Romani

Kathleen i Yannick nisu razgovarali gotovo dvadeset godina, otkad je njihova buntovna i neovisna kći Una nestala bez traga. Kada s drugoga kraja Kanade stigne neočekivana vijest – pronađene su kosti koje možda pripadaju Uni – Yannick poziva Kathleen da mu se pridruži na putovanju dugom tisućama kilometara kako bi zajedno posjetili mjesto na kojem su kosti pronađene i napravili DNK analizu koja će im možda konačno otkriti istinu. Dok ih pustim kilometrima tjeraju tuga i neizvjesnost, njihova se prošlost polako razotkriva: brak koji se raspao, životi koji su se promijenili… Ipak, još se tračak nade krije u zajedničkom cilju – moraju otkriti što se dogodilo Uni. »Briljantan i suosjećajan roman koji nemilosrdno razotkriva sve što nikada nećemo znati o onima koje volimo.« – Shelley Read »Roman o sporoj alkemiji tuge: o gubitku koji nas razdvaja, ali ponekad i ponovno spaja.« – Francis Spufford »Mjesečeva cesta istodobno je iskren portret starenja, pronicljiv vodič kroz roditeljstvo i dojmljiv roman o ljubavi, gubitku i preživljavanju najmračnijih životnih trenutaka.« – C. S. Richardson »Intiman portret ljudi koji nose bol, ali traže smisao, ljepotu i mogućnost pomirenja kako sa samima sobom tako i s drugima. Roman koji će vas dirnuti, natjerati na preispitivanje, i na kraju, ponuditi nadu čak i kad se sve čini izgubljenim.« – Ashley Audrain Sarah Leipciger rođena je i odrasla u Kanadi, a živi u Londonu sa svoje troje djece. Docentica je na kolegiju Kreativnog pisanja na Sveučilištu Birkbeck, a podučava i na koledžu City Lit London. Kratka joj je proza ušla u finale za nagrade Asham Award, Fish Prize i Bridport Prize. Autorica je kritički hvaljenih knjiga The Mountain Can Wait (2015.) i Coming Up for Air (2020.). Mjesečeva cesta njezin je treći roman.

Chrissie ima osam godina i živi s poremećenom majkom koja joj ne daje jesti. Djevojčica doslovno umire od gladi. Njezin uglavnom odsutni otac nudi joj samo prazna obećanja pa Chrissie pronalazi olakšanje u bjesomučnim divljanjima zbog kojih se osjeća moćnom: krade hranu i mlijeko u školi, slatkiše u trgovini, šefuje i maltretira djecu iz susjedstva. Nevidljiva, nevoljena i zanemarena, u svom divljanju zadavi malenog dječaka iz susjedstva, u očajničkom, nesvjesnom pokušaju da osjeti da postoji i da ima moć. I dok su svi prestravljeni zbog smrti mališana, Chrissie promatra svoju zajednicu i posljedice svoga čina dok policija provodi istragu približavajući se nezamislivoj istini. Dvadeset godina kasnije s novim imenom i vlastitom kćeri, Chrissie, sada Julia, rehabilitirana je i ponovno se suočava sa svijetom opterećena krivnjom i pitanjem zaslužuje li biti majka nakon onoga što je učinila. Poglavlja se izmjenjuju između dječje i odrasle perspektive, a Tucker stvara gotovo nepodnošljivu napetost u obje vremenske linije dok se policijski krug približava mladoj Chrissie, a prošlost povlači Juliju natrag na mjesto zločina.

