Romani

Uz Stellu Maris, posljednji objavljeni roman dobitnika Pulitzerove nagrade za književnost. Kakva divna priča, blistava poput zalaska Sunca… Bogata i neobična, nepredvidljiva i melankolična. The Guardian Putnik Mississippi, 1980. U tri sata ujutro Bobby Western zakopčava ronilačko odijelo i zaranja u oceanske dubine. Stigavši na dno, otkriva potonuli mlažnjak i u njemu devet tijela i dalje sputanih pojasevima. Gleda njihovu kosu, oči lišene spoznaje. Iz aviona su nestali pilotov kovčeg, crna kutija i… deseti putnik. Kao svjedoka nestanka Bobbyja zastrašuju ne bi li šutio o onom što je vidio. I cijelo to vrijeme progone ga duhovi: duh oca, izumitelja bombe od koje se otopilo staklo i ljudsko meso u Hirošimi, i duh sestre, ljubavi koja mu je razorila dušu. Vodeći nas američkim jugom, od barova u New Orleansu do napuštene naftne platforme uz obalu Floride, Putnik je spektakularan roman o moralu i znanosti, o nasljedstvu grijeha i ludilu koje izvire iz ljudske svijesti. Njegov nastavak, Stella Maris, strogo je kontrolirani „kod“ za razumijevanje priče o bratu i sestri koji progonjeni gubitkom i zavjerama čežnu za smrću. „Čudesan, neizmjerno neobičan roman uglednoga i nedvojbeno idiosinkrastičnog pisca. U njemu ćete prepoznati sva obilježja McCarthyjeva opusa, premda je manje krvav nego većina njegovih djela: nakon što je mnogo vremena proveo među znanstvenicima na Institutu u Santa Feu, sada ga više zanimaju streloviti kvarkovi nego rasprsnute glave… U igri su mnoge njegove klasične teme i tehnike, od teorija zavjere i šokantnog ponašanja do prekrasnog jezika. Enigmatičan, elegantan, izniman.“ Kirkus Reviews O autoru Cormac McCarthy (rođen 20. srpnja 1933. u Providenceu na Rhode Islandu – preminuo 13. lipnja 2023. u Santa Feu) američki je autor južnjačko-gotske tradicije čiji su romani o čudacima s ruralnog juga i jugozapada Sjedinjenih Američkih Država poznati po mračnim prikazima nasilja, gustoj prozi i stilističkoj slojevitosti. Za svoje je romane dobio brojne književne nagrade, među ostalima Pulitzerovu nagradu, National Book Award i National Book Critics Circle Award. Ekranizirani su mu romani Svi lijepi konji, Cesta, Božje dijete i Ovo nije zemlja za starce – film snimljen prema tom posljednjem romanu osvojio je četiri Oskara, uključujući onog za najbolji film. Cormac McCarthy pohađao je Sveučilište Tennessee u Knoxvilleu i od 1953. do 1956. služio je u američkim zračnim snagama. Čitatelji su se prvi put upoznali s njegovim zahtjevnim narativnim stilom u romanu The Orchard Keeper (1965.), u kojem govori o muškarcu iz Tennesseeja i njegovoj dvojici mentora. Otpadnicima od društva bavi se u romanima Outer Dark (1968.), u kojem je riječ o incestuoznom odnosu brata i sestre, Child of God (1974.), koji opisuje potonuće usamljenog čovjeka u izopačenost, i Suttree (1979.), čiji protagonist nadvladava opsjednutost smrću. McCarthyjev Krvavi meridijan (1985.), surovu pograničnu priču, kritičari su proglasili senzacijom i pozdravili kao remek-djelo. U njezinu je središtu četrnaestogodišnjak koji se pridružuje bandi razbojnika u lovu na Indijance duž granice SAD-a i Meksika četrdesetih godina 19. stoljeća. Njihov vođa, zlotvor Sudac, vodi bandu u niz zapanjujuće nemoralnih pothvata koji autoru služe za istraživanje prirode dobra i zla. McCarthy je postigao slavu romanom Svi lijepi konji (1992.) koji je osvojio nagradu National Book Award. Taj prvi dio njegove Pogranične trilogije pripovijeda o odrastanju Johna Gradyja Colea, Teksašanina koji putuje u Meksiko. Drugi dio, The Crossing (1994.), smješten u razdoblje prije i tijekom Drugog svjetskog rata, prikazuje živopisne pustolovine braće Billyja i Boyda Parhama, a usredotočen je na tri Billyjeva putovanja od jugozapadnog Novog Meksika do Meksika i natrag. Trilogiju zaključuje roman Cities of the Plain (1998.), u kojem se životi Johna Gradyja Colea i Billyja Parhama isprepletu kada se obojica zaposle na ranču u Novom Meksiku. Među njegovim je kasnijim djelima roman Ovo nije zemlja za starce (2005.), krvavi suvremeni vestern koji počinje propalom akcijom trgovanja drogom. U postapokaliptičnoj Cesti (2006.) otac i sin bore se za preživljavanje nakon katastrofe koja je gotovo potpuno uništila Sjedinjene Američke Države. Za taj je hvaljeni roman McCarthy dobio Pulitzerovu nagradu. Posljednji su njegovi objavljeni romani Putnik i Stella Maris (2022.).

