Pretraga
Prikaz 609–624 od 938 rezultataSorted by latest
VATRENI ZOV DIVLJINE
K. A. Tucker
Fokus komunikacije
Vatreni zov divljine četvrti je nastavak serijala.
Veterinarka Marie Lehr itekako dobro zna kako izgleda neuzvraćena ljubav. Godinama je čeznula za svojim najboljim prijateljem, aljaškim pilotom Jonom, no na koncu je završila kao gošća na njegovu vjenčanju s privlačnom i dragom Kanađankom Callom.
Pomirena s tim da je Jonah pronašao sreću, i ona poželi pronaći svoju.
Upozna Tylera Bradyja, novopridošlog natjecatelja na utrkama pasa i pomisli da je napokon pronašla nekoga tko je u njoj zapalio iskru. Ali on joj vrlo jasno da do znanja kako između njih ne može biti ičeg više od prijateljstva. Njegovo srce pripada drugoj; tako je bilo i tako će i biti.
Srećom, stvari nisu uvijek onakve kakvima se na prvu čine.
O autorici:
A. Tucker je međunarodno popularna autorica serijala ‘Ten Tiny Breaths and Burying Water’, ‘He Will Be My Ruin’, ‘Keep Her Safe’, ‘The Simple Wild’, ‘Be the Girl’, ‘Say You Still Love Me’ i najnovije, u izdanju Fokusa ‘Vatreni zov divljine’. Njezine su knjige bile predstavljene u mnogim publikacijama, uključujući USA Today, Globe & Mail, časopis Suspense, Publisher’s Weekly, Oprah Mag i First for Women. Nominirana je za nagradu Goodreads Choice Award za najbolju romansu 2013. godine za TEN TINY BREATHS i Best Romance 2018. za THE SIMPLE WILD. Trenutno živi u gradiću izvan Toronta.
-20%
20,00 KM
25,00 KM
ZEKKUM I NESANICA
Murat Baltić
Mladinska knjiga Sarajevo
„Čovjek u životu piše samo jednu knjigu“ – tako reče rahm. Dževad Karahasan. Ova knjiga to potvrđuje jer je samo jedna etapa u dugom životu njenog glavnog lika Saila.
On poseban, čudnih godina, čudne kose od 1111 dlaka na glavi, još čudnije trobojne brade koja je indikator prepoznavanja dobra i zla. Sailove godine su također godine iskustva, a iskustvo je znanje. On sa sobom nosi svete knjige koje je Bog preko Poslanika dao čovječanstvu. Okvir njegovog razumijevanja su poruke iz Kur'ana, Tore i Novog Zavjeta.
Glavna ličnost dolazi u Sarajevo na Kurban-Bajram, taj najradosniji dan, dan svečanosti sljedbenika Kur'ana. I baš na taj dan 1992. godine počinje opsada, granatiranje, paljenje, ubijanje i zvjesrstva od strane ljudi koji pale biblioteke – koji ne vole knjige. Nije to napad samo na muslimane, islam, Bošnjake, građane Bosne i Hercegovine i Bosnu, već na civilizaciju – Sarajevo je multietnički grad, osovina civilizacije kao što je i Jerusalem. To nasluti i Rebeka Vest u svom djelu CRNO JAGNJE I SIVI SOKO (1939). Samo je jagnje simbol žrtve – KURBANA – a sivi soko, simbol tzv. nebeskog naroda – simbol Zla.
Vođen instinktom, on ide u zapaljenu UNIVERZITETSKU BIBLIOTEKU i spašava knjige, jer „spasiti i jednu knjigu sevap je i uspjeh“, a u knjigama traži drugu polovinu Znaka. Grad Sarajevo će biti džehenem za njegove stanovnike skoro četiri godine. Zekkum je džehenemsko drvo i njegove plodove jedu stanovnici u mraku i strahu, u ranama i smrti.
Sail biva svjedokom zločina i kazni. Meni kao čitaocu koji je preživio u Bosni tu svjetsku agresiju poznato je skoro sve što se događalo u tom sarajevskom džehenemu, ali čitalac koji to nije doživio neće vjerovati, jer ne može pojmiti okrutnost i veličinu zla.
Autor je pravnik, on i ne pokušava biti sudija nego sve prepušta Stvoritelju onako kako stoji u svetim knjigama. Izuzetno je dobro opisao ono što su Sarajevo i Bosna preživjeli u periodu 1992-1995. godine. Izuzetno je intelektualno napisao knjigu, ne roman, knjigu koja je obojena bojama Sailove brade. U njoj nailazimo i vjerskog i filozofskog i epskog.
Knjiga završava optimističnim činom – sadnjom, iz pepela izvađene sadnice drveta – smrče, kao simbola vječitog života. Zaista mu je divna molitva Bogu:
„Dragi Bože! Prihvati ovo malo stablo i ukabuli mi nijet da se ovdje primi. Okrijepi njegovo sićušno tijelo, uspravi ga visoko i izvuci iz svog ugljevlja. Pobijedi rušilačku, neljudsku, nečovječnu, nagonsku, osobine stvora Tvoga. Ovom malom biljkom ukaži mu na njegovo neznanje. Ovom zelenom bojom što nastaje, mješavinom bijele i crne. A gdje je jedna, a gdje druga...“
Slične mislim sam imao, i imam, kad sam presađivao svoju sekvoju i druge sadnice drveća, da bi u toku rata zaklonio svoju kuću i okućnicu od pogleda onih koji su nas gađali topovima, tenkovima, haubicama, VBR-ovima, patovima i pamovima.