Najbolji socijalni roman Elizabeth Gaskell ujedno je i intrigantna pripovijest o odnosu između Margaret Hale, rođene na engleskom jugu, i Johna Thorntona, sjevernjačkog industrijalca. Kad njezin otac odbaci svećenički poziv zbog vjerskih sumnji, Margaret je prisiljena preseliti se iz Helstonea, svojeg voljenog doma na jugu, u industrijski grad Milton na sjeveru. Kada prvi put susretne Johna Thorntona, učenika svojeg oca i čovjeka koji se nalazi na položaju moći nad radnicima, zgranuta je njegovim pogledima na svijet. No štrajk radnika u tvornici i obiteljska tragedija navode Margaret da shvati stvarnost života u gradu, a Thorntona da otkrije humanost. Tek će tada vidjeti jedno drugo u drukčijem svjetlu i otkriti mogućnost trajne ljubavi. Ovaj pronicljiv i suosjećajan, dramski bogat roman krasi jedan od najoriginalnijih i najbolje zaokruženih ženskih likova cijelog viktorijanskog razdoblja, Margaret Hale. Sjever i jug prikazuju ne samo surovu stvarnost engleskog 19. stoljeća, nego i mladu ženu u otkrivanju same sebe, nijansirano oslikavajući sve što ljude dijeli i spaja. RECENZIJE: "Zadivljujući roman, pun karaktera i snage." Charles Dickens "Sjajan spoj romanse a la Austen i prikaza klasne borbe, posljedica društvenih nepravdi i kapitalizma. Roman je miks Austen i Dickensa, s daškom sestara Brontë, a ipak sasvim upečatljivo svoj." Silver Petticoat Review O AUTORU: Elizabeth Gaskell (1810. - 1865.) najpoznatija je po romanima s prizorima iz ladanjskog života Engleske u kojima često skreće pažnju na golem društveni jaz između bogatih i siromašnih. Ona je vješta, darovita i još uvijek rado čitana pripovjedačica. Rođena je 1810. godine u Chelseaju u obitelji Williama Stevensona, državnog službenika i bivšeg unitarijanskog svećenika. Veći dio djetinjstva, međutim, provela je pod budnim okom tete koja je živjela u Knutsfordu, živopisnom gradiću u blizini Manchestera, koji će poslije postati "Cranford" iz istoimenog romana. Nekoliko godina provela je u školi u Stratford-upon-Avonu i sve do sklapanja braka s velečasnim Williamom Gaskellom 1832. godine živjela kod raznih rođaka na sjeveru Engleske. Gaskell će poslije postati slavan svećenik Unitarijanske kapele u Cross Streetu u Manchesteru. Brak je bio uglavnom vrlo sretan - imali su četiri kćeri i sina. Međutim, sin je umro u dojenačkoj dobi i smatra se da je Elizabeth svoj prvi uspješni roman, Mary Barton, pisala kako bi pokušala ublažiti tugu. Kao humanitarna aktivistica, mnogo je vremena provela radeći sa siromašnima u Manchesteru i okolici, a jedna od tema koje se ponavljaju u njezinim romanima jest potreba za društvenom reformom i pomirenjem engleskih klasa. Njezin položaj supruge Williama Gaskella, a zatim i uspješne spisateljice, donio joj je širok krug prijatelja iz profesionalnog i književnog svijeta. Nakon uspjeha romana Mary Barton Dickens je 1850. godine isposlovao da gospođa Gaskell postane redovita suradnica njegova časopisa Household Words, za koji je pisala novele sljedećih trinaest godina. Bila je osobito bliska sa Charlottom Bronte, s kojom se redovito dopisivala. U pismu prijateljici napisanom 1851. godine, godinu dana nakon njihova prvog susreta, Bronte je napisala: "Gđa Gaskell je žena čijeg se društva ne mogu zasititi, kao ni razgovora s njom. Čini mi se ljubaznom, pametnom, aktivnom i iskrenom." Nakon Charlottine smrti 1855. godine Elizabeth je napisala svoju slavnu biografiju Život Charlotte Bronte. Životna priča Elizabeth Gaskell može izgledati kao priča o supruzi i majci koja se kasno u životu počela baviti pisanjem gotovo kao razbibrigom, no to je daleko od istine. Bila je vrlo produktivna i profesionalna. Između ostalih, valja istaknuti njezine romane Cranford (1853.), Ruth (1853.), Sjever i jug (1855.), Sylvijini ljubavnici (1863.) i novelu Rođakinja Phyllis (1864.). Njezin posljednji roman, Supruge i kćeri (1866.), ostao je nedovršen jer je u studenom 1865. Elizabeth iznenada preminula od srčanog udara. Sjever i jug prvi je put objavljen u dvadeset dva tjedna nastavka u Dickensovu časopisu Household Words, od rujna 1854. do siječnja 1855. Tek je u novije vrijeme svrstan među njezina najbolja djela.

