Kaste
Laži koje nas razjedinjuju
U ovoj važnoj i fascinantnoj knjizi Isabel Wilkerson pokazuje kako rasa može biti primarno oružje i fasada za kastinski sustav - umjetnu konstrukciju i fiksnu rang-listu ljudskih vrijednosti, sredstvo za podjelu ljudi i opravdanje okrutnosti prema čitavim skupinama naše vrste.
“U svim kastinskim sustavima, najniža kasta zapravo je žrtveni jarac koji ima ulogu odvlačenja pozornosti od strukturalnih bolesti društva.”
Uspoređujući suvremenu Ameriku s kastama u Indiji i nacističkom Njemačkom, autorica na temelju priča stvarnih ljudi pokazuje kako ovaj sustav proizvoljnih i pogrešnih tumačenja opravdava nejednakost i podjednako šteti svim pojedincima, bez obzira na kojoj se prečki hijerarhije nalazili.
"Kao sredstvo za određivanje vrijednosti velikim dijelovima čovječanstva kastinski sustav često vodi svakog od nas onkraj dosega naše svijesti. Usađuje u nas nesvjesno rangiranje ljudskih osobina i utvrđuje pravila, očekivanja i stereotipe kojima se opravdavaju okrutnostî prema čitavim skupinama unutar naše vrste."
Upravo je nevidljivost kastinskog modela ono što ga čini toliko moćnim i opasnim za sve aspekte našeg života, od zdravlja i očekivanog životnog vijeka do političkog i kulturnog djelovanja. No ova će vam knjiga pokazati kako smo kao vrsta sposobni ujediniti snage i stvoriti svijet bez kasta.
“To što itko od nas uspijeva stvoriti trajne veze koje se ne slažu s tim umjetno stvorenim podjelama dokaz je ljepote ljudskog duha.”
Upoznaj autora
Isabel Wilkerson dobitnica je Pulitzerove nagrade i medalje National Humanities te višestruko nagrađivana autorica narativne publicističke proze. Godine 1994. postala je prva Afroamerikanka koja je osvojila Pulitzerovu nagradu za novinarstvo za tekstove koje je pisala za New York Times. Njezina prva knjiga The Warmth of Other Suns osvojila je niz nagrada, među kojima i onu National Book Critics Circlea. Njezina druga knjiga Kaste: Laži koje nas razjedinjuju bestseler je NewnYork Timesa, časopis Time dodijelio joj je prvo mjesto na popisu najboljih knjiga u kategoriji publicistike za 2020. godinu, a časopis People uvrstio ju je na popis deset najboljih knjiga te godine.
Kako nas toksična modna industrija truje i možemo li se tome oduprijeti
Alden Wicker stručnjakinja je za održivu modu i osnivačica međunarodnog informacijskog portala EcoCult, a njezinu knjigu Ubojite boje, za koju je dobila nagradu za istraživačko novinarstvo, uspoređuju s klasikom Tiho proljeće zbog realnog, hrabrog i beskompromisnog prikaza tekstilne industrije. Wicker nam uz povijesni prikaz i općepoznate loše prakse brze mode – neetičko iskorištavanje radne snage, nebrige za okoliš i goleme hrpe odjeće na obalama zemalja u razvoju – otkriva kako odjevna industrija uspješno ignorira zabrinutost potrošača i zašto su sintetička odjeća i boje od fosilnih goriva duboko isprepletene s porastom autoimunih bolesti, neplodnošću, ekcemima, astmom i drugim zdravstvenim tegobama. Odjevni predmeti imaju najkompliciraniji i najslojevitiji kemijski profil od svih proizvoda u svakodnevnoj upotrebi, i često su tretirani toksičnim, uglavnom neodobrenim, pa i nepoznatim kemikalijama – od uniformi i opreme za boravak na otvorenom do zaštitnih maski, odjevnih komada, pa čak i odjeće za djecu.
Ne znam kako vi stojite po tom pitanju, ali meni nije dovoljno samo preživljavati. Ja želim prosperirati. Želim živjeti dugo i bez ikakvih misterioznih bolova. Želim imati kožu koja je čista i bez svrbeža. Želim probavni sustav koji radi kako treba. Želim udisati čist zrak, kako vani tako i unutra. Želim biti pošteđena oscilacija tjelesne težine. Želim biti puna energije. Odlučim li se za dijete, želim ga imati bez bolnih i skupih intervencija. I onda mu također želim pružiti siguran i zdrav život.
