Za Hillu (11), Kaapa (9) i Maikki (6) ljetni praznici uzbudljivo su započeli. Mama je osvojila dvotjedno putovanje u Laponiju, pa će se za djecu dotle brinuti dadilja. E sad, dadilja ima raznih, smiješnih, strogih, popustljivih, a postoji i… čudovišna dadilja!
Dok im roditelja nema, djecu će čuvati to čudnovato, dlakavo i prašnjavo biće koje vonja na vlažni podrum. Dok troje djece traga za odgovorima, otkriju da su i drugi mali susjedi također ostavljeni na brigu sličnim stvorenjima. Ali odakle su se ona stvorila? Djeca su odlučna u naumu da otkriju misterij čudovišta – i možda im čak pomognu da se vrate kući. Finska spisateljica Tuutikki Tolonen uz pomoć zgodnih ilustracija Pasija Pitkänena vješto isprepliće suvremeni život sa svijetom punom čudnovatih stvorenja u ovoj toploj, zabavnoj i dirljivoj priči.
“Na stranicama ove knjige djeca nadmudruju odrasle, suosjećaju s ranjivim čudovištem i snalaze se sama i uz pomoć svojih novih prijatelja. Ilustracije naglašavaju duhovitost ove maštovite fantazije, a obilje dijaloga čini je idealnom za čitanje naglas.” Booklist
“Roman o prijateljstvu, prihvaćanju razlika, obogaćen zgodnim ilustracijama. Tečan, jednostavan i duhovit stil pretvara ga u iznimno ugodno štivo za djecu od sedam i više godina koja žele pročitati fantastičnu i nježnu priču. Apsolutna preporuka.” KidLit
“Čudna, ali zabavna pripovijest koja će iznenaditi čitatelja na svakoj stranici.” Publishers Weekly
O autorici:
Tuutikki Tolonen, rođena 1975., autorica je brojnih dječjih knjiga, kazališnih komada i znanstvenih članaka. Između ostalog radi kao lektorica i reporterka u časopisu Vinski, jedinom književnom časopisu za dječju književnost u Finskoj. Čudovišna dadilja prva je od dvije knjige o ovim nezgrapnim dadiljama. Nadahnuće za priču autorica je dobila tijekom jednog obiteljskog doručka kad je njezin šestogodišnji sin Leo rekao: “Čuo sam jučer na radiju da sve mame idu na odmor, a umjesto njih čuvat će nas čudovišta.”
Četrnaest dana
Zajednički roman 36 autora; uredili Margaret Atwood i Douglas Preston
U prvom tjednu zatvaranja grada zbog koronavirusa stanari stambene zgrade na Lower East Sideu na Manhattanu počeli su se okupljati na krovu i pričati priče. Svake večeri na krov dolazi ih sve više, sjede na donesenim ili improviziranim stolcima, sanducima i prevrnutim kantama. Stanari – a neki od njih dotad jedva da su međusobno progovorili koju riječ – postupno postaju pravi susjedi.
Ovaj zajednički roman nastao na poticaj Društva američkih pisaca, a koji se naslonio na Boccacciov Dekameron, prekrasna je oda ljudskome rodu i pripovijedanju. Divna i naposljetku iznenađujuća priča Četrnaest dana otkriva koliko je zapravo žilavo ljudsko zajedništvo uza sve strašne pandemijske gubitke i patnje.
„Bogata legura likova i žanrova… Vrijedan podsjetnik na to da priče mogu poučavati, tješiti, stvoriti prostor prihvaćanja, a možda čak i promijeniti čitatelja.“
Financial Times:
„Dirljivo i emocionalno snažno… Biste li trebali pričekati da završite s čitanjem prije nego što u bilješkama na kraju provjerite tko je koje poglavlje napisao? Jamčim da će vas neki od parova priča-autor – a i to kako su priče međusobno spojene – iznenaditi.”
San Francisco Chronicle:
“Tu su priče o duhovima, ratna pripovijest, mnoge priče o izdaji i osveti te izvješće znanstvenika Jamesa Shapira o Shakespeareovu životu u vrijeme kuge… Multikulturalna oda iskustvu karantene u New Yorku… Dirljivo i… zabavno.”