Knjigu preporučujem prvo kao historijsko svjedočanstvo, kao istinu, zatim kao duboko umno djelo koje upućuje u opominje.
mr. Dževad Abazović
ZEKKUM I NESANICA - RECENZIJA
Problem opstajanja Bošnjaka u njihovoj novijoj historiji tematski je zadatak broj jedan u prozi Murata Baltića.
U trilogiji romana pod nazivom Fetva, Baltić najviše problema posvećuje temi iseljavanja. U prvom romanu iz ove trilogije, (Fetva) tu problematiku tretira kroz XIX vijek. U romanu Zekkum i nesanica, ovaj problem razrađuje kroz blokade i ubijanje Sarajeva, ali i drugih gradove, te bošnjačkih bogomolja i spaljivanje kulturnih institucija u periodu od 1992. pa do kraja rata.
Zajednički je samo glavni lik Sail, koji 1806. godine polazi iz Jerusalema u svijet da traži lijeka svom bolu, a on je u nesklađenosti života tri religije (islam, kršćanstvo i jevrejstvo) koji se manifestira u njegovoj trobojnoj (zelena, crna i žuta) bradi od 1111 dlaka. Tako on preko Sjenice (1809. godina – Fetva) dospijeva u Sarajevo 1992. godine na prvi dan ubijanja ovog grada (Zekkum i nesanica).
Pisac postavlja pitanja rušenja i paljenja biblioteka u Rimu, Aleksandriji i Sarajevu, te navještava i četvrtu veliku biblioteku što će biti spaljena u neposrednoj budućnosti. On želi da Sarajevo proglasi evropskim Jerusalemom, dakle tim univerzalnim ljudskim gradom. Povrh svega, opet egzistencijalno pitanje čovjeka, kao jedinke i vrste ne dajući mu puno šansi za opstanak.
Zakkum i nesanica posjeduje niz kvaliteta. To je jedan od prvih bošnjačkih romana sa valjanom umjetničkom distancom u odnosu na ratnu stvarnost, pa je tortoman koji ne svjedoči već priča priču, roman koji se ne vodi logikom dokumentarnosti, već fiktivnog u organiziranju svoje priče. Ovo je roman veoma lijepog i ubjedljivog jezika, one usmene tradicije bosanskog jezika koja se očuvala u Sandžaku. U Zekkumu i nesanici stvarnosni planovi su nadgrađeni univerzlanim simbolima koji dolaze iz islamske duhovnosti, pri čemu se ukazuje sraz zmeđu metafizičkog i zemaljskog plana čovjekove egzistencije, između stvarnosti i onog što nosi i govori knjiga.
Enver Kazaz
MAČ MEDINE
Šeri Džons
Vulkan
Kao izučavalac arapskog jezika i istorije islamske civilizacije, Šeri Džons je više godina radila na svome prvencu, romanu Dragulj Medine, s namerom da zapadnom svetu predstavi jednu od najizvanrednijih ličnosti islama i jednu od najvećih žena u istoriji sveta, Ajšu bint Ebu-Bekir, suprugu-miljenicu Poslanika Muhameda. Dok je Dragulj Medine roman o Ajšinom odrastanju i sazrevanju, Mač Medine je priča o prvim previranjima u islamskom svetu, o četiri Pravedne halife, a pre svega o Ajši kao zreloj ženi – političaru, ratnici i Majci pravovernih.
UBITI PTICU RUGALICU
Lee Harper
Znanje
“Pucaj u šojke koliko god hoćeš ako ih uspiješ pogoditi, ali upamti, sramota je ubiti pticu rugalicu… one ne čine ništa, osim što nam pjevaju. Ne uništavaju ljudima vrtove, ne gnijezde se u kukuruzu, samo pjevaju. Zato je grijeh ubiti pticu rugalicu.” – Ubiti pticu rugalicu, Harper Lee
Nakladnička kuća Znanje s ponosom predstavlja novo izdanje bezvremenskog klasika Ubiti pticu rugalicu iz pera američke spisateljice Harper Lee. Roman je prodan u više od sto milijuna primjeraka širom svijeta i preveden je na više od 50 jezika. Autorica Harper Lee ga je objavila 1960. godine i za njega primila Pulitzerovu nagradu, Predsjednikovu medalju slobode i brojne druge književne nagrade i priznanja. Knjiga je postala klasik američke književnosti i jedan od najboljih i najljepših romana 20. stoljeća. Dvije godine nakon njezina izlaska snimljen je i kultni film s Gregoryjem Peckom koji je svoju ulogu ovjenčao Oscarom. Nakon objavljivanja Ptice rugalice Harper Lee se povukla s književne scene. Zato je za sve ljubitelje njezina štiva bilo još veće iznenađenje njena nova knjiga Idi, postavi stražara čiji je prijevod na hrvatski jezik također objavila nakladnička kuća Znanje.
Ubiti pticu rugalicu prekrasna je priča o ljubavi, moralu, odgoju, prijateljstvu, životnoj mudrosti, ali i o toleranciji i razumijevanju drukčijeg – razumijevanju ljudi drukčije boje kože, drukčijeg načina života. Priča je to o odrastanju i o diskriminaciji crnaca na američkom Jugu 30-tih godina prošlog stoljeća, a pripovijeda je djevojčica Scout koja raširenih očiju promatra i doživljava život u svojem rodnom, uspavanom gradiću u Alabami.