Upoznaj autora
Alden Wicker je nagrađivana novinarka i stručnjakinja za održivu modu. Za knjigu Ubojite boje (To Dye For) dobila je nagradu za istraživačko novinarstvo Nautilus. Bavi se inovacijama, materijalima i trendovima u tekstilnoj industriji i o njima piše za The New York Times, BBC, Wired, The Cut, Heatmap News, Vox, Vogue, Mongabay i druge. Osnivačica je i urednica međunarodnog informacijskog portala za održivu i etičku modu EcoCult, gdje objašnjava znanost i održivost mode za stručnjake i laike. Često sudjeluje na panelima o održivosti te za neprofitne organizacije provodi dubinska istraživanja. Njezin su rad predstavili između ostalog BBC, The Guardian, NBC, NPR, Reuters, CBC, The Cut, Al Jazeera, i Teen Vogue.
www.aldenwicker.co
Duša je poput zdjele vode, a duševne su impresije poput zraka sunca koje pogađaju vodu.
Ako je voda uzburkana, i svjetlo izgleda uzburkano – iako ono, naravno, to nije. (11.21-22)
„Zapamti da su ti vrata uvijek otvorena“, poručuje nam Epiktet, jedan od najzanimljivijih filozofa stoicizma iz 2. stoljeća. Ovaj Grk veći je dio svog života proveo kao rob što je uvelike oblikovalo njegovu filozofsku misao. Epiktet promišlja pojam slobode težeći oslobođenju iznutra, spoznajno i filozofski. Upravo je potraga za unutarnjim oslobođenjem ono što najviše povezuje ovaj antički tekst s današnjim čovjekom, koji nastavlja propitivati značenje slobode i pregovara uvjete njena postizanja u svojim specifičnim okolnostima.
O ljudskoj slobodi koja se nalazi pred vama sastoji se od izabranih poglavlja, odnosno zapisa iz izvornika koji je antičkom svijetu poznat kao Epiktetovi Razgovori.
Epiktet (55. – 135. po. Kr.) je bio stoički filozof grčkog porijekla koji je živio i podučavao u doba rimskog stoicizma. Rođen je u Hijerapolu u Frigiji (današnja Turska) kao rob, sin majke ropkinje. Neko je vrijeme živio i služio u Rimu, gdje mu se pružila prilika da se školuje i oslobodi ropstva.
Epiktet, kao ni Sokrat prije njega, za života nije ništa zapisao, pa tako ni objavio. Sve što nam je ostalo u naslijeđe stoga su zapisi njegova učenika Flavija Arijana pod naslovom Razgovori, a temeljeni su na Epiktetovim predavanjima. Pretpostavlja se da su Razgovori služili isključivo kao podsjetnik svakodnevnoj praktičnoj primjeni unutar Epiktetove škole i nisu bili poznati široj javnosti. Vrijednost i snaga tih antičkih učenja leži ponajviše u tome što su jednako primjenjiva i danas.
Ova će vas knjižica poput vremeplova odvesti na kratko, ali intenzivno putovanje u antičku Grčku i Rim. Tamo ćete se susresti s rimskim senatorima, konzulima i političkim vođama, osuđenicima na smrt, robovima i bvišim robovima, gusarima, putnicima, bradatim filozofima, kraljevima i glumcima, a zatim i s hrvačem, boskačem i atletom, špijunom, sviračem lire, mudracem i tzv. „mudrom budalom“, djetetom; kao i primjerima iz životinjskog svijeta.
Nije čudo što je upravo ljudska sloboda bila jedna od najzastupljenijih tema u Epiktetovu učenju. Prema nekim izvorima riječi „sloboda“ i „(biti) slobodan“ kod Epikteta se spominju čak 130 puta, što je gotovo šest puta više nego u Novom Zavjetu i dvostruko više nego kod Marka Aurelija.
Upoznaj autora
Epiktet, jedan od najpoznatijih filozofa stoicizma, rođen je 55. godine u Hijerapolu u Maloj Aziji kao rob, sin majke ropkinje. Živio je i služio u Rimu gdje mu se pružila prilika da se školuje, te je upravo obrazovanje imalo odlučujuću ulogu u njegovom životu. Njegovo naučavanje poznato je kroz zapise njegova učenika Flavija Arijana u djelima Razgovori. Carevi Marko Aurelije i Hadrijan samo su neki od poznatih Rimljana koji su postali njegovi učenici.
