za roman Sjećanje šume. Piše i kazališne komade koji se izvode u Hrvatskoj i inozemstvu.