Kirkus Reviews:
“… pripovjedači su veličanstveno različiti po rasi, dobi, rodu, etničkoj pripadnosti i pozivu… Uvodeći hrabri novi pristup romanu o pošasti, ova bogata, nepredvidljiva, duhovita i dirljiva priča o pričama još je intrigantnija zbog činjenice da je riječ o suradnji trideset šest iznimnih sjevernoameričkih pisaca… Ovaj zadivljujući roman mnogih glasova i raspoloženja prikazuje preobrazbu izolacije u zajednicu međusobnim pripovijedanjem priča i istražuje širok spektar ljudskih iskustava.”
Booklist
Uredili: Margaret Atwood i Douglas Preston
Autori:
• Charlie Jane Anders
• Margaret Atwood
• Jennine Capó Crucet
• Joseph Cassara
• Angie Cruz
• Pat Cummings
• Sylvia Day
• Emma Donoghue
• Dave Eggers
• Diana Gabaldon
• Tess Gerritsen
• John Grisham
• Maria Hinojosa
• Mira Jacob
• Erica Jong
• C. J. Lyons
• Celeste Ng
• Tommy Orange
• Mary Pope Osborne
• Doug Preston
• Alice Randall
• Ishmael Reed
• Roxana Robinson
• Nelly Rosario
• James Shapiro
• Hampton Sides
• R. L. Stine
• Nafissa Thompson-Spires
• Monique Truong
• Scott Turow
• Luis Alberto Urrea
• Rachel Vail
• Weike Wang
• Caroline Randall Williams
• De’Shawn Charles Winslow
• Meg Wolitzer
Ako sve i nestane
Divlji požari uzrokovani klimatskim promjenama haraju švedskim šumama, no životi teku dalje: brakovi se raspadaju, tinejdžeri se zaljubljuju, djeca prkose roditeljima, identiteti se rascjepljuju.
Didrik, medijski konzultant, u maniri superjunaka pokušava spasiti svoju obitelj suočenu s požarom, no njegova nastojanja otkrivaju nesposobna muškarca željna medijske pažnje.
Melissa, influenserica, niječe klimatsku katastrofu i nastoji nastaviti živjeti kao i dosad, filtrirajući fotografije.
André je tinejdžer koji koristi krizu kao priliku da se osveti ocu, a Vilja, neočekivana junakinja, zrelo se hvata ukoštac s problemima.
Iz perspektive tih četiriju likova Jens Liljestrand strasno i pripovjedački zrelo ispisuje priču o bliskoj nam budućnosti koja je istovremeno nevjerojatna, ali i jezivo moguća ostavljajući čitatelje gotovo bez daha zbog nemilosrdnog tempa i zagušljive atmosfere dok opisuje svijet na rubu klimatske katastrofe.
Koliko god uzbudljiv bio roman Jensa Liljestranda o nadolazećoj katastrofi, njegovo majstorstvo leži, prije svega, u izboru antijunaka. Njihova sebična otkrića djeluju kao povećalo za probleme s kojima ćemo se suočiti u vrlo bliskoj budućnosti… Ovaj je roman podsjetnik na empatiju koja nam je hitno potrebna kako bismo se zajedno suočili s klimatskom krizom.
Kulturnews
Liljestrandovo grozničavo, često eliptično pisanje, u kombinaciji s fragmentiranom kompozicijom, prepoznatljivom po skokovima kroz vrijeme i prostor, rezultira efektom gigantskog kolaža. Takva konstrukcija vješto naglašava apokaliptičnu temu.
Le Monde
Ovim romanom Liljestrand upućuje čvrsto upozorenje, univerzalni SOS… Dok pred našim vratima bjesne požari, mogu li se ljudi promijeniti? Riječi, koliko god bile lijepe i značajne, jesu li dovoljne? Književnost možda ipak može pomoći.
L’Appel
O autoru:
Jens Liljestrand
Švedski novinar i pisac rođen 1974. godine.
Svoju je prvu knjigu Made in Pride objavio 2003., a 2018. godine nominiran je za najprestižniju švedsku književnu nagradu August za biografiju pisca Vilhelma Moberga Mannen i skogen.
Radi kao kritičar u novinama Sydsvenskan i Dagens Nyheter te kao urednik kulture u švedskom dnevniku Expressen.
Roman Ako sve i nestane objavljen je u više od 20 zemalja i prva je knjiga Jensa Liljestranda prevedena na hrvatski jezik.