Kako nas je Zemlja stvorila
„Prvoklasna i vrlo važna knjiga.“ Guardian
„Ovo uzbudljivo delo o Velikoj istoriji moguće je uporediti sa Sapijensom Juvala Noe Hararija.“ Sunday Times
Opsednuti velikim vođama, moćnim narodima i odlučujućim ratovima, često previdimo na koje načine je sama Zemlja odredila našu sudbinu. Tela su nam, neizbežno, sazdana od zemaljskih elemenata: naši krv, znoj i suze stvoreni su od Zemljinih stena; naša kosa nastala je od vulkanskih ostataka. Pre mnogo eona silovito pucanje Zemljine kore na istoku Afrike dovelo je do „naglih oscilacija klime između velike vlažnosti i velike suše“. Tok ljudske evolucije zauvek se promenio. Naši preci su se prilagođavali nestabilnom okruženju tako što su sve inventivnije koristili tada dostupnu tehnologiju i sve više međusobno sarađivali. Kraj poslednjeg ledenog doba omogućio je prelazak sa nomadskog na poljoprivredni način života. Moćni vetrovi na našoj planeti u potpunosti su odredili smer istraživanja u doba velikih otkrića, a i danas mogu da se povuku jasne paralele između rasporeda pojedinih geoloških oblasti i raspoloženja birača na izborima.
U knjizi posvećenoj tome „kako nas je Zemlja stvorila“, Luis Dartnel analizira poslednju milijardu godina u nameri da objasni zbog čega je naša planeta „glavni protagonista u oblikovanju priče o čoveku“.
„Briljantan prikaz istorije, ne samo naše vrste već čitavog sveta. Dok analizira kako su stvaranje kontinenata i klima uticali na kretanje ljudi, Dartnel uspeva da sagleda širu sliku – i objasni nam zbog čega je ona važna.“ Piter Frankopan, autor knjige Putevi svile
„Autor razume geologiju, geografiju, antropologiju, fiziku, hemiju, biologiju, astronomiju i istoriju. I to je već ozbiljno postignuće, ali ono što ga izdvaja jeste jasan, logičan i zabavan način na koji govori o prepletenosti ovih disciplina. Fantastično!“ Times
„Dartnel je pronašao savršeni odnos nauke i istorije. Ova knjiga neće uzdrmati samo naša preduverenja o prošlosti, već bi trebalo da nas navede da vrlo pažljivo razmislimo o budućnosti čovečanstva.“ Mail on Sunday
„Knjiga koju bi svaka milenijalka trebalo da ima.“
– Pandora Sajks
Postoje reči kojima opisujemo razna životna doba – adolescencija, menopauza, kriza srednjih godina – ali postoji period dubokih promena s kojima se mnoge žene suočavaju uglavnom od kraja dvadesetih pa do početka četrdesetih godina svog života, koji još nema svoje ime. Nel Frizel ovaj period promena naziva godinama panike, a njega često odlikuje obuzetost jednim suštinskim pitanjem: da li da rodim dete? Nastavljajući se na ovo glavno slede pitanja: Želim li dete? S kime da napravim dete? Kako ću znati da li sam spremna?
O ovom vrlo važnom periodu retko se piše ili priča mimo klišea o biološkom satu koji otkucava. Zato je autorka rešila da to promeni, da ženama pomogne i provede ih kroz ovo vreme nedoumica služeći se pričama iz sopstvenog iskustva stečenog tokom godina panike, kako bi razotkrila šire društvene i kulturne trendove i razglasila u kolikoj se meri ovo životno doba odlikuje nesigurnošću, zbunjenošću i osećajem hitnosti. Nel Frizel nas podseća da nismo same u svemu tome i ohrabruje nas da podelimo svoja iskustva i iskustva žena oko nas – kao što ona to iskreno i ranjivo čini na ovim stranicama. Sirove i urnebesne, Godine panike su ruka koja grli sve žene dok pokušavaju da donesu velike životne odluke iza kojih vreba pitanje svih pitanja.
