Romani

GOODREADSOV roman godine Athena Liu mlada je zvijezda književne scene, a June Hayward nikako ne uspijeva pobjeći iz njezine sjene. Kada Athena iznenada umre, zanemarena June donosi impulzivnu odluku koja će joj život okrenuti naglavačke. Krade Athenin rukopis o sudbini kineskih radnika u Prvome svjetskome ratu i, u nedostatku vlastitih ideja, počinje polako raditi na njemu. Uostalom, Athena ga više ne može objaviti, a šteta bi bilo propustiti priliku za slavu… zar ne? Dok uživa u ukradenoj slavi i pohvalama koje pristižu sa svih strana, pukotine u njezinoj laži postaju sve dublje. Kad dokazi počnu prijetiti da će okrenuti javnost protiv nje, June shvaća da Atheninoj sjeni ipak nije tako lako pobjeći. Morat će odlučiti koliko je daleko spremna ići kako bi zadržala sve ono što misli da joj s pravom pripada. Žuta je šokantna, duhovita i napeta priča o rivalstvu, slavi i predrasudama, s neodoljivo nepouzdanom pripovjedačicom koja će vas istovremeno nasmijati do suza i zgroziti do srži. Među ostalima, osvojila je nagrade British Book Awards, American Book Awards, Indie Book Awards i Goodreads Choice Awards. Roman koji je teško ispustiti iz ruku, a još teže zaboraviti. – Stephen King Opako zadovoljavajuće… stvara ovisnost. – New York Times Book Review Istovremeno briljantna satira koja spaja horor i humor, nijansiran pogled na rasu, naslijeđe, identitet i različitost u izdavačkoj industriji te iskren pogled na pakao društvenih medija. Ovo bi moglo biti Kuangino najbolje djelo do sada. – Boston Globe Izvrsna satira autorice R. F. Kuang… Nemojte ovo propustiti. – Publishers Weekly Ne pretjerujem kad tvrdim da je Kuang jedna od najvažnijih glasova u izdavaštvu danas. – Jesse Q. Sutanto, autorica uspješnice Dial A for Aunties O autorici: R. F. Kuang nagrađivana je autorica međunarodnih bestselera, epske trilogije Rat makova te hvaljenih romana Babel i Žuta. Njezina djela osvojila su nagrade Nebula, Locus, Crawford i British Book Award, a našla se i na prestižnim listama Time100 Next i Forbes 30 Under 30 koje ističu zvijezde u usponu u različitim područjima i industrijama. Diplomirala je sinologiju na Sveučilištu Cambridge, a potom stekla i znanstveni magisterij na Oxfordu; trenutačno pohađa doktorski studij iz istočnoazijskih jezika i književnosti na Sveučilištu Yale.

Ponovno otkrijte jedan od najvećih ljubavnih romana svih vremena – bezvremensko remek-djelo koje i danas očarava milijune čitatelja. Elizabeth Bennet pametna je, duhovita i ne podnosi pretencioznost. Fitzwilliam Darcy ponosit je, šutljiv i na prvi pogled djeluje hladno i arogantno. No ispod britkih riječi i suzdržanih pogleda oboje kriju mnogo više. U svijetu u kojem izgled, položaj i ugled znače sve, Austen gradi priču koja ruši sva pravila i pokazuje što se događa kada se prava ljubav probije kroz zidove društvenih očekivanja. Ponos i predrasude roman je koji je oblikovao ljubavni žanr, osvojio generacije čitatelja i postao jedno od najčitanijih djela svjetske književnosti. Elegantna proza, oštroumni dijalozi i nezaboravni likovi čine ovu priču neodoljivom, sa snagom koja ne blijedi kroz stoljeća. Ovo posebno jubilarno izdanje Ponosa i predrasuda povodom 250. obljetnice rođenja Jane Austen dostupno je i u kompletu uz Emmu, Razum i osjećaje te Uvjeravanje. Jer tko je jednom zavolio Elizabeth i Darcyja, zna da prava ljubav nikad ne izlazi iz mode. O autorici: Jane Austen (1775. – 1817.) jedna je od najslavnijih engleskih književnica, čije su pronicljiva, duhovita i društveno oštroumna djela osvojila čitatelje diljem svijeta. Najpoznatija je po svojih šest romana, koji su i više od dva stoljeća nakon objave zadržali trajnu popularnost i književnu važnost: Razum i osjećaji (1811.), Ponos i predrasude (1813.), Mansfield Park (1814.) i Emma (1815.), dok su Opatija Northanger i Pod tuđim utjecajem objavljeni posthumno 1818. godine. Uoči 250. obljetnice njezina rođenja, proslavite bezvremenski čar Jane Austen posebnim kompletom koji obuhvaća njezina četiri najpoznatija romana – klasika koji i dalje očaravaju generacije čitatelja.