BESTSELER BROJ 1 U ŠVEDSKOJ Istovremeno očaravajući i bolan roman uzbudljivo je istraživanje obiteljskih trauma koje se prenose generacijama te potraga za istinom koja ima moć promijeniti tijek naših života. Kao i uvijek Schulmanov je stil izbrušen do savršenstva. Zna koje su bolne točke i kopa po njima. Ovo je tih roman s kojim se lako poistovjetiti. Nećete ga zaboraviti. Fönstret U Schulmanovu svijetu putovanje uvijek kreće prema unutra, jezgri, najbolnijim točkama koje znače prekretnicu. Nikoga ne opravdava, ništa ne uljepšava. NWT Postaja Malma U vlaku prema postaji Malma bračni je par u krizi, samohrani otac i njegova malena kći te žena koja traži odgovore na pitanja o svojoj majci. Harriet, Oskar i Yana u sebi nose ožiljke onoga što im se ranije dogodilo – nose teret otkrhnute obitelji. Alex Schulman, hrvatskim čitateljima poznat po romanu Braća, elegantno odmjereno, a napeto pripovijeda priču jedne sasvim na svoj način nesretne obitelji. „Nema mnogo pisaca koji toliko dobro znaju prikazati ranjivost i osjetilni svijet djeteta. (…) Schulman posjeduje jedinstven, prirodan talent za pripovijedanje. Nevjerojatno je kojom nas lakoćom vodi kroz priču tako da ne možemo prestati čitati. Savršen prikaz unutarnjeg svijeta marginaliziranog djeteta istinski je dirljiv.“ Svenska Dagbladet „Danima me muči nešto mračno i teško, osjećam potrebu stalno ponavljati članovima svoje obitelji da ih volim. To je posljedica čitanja Schulmanove knjige. Postaja Malma je kriva. (…) Srce mi je slomila ta priča o obitelji u kojoj su tišina i nedostaci naslijeđeni. Strašno je čitati o usamljenosti koja djecu prati čitav život. Nemoguće je riješiti se tog osjećaja. No roman zahtijeva i da preuzmemo odgovornost jer moguće je prekinuti to nasljedstvo tišine. Mora biti moguće. Dovoljan je samo jedan nevini komentar i njegove posljedice koje Schulman prikazuje tako jasno i bez uljepšavanja i naježit ćete se.“ Dagens Nyheter „Svojom razlomljenom strukturom ovaj nam roman pokazuje kako smo povezani preko generacijskih granica. Kako su naše mane naslijeđene i time nisu naše. I kako se prolazak vremena može činiti iluzornim. U kronološki pisanoj priči to bi se dalo skriti, morali bismo odlučiti koji je lik najvažniji. Schulmanu su sva tri lika jednako važna. Po tome je ovo humanistička, demokratična priča. Perspektive se mijenjaju, ali lojalnost prema likovima ostaje. Slobodni su nam razotkriti sve svoje neobične, nezgodne osobine zbog čega ih na kraju razumijemo kao ljude.“ Aftonbladet O autoru Alex Schulman rođen je 1976. u okrugu Skåne na jugu Švedske, a odrastao u Stockholmu. Izgradio je uspješnu karijeru kao novinar, bloger, televizijski i radijski voditelj, a producirao je i nekoliko kazališnih predstava. Schulman je svoju prvu knjigu Skynda att älska (Požuri voljeti), posvećenu pokojnom ocu, novinaru i televizijskom producentu Allanu Schulmanu, objavio 2009. Drugu knjigu Att vara med henne är som att springa uppför en sommaräng utan att bli det minsta trött (Biti s njom je kao trčati uzbrdo ljetnom livadom a da se ni najmanje ne umoriš), koja govori o njegovoj supruzi, objavljuje 2011. godine. Njegova treća knjiga Glöm mig (Zaboravi me) priča je o odnosu s majkom alkoholičarkom, a u Švedskoj je bila knjiga godine 2017. Knjiga Bränn alla mina brev (Spali sva moja pisma) objavljena je 2018., a dobila je jednoglasne pohvale čitatelja i kritike. Svojom petom knjigom i prvim romanom Braća, objavljenim 2020. godine, Schulman je debitirao na međunarodnoj sceni. Roman je objavljen u 33 zemlje, a na hrvatskom je izašao u Profilovu izdanju. Postaja Malma drugi je njegov objavljeni roman.