„Razmišljanja Nel Frizel o tome šta znači biti žena i o majčinstvu jednako su informativna koliko su pesnička. Knjiga sve vreme zabavlja, izaziva i stimuliše čitateljke, a bavi se veoma važnom i komplikovanom temom za savremenu ženu.“
– Doli Olderton, autorka knjige Sve što znam o ljubavi
„Ubojito iskrena, duhovita i dirljiva. Za sve one koje znaju kako je to kada ti se istovremeno plače od radosti i hoćeš da izbaciš dete kroz prozor. Ovaj glas će biti preko potrebna podrška kad je reč o majčinstvu.“
– Vogue UK
Rimski car Marko Aurelije u povijesti je ostao zapamćen kao staložen i dobronamjeran vladar koji je, a razlog zašto ga i danas pamtimo kao jednog od najuspješnijih i najplemenitijih vladara jest što je svoj život posvetio filozofiji i stoičkim načelima. Neumorno je radio na razvijanju osnovnih vrlina mudrosti, pravednosti, hrabrosti i umjerenosti te se postupno približavao stoičkom idealu čovjeka. U nasljeđe nam je ostavio introspektivan tekst koji poznajemo pod nazivom Meditacije, klasik koji nam i danas nudi pomoć i motivaciju da živimo u skladu s razumom, razvijamo izdržljivost i smireno prihvatimo bol i smrt kao neizbježne činjenice života.
U knjizi Kako razmišlja car filozof, kognitivno-bihevioralni psihoterapeut Donald Robertson nudi nam suvremeni uvod u stoičku mudrost na primjeru života i filozofije Marka Aurelija, ali i drugih pojedinaca koji su ostvarili ispunjen život i razvili emocionalnu otpornost. Kombiniranjem iznimnih priča iz Markova života i uvida moderne psihologije, ova knjiga pokazuje ljudsku stranu stoicizma te čitateljima pokazuje kako da metode ove filozofije primjene na vlastiti život.
Većina ljudi stoicizam pogrešno povezuje s izostankom emocija i asketizmom, a zapravo je riječ o filozofskoj školi koja je imala veliki utjecaj na brojne društvene i humanističke znanosti kroz povijest, pa tako i na aktualnu pozitivnu psihologiju. Autor Jonas Salzgeber u ovoj nam knjizi daje pregled ideja slavnih stoičkih mislioca i pokazuje da je ova jednostavna i praktična filozofija primjenjiva i u moderno doba. Vježbe u ovoj knjizi uče nas kako se usredotočiti na prihvaćanje onoga na što ne možemo utjecati te svoj osobni rast, kako bismo izvukli nešto dobro iz svake situacije i živjeli u skladu sa svojim idealnim „ja“. Siromašni ili bogati, mladi ili stari, svi se mi možemo truditi biti bolji, pravedniji, mudriji i kreposniji i tako ostvariti najbolju verziju sebe i svog života.
O AUTORU:
Jonas Salzgeber i njegov brat Nils osnivači su NJlifehacks.com, web-stranice za osobni razvoj koja je posvećena osobama koje žele postati najbolja verzija sebe uz pomoć moderne znanosti i antičke mudrosti. Na svojem blogu redovito dijeli stoičke strategije koje nas ohrabruju da se spremno i s više samopouzdanja nosimo sa životnim izazovima.
Unatoč tome što nam govore kako je čovječanstvo iskvareno i korumpirano, a da je svijet postao izopačen, on je i dalje prekrasan. Ne može drukčije.
Ovo nisu memoari, ovo je razgovor o unutarnjem životu Nicka Cavea.
Caveovim riječima, knjiga Vjera, nada i krvoproliće duboko je promišljeno istraživanje onoga što doista pokreće njegov život i kreativnost, nastala na temelju više od četrdeset sati razgovora s novinarom i prijateljem Seanom O'Haganom. Dotičući se njegova života, od ranog djetinjstva do danas, ljubavnih odnosa, radne etike i dramatične transformacije posljednjih godina, Cave i O'Hagan u petnaest poglavlja bave se pitanjima vjerovanja, umjetnosti, glazbe, slobode, tugovanja i ljubavi. U ovom nevjerojatno iskrenom, dubokom i inspirativnom djelu, Cave javno progovara o previranjima i događajima koji su mu promijenili život, svjestan da artikulirajući svoju ranjivost ne pomaže samo sebi, već i drugima.