Od autorice nagrađivane i ekranizirane Postaje jedanaest, stiže nam nov uzbudljiv roman smješten na sjecište dvaju naizgled nepovezanih događaja – kolapsa goleme Ponzijeve sheme i tajanstvenog nestanka jedne žene. Vincent je šankerica u luksuznom hotelu Caiette na najsjevernijem kraju otoka Vancouver. U noći kad upoznaje Jonathana Alkaitisa, imućnog vlasnika hotela s kojim se upušta u vezu, netko nepoznat na staklenoj stijeni predvorja ispisuje jezovitu poruku: Zašto ne progutaš razbijeno staklo. Istodobno, na Manhattanu se odvija još veći zločin: Alkaitis vodi međunarodnu Ponzijevu shemu, premještajući imaginarne svote novca preko računa svojih klijenata. Kada biva razotkriven i financijsko mu se carstvo uruši, uništeni su brojni životi, a Vincent odlazi u noć. Godinama kasnije, žrtva prevare angažirana je da istraži čudan događaj nestanka žene s palube prekooceanskog kontejnerskog broda. U ovoj zadivljujućoj priči o krizi i preživljavanju, Emily St. John Mandel vodi čitatelje kroz često skrivene krajolike: underground techno-klubove, svijet međunarodnog transporta, luksuznih hotela i zatvorsku svakodnevicu. Prepun neočekivane ljepote, Stakleni hotel zadivljujuć je portret pohlepe i krivnje, ljubavi i zablude, duhova i neželjenih posljedica te beskonačnih načina na koje tražimo smisao u našim životima. Mandel ne zanima pravednički bijes, zanima je ona iluzorna linija, kako je moguće istovremeno nešto “i znati i ne znati”. Ali tu je halucinantni sjaj bajkovite prašine u Staklenom hotelu zbog koje se okrutnosti u stvarnom svijetu 2008. doimaju jednako udaljenim i nezemaljskim poput prozirno simboličnog (i simbolično prozirnog) hotela. -The Guardian Uzbudljiva priča koja propituje odgovornost u kriznim vremenima. -The New Yorker Stakleni hotel mnogo je više od priče o financijskoj korupciji. Riječ je o složenoj studiji karaktera u kojoj se sudaraju ljudi motivirani pohlepom i njihove kolateralne žrtve. -Goodreads Kao da ste kliznuli u san. Priča ima neku nadrealnu, vanzemaljsku auru, a pisanje St. John Mandel hipnotično je, umirujuće i jedinstveno lijepo. -Bantering Books

Trebao je to biti miran obiteljski izlet brodom, no taj dan zauvijek je promijenio tijek njihovih života. U ribarsku mrežu uhvatila se razbijena lutka, koja nakon godina provedenih u oceanu izgleda zastrašujuće. Majčin je prvi poriv da je baci natrag u more, ali kći je preklinje da je zadrže. Majka popušta, a taj naizgled bezazlen čin pokazat će se kobnim. Majka će do jutra biti mrtva, a lutka će nestati. Godinama poslije inspektor Huldar nalazi se na svojem najomraženijem mjestu, brodu, usred nemirnog mora, u potrazi za mogućim ljudskim ostacima. No identifikacija kostiju pronađenih na morskom dnu pokazuje se težom nego što se isprva činilo. Policija mora potražiti pomoć psihologinje Freyje. Dok misterij nepoznate žrtve postaje sve zamršeniji, Huldar se uvlači u istragu o ubojstvu beskućnika ovisnika. Freyja pak pokušava otkriti istinu iza sumnji u zlostavljanje u jednom domu za nezbrinutu djecu. Samo je jedno svima jasno. Svi su slučajevi povezani s jednim nestalim, ranjivim svjedokom – djevojčicom koja je nekad davno poželjela lutku. »Mračna islandska proza koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.« Sunday Times »Lutka još jednom potvrđuje Yrsu Sigur?ardóttir kao majstoricu pripovijedanja, napetosti i iznenađenja.