Roman dobitnice Pulitzerove nagrade. Sjajan, iznimno hvaljen roman o pogrešnim pretpostavkama, drugim šansama i snazi veza koje ostvarujemo jedni s drugima. Roman jedne od ponajboljih američkih autorica našeg doba odmah nakon objavljivanja postao je bestseler te je uvršten u širi izbor nagrade Booker. Iznimno duhovito i potresno. Boston Globe Toplo, mudro i prepuno briljantno ostvarenih likova. Sunday Times Čarobnica! Mail on Sunday U vremenu u kojem živimo svima nam treba više Anne Tyler. New York Times Čisti užitak od početka do kraja! Daily Mail Nešto crveno pokraj ceste Zastane li on ikada da bi razmislio o svom životu? O njegovu značenju, o svrsi? Smeta li mu pomisao da će idućih trideset ili četrdeset godina provesti na isti način? Nitko ne zna. A sasvim sigurno nitko ga nije ni pitao. Micah Mortimer muškarac je u ranim četrdesetima, muškarac koji se svojih rutina i pravila tvrdoglavo pridržava, neovisno o tome je li riječ o poslu, čišćenju stana ili odnosu s ljudima koji ga okružuju. No njegov svijet ozbiljno se uzdrma kad mu prijateljica – Micah smatra da nema smisla koristiti izraz djevojka u njihovim godinama – kaže da će se morati iseliti iz stana u kojem živi, a na vratima mu se pojavi mladić koji vjeruje da je Micah njegov otac. Vijesti su to koje bi mogle našem junaku ne samo uzdrmati nego i zauvijek promijeniti život. “Puno više od zaplitanja i rasplitanja pripovjednih očica, Tylerovu zanima slojevito, duboko i nijansirano profiliranje likova koji gotovo da oživljavaju pred čitateljem. Malo je pisaca koji su u stanju na ograničenom prostoru jedan isprva plošni, papirnati karakter napumpati do punog volumena i učiniti ga familijarno bliskim svima koji posegnu za knjigom. Osim što je priča o usamljenosti, pogrešnim izborima i novim počecima, roman Nešto crveno pokraj ceste na veoma suptilan način bavi se i suvremenom, dakle, raslojenom Amerikom. Autorica to ne čini nametljivo i glasno, stran joj je svaki pamfletistički predumišljaj, pa i dalje neće biti zanimljiva medijima koji vole glodati kosti društvenih kontroverzi, ali joj nitko ne može osporiti da je onako usput, sve kao da neće, između korica ovoga romana ponudila i poražavajući kroki društvenog prezenta u kojemu ljudi zrele dobi ili u jeseni života i dalje žive u slabo održavanim unajmljenim stanovima ili čak djecu podižu u automobilima, a rintanjem na dva posla mogu zaraditi samo za ručak i večeru.” Ivica Ivanišević, Slobodna Dalmacija “Naoko je ovdje malo sastojaka za neku dobru i uzbudljivu priču. Nema velike ljubavi koja lomi srce, ni strasti koja lomi krevete, krvavih ubojstava, ni igre mačke i miša na par stotina stranica psihološkog trilera, nema detalja iz povijesti, a kamoli nekih špijuna. Nema čak ni zlog zubara koji će nevinom trkaču kad-tad povaditi zube. A opet je Anne Tyler, američka književnica koja je za svoj roman Vježbe disanja iz 1988. godine dobila Pulitzerovu nagradu, napisala sjajan roman. Nešto crveno pokraj ceste pričom o rutini jednog čovjeka u stanju