FINALIST NAGRADE BOOKER 2022. U ovom izuzetnom nastavku priče o Lucy iz romana "Zovem se Lucy Barton", Elizabeth Strout još je jednom potvrdila svoj status jedne od najznačajnijih suvremenih američkih spisateljica. Nježni podsjetnik da budemo emotivno velikodušni prema najdražima i fizički što je moguće prisutniji svakoga dana svojeg života. The San Francisco Chronicle Toliko intimne, krhke, očajne ljudskosti natapa ove stranice da oduzima dah. Gotovo svaka rečenica nosi snagu otkrivenja. The Washington Post Dubina, složenost i ljubav sadržani na ovim stranicama čudesno su postignuće. Ann Patchett O, Williame! Lucy Barton je spisateljica, no bivšeg supruga, Williama, teško joj je pročitati. William mi je, priznat će, uvijek bio zagonetan. Zagonetno je i zašto su njih dvoje ostali povezani nakon mnogo godina. Kada je William zamoli da mu se pridruži na putovanju kako bi proniknuo u nedavno otkrivenu obiteljsku tajnu – jednu od onih tajni koje mijenjaju sve što znamo o svojim najbližima – Lucy i jest i nije iznenađena. Ono što slijedi prekrasna je priča o strahovima i nesigurnostima, malim radostima i nježnostima, o preljubima i drugim partnerima, roditeljima i djeci. Sa svakom stranicom saznajemo više o tihim silama koje nas drže zajedno – čak i kad se jedni od drugih udaljimo. „Jednostavne izjavne rečenice Elizabeth Strout sadrže kontinente. Zna li itko bolje dočarati usamljenost, otuđenost, kazati duboke, važne stvari? Zna li itko bolje prikazati nasljeđe nesavršenog odgoja, nedoraslih roditelja? Ovaj sjajni, uvjerljivi i nježni roman je jednostavno – radost.“ The Boston Globe „Lucy Barton jedna je od besmrtnih književnih junakinja – krhka, oštećena, slomljena, ranjiva, ali najviše od svega, obična – poput nas.“ Žiri nagrade Booker „Jedno od čudesnih svojstava proze Elizabeth Strout jest način na koji se naginje nad dubine najjednostavnijim potezima.“ The Guardian „U središtu iznimne proze Elizabeth Strout nalaze se likovi koji se hvataju ukoštac s pitanjima o ljubavi, gubitku i obitelji u naizgled najobičnijim trenucima. Obiteljske drame koje ispunjaju njezine romane vode do neočekivanih otkrića koja prate složenost braka, roditeljstva i starenja.“ Time O autorici Elizabeth Strout američka je spisateljica rođena 1956. u Portlandu u saveznoj državi Maine. Diplomirala je engleski jezik na Bates Collegeu u Lewistonu, a na Syracuse University College of Law dobila je i diplomu iz prava. Kratko je radila kao pravnica prije nego što se preselila u New York gdje je počela raditi na Odsjeku za engleski jezik na Borough of Manhattan Community Collegeu. Objavljuje priče u brojnim časopisima, a za roman Olive Kitteridge dobila je Pulitzerovu nagradu za književnost. Roman O, Williame! bio je u finalu nagrade Booker 2022. godine. Na hrvatski su prevedeni romani Olive Kitteridge, Olive iznova, Amy i Isabelle, Zovem se Lucy Barton, O, Williame! te Lucy kraj mora, svi u Profilovu izdanju. Tri posljednja romana dijele zajedničku junakinju, Lucy Barton, te tvore svojevrsnu cjelinu premda se mogu čitati i posve odvojeno.