O autorici romana Ubiti pticu rugalicu:
Harper Lee, američka spisateljica, rođena je 1926. godine u Monroevilleu u Alabami. Pohađala je ženski koledž u Montgomeryju te potom studirala pravo na Sveučilištu Alabama, a zatim radila u zračnoj kompaniji. Prijateljevala je s budućim slavnim piscem Trumanom Capoteom i pisala kratke priče sve dok se nije potpuno posvetila pisanju romana Ubiti pticu rugalicu. Objavila ga je 1960. godine i za njega primila Pulitzerovu nagradu, Predsjednikovu medalju slobode i brojne druge književne nagrade i priznanja. Zato je za sve ljubitelje njezina štiva bilo još veće iznenađenje njena nova knjiga Idi, postavi stražara. Riječ je o rukopisu koji je autorica napisala pedesetih godina prošlog stoljeća, nekoliko godina prije Ptice rugalice, ali ga nije objavila. Umrla je u dubokoj starosti 2016. godine.
RECENZIJE
“Iako ispripovijedana iz perspektive djeteta (isprva pomalo iritantan potez autorice koja se do kraja knjige pokazuje kao jedini ispravan), ova knjiga je nevjerojatno kompleksna u onome što želi reći. A opet, pouke kojima obiluje su toliko bazične, jasno predstavljene, fino rastavljene, i toliko su prijeko potrebne za svaki uzrast i za svako doba, pa tako i naše. Poput “Malog princa” za napredne, na kapaljku nas uvlači u vrtlog mudrosti koja je presudna za izgradnju hrabrijeg i zrelijeg društva.” (knjigesumojsvijet.com)
“Vješt, nepretenciozan i totalno genijalan… nepopustljiv, melodramatičan, žestok, zabavan.” The New Yorker
“Harper Lee čudesno gradi uspavanu atmosferu svog južnjačkog grada vješto vodeći radnju do šokantne erupcije osjećaja.” San Francisco Examiner
Prevela: Ljiljana Šćurić
SEDAMNAEST
Hideo Yokoyama
Znanje
1985. Kazumasa Yuuki, iskusni novinar časopisa Vjesnik sjevernog Kanta, prolazi kroz svakodnevne izazove borbe za moć i uredske politike koja prožima redakciju. No kad se u blizini dogodi zrakoplovna nesreća dotad neviđenih razmjera, novinska redakcija ujedinjena je nezamislivim užasom i ekskluzivom kakva se novinaru događa jednom u životu.
2003. Sedamnaest godina kasnije, Yuuki se prisjeća sedam dana nabijenih adrenalinom i ispunjenih emocijama koji su promijenili njegov život i živote njegovih kolega. Proganja ga i obećanje što ga je prijatelju Anzaiju dao tog sudbonosnog tjedna – obećanja koje sadrži ključ posljednje neodgonetnute tajne. Da bi ga ostvario, morat će se svladati uspon na opasnu liticu Tsuitate, na kojem će se suočiti sa svojim najdubljim strahovima.
“Dramatičan roman koji hipnotizira…. Čitatelji će biti duboko ganuti.” ? Publishers Weekly
“Fantastičan triler uzbudljive radnje i još uzbudljivije unutarnje drame likova.” The Japan Times
“Ispunjeno krajnjom neizvjesnošću i adrenalinom.” The New Yorker
“Napeto i moćno.” The Wall Street Journal
“Sjajna studija ljudskog ponašanja u ekstremnim situacijama.” The Washington Times
“Opora i beskompromisna slika modernog japanskog društva.” The Guardian
“Napet, važan i provokativan roman koji apostrofira važnost novinarstva.” PopMatters
“Više od trilera… Meditativna i višeslojna priča koja jednako govori o čovjeku na raskrižju srednjih godina kao i o novinarstvu ili zrakoplovnim nesrećama.” Los Angeles Review of Books
“Yokoyama je studiozan analitičar ljudske prirode u kojoj se isprepliću vrline i mane, slabost i hrabrost, s uvijek prisutnom mogućnosti prevladavanja vlastitih ograničenja.” Kirkus Reviews
O autoru romana “Sedamnaest”:
Hideo Yokoyama (1957.) najuspješniji je japanski književnik u novije vrijeme. Prije nego što se posvetio pisanju, bavio se istraživačkim novinarstvom. Kao književni autor debitirao je 1998. zbirkom policijskih priča Season of Shadows, dok je romanom Half Solved stekao je status jednog od najutjecajnijih japanskih autora. Svojim šestim romanom Slučaj 6-4 (2012.) postao je svjetska književna zvijezda, samo u Japanu prodan je u više od milijun primjeraka, a autor je dobio mnoga međunarodna priznanja i nagrade. Osebujan piščev stil zrcali se u minucioznom psihološkom portretiranju likova, a takav pristup slijedi i u hit trileru Sedamnaest.
OSTANI TU
Samantha Young
Fokus komunikacije
Roman Ostani tu prvi je nastavak serijala „Obitelj Adair“
Nakon što je za dlaku izbjegla smrt, policajka Robyn Penhaligon odlučila je napustiti Boston i krenuti u Škotsku kako bi pronašla oca kojeg nije vidjela od svoje četrnaeste. Ono što zna jest da radi kao šef tjelohraniteljskog tima bivše holivudske zvijezde Lachlana Adaira.
Lachlan baš i nije oduševljen što mu je banula na vrata, a ni povezivanje s ocem ne teče glatko.