Slavni pijanist Ryder na gostovanju u tipičnom Bezimenom srednjoeuropskom gradu susreće mnoštvo bizarnih likova i postupno biva uvučen u seriju zlokobnih događaja, intriga i prijetnji. On polako shvaća kako je sa svakim od tih likova nekako povezan i da su njegovi postupci upravo fatalni za njihove sudbine. Ryderove reminiscencije su eliptične i fragmentarne, a on sam se sakriva iza hladne maske profesionalnog umjetnika, koji se svojevoljno izdvojio od stvarnosti i bilo kakvog angažmana. Njegova artistička introspekcija vodi u sebičnost i izolaciju.
Smješten u (ne)prepoznatljivi ambijent mračnih ili slabo osvijetljenih ulica, tijesnih salona i prostranih šuma, roman Bez utjehe priča je o svijetu protkanom bizarnim strahovima, snovima i noćnim morama, čiji su likovi osuđeni na amneziju. Slično Nabokovu, Kafki ili Thomasu Mannu, i Ishiguro vidi Srednju Europu kao simboličku paradigmu našeg vremena: to je svijet sastavljen od kolopleta apsurdnih snova i noćnih mora kojim plove bunovni likovi, nesposobni da komuniciraju s bliskim osobama, postajući žrtvama opasnog uvjerenja kako umjetnost može biti utočište od kaosa modernog života.
“Fantastično, srdito i zabavno.” THE NEW YORKER
“Bez utjeheje roman neusporedive širine i originalnosti.” ANITA BROOKNER
“Ryder ponekad zvuči kao Kafkin lik uhvaćen u misteriozan, nejasan i mračan zaplet koji nadmašuje njegovu moć shvaćanja.” MICHIKO KAKUTANI, NEW YORK TIMES
O autoru romana Bez utjehe:
Kazuo Ishiguro (1954.) britanski pisac rođen u Nagasakiju, živi u Engleskoj od 1960. godine. Dosad je napisao osam proznih knjiga. Već je njegov drugi roman, An Artist of the Floating World, 1986. odnio nagradu Whitbread za knjigu godine. Ishigurov najpoznatiji nas lov, roman Na kraju dana, osvojio je Booke rovu nagradu godine 1989. Istoimeni popularni film snimio je redatelj James Ivory 1993. godine. Roman Nikada me ne ostavljaj (2005.) književni kritičari časopisa Time uvrstili su među stotinu najboljih romana na engleskom jeziku svih vremena. Godine 2015. objavljen mu je roman The Buried Giant. Kazuo Ishiguro dobio je 2017. godine Nobelovu nagradu za književnost.
Prevela: Ivana Šojat Kuči
Ostaje naslove iz kategorije drama potražite ovdje.
Svoje znanje o vladarima Bosanskog Kraljevstva, uz umjetničke i kreativne sposobnosti, Emir Durmišević, koncept artist, ilustrator i animator, pretočio je u ilustrovanu knjigu. Na stranicama ove knjige čitaoci – posebno oni mlađi, a i svi ostali koji žele na zanimljivnačin upoznati znamenite vladare Bosne – imat će priliku da kroz živote kraljeva i kraljica Bosne upoznaju historiju ove zemlje i njenih vladara.