O AUTORIMA:
Nick Cave bavi se glazbom više od četrdeset godina i najpoznatiji je kao tekstopisac i pjevač benda Nick Cave and The Bad Seeds, čiji je posljednji album Ghosteen bio naširoko proglašen njihovim najboljim radom. Caveov rad također uključuje širi raspon medija i načina izražavanja, primjerice skladanje filmske glazbe, keramičku skulpturu i pisanje romana. Tijekom posljednjih nekoliko godina njegova web stranica The Red Hand Files i događanja uživo pod nazivom „Conversation With“ omogućuju Caveu da istražuje i produbi odnos s fanovima.
Seán O’Hagan intervjuirao je mnoge umjetnike, pisce i glazbenike u posljednja četiri desetljeća. Trenutno piše za Observer te je kritičar fotografije za Guardian.
Ljubav je GLASNA, poput pauna koji svima ponosno pokazuje svoje oči u bojama duge.
Ali ponekad ljubav pjeva tišu pjesmu, nježnu poput večernjeg zbora, ali ništa manje snažnu.
U ovoj se prekrasnoj slikovnici ljubav uspoređuje sa životinjama, slaveći tako brojne različite oblike u kojima se pojavljuje, od snažne povezanosti roditelja i djece do ljubavi prema samom sebi.
Ekspresivne i nježne ilustracije savršeno izražavaju emocije uz samo nekoliko poteza kistom.
Kad svrake uređuju svoj dom to mora biti tip-top! Ali što kad pretjeraju?
Jesu li i one podlegle globalnom konzumerizmu?
Saznajte i dobro se zabavite uz ovu britku i pomalo šašavu knjigu koju su nezavisni britanski
knjižari proglasili slikovnicom godine!
O AUTORU:
Emily Gravett britanska je autorica i ilustratorica dječjih slikovnica. Za svoj je rad osvojila nekoliko nagrada.
Iako ne hodamo uokolo razgovarajući naglas sami sa sobom, svi u glavi vodimo nečujne razgovore, svi imamo onaj glas u glavi kojem se često utječemo nadajući se da ćemo u njemu pronaći svoje unutarnje vodstvo, no najčešće umjesto njega pronađemo unutarnjeg kritičara. Dobra je vijest da postoje jednostavni alati kojima možemo umiriti svoj unutarnji glas i natjerati da radi za nas umjesto da nas sabotira i odvodi nas u negativne misli, ostavlja u prošlosti ili brine o budućnosti. Nagrađivani psiholog, istraživač i sveučilišni profesor Ethan Kross u ovoj nam važnoj knjizi pokazuje kako da bolje upravljamo glasom u glavi i smanjimo tjeskobu, a poboljšamo fizičko i mentalno zdravlje te produbimo odnose s drugim ljudima i osjećamo se bolje u svojoj koži. Važni znanstveni eksperimenti i istraživanja mozga i ponašanja potkrijepljeni su živopisnim povijesnim i suvremenim primjerima ljudi koji su na razne načine koristili svoj unutarnji glas kako bi nam pokazali da možemo promijeniti svoj život: mijenjajući najvažniji razgovor koji vodimo svaki dan – onaj koji vodimo sami sa sobom.
O AUTORU:
Ethan Kross je nagrađivani profesor na uglednom odsjeku psihologije Sveučilišta u Michiganu gdje je osnovao Laboratorij za emocije i samokontrolu. Jedan je od vodećih stručnjaka za upravljanje impulsima i emocijama koji nam onemogućavaju da postignemo svoje ciljeve i ugrožavaju nam zdravlje, način odlučivanja, rad i odnose. Objavljivao je radove u znanstvenim časopisima kao što su Science, The New England Journal of Medicine i The Proceedings of the National Academy of Sciences. Surađivao je s Bijelom kućom, čest je gost TV-emisija, a o njegovom su radu pisali i New York Times, The Wall Street Journal, The New Yorker, Harvard Business Review, USA Today, Economist, Atlantic, Forbes i Time. Glas u glavi (Chatter) njegova je prva knjiga, a prevodi se na 35 jezika. Washington Post, CNN i USA Today stavili su je na popise najboljih knjiga u 2021. godini, dok ju je Next Big Idea Book Club uvrstio u svoj izbor za zimu 2021.
Knjiga Žene i ostala čudovišta autorice Jess Zimmerman fascinantna je feministička analiza mitoloških likova koji su kroz povijest simbolizirali žensku moć i prijetnju.