I taman kad Robyn krene vratiti se odakle je došla, oca joj rani nepoznati počinitelj. Ona odluči ostati u Škotskoj, istražiti o čemu se tu zapravo radi i zaštititi ga. Silom prilika očev poslodavac postat će joj svakodnevno društvo.
Ne može poreći da joj je Lachlan privlačan, međutim, otkrit će da ih povezuje nešto puno dublje. Nešto što bi i njoj, ali i njemu, moglo uništiti život.
LJUBAV(I) MOG ŽIVOTA
Taylor Jenkins Reid
Vorto Palabra
U svojim dvadesetima, Emma Blair udaje se za ljubav iz srednje škole i srodnu dušu, Jesseja Lernera. Njih dvoje izgradit će život prema vlastitim mjerilima, u dalekom Los Angelesu, izvan dometa očekivanja svojih roditelja i ograničenja rodnog grada u hladnom Massachusettsu. S karijerama novinarke i snimatelja, Emma i Jesse putuju svijetom i žive punim plućima. No na njihovu prvu godišnjicu braka, Jesse pogiba u nesreći helikoptera na snimateljskom zadatku iznad Tihog oceana. Zajedno s ostalim članovima tima nestaje u dubinama nemilosrdnog mora. U rasulu zbog njegove smrti, Emma ubrzo daje otkaz na poslu i vraća se u roditeljski dom u pokušaju da iznova izgradi život. Godinama kasnije, sada u svojim tridesetima, ona susreće starog prijatelja Sama i ponovno se zaljubljuje. Kad se njih dvoje zaruče, čini se da je Emi pružena nova prilika za sreću… sve dok se odjednom ne pojavi Jesse. Godinama nakon što je nestao i proglašen mrtvim, Jesse je pronađen u moru nedaleko od pustog otočića usred oceana – i sada se vraća kući, odlučan nastaviti život s voljenom Emmom. Našavši se iznenada u ljubavnom trojcu sa suprugom i zaručnikom, Emma sada mora shvatiti tko je ona i što želi. Ali tko je ljubav njezinog života? Može li žena jednako voljeti dvojicu muškaraca? Nakon uspješnica Sedam muževa Evelyn Hugo, Daisy Jones i Šestorka te Dok nas brak ne rastavi, pred vama je još jedno vrsno djelo ove proslavljene autorice. Onako kako samo ona to zna, Taylor Jenkins Reid u romanu “Ljubav(i) mog života” ispripovijedala je nesvakidašnju ljubavno-životnu priču koja bi, složit ćete se, bila savršen predložak za film. U iščekivanju najavljene ekranizacije, predstavljamo vam sjajan, četvrti po redu roman Taylor Jenkins Reid u hrvatskom prijevodu.
O autorici romana “Ljubav(i) mog života”:
Taylor Jenkins Reid američka je spisateljica, našim čitateljima najpoznatija po romanima „Sedam muževa Evelyn Hugo“ i „Daisy Jones i Šestorka“. Reid je karijeru započela u filmskoj produkciji. Nakon studija zaposlila se kao asistentica na kastingu i naredne tri godine zadržala se u toj industriji. Još od srednje škole honorarno se bavila pisanjem pa je tako nekoliko godina kasnije dobila i ugovor za prvi roman „Forever interrupted“ (2013). Otada je napisala više romana, a najnoviji je „Carrie Soto is Back“ (2022).
KUĆA ABECEDE
Jussi Adler-Olsen
Znanje
Godine 1944. dvojica engleskih pilota, James i Bryan, inače prijatelji od djetinjstva, oboreni su nad Njemačkom. Svjesni da će biti strijeljani kao špijuni ako padnu u ruke Nijemaca, uspiju uskočiti na bolnički vlak namijenjen visokorangiranim pripadnicima SS-odreda koji su izgubili razum zbog surovih doživljaja na istočnome bojištu. James i Bryan izbace dvojicu umirućih pacijenata s vlaka i zauzmu njihove postelje u nadi da će kasnije dobiti priliku za bijeg.
Dvojica pilota RAF-a tako završe u Kući abecede, bolnici za mentalno oboljele koja se nalazi u samom srcu Njemačke, daleko iza ratnih linija, u Freiburgu. Njihov je jedini spas glumiti da su i sami ludi. No, koliko dugo mogu izdržati terapije elektrošokovima, konzumiranje tableta za smirenje, fizičko maltretiranje bolničkog osoblja i sigurnosnih službenika SS-a u neprestanom lovu na simulante, a da i sami ne izgube razum? I jesu li James i Bryan jedini koji se pretvaraju?
„Kuća abecede Jussija Adlera-Olsena uzbudljiva je kombinacija ratnoga romana i psihološkoga trilera, nimalo manje uzbudljiv od njegova međunarodno poznata serijala o Sektoru Q.“ The Times
„Najbolji film koji sam ikada pročitao.“ – Just Betzer, filmski producent
O autoru romana Kuća abecede:
Jussi Adler-Olsen pojavio se na danskoj književnoj sceni 1997. s romanom Kuća abecede (Alfabethuset). Godine 2007. izlazi mu roman Žena u kavezu, prvi iz serijala o policijskom inspektoru Carlu Mørcku i njegovom Sektoru Q. Nakon toga slijede Ubojice fazana, potom Poruka u boci – nagrađen Staklenim ključem kao najbolji skandinavski triler, Okus osvete, Leptirov efekt i Bez granica. Autorska prava prodana su u više od 120 zemalja svijeta, a produkcijske kuće Zentropa i Nordisk Film otkupile su i filmska prava za čitav serijal o Sektoru Q.
