Sadržaj:
Bunjin je koristio svaku priliku za putovanje, prvo na jug koji je mitizirao, u Ukrajinu, na Dnjepar, Krim, a zatim i u zapadnu Evropu: Francusku, Italiju, Austriju, Njemačku, Švicarsku. Više puta dio zime provodi na Capriju, gdje je živio Maskim Gorki. Ipak, istinsko oduševljenje pokazuje za egzotičnija mjesta i bogatu kulturnu historiju: posjećuje Tunis, Atinu, a naročito Konstantinopolj.
Sadržaj:
Nagrade za najbolji roman u Nemačkoj i Švajcarskoj 2010. godine.
Lirska saga o porodici vojvođanskih Mađara, koja dijeli sudbinu rijeke Jugoslovena što su sedamdesetih godina prošlog vijeka pohrlile u pečalbu na Zapad. Otac, majka i dvije kćeri Kočiš nose u inostranstvo nepomirljivu gorčinu zbog neke skrivene nepravde, ali i čežnju za panonskim zavičajem. Iz godine u godinu, oni provode ljeto u vojvođanskoj ravnici odakle su potekli, u pospanoj varošici gdje na svom gazdinstvu stoluje baka Mamika, očeva majka, za stariju kći Ildiko najvažnija osoba na svijetu. Jednog ljeta Mamika će ispričati djeci životnu dramu svog pokojnog muža, kome je država posle rata oduzela zemlju i slomila srce...
Dok se porodica među ljubaznim ali hladnim Švajcarcima mukotrpno penje ljestvicom opstanka, i dok se istovremeno u njihovoj bivšoj domovini rasplamsava vihor novog rata, glavna junakinja Ildiko ispreda sjetnu i oporu priču o sudbini emigranata, o izgubljenom raju zavičaja, o odrastanju između dva svijeta koji postaje svijet za sebe: u njenom slučaju, prelijepa panonska pjesma koja lebdi između dva jezika, prošlosti i sadašnjosti, alpskih pejsaža i beskrajne ravnice, radosti i tuge, otuđenosti u blagostanju i prisnosti u neimaštini, kulture zaborava i snage sjećanja.
Ova uzbudljiva pripovijest sa autobiografskim elementima proglašena je za najbolji roman na njemačkom jeziku 2010. godine u Nemačkoj i Švajcarskoj (prestižne nagrade Deutscher Buchpreis i Schweizer Buchpreis), i donijela Melindi Nađ Abonji, rodom iz Bečeja, zasluženo priznanje i kritike i čitalaca u više evropskih zemalja, na čije je jezike prevedena.
Sadržaj:
San o sretnijem životu i nadi imanentam je u poetici života, ali i filozofiji i umjetnosti. Tom sanjarenju bili su skloni i veliki umovi. Kao sanjar o idealnom društvenom poretku i sretnom narodu pridružuje se, evo, svojom književnoumjetničkom sanjarijom i autor Duge noći Ibrahim Efendić. I piše svoju knjigu mudrosti i pouke.
Sadržaj:
Simon Tanner, nemirni junak Walserovog romana, autsajder je i romantični sanjar, koji prividno bez određenog cilja luta svijetom skupljajuči raznorazna životna iskustva a da se pri tom gotovo uopće ne mijenja. On je izuzetno moderan književni lik koji i za savremenog čitaoca može biti interesantan, ne samo kao predmet promatranja, već zašto ne i kao mogući model identifikacije.
Robert Walser je značajan autor 20. vijeka i savremenika Franca Kafke s kojim ga povezuje tema otuđenosti, a time i manipulacija i funkcionalizacija čovjeka, proces kojem se Walserov (anti)junak uporno opire i na taj način sve više zapada u izolaciju.
Kafka je izuzetno cijenio Roberta Walsera i u svom pogovoru izdanju iz 1909. on je Simona Tannera izjednacio s modernom dangubom, napomenuvsi da na kraju knjige od njega ne ostaje nista doli izuzetnog uzitka citaoca.
Sadržaj:
Književni rad suvremenog albanskog romansijera, Namika Dokle, u cjelini je posvećen podneblju goranske krajine u pograničnim zonama republike Albanije. Sa svoja tri romana, Kćeri magle, Gore bez ptica i Dani slijepih miševa ovaj albanski autor ukalupio je žanrovske osobine klasičnog političkog romana u jednu etnografsku razglednicu, na kojoj gledamo kako se odvija život jednog naroda na hiljadama metara nadmorske visine, a istovremeno duboko u ponoru totalitarne represije.