Roman dobitnice Pulitzerove nagrade. Sjajan, iznimno hvaljen roman o pogrešnim pretpostavkama, drugim šansama i snazi veza koje ostvarujemo jedni s drugima. Roman jedne od ponajboljih američkih autorica našeg doba odmah nakon objavljivanja postao je bestseler te je uvršten u širi izbor nagrade Booker. Iznimno duhovito i potresno. Boston Globe Toplo, mudro i prepuno briljantno ostvarenih likova. Sunday Times Čarobnica! Mail on Sunday U vremenu u kojem živimo svima nam treba više Anne Tyler. New York Times Čisti užitak od početka do kraja! Daily Mail Nešto crveno pokraj ceste Zastane li on ikada da bi razmislio o svom životu? O njegovu značenju, o svrsi? Smeta li mu pomisao da će idućih trideset ili četrdeset godina provesti na isti način? Nitko ne zna. A sasvim sigurno nitko ga nije ni pitao. Micah Mortimer muškarac je u ranim četrdesetima, muškarac koji se svojih rutina i pravila tvrdoglavo pridržava, neovisno o tome je li riječ o poslu, čišćenju stana ili odnosu s ljudima koji ga okružuju. No njegov svijet ozbiljno se uzdrma kad mu prijateljica – Micah smatra da nema smisla koristiti izraz djevojka u njihovim godinama – kaže da će se morati iseliti iz stana u kojem živi, a na vratima mu se pojavi mladić koji vjeruje da je Micah njegov otac. Vijesti su to koje bi mogle našem junaku ne samo uzdrmati nego i zauvijek promijeniti život. “Puno više od zaplitanja i rasplitanja pripovjednih očica, Tylerovu zanima slojevito, duboko i nijansirano profiliranje likova koji gotovo da oživljavaju pred čitateljem. Malo je pisaca koji su u stanju na ograničenom prostoru jedan isprva plošni, papirnati karakter napumpati do punog volumena i učiniti ga familijarno bliskim svima koji posegnu za knjigom. Osim što je priča o usamljenosti, pogrešnim izborima i novim počecima, roman Nešto crveno pokraj ceste na veoma suptilan način bavi se i suvremenom, dakle, raslojenom Amerikom. Autorica to ne čini nametljivo i glasno, stran joj je svaki pamfletistički predumišljaj, pa i dalje neće biti zanimljiva medijima koji vole glodati kosti društvenih kontroverzi, ali joj nitko ne može osporiti da je onako usput, sve kao da neće, između korica ovoga romana ponudila i poražavajući kroki društvenog prezenta u kojemu ljudi zrele dobi ili u jeseni života i dalje žive u slabo održavanim unajmljenim stanovima ili čak djecu podižu u automobilima, a rintanjem na dva posla mogu zaraditi samo za ručak i večeru.” Ivica Ivanišević, Slobodna Dalmacija “Naoko je ovdje malo sastojaka za neku dobru i uzbudljivu priču. Nema velike ljubavi koja lomi srce, ni strasti koja lomi krevete, krvavih ubojstava, ni igre mačke i miša na par stotina stranica psihološkog trilera, nema detalja iz povijesti, a kamoli nekih špijuna. Nema čak ni zlog zubara koji će nevinom trkaču kad-tad povaditi zube. A opet je Anne Tyler, američka književnica koja je za svoj roman Vježbe disanja iz 1988. godine dobila Pulitzerovu nagradu, napisala sjajan roman. Nešto crveno pokraj ceste pričom o rutini jednog čovjeka u stanju je otvoriti oči mnogima, pokazati kako je lako skliznuti u tu nepodnošljivu lakoću življenja u ničemu.” Bojana Radović, Večernji list O autorici Anne Tyler (1941.) američka je spisateljica i književna kritičarka koju se najčešće uspoređuju s Johnom Updikeom, Jane Austen i Eudorom Welty. Autorica je romana: Raznizane godine, Vježbe disanja, Slučajni turist, Nekoć kad smo bili odrasli... Dobitnica je brojnih prestižnih priznanja: Pulitzer, Janet Heidinger Kafka, Udruženja američkih knjiženih kritičara... Nemoguća djevojka izvorno je objavljena u ediciji Hogarth Shakespeare unutar koje neki od najpoznatijih autora svijeta objavljuje romaneskne obrade drama engleskog klasika, a u sklopu iste edicije objavljen je i Vražji okot Margaret Atwood. Oba romana objavljena su u izdanju Profila