Prijevod: Ana Tomčić
IGRE GLADI
Suzanne Collins
Profil knjiga
Knjiga 1.
U neodređenoj budućnosti Sjedinjene su se Države raspale, a na tom je prostoru nastala država Panem koja se sastoji od 12 okruga i glavnog grada Kapitola. Kao kaznu za davni ustanak Kapitol svake godine nasumično odabire po dvoje predstavnika svakog okruga koji su prisiljeni ubijati se dok cijela zemlja to mora gledati na televiziji. Ta okrutna zabava za mase i istovremeno taktika zastrašivanja okruga naziva se Igre gladi.
U prvom nastavku, Igre gladi, dvanaestogodišnja Prim izvučena jekao predstavnica svojeg okruga, pa se njezina starija sestra Katniss dobrovoljno javi da je zamijeni. Zahvaljujući tom hrabrom činu i vještini baratanja lukom i strijelom, Katniss gledateljima postaje omiljena osoba na igrama zajedno s Peetom, svojim suborcem iz okruga.
Njegove su ratničke sposobnosti neznatne, ali se ne boji reći što misli i osjeća. Iako nisu imali mnogo izgleda, Katniss i Peeta čudom su pobijedili na Igrama gladi i vraćaju se kući.
Serijal Igre gladi apsolutni je izdavački fenomen, izvanredno napisan sa sjajnim, mudrim izmjenama strahovito dinamične i napete radnje i predaha koji pokazuju ljudsku empatiju, toplinu i solidarnost u najstrašnijim trenucima i s razlogom se odlično prodavao. Iako je tema izrazito politička – zloupotreba moći i socijalne nejednakosti, autorica ih je namijenila tinejdžerima postavivši njih kao glavne likove koji se bore i umiru u arenama.
Ovi romani upozoravaju o strahotama nasilja, ljudskoj destruktivnoj prirodi, društvenim nepravdama i podižu ekološku svijest. Pridonijeli su razvoju distopijskog žanra u književnosti, a likovi iz romana postali su simboli otpora među mladima pa su primjerice školarci u Izraelu na dan izlaska trećeg nastavka štrajkom tražili da ne moraju u školu kako bi mogli čitati knjigu, aktivističke organizacije koristile su slogane iz knjige u svojim kampanjama, a na Tajlandu su podignuta tri prsta postala simbol otpora protiv vojnog preuzimanja vlasti 2014. godine. Stoga ne čudi da je hvalospjevima dočekana vijest 2019. kako autorica piše roman koji će prethoditi prvotnoj trilogiji.
Serijal Igre gladi preveden je na 53 jezika. Prodan je u više od vrtoglavih 100 milijuna primjeraka. Pet je godina bio na ljestvici najprodavanijih knjiga New York Timesa. Prema ovom su serijalu snimljeni filmovi koji su zaradili više od 3 milijarde dolara.
O autorici:
Suzanne Collins debitirala je serijom Kronike iz Podzemlja, a svjetsku je slavu stekla Igrama gladi.
Godine 2010. uvrštena je na Timeov popis 100 najznačajnijih osoba.
Entertainment weekly svrstao ju je 2010. na svoj popis 100 najutjecajnijih osoba.
Fast company uvrstio ju je 2011. na popis 100 najkreativnijih osoba u poslovnom svijetu.
Dobitnica je nagrade Authors guild award za osobit doprinos književnoj zajednici zbog dokazivanja kako književnost za mlade ima jedinstvenu moć promijeniti život i stvoriti ljubitelje knjiga za cijeli život.
Prijevod: Mladen Kopjar
GROBLJE KUĆNIH LJUBIMACA
Stephen King
Vorto Palabra
Prihvativši posao na lokalnom sveučilištu, liječnik Louis Creed sa svojom se suprugom Rachel i njihovo dvoje djece iz bučnog i vjetrovitog Chicaga seli u ruralni Maine, američku saveznu državu dobro poznatu kao poprište radnji gotovo svih romana Stephena Kinga.
Velika starinska kuća koju odabiru kao svoj novi dom čini se kao idealno mjesto za življenje, a idilu upotpunjuje velika livada i bogata zelena šuma koja ju okružuje.
No u istoj toj šumi skriva se mračna tajna koja će im živote nepovratno promijeniti. Kad, naime, otkriju lokalno groblje kućnih ljubimaca, idilični životi obitelji Creed počnu se raspadati…
„Kad me pitaju (a često me to pitaju) za koju od svojih knjiga smatram da najviše zastrašuje, odgovaram brzo i bez razmišljanja: Groblje kućnih ljubimaca. Možda to nije knjiga koja najviše zastrašuje čitatelje, no ono što nas plaši, kao i ono što nas nasmijava, razlikuje se od čovjeka do čovjeka. Sve što znam je da sam Groblje kućnih ljubimaca gurnuo u ladicu, misleći kako sam napokon pretjerao.”
Stephen King s dobrim je razlogom jedan od najprodavanijih književnika u povijesti. Kao što kaže George Pelecanos: “Kingovom pripovjedačkom stilu nema ravna. Njegova je neumoljiva mašta neiscrpna.” King zna pisati priče koje vas usišu i ne možete ih prestati čitati. Autor je više od pedeset knjiga, redom bestelera, a po mnogim njegovim romanima i novelama snimljeni su slavni filmovi. Groblje kućnih ljubimaca nedavno je također dočekalo svoj remake na velikom platnu. U prijevodu Ivana Zorića, Vorto Palabra ponosno predstavlja klasik velikana američke književnosti koji nikako, baš nikako ne smijete čitati prije spavanja.