Ko god se našao impresioniran majstorstvom velikog Ismaila Kadarea, romani Namika Dokle će mu biti izvrstan nastavak upoznavanja sa albanskom književnošću modernog doba.
Radnja se odvija u futurističkom, alternativnom svijetu narednog stoljeća (oko 2124. godine), na autocentričnom, jedinstvenom afričkom kontinentalnom entitetu zvanom Katiopa, koji je postao poput Sjedinjenih Afrčkih Država . U ovom svijetu, Europa je pretvorena u nezrelu, "primitivnu" kulturu — potpuno suprotno historijskim realnostima.
U središtu priče je ljubavna veza između Boye, sveučilišne profesorice, i Illunga, državnog poglavara. Njihova ljubav je zabranjena – ne samo zbog razlika u društvenom statusu, nego i zbog političkih okolnosti, te prijeti da se pretvori u ozbiljan državni problem.
.
Paralelno s ljubavnom dramom, fokus je na Fulasima – potomcima francuskih imigranata koji su u 21. stoljeću pobjegli iz Europe u Afriku da bi sačuvali svoj identitet, ali danas su osiromašeni i marginalizirani.
. Vladajući režim, predvođen Illungom i njegovim resornim ministrima, želi deportovati te neasimilirane grupe na svaki mogući način.
Boya se svojim istraživanjima i angažmanom pokušava približiti tim zajednicama, ali to je dovoljno da je učini prijetnjom “tvrdom režimu”.
Ključno pitanje koje roman postavlja jest: može li Crvena kraljica — tj. Boya, koja je osvojila srce bivšeg heroja borbe za oslobođenje — dokinuti raskid između osobnog i političkog, i hoće li njena ljubav raspršiti mržnju i nasilje koje prijete patrti od političke represije? Ili će “tvrdi” politički režim učiniti sve da ih razdvoji?
Kontekst i tematika:
Roman Bujice (objavljen 1974) ističe se kao ključna knjiga u opusu Bajrama Redžepagića, predstavljajući ga kao autora izrazitog književnog talenta i filozofske dubine.
Iskrena ljudskost usred pakla:
Kroz sudbine zatvorenika različitih nacionalnosti u nacističkim logorima, Redžepagić ostaje vjeran ljudskoj dostojanstvenosti, čak i u najtežim okolnostima. Njegovi likovi – poput snažnog optimiste Timotijevića i hrabrog Murata – simboliziraju otpor zlu i neuništivu vjeru u pravednost .
Struktura i stil:
Radnja se odvija na dva paralelna narativna kolosjeka: jedan prati Muratova iskustva mučenja u logorima, drugi prikazuje borbu partizana u Jugoslaviji. Time autor osigurava dinamičnu, gotovo filmsku prozu, s psihološki kompleksnim junacima koji balansiraju između razuma, emocija i osobnih mana.
Zaključak:
Bujice nude dirljivu i stilsku bogatu priču o herojstvu, ljudskosti i otpornosti u najmračnijim trenucima ljudske povijesti.
Sadržaj:
Iz recenzije:
Ovaj vrlo značajan rukopis obuhvata 3.656 pojmova uz iscrpnu bibliografiju, a njegovo pojavljivanje od neprocjenjive je vrijednosti za sve koji se bave edukacijom. Pored toga, on će biti od koristi i za sve koji žele ostvariti adekvatno i korektno razumijevanje i prevođenje pojmova sa bosanskoga na engleski i obrnuto i to u oblasti pedagogije, psihologije, sociologije, medicine i drugih dodirnih disciplina.
(...)
Publiciranjem Bosansko-engleskog pojmovnika za edukatore / Terminology for educators Bosnian-English, nastat će, može se slobodno kazati, nova epoha u razumijevanju, komunikaciji i razmjeni činjenica i ideja između naših odgojno-obrazovnih uposlenika i njima sličnih ili istih iz drugih zemalja. (...)
- Prof. dr Adila Pašalić Krešo
Black Soul is the riveting tale of one mans journey from the battle - torn hills of Sarajevo to the bustling, windblown streets of Chicago.
Hamzas story describes the amazing resilience of a human being who has visited the depths of hell and has lived to tell about it.
Susan Bertuglia
Black Soul is a novel that cannot be put down, and grabs the reader from page one.