"Prošlost Bosanskog Kraljevstva predstavlja iznimno poticajnu i veoma pogodnu temu za historijsku, književnu i umjetničku obradu. Stoga je razumljivo da su upravo u njoj brojni domaći historičari, književnici i umjetnici pronalazili inspiraciju za svoja autorska ostvarenja. Iz mnoštva vrijednih pristupa djelo Emira Durmiševića izdvaja se svojom originalnom i kreativnom interpretacijom koja od nas traži onoliko koliko nam i nudi. U knjizi 'Kraljevi i kraljice Bosne' ponuđena su autorova viđenja nekih od glavnih likova srednjovjekovne bosanske prošlosti, zasnovana na prenaglašenom ili predimenzioniranom prikazivanju njihovih osobina, pri čemu takva perspektiva ne daje posve iskrivljenu sliku stvarnosti. Naime, u oblikovanju svojih likova umjetnik je nastojao identificirati i predstaviti određene prepoznatljive karakteristike vladarskih parova Bosanskog Kraljevstva na osnovu poznatih i dostupnih podataka o njima iz suvremenih pisanih ili likovnih izvora. Strogo uzevši, u najvećem broju slučajeva ne postoje pouzdani prikazi ili dokumentarni opisi koji bi nam mogli poslužiti u rekonstrukciji izgleda bosanskih kraljeva i kraljica, no autor je tu poteškoću vješto prebrodio uloženim trudom da što autentičnije predstavi njihov identitet kroz sitne detalje i aluzije na poznate epizode iz njihovog života, kroz pažljivo iscrtanu nošnju, oružje, predmete te gradove u kojima su boravili i odsjedali, kroz onovremene umjetničke stilove i sl. Na taj način je proizveo relativno pouzdano tumačenje, prilagođeno i pojednostavljeno u pristupačnom formatu za lakše razumijevanje, za zabavu i edukaciju. Ono što djelo od nas traži jeste da kroz njega razvijamo zdravorazumsko i neopterećeno shvatanje prošlosti, da propitujemo naš odnos prema srednjovjekovnom naslijeđu koji bismo trebali graditi bez nekritičkog veličanja nama dalekih vladara, ali također da im istovremeno ne umanjujemo značaj ili obezvređujemo njihovu političku ulogu u cjelokupnom historijskom razvoju bosanske države i društva. Knjiga će biti od posebnog značaja za one koji se prvi put susreću s temama srednjovjekovne bosanske prošlosti jer će im otvoriti vrata u jedan davno izgubljeni svijet prepun intrigantnih likova i priča, pružajući im tako neiscrpan izvor zabave, zanimacije i pouke."
Emir O. Filipović, Filozofski fakultet u Sarajevu
Svakog augusta Ana Magdalena Bach odlazi na karipski otok kako bi položila cvijeće na majčin grob. Sretno udana sredovječna žena nema razloga bježati od života koji je stvorila sa svojim suprugom i djecom. Ipak, 16. august – trajekt, taksi, buket gladiola i hotel – postaje ritual koji u njoj budi neodoljiv poriv da se jednom godišnje preobrati u drugu ženu, da istraži vlastitu seksualnost i ispita nemir koji tinja u njenom srcu.
Vidimo se u augustu oda je životu i meditacija o slobodi, kajanju, samospoznaji i misterijama ljubavi – neočekivani dar jednog od najvećih pisaca koje je svijet ikada upoznao.
Isadora Wing je sita svega. Dozlogrdilo joj je da je psihoanaliziraju. Dozlogrdio joj je postdiplomski studiji. Dozlogrdile su joj svađe s mužem. Dozlogrdili su joj snovi koji se nikad ne ostvaruju. Misli da zna šta traži i kako će to naći. Ali potraga za neobaveznim seksom postaje put samoostvarenja: tjera je da preispituje vlastita mišljenja, ideale i ono što stvarno želi u životu...
Prvi put objavljena 1973. godine, revolucionarna, nesputana priča o Isadori Wing i njenoj želji da slobodno leti izazvala je nacionalnu senzaciju. Potaknula je fantazije, zapalila rasprave i u engleski jezik uvela jednu notornu novu frazu. Sada, nakon pedeset godina, ovaj revolucionarni roman i dalje je bezvremenska priča o samoostvarenju, oslobođenju i ženskosti.
"Neustrašivo i dosad neviđeno."
John Updike, The New Yorker
"Ova knjiga će promijeniti tok istorije književnosti."
Henry Miller
"Pustolovna, duhovita, dirljiva avantura Isadore Wing... koja bježi od supruga psihoanalitičara i kreće u potragu za užitkom i za samom sobom."
The New York Review of Books
"Izvanredno... istovremeno urnebesno smiješno i veoma mudro."
Los Angeles Times
"[Roman] pun požude... urnebesno smiješan... maestralno ostvarenje."
Houston Chronicle
"Roman koji je pomicanjem granica redefinisao seksualnost."
O Magazine
Biografija Ahmeta Erteguna, osnivača Atlantic Recordsa i osobe zaslužne za zvjezdani uspjeh brojnih muzičara – od Raya Charlesa do Rolling Stonesa.
Briljantan, kulturan, drzak i prevrtljiv, Ahmet Ertegun bio je legenda u svijetu muzike. Blagoslovljen sjajnim ukusom i odličnim osjećajem za posao, Ertegun je osnovao Atlantic Records i uveo rock’ n’ roll u glavne muzičke tokove. Brzo je postao poznat kako zbog svog besprijekornog stila i bogatog društvenog života sa zvijezdama sa A liste, tako i zbog svojih pionirskih poduhvata u muzičkom studiju.