je otvoriti oči mnogima, pokazati kako je lako skliznuti u tu nepodnošljivu lakoću življenja u ničemu.” Bojana Radović, Večernji list O autorici Anne Tyler (1941.) američka je spisateljica i književna kritičarka koju se najčešće uspoređuju s Johnom Updikeom, Jane Austen i Eudorom Welty. Autorica je romana: Raznizane godine, Vježbe disanja, Slučajni turist, Nekoć kad smo bili odrasli... Dobitnica je brojnih prestižnih priznanja: Pulitzer, Janet Heidinger Kafka, Udruženja američkih knjiženih kritičara... Nemoguća djevojka izvorno je objavljena u ediciji Hogarth Shakespeare unutar koje neki od najpoznatijih autora svijeta objavljuje romaneskne obrade drama engleskog klasika, a u sklopu iste edicije objavljen je i Vražji okot Margaret Atwood. Oba romana objavljena su u izdanju Profila

Reizdanje svjetskog megahita. Veličanstveno ispripovijedana, opojna i iznimno napeta. Priča o ljubavi i opsesiji, izdaji i odmazdi, prividu i istini. Očaravajuća, čarobna i puna iznenađenja – ona vrsta knjige koja vas podsjeti zašto ste se zaljubili u čitanje. S. J. Watson Minijaturistica U jesen 1686. godine osamnaestogodišnja Nella Oortman pokuca na vrata otmjene kuće u najimućnijoj četvrti Amsterdama. Dolazi iz provincije započeti novi život žene bogata trgovca Johannesa Brandta, ali umjesto njega dočeka je njegova sestra Marin oštra jezika. Johannes se pojavi tek poslije, s neobičnim vjenčanim darom: minijaturnom replikom njihove kuće. Namjestit će je tajanstvena minijaturistica čije sićušne kreacije odražavaju predloške iz stvarnog života na vrlo neočekivan način… Zatvoreni svijet Brandtovih isprva zbunjuje Nellu, ali otkrivajući njegove tajne, ona počinje shvaćati sve veću opasnost koja im prijeti. Drži li minijaturistica u šaci sudbinu svih njih? Hoće li ona biti ključ njihova spasa ili začetnica njihove propasti? “Izuzetno dojmljiv prvijenac – slojevit, magične atmosfere, uvlači čitatelja u svoj svijet.” Deborah Moggach “Proza Jessie Burton očara vas i prebaci u vrijeme o kojemu piše, dok vas silovit vrtlog zapleta čvrsto drži u napetosti. Kad sam završila s čitanjem, prvi mi je poriv bio da je odmah započnem ponovo čitati.” Hannah Kent “Izvrstan roman: iznimno zanimljivi likovi, napeta radnja, majstorski napisano.” Nathan Filer Jessie Burton britanska je spisateljica, autorica romana „Minijaturistica“, „Muza“, „Ispovijest“ i „Kuća sreće“ koji su prevedeni na gotovo 40 jezika, a možete ih sve čitati i na hrvatskom u Profilovu izdanju. Roman „Minijaturistica“ prodan je u više od milijun primjeraka, a dobitnik je nagrada Waterstones i Specsavers za knjigu godine 2014. Prema tom je romanu BBC snimio televizijsku seriju. Nastavak „Minijaturistice“, roman „Kuća sreće“, objavljen 2022., bestseler je broj 1 Sunday Timesa. Jessie Burton rođena je 1982., studirala je na sveučilištu u Oxfordu, a uz to što objavljuje romane piše i recenzije te članke za mnoge svjetske medije od The New York Timesa, Harpers Bazaara do Voguea i The Wall Street Journala. Živi s obitelji u Londonu. O autorici Jessie Burton britanska je spisateljica, autorica romana „Minijaturistica“, „Muza“, „Ispovijest“ i „Kuća sreće“ koji su prevedeni na gotovo 40 jezika, a možete ih sve čitati i na hrvatskom u Profilovu izdanju. Roman „Minijaturistica“ prodan je u više od milijun primjeraka, a dobitnik je nagrada Waterstones i Specsavers za knjigu godine 2014. Prema tom je romanu BBC snimio televizijsku seriju. Nastavak „Minijaturistice“, roman „Kuća sreće“, objavljen 2022., bestseler je broj 1 Sunday Timesa. Jessie Burton rođena je 1982., studirala je na sveučilištu u Oxfordu, a uz to što objavljuje romane piše i recenzije te članke za mnoge svjetske medije od The New York Timesa, Harpers Bazaara do Voguea i The Wall Street Journala. Živi s obitelji u Londonu.