It is a story of love and war, of tenderness and brutality.
Mugdim Karabeg, Journalist
Sadržaj:
Dva dana u životu četiri mlada afrička migranta koji žele vidjeti more, između Perugie i Falconara Marittima. Situacije napetosti, želje njihovih godina, nostalgije, slobode mladosti, dok oko njih domaći ljudi lelujaju između simpatije i nepovjerenja, znatiželje i neprijateljstva. Roman koji je i poetičan i bez patetike, Čekajući Godota današnjice, nošen preciznim pisanjem i dijalozima slatke autentičnosti.
Sadržaj:
Atsiz sin Uvaka bio je spretni zapovjednik u doba vladavine Alp Arslana i Melikšaha. Izvori su saglasni u pitanju toga da je Atsiz, osnivač Seldžučke Države Sirije i Palestine, bio veliki zapovjednik i državnil. Usprkos tome što je bio osnivač Seldžučke Države Sirije i Palestine, kojoj je bio izrazito lojalan, zadesio ga je tužan kraj.
Knjiga A Nurija veli je izbor iz moga “fejsbučarenja” posljednjih godinu-dvije dana i nju nije moguće žanrovski odrediti. U klasičnom smislu, to je najbliže tradiciji spisateljskog Dnevnika… Zapisi o svakodnevnici, onako kako teku naši dani, i kako ih doživljava jedan pjesnik i povremeni komentator društvenih zbivanja. Ja sam na FB kreirao lik narodnog filozofa Nurije, koje sam ime namjerno odabrao kao počast onome Nuriji što je, pod četničkim snajperima džogirao kroz Sarajevo 92-95. Neka domaća kombinacija Don Kihota i Sančo Panse… Prevrće narodne poslovice, veliki ters, ali ga FB raja zavoljela toliko da su mi znali slati poruke, ako Nurija izostane koji dan: “E, gdje nam je Nurija, mi jutarnju kafu ne počinjemo piti dok ne vidimo šta nam je Nurija za taj dan smislio.”
Abdulah Sidran
Žene mogu biti heroji. Kad dvadesetjednogišnja studentica sestrinstva Frankie McGrath čuje te riječi, za nju je to otkrivenje. Odgojena u suncem okupanom, idiličnom svijetu južne Kalifornije i štićena svojim konzervativnim roditeljima, oduvijek se ponosila time što je u svemu ispravno postupala. Ali 1965. svijet se mijenja i Frankie počinje za sebe zamišljati drukčiju budućnost. Kad joj brat ode u rat u Vijetnam, i ona se prijavljuje u vojsku kao medicinska sestra.
Podjednako neiskusna kao i mladići koje šalju da se bore u Vijetnamu, Frankie je užasnuta ratnim kaosom i destrukcijom. Svaki dan je kockanje sa životom i smrću, nadom i izdajom; prijateljstva su snažna i mogu biti razorena u trenutku. Kada upozna časnika mornarice, naočitog pilota Ryea, prepusti se vrtlogu strasti i osjećaja koje do tada nije iskusila.
Ali rat je samo početak za Frankie i njezine prijatelje. Prava bitka vodi se nakon povratka kući u promijenjenu i podijeljenu Ameriku, s bijesnim prosvjednicima, u zemlju koja želi zaboraviti Vijetnam. Frankie se bori s demonima prošlosti, a kad obnovi ljubavnu aferu s Ryem, čini joj se da bi možda mogla biti sretna…
“Kristin Hannah je u vrhunskoj formi… Njezina prava supermoć je sposobnost da vas vuče iz katastrofe u katastrofu i pritom katkad virite kroz prste jer ste jednostavno hipnotizirani njezinim likovima.” ? The New York Times
“Ovaj divan roman uzdiže svojim junaštvom… važno, davno zakašnjelo, ali potrebno odavanje počasti hrabrim medicinskim sestrama u Vijetnamskom ratu.” ? Bonnie Garmus
“Napeto i nevjerojatno emocionalno… Ljubitelji povijesnih romana o ženama uživat će u ovoj magnetski privlačnoj ratnoj priči.” ? Publishers Weekly
O autorici:
Kristin Hannah autorica je više od 20 bestselera za koje je dobila mnoge nagrade. Roman Četiri vjetra odmah po objavljivanju bio je #1 na listama New York Timesa, Wall Street Journala i USA Todaya. Moja Aljaska bila je bestseler #1 New York Timesa, a Goodreads ga je proglasio najboljim povijesnim romanom godine. Slavujeva pjesma dobila je prestižnu nagradu People’s Choicea kao najbolji roman. Ulica krijesnica ekranizirana je u hit Netflixovu seriju. Njezin najnoviji roman Women na vrhu je svih važnijih književnih top lista.