Među brojnim vodećim muzičarima svih vremena koje je Ertegun otkrio, angažovao ili sa kojima je snimao u studiju nalaze se Ruth Brown, Ray Charles, Bobby Darin, Sonny i Cher, Eric Clapton, Buffalo Springfield, Crosby, Stills, Nash & Young, Led Zeppelin i Rolling Stones.
Ertegun je proživio grandiozan život, ali najsretniji je bio kada je do kasno u noć u zabačenim bircuzima slušao muziku. Živopisna i neodoljiva poput svoga glavnog protagoniste, knjiga Posljednji sultan fascinantna je priča o čovjeku koji je uvijek živio po vlastitim pravilima.
„Ahmet Ertegun volio je svoju muziku i htio je da i drugi čuju ono što inače ne bi čuli… Upoznali smo se kada su Stonesi potpisali ugovor sa Atlanticom i tada su počele naše brojne zajedničke priče, od kojih su se mnoge našle među stranicama ove knjige, i koje je Robert Greenfield majstorski ispričao… Nedostajat će mi Ahmet. Bio je sjajan čovjek i sjajan prijatelj!“
Keith Richards
„Iz brojnih razloga, ova knjiga može se smatrati Biblijom rock 'n' rolla. Sveta priča ukorijenjena u nevjerovatno životno iskustvo moga prijatelja Ahmeta Erteguna, koji je presudno i na mnogo načina uticao ne samo na mene već i na mnoge druge ljude."
Kid Rock
"Robert Greenfield je očito s ljubavlju napisao živopisnu, detaljnu i krajnje uvjerljivu povijest jednog od najfascinantnijih života dvadesetog stoljeća. Dobijate ne samo insajderski izvještaj o izgradnji diskografske industrije i vrhuncu rock 'n' roll cirkusa, nego i o svjetovnom obrazovanju jednog mladog čovjeka u diplomatskim krugovima evropskih prijestolnica i Washingtona, kao i o američkoj eliti u doba procvata modernog New Yorka. Posljednji sultan izvanredna je odiseja doista izvanrednog čovjeka."
Jann Wenner, urednik, izdavač i osnivač magazina Rolling Stone
Goodreads reviews for Posljednji sultan: život i vrijeme Ahmeta Erteguna
Uskrsnuće
Uskrsnuće je još jedan značajan roman slavnog ruskog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja, autora “Ane Karenjine” i romana “Rat i mir”. Ovaj roman objavljen je 1899. Godine i posljednje je književni značajno Tolstojevo djelo. Izdana je nakon što je autor već postao slavan zbog svojih ranijih djela, pa je u svijetu dočekana s velikim očekivanjem, ali i oduševljenjem. Zato je ovaj roman svojevremeno ostvario najveći uspjeh od svih njegovih knjiga. Postao je najprodavaniji Tolstojev roman za vrijeme njegova života.
Ipak, kritički gledano, ovaj roman nije toliko književni jak kao njegova najznačajnija djela. U njemu autor idealizira ruskog seljaka, te se kritički odnosi prema privilegiranom položaju vlastelina. Problem je što je Tolstoj previše subjektivno iznosio političke, vjerske i kulturološke stavove unutar radnje romana, pa je izazvao i negativne reakcije Crkve u Rusiji. Roman je također bio i cenzuriran zbog napada na tadašnje društvo i društveno uvjerenje, jer Tolstoj je u njemu govorio o nejednakosti i licemjerju ruskog društva te sve prikazao u vrlo naturalističkom stilu. Roman je u svojem cjelovitom obliku objavljen tek 1934.godine.
Iako je roman u svijetu bolje primljen nego u Rusiji, i ostali kritičarti su smatrali da je estetici priče i naracije naštetilo pripovjedačevo iskazivanje autorovih osobnih stavova i svjetonazora, što je donekle izbjegnuto u njegovim prijašnjim romanima.