Klasična predaja koja je oblikovala našu dominantnu kulturu vrvi zastrašujućim ženskim stvorenjima. Kroz jezik i priče (većinu su napisali muškarci), naglašava se ideja da žene koje prekorače krute i mnogobrojne granice prihvatljivosti (većinu su odredili muškarci) – one koje su pretjerano zavodljive, agresivne, nedovoljno privlačne ili previše ambiciozne – nisu samo izvan norme, već su neprirodne. One su čudovišta. Sazdali smo čitavu kulturu na leđima tih čudovišnih žena, održavajući tako otrcane moralne pouke o sigurnosti, normalnosti i ženskoj doličnosti.
Ali možda su osobine za koje nas uče da su opasne i nepoželjne zapravo naše najveće snage. Zapitajmo se kako to da su u muškim rukama te iste osobine oduvijek bile odraz junaštva.
Jedinstvenom studijom najslavnijih ženskih čudovišta Jess Zimmerman vodi nas na prosvjetljujuće feminističko putovanje kroz mitologiju. Čudovišta (ili junakinje) u ovoj knjizi brane neke druge granice i ulaze u druge predjele: ambiciju, intelekt, složenost, moć i ponos. Danas žene postaju sve svjesnije na koje su sve načine pravila i društveno konstruirana očekivanja umanjila pravu žensku prirodu, a nakon što su svjedočile svim oblicima vladavine grabežljivaca, nikad nisu bile spremnije postati odbojne, strašne i proždrljive.
Knjiga Mozganje dr. Julije Ravey zabavan je i znanstveno utemeljen vodič kroz tajne ljudskog mozga. Kroz praktične savjete i fascinantna otkrića iz neuroznanosti, ova knjiga pomaže čitateljima da poboljšaju pamćenje, fokus i donošenje odluka.
U svom prvijencu Mozganje, neuroznanstvenica i motivacijska govornica dr. Julia Ravey osnažuje vas da, uz praktičnu samopomoć vođenu neuroznanstvenim, bihevioralnim i psihološkim istraživanjem, postignete svoje ciljeve i imate veću kontrolunad svojim životom.
Naš mozak voli nas držati na sigurnom u našoj zoni komfora. I upravo je to ono što nas sputava. Sposobni smo bez problema zamisliti ciljeve koje bismo željeli postići – zdraviji način života, polaganje ispita ili početak nove karijere – no pretvoriti ih u stvarnost znatno je teže jer naš se mozak opire promjenama. Dr. Julia Ravey objašnjava praktične metode koje će vam omogućiti da svoj život promijenite nabolje.
Korištenjem najnovijih uvida iz neuroznanosti i psihologije naučit ćete kako usmjeriti svoj fokus, potaknuti samopouzdanje, pobijediti prokrastinaciju – i zašto biste trebali zaboraviti na motivaciju. Slijedeći trenutne znanstvene spoznaje o mozgu i načine na koje se ponašamo, Ravey je razvila tehnike koje su joj omogućile da postigne svoje ciljeve
– a one će raditi i za vas.
Što više razumijete vlastito razmišljanje, to više kontrole možete imati nad svojim životom. Promjena je dobra. Vaš mozak samo treba malo uvjeravanja.
Knjiga Neksus Yuvala Noaha Hararija fascinantno je istraživanje načina na koji su informacijske mreže oblikovale, ali i ugrozile ljudsku civilizaciju, od kamenog doba do ere umjetne inteligencije. Kroz analizu povijesnih imperija, religijskih institucija i suvremenih tehnologija, Harari otvara ključno pitanje: hoće li neljudska inteligencija postati naša najveća prijetnja ili posljednja prilika za spas?
Priča o tome kako su informacijske mreže stvorile i razorile naš svijet od autora bestselera Sapiens.
Tijekom posljednjih 100 000 godina mi sapiensi stekli smo ogromnu moć. No unatoč svim otkrićima, izumima i osvajanjima, zatekli smo se u egzistencijalnoj krizi. Svijet je na rubu ekološkog kolapsa, međunarodne i političke napetosti rastu, a mi srljamo u eru umjetne inteligencije – informacijske mreže koja nas prijeti uništiti. Unatoč svemu što smo postigli, zašto smo tako autodestruktivni?