Neponovljiva priča o ljubavi i smrti, djelo koje od svog objavljivanja oduševljava čitatelje diljem svijeta. Ovaj je roman objavljen s dvije različite naslovnice. Birajte prilagođenu naslovnicu izvornika (s ilustracijom) ili nagrađenu naslovnicu hrvatskog dizajnerskog studija. Za više detalja otvorite dolje rubriku "Više informacija". Ona vrsta knjige koja može promijeniti život. The New York Times Veličanstvena knjiga koju ćete preporučivati svima koje sretnete. Herald Sun Elegantno i potresno… Prekrasno i važno. Kirkus Reviews Kradljivica knjiga Priču iz 1939. godine i Njemačke kojom vladaju nacisti pripovijeda sama Smrt. Djevojčicu Liesel i njezina mlađeg brata majka je prisiljena povjeriti udomiteljima, a kad na putu prema novom domu Lieselin brat umre, djevojčica na njegovu grobu pronalazi knjigu uz koju će naučiti čitati i koja će joj promijeniti život. To je početak priče koja istražuje snagu riječi: njihovu moć da potaknu, uništavaju, ali i liječe. Gaseći žeđ za čitanjem, Liesel postaje kradljivica knjiga spašavajući ih iz lomača, skrivajući, čitajući… Roman o djevojčici i Smrti saga je o nadi i ljepoti koje opstaju usred užasa i tuge, zasluženo slavljen kao djelo koje se pamti. Kradljivica knjiga Markusa Zusaka prevedena je na više od 40 jezika i prodana u milijunima primjeraka diljem svijeta. Po nagrađivanom romanu australskog pisca snimljen je i veliki filmski hit u režiji Briana Percivala. “Čudesno izbalansirano pripovijedanje. ‘Kradljivica knjiga’ jest roman zadivljujućeg zamaha, majstorski ispričan.” The Guardian “Knjiga koja zaslužuje mjesto uz ‘Dnevnik Anne Frank’ i ‘Noć Elieja Wiesela’. Čini se da joj je suđeno da postane klasik.” USA Today “Sveobuhvatna, poetična i divno uobličena priča.” The Daily Telegraph O autoru Markus Zusak nagrađivani je australski pisac rođen 1975. u Sydneyju u obitelji imigranata iz Austrije i Njemačke. Pisanjem se počeo baviti još u srednjoj školi, a 1999. objavljuje svoj romaneskni prvijenac The Underdog, prvi dio trilogije za mlade o braći iz radničke obitelji Wolfe. Uslijedili su nastavci trilogije: Fighting Ruben Wolfe i When Dogs Cry, a saga inspirirana odrastanjem autora i njegova brata osvojila je čitatelje i kritičare. Pohvale kritike, kao i nagrade, pratile su i autorov četvrti roman, priču o maloljetnom taksistu, Ja sam glasnik. No Kradljivica knjiga (2005.) donijela mu je svjetsku slavu. Ubrzo nakon objavljivanja roman je postao bestseler, preveden diljem svijeta. Kradljivica knjiga, dočekana unisonim oduševljenjem kritike, samo na ljestvici najprodavanijih knjiga New York Timesa provela je više od desetljeća. Po romanu je 2013. snimljen i film u produkciji Twentieth Century Foxa u kojem naslovne uloge tumače Geoffrey Rush, Emily Watson i Sophie Nélisse. Godine 2018., nakon trinaest godina pauze, Markus Zusak objavio je šesti roman Od Claya most.