Kroz slikovito prikazivanje radnje Tolstoj nam u romanu govori o ljubavi između sobarice Katje Maslove i plemića Dmitrija Ivanoviča Nehljudova. On je ujedno i protagonist radnje. Nakon ljubavne strasti događa se obrat, pa Katja Maslova završi na ulici zbog trudnoće s plemićem Dmitrijem Ivanovičem Nehljudovom. Njezin život tada se mijenja i ona je, iznenađena novonastalom situacijom, bila prisiljena početi se baviti prostitucijom, kako bi se mogla samostalno uzdržavati.
Ideja ovog romana temelji se na Nehljudovoj ustrajnoj želji da se iskupi Maslovoj za svoje grijehe i sebično ponašanje, istovremeno se boreći s prezirom zbog njenog neadekvatnog ponašanja. Roman počinje susretom Maslove i Nehljudina u sudnici, gdje se njoj sudilo za ubojstvo koje nije počinila, ali je svejedno na kraju procesa osuđena na robiju u Sibiru. Priča o ljubavnicima i njihovim životima priča se retrospektivno, te u njoj vidimo snažan utjecaj realizma.
“Tvrđava je svaki čovjek, svaka zajednica, svaka država, svaka ideologija.” Meša Selimović
Čovjek i smrt, tema koja je izašla iz Selimovićeve vlastite biografije i sudbine, glavna je tema romana Tvrđava. Radnja romana se dešava u XVII vijeku, neposredno poslije Hoćinske bitke, u muslimanskoj sarajevskoj sredini. Glavni lik je Ahmed Sabi, običan čovjek, vojnik koji poslije rata započinje novi život bez porodice, jer su umrli od opake bolesti koja je harala u tom periodu. On želi da nađe most do drugih ljudi, jer zna da nas razdvaja i uništava mržnja. Ljubav je ta koja nas može održati. Selimović je kroz Sabov lik prikazao ono što može da zadesi bilo koga od nas običnih smrtnika. Kroz konfliktne odnose koji se javljaju kod Šabe, Selimović želi da prikaže sposobnost ljudi da odgovore na neka životna pitanja.
Otkup sirove kože
Ovo je roman bh. autora Abdulaha Sidrana, jednog od najvažnijih književnika i scenarista na ovim prostorima. Roman se bavi tematikom ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini i prati sudbine običnih ljudi tokom tih turbulentnih vremena. Sidran koristi svoj prepoznatljiv stil, koji uključuje elemente realizma i poezije, kako bi prikazao teške životne situacije i emocionalne izazove s kojima se suočavaju njegovi likovi.
Roman je poznat po svojoj dubokoj emocionalnoj težini i autentičnom prikazu rata i njegovih posljedica na ljude i društvo. Sidranova proza često uključuje autobiografske elemente, dajući čitateljima uvid u autorove lične doživljaje i refleksije.
Mehanika haosa
Mehanika haosa je polifoni roman izvanrednog majstorstva koji se čita poput trilera. Vodi nas iz prijestolnica kompliciranog Orijenta u urbane pustoši dezorijentirane Francuske, od granica libijske pustinje do srca pariške moći, u kretanju povijesti koje nikada ne prestaje.
Ova knjiga je objavljena u sklopu izdavačkog projekta „Biblioteka Bijeg“ koji je ostvaren uz finansijsku podršku Evropske komisije u sklopu programa Kreativna Evropa. Knjige izražavaju isključivo stajalište autora i Evropska komisija se ne može smatrati odgovornom za upotrebu informacija sadržanih u knjigama.
Godina izbjeglih
Od jednog od Grantinih najboljih mladih britanskih romanopisaca nominiranog za nagradu Man Booker Sunjeeva Sahote — sveobuhvatan savremeni ep, smješten na golemom geografskom i povijesnom platnu, zadivljujući svojim bogatstvom, teksturom i opsegom, te krajnjim uživljavanjem u čitalačko iskustvo.
Ušao u uži izbor za nagradu Man Booker
The Guardian: Najbolji romani 2015
The Independent: Književna fikcija godine 2015
Tri mladića i jedna nezaboravna žena dolaze zajedno na putovanje od Indije do Engleske, gdje se nadaju da će započeti nešto novo – izdržavati svoje porodice; izgraditi svoju budućnost; pokazati svoju vrijednost; pobjeći od prošlosti. Gotovo da i ne slute šta ih čeka.