Roman je preveo Ivan Zorić.
Ostale naslove iz kategorije znanstvena fantastika i fantasy potražite ovdje.
FAHRENHEIT 451 – PROŠIRENO IZDANJE
Ray Bradbury
Vorto Palabra
Guy Montag je vatrogasac posebne vrste. U njegovu svijetu, hipotetskoj i nedefiniranoj budućnosti („nakon 1960.“), u kojem vlada televizija, a književnost je na rubu izumiranja, vatrogasci radije podmeću požare umjesto da ih gase. Njihov je posao uništiti najnezakonitije stvari, otisnute knjige, zajedno s kućama u kojima ih se skriva.
Montag nikad ne preispituje svoj posao, svakodnevno ga obavlja te se nakon toga vraća kući, svom praznom životu i supruzi Mildred, koja dane provodi sa svojom televizijskom obitelji. Vlasti, naime, koriste televizijske programe kako bi u potpunosti kontrolirale društvo i određivali što je ispravno, a što neprihvatljivo. U tu svrhu svi moraju koristiti isključivo televiziju kako bi se informirali, ali i kako bi živjeli lišeni međuljudskih odnosa.
No, Montag će jednog dana upoznati svoju ekscentričnu mladu susjedu, Clarisse, koja će ga upoznati s prošlošću u kojoj ljudi nisu živjeli u strahu te sa sadašnjošću u kojem se na svijet gleda kroz ideje potekle iz knjiga, a ne kroz beskrajan mrmor koji dolazi s televizijskih ekrana.
Napisan još 1953. godine, tada futuristički znanstveno-fantastički roman, danas savršeno odgovara stvarnosti. Bradburyjeva vizija budućnosti gotovo je proročanska – današnji svijet i onaj o kojem je Bradbury pisao prije toliko godina, slični su do mjere koja šokira. Bradburyjev svijet budućnosti sastoji se od golemih ekrana na kojima se neprekidno prikazuju interaktivne tv-sapunice, ljudi se kreću potpuno nesvjesni okruženja, s mini slušalicama u ušima, a knjige su zabranjene i spaljuju se, jer ljude navode na razmišljanje i čine ih nesretnima. Dobrodošli u društvo zabave i zaborava, prepustimo se vladavini elita koje će nas nesvjesne odvesti u nove ratove. Zakoračimo hrabro u propast.
Roman je prevela Anja Majnarić.
EZAN
Ivana Šojat
Fraktura
Koji su to ključni elementi koji oblikuju našu osobnost od najranije dobi? Koja su to ključna sjećanja koja prizivamo u smiraj života? Godina je oko 1530. i negdje blizu bosanske Jablanice turski danak u krvi plaćen je životom malenog dječaka Luke. Istrgnut iz ruku majke čije je ime zaboravio i bačen u nepoznatu sredinu čiji jezik ne govori, Luka postaje Ibrahim. Na putu da postane nemilosrdan ratnik Turskoga Carstva Ibrahim usvaja osmanske vrijednosti, gotovo bespogovorno prihvaćajući nove majčinske i očinske figure, njihov jezik, znanje i vještine te islamsku vjeru. Dok se njegovo vrijeme bliži kraju, svoju životnu priču podijelit će sa svojim sinom. Osvrće se na velike ljubavi, nezaboravna prijateljstva, bezbrojne bitke od Anatolije do Sigeta, kao i značajne susrete s velikim osobnostima poput Sulejmana Veličanstvenog. Ipak, Ibrahim će odbiti sve blagodati koje dolaze s osmanskim dvorom – zbog vlastite vjere u ljude.
Duboko liričan, stilski i strukturno doveden do visoke razine, obogaćen poetskim slikama zaboravljene turske Slavonije šesnaestog stoljeća, "Ezan" Ivane Šojat roman je o ljudima i čovjekovu dobru i zlu, o nama danas koji se i ne razlikujemo toliko od ljudi iz šesnaestog stoljeća. Ovaj roman, koji u svom naslovu poziva na molitvu, poziva prije svega na razumijevanje i vjeru u čovjeka.
“Malo ih je, sinko, koji se bune. Ne zato što je svima dobro, nego zato što je strah uvijek nekako jači od patnje. Strah da će biti gore, strah od smrti, strah od Boga. A đauri se svoga Boga boje. Kažem da je taj Bog njihov, premda je i naš, premda u konačnici ne znam čiji sam ja, jesam li od onih koji su me rodili, ili od onih koji su me u čovjeka podignuli. Zato ponekad ni sam ne znam. Ponekad se sjetim blijedoga Isse na križu i čini mi se kako čujem da me netko za oluje plaši njegovim Ocem, Bogom Velikim. I tu strahu nije kraj: prije odlaska u dženet duše đaurske prvo moraju kroz mjesto što ga nazivaju čistilištem. Ondje borave stotinama, tisućama godina kako bi okajali grijehe što su ih počinili uglavnom tijelom. Oni koji za njima ostaju zato pale svijeće, mrmljaju molitve, a, tako mi svega, i plaćaju danak Crkvi kako bi ih što prije izbavili iz muka. Jer: ondje su muke. Čak i za dječje duše koje se nisu imale vremena ukaljati. Đauri se boje i šute, ali ne svi jednako. najmanje najviše i šute. I trpe.” Ivana Šojat rodila se 26. veljače 1971. u Osijeku. Već dvadeset godina aktivno se bavi književnim prevođenjem za najprestižnije hrvatske nakladnike. Osam je godina pjevala alt u opernome zboru HNK u Osijeku, gdje je već deset godina urednica kazališnih izdanja. Od 2003. je članica Društva hrvatskih književnika.