Žena na stupu srama – četrdesete su godine XX. stoljeća, Europom bukti Drugi svjetski rat, a dvije žene, Kathrin i Frieda, pokušavaju održavati veliko seosko imanje. Kathrinin suprug Heinrich vojnik je njemačkoga Wehrmachta i povremeno s fronta dolazi kući te pripovijeda o okrutnome ubijanju civila u kojem i sam ponosno sudjeluje. Nježna i osjetljiva Kathrin prema njemu osjeća sve veći prezir, a kada im dopremi ratnoga zarobljenika, Ukrajinca Alekseja, da poput roba obrađuje njihova polja, Kathrin shvaća koliko se mržnja uvukla u sve pore seoskoga života. Dvoje mladih ljudi, povezanih nevoljom, upušta se u ljubavni odnos koji će ubrzo biti razotkriven, a posljedice pogubne za sve uključene strane…
Jedan od prvih romana Brigitte Reimann, njemačke spisateljice svjetskoga glasa čija se djela danas svrstavaju među klasike poslijeratne književnosti, naizgled je jednostavna i potresna priča o zabranjenoj ljubavi. No to je i roman o ljudima zavedenima ideologijom, o važnosti milosrđa i u najtežim uvjetima, o tome da i u neprijatelju treba vidjeti – čovjeka.
„Ova je knjiga tako lijep, tanak svezak, no sadržava koncentrat povijesti ranoga XX. stoljeća. Jednostavna priča, naizgled bez napora pretočena na papir, koja istodobno pršti snagom – to je veliki talent Brigitte Reimann: učiniti društvene nemire, nezadovoljstva i okrutnosti opipljivima kroz samo nekoliko likova.“ – Carolin Würfel
„Ona je uzbudljiva, ali neobično zapostavljena autorica, koju u Njemačkoj nikada nisu prestali objavljivati, no ostalima ipak predstavlja otkriće.“ – Ka Bradley, urednica
Penguin Classicsa, Guardian
„Ovim je romanom Brigitte Reimann 1956. godine uvalila ‘vrući krumpir’ njemačkoj poslijeratnoj književnosti, i ujedno doživjela da on postane bestseler.“ – Aufbau Verlag
O autorici:
Brigitte Reimann (Magdeburg, 1933. – Berlin, 1973.) cijenjena je njemačka autorica koju danas smatraju modernim klasikom. Počela je pisati već s četrnaest godina, a njezina prva knjiga – drame – objavljena je kad joj je bilo tek sedamnaest. Roman Geschwister (1963.), o podijeljenoj Njemačkoj nakon II. svjetskog rata, bio je jedan od najkontroverznijih romana toga doba. Uz roman Žena na stupu srama (1956.), u njezinu se književnom opusu osobito ističu opširni dnevnici, objavljeni pod naslovima Alles schmeckt nach Abschied i Ich bedaure nichts. Dobitnica je mnogih literarnih nagrada, a prema njezinim djelima snimljeno je više filmova. Umrla je u dobi od samo 39 godina, ostavivši za sobom remek-djelo književnog stvaralaštva, nedovršeni, posthumno objavljeni roman Franziska Linkerhand.
Pred čitateljima je novi napeti triler za tinejdžere "Znate što ste učinili" Karen M. McManus, autorice bestselera "Lažljivac među nama" prema kojem je snimljena i Netflixova serija. I ovoga je puta troje pripovjedača, glavnih likova – Aubrey, Milly i Jonah. Rođaci su to koji se slabo poznaju jer njihovi roditelji više nisu bliski.
Troje je roditelja složno da njihova djeca moraju otići raditi u bakino odmaralište kako bi se zbližili s bakom i doznali istinu o tome zašto ih je isključila iz vlastita života. Kad mladi stignu na otok, postaje im jasno da baka ima sasvim drugačije planove. Ondje polako otkrivaju kako je život njihovih roditelja na otoku bio pun mračnih i opasnih tajni. Postaje jasno da događaj koji ih je rastavio prije mnogo godina utječe na sadašnjost, no troje će tinejdžera ovoga ljeta saznati istinu, ali neke tajne bolje je ne dirati…