U trošnoj zajedničkoj kući u Sheffieldu, Tarlochan, bivši vozač rikše, neće reći ništa o svom životu u Biharu. Avtar i Randeep su dječaci iz srednje klase čije porodice polahko tonu u finansijsku propast, povezani Avtarovom tajnom. Randeep pak ima ženu s vizom na drugom kraju grada, čiji su ormari puni odjeće njezina muža u slučaju da je imigracijski agenti iznenade posjetom.
Ona je Narinder, a njezina priča najviše iznenađuje od svih.
Čudna jada od džihada
Roman o prijateljstvu, vjeri i otuđenosti, Čudna jada od džihada priča priču o islamističkoj radikalizaciji iznutra. Dvoje djece muslimanskih imigranata u Engleskoj, industrijska sjevernjačka Jamilla i buntovna Ameena postaju najbolje prijateljice, a u vjeri i društvenim medijima pronalaze zajednicu koja je jednako gostoljubiva i ohrabrujuća kao što je njihovo javno obrazovanje otuđeno. Nakon što Jamillin otac umre, a njezin se brat oženi, dvije djevojke napuštaju Englesku i pridružuju se islamističkoj stvari u Siriji.
Intelektualno i emocionalno siromaštvo, kao i nasilje koje ondje zatiču, stvara priču koja je jednako dirljiva koliko i srceparajuća. Kao i Na zapadu ništa novo, roman Tabisha Khaira podsjeća novu generaciju da herojstvo i žrtva nisu ograničeni na jednu stranu u sukobu i da su prve žrtve ubilačkog režima oni koji žive unutar njega.
Ova knjiga je objavljena u sklopu izdavačkog projekta „Biblioteka Bijeg“ koji je ostvaren uz finansijsku podršku Evropske komisije u sklopu programa Kreativna Evropa. Knjige izražavaju isključivo stajalište autora i Evropska komisija se ne može smatrati odgovornom za upotrebu informacija sadržanih u knjigama.
CRNA DUŠA je roman koji se ne ispušta iz ruku već nakon prve pročitane stranice. To je uzbudljiva, često surova i sirova priča o ratu koji nije onaj klasični, o ratu koji nije opisan niti predviđen ni u jednom udžbeniku vojne literature; o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, prije svega na muslimane-Bošnjake, sa dvije strane, o luđačkom plesu krvoločnih aveti zla koje su htjele da pobiju, siluju, opljačkaju i izmrcvare sve što je muslimansko i bosanskohercegovačko, o dvoličnosti, ravnodušnosti i hipokriziji svjetske zajednice koja se pravila gluhom i slijepom, skanjivala se i izmotavala, dok je u središtu Evrope vršen genocid krvaviji od fašisitičkog, koji je pokosio 200.000 nevinih i rastjerao milion i po nedužnih na sve četiri strane svijeta.
Crna Duša, Ahmeta M. Rahmanovića nije, međutim, ni pamflet u odbranu jednog naroda, ni hladna optužnica tužioca iz nekog Haga, ni posmrtna, tugaljiva lamentacija nad nevinim žrtvama, ni glorifikacija borbe BiH protiv agresora, niti njeno nipodaštavanje ili kritika.
To je roman istine. Realisitičan. Uvjerljiv. Herojski i antiherojski. To je priča o Sarajliji Hamzi, borcu sa prve linije, braniocu i osvetniku, o suprugu i ocu koji je, igrom slučaja, sa jedne uzvišice snimao kamerom kako mu svadbeni kum, Srbin, dolazi “mercedesom” pred vikendicu iznad Sarajeva, ubija svoje kumče i kumu koju njegove bradonje pokušavaju da siluju. Zatim se sve odvija svojim neumitinim redosljedom, oko i unutar Hamze, od čega mu duša počinje polako da crni, da bi, dolaskom u Ameriku, potpuno pocrnjela. Pogotovo kada je u sred Čikaga, u elitnom restoranu, susreo svog kuma u društvu njegovih nekadašnjih pajdaša-četnika… (Izvod iz recenzije: Mugdim Karabeg, novinar)
Ostrvo je roman koji se sastoji od osamnaest zasebnih cjelina (novela, recimo). To su varijacije na temu običnog života dvoje običnih ljudi, a govore o moralnim i egzistencijalnim problemima, o ljubavi, mržnji, ravnodušnosti, etici, životu starosti, smrti. Svaka novela je jedan vid, jedna mogućnost ljudskog života, života dvoje glavnih ličnosti i svačijeg.