Kao pjesnikinja, esejistica, prozaistica i romansijerka, iza sebe ima devetnaest ukoričenih naslova: pet zbirki poezije (Hiperbole, Uznesenja, Utvare, Sofija plaštevima mete samoću i Ljudi ne znaju šutjeti), zbirku eseja "I past će sve maske", četiri zbirke novela (Kao pas, Mjesečari, Ruke Azazelove i Emet), šest romana (Šamšiel, Unterstadt, Ničiji sinovi, Jom Kipur, Ezan i Štajga ili put u maglu) te roman za mlade "Zmajevi koji ne lete" kao i slikovnice "Heliot, zmaj gnjezdaš" i "Selina i mrakovi" koja uskoro izlazi u prijevodu na kineski jezik.
Godine 2016., 2018. i 2019. njezine kratke priče "Hrabrost", "Vilinjska kosa" i "Ponori" nagrađene su prvom, odnosno drugom nagradom za kratku priču "Ranko Marinković" Večernjeg lista. Dramatizirala je Kozarčevu pripovijetku "Tena", a njezina je dramatizacija pod naslovom "Lipa si, Teno!" 2009. izvedena na noćnoj sceni HNK u Osijeku. Godine 2015. u ZKM-u je premijerno izvedena njezina duodrama "Elza hoda kroz zidove", koja je iste godine proglašena Najboljim novim dramskim tekstom, te ovjenčana nagradom portala Teatar.hr. Za cjelokupan umjetnički rad i promicanje hrvatske kulture u zemlji i inozemstvu 2016. je odlikovana Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
DOBAR DAN, LJEPOTO
Ann Napolitano
Profil knjiga
Dobar dan, ljepoto
“Dobar dan, ljepoto”, Ann Napolitano – priča je o Williamu Watersu, koji je odrastao kao jedinac u obitelji obilježenoj tragedijom, te o Juliji Padavano, koja dolazi iz potpuno drugačijeg svijeta – velike, ljubavi pune obitelji. Njihova veza i interakcije s obitelji Padavano donose Williamu osjećaj pripadnosti i zadovoljstva kojeg do tada nije poznavao. Ipak, Williamova prošlost i njene sjene zaprijetile su razbiti ovu idilu, stvarajući napetost koja ispituje granice ljubavi i predanosti.
Ann Napolitano s elegancijom i suosjećanjem isprepliće ove živote, istražujući kako obitelj i prijateljstvo mogu oblikovati i podržavati nas, ali i kako prošlost može utjecati na našu sadašnjost i budućnost. Svojim dubokim razumijevanjem ljudskih nesavršenosti i moći bezuvjetne ljubavi, Napolitano nudi uvid u kompleksnost međuljudskih odnosa.
Citat iz Book Riot kaže: „Smijat ćete se i tugovati s Williamom i obitelji Padavano dok se uzdižu, ali i posrću.“, naglašavajući emotivni domet romana koji se proteže od radosti do tuge.
Miranda Cowley Heller dodaje: „Prelijepo, pronicljivo, sjetno… Ovo je priča o obitelji i prijateljstvu, o tome kako nas ljudi uz koje smo vezani mogu i osloboditi.“, ističući oslobađajuću moć veza koje gradimo.
The Washington Post pruža daljnji uvid: „Ann Napolitano će vas natjerati da razmišljate o složenoj tapiseriji obiteljske ljubavi koja nam pomaže da vidimo sebe, a i jedni druge – cijelima.“, naglašavajući kako Napolitano dotiče suštinu obiteljske dinamike i međuljudskih veza.
O autorici:
Ann Napolitano, koja je dosad objavila četiri romana, s “Dobar dan, ljepoto” doživljava neviđen uspjeh, priznat od strane kritičara i čitatelja širom svijeta. Oprah Winfrey odabrala je roman kao 100. u svom čitalačkom klubu, dok će Michelle i Barack Obama, kroz svoju produkcijsku kuću Higher Ground, ekranizirati roman za Netflix, potvrđujući tako univerzalnu privlačnost i duboku rezonanciju priče koju Napolitano pripovijeda.
DJEČAK KOJI JE VOLIO JELENE
Samuel Bjork
Znanje
Božić je. Starac se automobilom vozi kroz planine. Odjednom spazi nešto u mraku pred sobom i naglo zakoči. U snijegu na cesti stoji dječak plavih usana i s jelenjim rogovima na glavi. Četrnaest godina poslije u planinskom je jezeru nedaleko odande pronađena mrtva djevojka. Na sebi ima baletni kostim, a malo dalje stoji fotoaparat. U vrijesu uz rub vode pronađena je stranica iz dječje knjige Braća Lavljeg Srca. Miju Krüger još uvijek proganja smrt njezine blizanke. Holger Munch bio je na dopustu da bi se mogao brinuti za kćer. Zajedno se upuštaju u rješavanje tog neobičnog i zamršenog slučaja, odlučni da ga što prije razriješe. Ali i ne slute što ih sve još čeka.