Najpopularnija serija distopijskih romana na svijetu se nastavlja! Serijal preveden na 53 jezika. Prodan u više od vrtoglavih 100 milijuna primjeraka. Gotovo šest je godina bio na ljestvici najprodavanijih knjiga The New York Timesa. Filmovi snimljeni prema ovom serijalu zaradili su više od 3 milijarde dolara. Ovaj serijal posjeduje političku strast 1984., nezaboravno nasilje Paklene naranče, maštovit ambijent Kronika iz Narnije i originalnost s mnogo detalja Harryja Pottera. New York Times Book Review Igre gladi – Svitanje nad žetvom Prvotna trilogija, koju su činili romani Igre gladi, Plamen i Šojka rugalica, objavljena je između 2008. i 2010. godine, a na desetu obljetnicu posljednjeg nastavka izišao je i roman Balada pjevica i zmija. Svitanje nad žetvom peti je nastavak ovog popularnog serijala, kronološki smješten između Balade i trilogije. U serijalu Igre gladi Suzanne Collins dočarala nam je svijet apokaliptične Amerike. Trilogija Igre gladi osvojila je publiku zahvaljujući hrabroj i beskompromisnoj junakinji Katniss Everdeen koja je uspjela prekinuti zastrašujući, višedesetljetni niz nasilja nad djecom. U Baladi pjevica i zmija upoznali smo mladog budućeg diktatora Coriolanusa Snowa koji je od pristojnog mladića postao ubojiti predsjednik. U Svitanju nad žetvom doznajemo kako je Haymitch Abernathy, simpatični i uglavnom pijani mentor Katniss Everdeen, osvojio Igre gladi. U ovome je romanu Suzanne Collins vješto povezala sve nastavke, prikazavši nezaboravne likove u čije će živote čitatelji u potpunosti uroniti. U zoru na dan žetve jubilarnih, pedesetih Igara gladi šesnaestogodišnji Haymitch Abernathy pokušava, koliko god može, ignorirati strah i pritisak zbog dvostruko većeg broja posvećenika koji će toga dana biti odabrani. Želi što brže obaviti poslove i družiti se sa svojom djevojkom Lenore Dove. No kad pročitaju njegovo ime, svi mu se snovi ruše. Odlazi u Kapitol i u arenu koju može preživjeti samo jedno od četrdeset i osmero djece iz dvanaest okruga. Silovit, silno napet i prekrasno dirljiv roman s izuzetnim, inspirativnim likovima podsjetit će čitatelje zašto je serija Igre gladi doživjela takav uspjeh. O autorici Suzanne Collins debitirala je serijom Kronike iz Podzemlja, a svjetsku je slavu stekla Igrama gladi. Godine 2010. uvrštena je na Timeov popis 100 najznačajnijih osoba. Entertainment Weekly svrstao ju je 2010. godine na svoj popis 100 najutjecajnijih osoba. Fast Company uvrstio ju je 2011. godine na popis 100 najkreativnijih osoba u poslovnom svijetu. Dobitnica je nagrade Authors Guild Award za osobit doprinos književnoj zajednici zbog dokazivanja da književnost za mlade ima jedinstvenu moć promijeniti život i stvoriti ljubitelje knjiga za cijeli život. Časopis Time uvrstio je Katniss Everdeen na popis 100 najutjecajnijih osoba koje nikad nisu postojale.