Haled Hoseini Haled Hoseini je rođen 1965. godine u Kabulu, u Avganistanu. Njegov otac bio je diplomata u Ministarstvu spoljnih poslova Avganistana, a njegova majka je predavala farsi i istoriju u velikoj srednjoj školi u Kabulu. Ministarstvo spoljnih poslova šalje njegovu porodicu 1970. godine u Teheran, gde je njegov otac radio u avganistanskoj ambasadi. U Teheranu su živeli do 1973, kada su se vratili u Kabul. Jula 1973, u noći kada je rođen najmlađi Hoseinijev brat, zbačen je avganistanski kralj Zahir Šah u državnom udaru, koji je bez krvi organizovao kraljev rođak Daud Kan. U to vreme, Hoseini je išao u četvrti razred, i već je bio otkrio književnost i bio očaran brojnim knjigama koje je čitao. Avganistansko Ministarstvo spoljnih poslova 1976. godine još jednom premešta Hoseinijevu porodicu, ovog puta u Pariz. Bili su spremni da se vrate u Kabul 1980, ali je do tada Avganistan već doživeo krvavi komunistički prevrat i invaziju sovjetske vojske. Hoseinijevi su tražili i dobil politički azil od Sjedinjenih Američkih Država. Hoseinijeva porodica se u septembru 1980. preselila u San Hoze u Kaliforniji. Njegov otac je radio nekoliko poslova istovremeno i uspeo je da obezbedi svojoj porodici život bez socijalne pomoći. Haled Hoseini je maturirao 1984. i upisao se na Univerzitet Santa Klara, gde je diplomirao na osnovnim studijama iz biologije 1988. godine. Sledeće godine upisao se na medicinski fakultet „San Dijego“ Kalifornijskog univerziteta, gde je 1993. diplomirao. Završio je stažiranje u bolnici „Sidar-Sinaj“ u Los Anđelesu i 1996. započeo bavljenje internom medicinom. Međutim, njegova prva ljubav uvek je bilo pisanje. Hoseini ima žive, nežne i lepe uspomene na mirnodopsku presovjetsku eru Avganistana, kao i na svoja lična iskustva sa avganistanskim Hazarima (plemena u Avganistanu, Pakistanu i Iranu). Jedan Hazar posebno je imao uticaja na malog Haleda – bio je to tridesetogodišnjak po imenu Husein Kan, koji je radio za Hoseinijeve dok su živeli u Iranu. Kada je Haled bio u trećem razredu, učio je Kana da čita i piše. Iako je njegov odnos sa Huseinom Kanom bio kratkotrajan i više zvaničan, Haled se uvek sećao topline i privrženosti koja se razvila među njima – to je odnos koji se odrazio u njegovom prvom romanu „Lovac na zmajeve“ (Laguna, 2006). U maju 2007. godine objavio je drugi roman „Hiljadu čudesnih sunaca“ (Laguna, 2008). Obe knjige prodate su u preko 10 miliona primeraka u SAD i više od 38 miliona primeraka širom sveta. Hoseini je 2006. imenovan za ambasadora dobre volje UNHCR-a, Agencije za izbeglice Ujedinjenih nacija. Nadahnut putovanjem u Avganistan u svojstvu ambasadora UNHCR-a osnovao je neprofitnu Fondaciju Haled Hoseini za humanitarnu pomoć Avganistancima. Živi u severnoj Kaliforniji. Za više informacija o Haledu Hoseiniju posetite sledeće veb-sajtove: www.khaledhosseini.com i www.khaledhosseinifoundation.org. Foto: Elena Seibert