Prevela: Anja Majnarić
ČETIRI VJETRA
Kristin Hannah
Znanje
“Četiri vjetra uzbudljiva je priča o ljubavi i hrabrosti koja oživljava migraciju u vrijeme suše i razdoblja Zdjele prašine… Gruba stvarnost isprepletena je lirskom prozom koja oduzima dah.” – Publishers Weekly
Teksas 1934. Elsa je oduvijek žudjela za ljubavi i prihvaćanjem koje joj njezini bogati ali hladni roditelji nikada nisu pružili. Štoviše, misle kako će ostati vječna usidjelica jer nije lijepa poput svojih sestara. Kada upozna Rafea, zgodnog lokalnog momka, poželi iskusiti pravu ljubav. Rafe baš i ne dijeli njezine osjećaje, no kad Elsa ostane trudna i pod pritiskom njenog moćnog oca, oni se vjenčaju. Slijepo zaljubljena i odana, u Rafeovoj obitelji pronalazi utočište i dom o kakvom je sanjala.Elsina sreća nije dugo potrajala jer pješčane oluje pustoše plodnu ravnicu, farmeri se muče spasiti usjeve, voda presušuje, a prašina prijeti sve zatrpati. Usprkos svemu, Elsa požrtvovno radi i brine se o djeci, dok se Rafe odaje piću i bijegu od surove stvarnosti. Jednoga dana samo napusti obitelj ostavivši kratku poruku. Slomljena srca, Elsa nema vremena tugovati, mora se boriti za imanje i zemlju koja je postala dio nje. No kad joj sinčić gotovo umre od teške upale pluća, mora donijeti tešku odluku: ostaviti sve što poznaje i otići na zapad, u Kaliforniju, u potrazi za boljim životom…
“Epska i ushićujuća, ova potresna obiteljska saga posve će vas zaokupiti.” – USA Today
“Majstorica pripovijedanja Kristin Hannah podsjeća nas da su ljudsko srce i naša Zemlja čvrsti, ali i krhki kao list na vjetru.” – Delia Owens
O autoru:
Kristin Hannah nagrađivana je američka spisateljica romana ljubavne i obiteljske tematike. Sugestivno pripovijedanje, uvjerljivo psihološko portretiranje likova te progovaranje o najbolnijim temama donijeli su joj svjetski uspjeh i omiljenost kod čitatelja. Kod nas su do sada objavljeni romani “Četiri vjetra”, “Moja Aljaska”, “Zimski vrt”, “Boje istine”, “Posljednji ples leptira”, “Slavujeva Pjesma”, “Ulica krijesnica” te “Kao zvijezda u noći”.
BEZ MIRA I SPOKOJA
Joe Abercrombie
Vorto Palabra
“Jesu li pred Unijom mirnija vremena? Nakon što je Leo dan Brock porazio Stoura Mračnog, Mladi Lav i Veliki Vuk nalaze se pred novim bojištem – mirom u kojem njihovi unutarnji demoni ne miruju. Hoće li stare mržnje uspjeti proklijati iz novih prijateljstava, nove strasti nadvladati stare ljubavi, drevni običaji nadjačati mlade revolucije, a mlade vladarice ovladati drevnim moćima?
Joe Abercrombie i u drugom dijelu trilogije Doba ludila oporom duhovitošću i neočekivanim obratima čitatelja suočava s dvojbama o licu i naličju dobra i zla, mira i rata, razuma i ludosti. Iz sjenovitih dubina prošlosti i političkih previranja sadašnjosti izviru i vrtlože se strasti, čarolije i ambicije likova čije smo slabosti i vrline upoznali u prvome dijelu trilogije, To malo mržnje.
U njezinu nastavku susret sa sudbinom Rikke će doživjeti u maglama vremena, Orso u kraljevoj pravdi, Savine u vlastitome srcu, Stour u pakosnoj nadmenosti, a Leo u nepromišljenoj srčanosti. Cijenu će platiti svi odreda, svjesni da se dugovi moraju vratiti i odgovornosti prihvatiti, bez mira i spokoja u pitanjima ljudskoga srca i donošenju teških odluka.
Junaci i kukavice sve glasnije zveckaju oružjem i sve bezumnije trguju vlastitim junaštvom, a na drugome kraju, u prljavim uličicama i sirotinjskim izbama, rađa se prijetnja silovitija od svake vojne sile, oštrija od svakog mača, opasnija od svake čarolije. Prvi udarac Razbijača možda je promašio, ali na zgarištima još tinja žar neizbježne promjene, dok tajnoviti Tkalac strpljivo ispreda potku posve drugačijeg Kruga Svijeta.
Britanski pisac Joe Abercrombie svjetsku slavu stekao je trilogijom “Prvi zakon”. Nakon još tri samostalna romana iz svijeta “”Prvog zakona”” te zbirke priča “Na rubu oštrice” napisao je trilogiju “Doba ludila” koja nas vraća preživjelim likovima izvorne trilogije, gotovo trideset godina nakon događaja opisanih u “Prvom zakonu”.
“Joe Abercrombie rođen je 1974. godine u Lancasteru (Ujedinjeno Kraljevstvo). Studirao je psihologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Bavio se televizijskom produkcijom i montažom. Između različitih honorarnih poslova tijekom 2002. godine počeo je pisati “”Krivnju oštrice””. Rukopis je završio 2004, a izdavača za svoj prvi roman pronašao je tek 2006. godine. Tako je počela njegova književna karijera. “