« Karin Slaughter Yrsa Sigur?ardóttir (1963.) nagrađivana je islandska autorica kriminalističkih romana. Od 2005. do danas objavila je nekoliko samostalnih trilera i serijala, a knjige su joj prevedene na više od trideset jezika. Uz DNK, Vrtlog, Oprost i Bezdan, Lutka je peti roman u njezinu fantastičnom serijalu Kuća za djecu. Yrsa Sigurðardóttir (1963.) nagrađivana je islandska autorica kriminalističkih romana. Od 2005. do danas objavila je nekoliko samostalnih trilera i serijala, a knjige su joj prevedene na više od trideset jezika. Romanom DNK, prvim u seriji o dječjoj psihologinji Freyji i detektivu Huldaru, Yrsa je učvrstila svoj status „kraljice islandskog krimića“ i majstorice pripovijedanja. „Yrsa Sigurdardóttir odlikuje se jedinstvenim stilom pripovijedanja: jezgrovita je i prelazi ravno na stvar, da bi vas potom iznenadila suhim, ironičnim humorom.“ Dagens Nyheter, Švedska „Islandska autorica Yrsa Sigurdardóttir napisala je briljantan triler… kategorija za sebe… Sa svakom stranicom, čitatelj je sve više uvučen u priču koja je prepuna iznenađenja, dok se lov na krivca odgovornog za strahovita ubojstva nastavlja…“ Tvedestrandsposten, Norveška ****** „Ako još niste upoznali kraljicu islandskog kriminalističkog romana, sada je pravi čas.“ Globe and Mail, Kanada

TAKO ZABAVNO DOBA roman je prvijenac američke spisateljice Kiley Reid koji je odmah po objavljivanju osvojio publiku diljem svijeta, a potvrdu svoje kvalitete zadobio uvrštenjem u širi izbor za Nagradu Booker te mnogobrojnim pohvalnim književnim kritikama. Osnovna tema romana osviještene su i neosviještene rasne predrasude, no autorica kroz priču oslikava i afro-američko društvo i kulturu, odnose unutar obitelji, klasne razlike uvjetovane ne samo rasom već i materijalnim statusom, moral, te sve to iznosi u literarnom tkanju prožetom podjednako britkošću i satirom, te nadasve empatijom. - - - - - - Alix Chamberlain je žena koja dobiva sve što poželi, a za život zarađuje učeći druge žene kako se to postiže. Kada dadilju njezine dvogodišnje kćeri Briar, Emiru Tucker, optuže za otmicu djeteta samo zato što je kupcima lokalnog, ekskluzivnog supermarketa neobično da se crnkinja u kasne večernje sate tuda vrzma s bjelačkim djetetom, Alix je šokirana i želi se iskupiti. No Emira ima drugih briga - nema pravi posao, ne zna što bi u životu i stalno je bez novca. K tome, pomalo je sumnjičava prema Alixinoj želji da joj pomogne. I što se Alix gorljivije trudi Emiru učiniti dijelom svoje obitelji, to se više gubi. No kada se pojavi osoba koja na neočekivan način povezuje dvije žene, ozračje postaje sve napetije i vodi do eksplozivnog raspleta koji će razbiti sve njihove iluzije - one koje gaje prema sebi, jedna prema drugoj i društvu u kojem žive. "Reid tako vješto plete ovu složenu, autentičnu i zanimljivu priču da čitatelj zaboravi kako su u nju upletena i teška pitanjavezana uz rasu, klasu i identitet…" Washington Post "Ovo je toliko vješto napisana priča o odrastanju u današnjem američkom društvu, i s tolikom samouvjerenošću da je teško povjerovati kako je riječ o prvijencu. Reid preispituje ozbiljne teme - rasu, klasu, spol, moć, ambicije, život u doba internetske premreženosti svijeta - uz nevjerojatnu lakoću pisanja i smisao za humor." Rumaan Alam Kiley Reid američka je spisateljica. Na Sveučilištu u Iowi završila je studij kreativnog pisanja koje je poslije i sama podučavala. U svojim pričama redovito piše o rasnim i klasnim nejednakostima. Romanom Tako zabavno doba, uvrštenim u širi izbor za književnu nagradu Booker i prevedenim na dvadesetak stranih jezika, postigla je međunarodni uspjeh. Živi u Philadelphiji.