Neksus se zagledava kroz dugu leću ljudske povijesti kako bi odgonetnuo kako nas je protok informacija doveo u trenutačnu situaciju. Od kamenog doba, preko kanonizacije Biblije, izuma tiska pa do uspona masovnih medija i nedavne ponovne pojave populizma, Yuval Noah Harari traži od nas da razmotrimo složene odnose između informacije i istine, birokracije i mitologije, mudrosti i moći. Istražuje kako su sustavi poput Rimskog Carstva, Katoličke crkve i Sovjetskog Saveza baratali informacijama ne bi li postigli svoje ciljeve, bilo to radi dobra ili zla.
Najvažnije od svega, bavi se temom koju je nemoguće ignorirati – je li neljudska inteligencija prijetnja našoj civilizaciji? I jesmo li, možda, već zakasnili zauzdati je?
Koji su mitovi - i stvarnost - iza države Izrael?
Ilan Pappe jedan je od najotvorenijih i najradikalnijih mislilaca koji pišu o povijesti Izraela. U ovoj revolucionarnoj i kontroverznoj knjizi on ispituje deset najspornijih ideja o podrijetlu i identitetu suvremene države Izrael. Jednom zauvijek razbija mitove koji opravdavaju prava izraelske države, pitajući:
Je li Palestina bila prazna zemlja u vrijeme Balfourove deklaracije?
Jesu li Židovi bili narod bez zemlje?
Zar nema razlike između cionizma i judaizma?
Nije li cionizam kolonijalni projekt okupacije?
Jesu li Palestinci 1948. dobrovoljno napustili svoju domovinu?
Je li rat iz lipnja 1967. bio rat bez izbora?
Je li Izrael jedina demokracija na Bliskom istoku?
Jesu li za neuspjele pregovore u Oslu 1992. kriv PLO?
Je li bombardiranje Gaze bilo pitanje nacionalne sigurnosti?
Je li rješenje dvije države još uvijek moguće?
Pravedno rješenje palestinskog pitanja neće se postići ako se mitovi ne prestanu tretirati kao činjenice. Uspješan završetak ovog sukoba leži u uspostavljanju inkluzivne, demokratske države u kojoj svi njeni građani imaju jednaka prava. Autor se osvrće na činjenice palestinsko-izraelskog pitanja; mitovi na kojima je Izrael osnovan; strategije koje su slijedili cionisti i razlozi za očiglednu zapadnu pristranost u podršci izraelskoj agresiji.
Napisana za opće čitatelje, ova će knjiga potaknuti veliku i potrebnu raspravu.
NEGIRANJE - POSLJEDNJA FAZA GENOCIDA
Sadržaj:
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) odobrio je 2010. godine prijevremeno puštanje na slobodu osuđenog ratnog zločinca iz Višegrada Mitra Vasiljevića. U Višegrad je stigao na herojski doček. Kolona automobila od Sarajeva do Višegrada dočekala je Vasiljevića u centru grada. Bilo je na stotine mještana sa srpskom nacionalističkom ikonografijom i posebno naručenih trubača iz srpskog grada Užica. Vasiljević se obratio okupljenima: Nikad sretniji u životu, nikad! Pozdravljam sve svoje Srbe i Srpkinje, i ostale, omladinu, posebno djecu koja nisu bila rođena za vrijeme mog odsustva. Pozdravljam te, Višegrade. Pozdravljam ti svako selo. Nemam riječi. Normalno, sto posto nepravedno. Laži!
Ovaj događaj nije bio izolovan slučaj. (...) Međutim, Republika srpska je prvi državotvorni entitet koji je nastao genocidom koji slavi vlastiti trijumf kao suštinsku građansku i političku vrijednost.
Identifikujuči ovo ponašanje, bosansko-australski naučnik Hariz Halilovich skovao je termin trijumfalizam i ustvrdio da predstavlja dodatnu, jedanaestu fazu u Stantonovoj klasifikaciji, barem na primjeru genoćida u Bosni: Ako je nekažnjen, genocid može rezultirati i jedanaestom fazom. Nadovezujući se na Stantonove ideje i bazirajući ih na svom istraživanju genocida u Bosni, ovu fazu nazivam trijumfalizmom. U ovoj fazi počinioci, njihovi sponzori i politika koja stoji iza genocida više ne poriču ubistva, već ih veličaju, slave njihova djela, ponižavaju preživjele, grade spomenike počiniteljima na mjestima masakra i stvaraju kulturu trijumfalizma kakva je videna u dijelovima Bosne gdje su srpske milicije počinile genocid nad Bošnjacima.
(Dr. Hikmet Karčić, Trijumfalizam: Završna faza bosanskog genocida)
