Društvene i humanističke znanosti

Globalizacija nije neprijatelj nacionalizma - naprotiv, ova knjiga pokazuje kako su se te dvije sile zajedno razvijale kroz povijest. Malešević osporava i dominantna stajališta koja nacionalizam opisuju kao društvenu snagu u opadanju. Objašnjava zašto nedavne eskalacije populističkog nacionalizma diljem svijeta nisu društvena anomalija nego povijesna norma. Imajući u vidu sve jače organizacijske sposobnosti, sve dublju ideološku penetraciju i sve šire mreže mikrosolidarnosti, Malešević pokazuje kako se i zašto nacionalizam tako duboko ugradio u svakodnevni život. Autor istražuje društvenu dinamiku nacionalizama u Irskoj i na Balkanu, a njegovi nalazi pokazuju da je nacionalizam ojačao i da se nametnuo kao dominantna operativna ideologija modernoga doba. O AUTORU: Siniša Malešević , MRIA , MAE (rođen 5. travnja 1969.) je redoviti profesor / Katedra za sociologiju na University University, Dublin , Irska. Njegovi istraživački interesi uključuju komparativno-povijesne i teorijske studije etnika , nacionalizma , ideologije , rata , nasilja i sociološke teorije . Autor je sedam i urednik ili ko-urednik osam knjiga i svezaka, uključujući utjecajne monografije Ideologija, legitimitet i nova država (2002), Sociologija etnika (2004), Identitet kao ideologija (2006) Sociologija rata i nasilja (2010), nacije-države i nacionalizmi (2013), porast organizirane brutalnosti (2017) i prizemljeni nacionalizmi (2019). Uspon organizirane brutalnosti dobitnik je izvanredne nagrade za knjigu iz Odjela za mir, rat i socijalni sukob Američkog sociološkog udruženja. Profesor Malešević također je autor više od 90 recenziranih članaka i poglavlja knjiga te održao više od 120 pozvanih razgovora širom svijeta. Djelo je prevedeno na nekoliko jezika, uključujući kineski, hrvatski, perzijski , španjolski, portugalski, poljski, tajlandski, turski, indonezijski, japanski, ruski i srpski. Prije toga obnašao je sastanke za istraživanje i nastavu na Institutu za međunarodne odnose (Zagreb), Centru za proučavanje nacionalizma , CEU (Prag) - gdje je radio s pokojnim Ernestom Gellnerom - i na Nacionalnom sveučilištu u Irskoj, Galway . Također je posjećivao profesore i stipendije na Université Libre de Bruxelles (Katedra Eric Remacle za studije sukoba i mira), Institutu za humanističke znanosti u Beču, Londonskoj školi ekonomije i Sveučilištu Uppsala. U ožujku 2010. izabran je za člana Kraljevske irske akademije, u prosincu 2012. izabran je za pridruženi član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a u kolovozu 2014. izabran je za člana Academia Europaea. 2017. godine potpisao je Deklaraciju o zajedničkom jeziku Hrvata , Srba , Bošnjaka i Crnogoraca .

Iako ne hodamo uokolo razgovarajući naglas sami sa sobom, svi u glavi vodimo nečujne razgovore, svi imamo onaj glas u glavi kojem se često utječemo nadajući se da ćemo u njemu pronaći svoje unutarnje vodstvo, no najčešće umjesto njega pronađemo unutarnjeg kritičara. Dobra je vijest da postoje jednostavni alati kojima možemo umiriti svoj unutarnji glas i natjerati da radi za nas umjesto da nas sabotira i odvodi nas u negativne misli, ostavlja u prošlosti ili brine o budućnosti. Nagrađivani psiholog, istraživač i sveučilišni profesor Ethan Kross u ovoj nam važnoj knjizi pokazuje kako da bolje upravljamo glasom u glavi i smanjimo tjeskobu, a poboljšamo fizičko i mentalno zdravlje te produbimo odnose s drugim ljudima i osjećamo se bolje u svojoj koži. Važni znanstveni eksperimenti i istraživanja mozga i ponašanja potkrijepljeni su živopisnim povijesnim i suvremenim primjerima ljudi koji su na razne načine koristili svoj unutarnji glas kako bi nam pokazali da možemo promijeniti svoj život: mijenjajući najvažniji razgovor koji vodimo svaki dan – onaj koji vodimo sami sa sobom. O AUTORU: Ethan Kross je nagrađivani profesor na uglednom odsjeku psihologije Sveučilišta u Michiganu gdje je osnovao Laboratorij za emocije i samokontrolu. Jedan je od vodećih stručnjaka za upravljanje impulsima i emocijama koji nam onemogućavaju da postignemo svoje ciljeve i ugrožavaju nam zdravlje, način odlučivanja, rad i odnose. Objavljivao je radove u znanstvenim časopisima kao što su Science, The New England Journal of Medicine i The Proceedings of the National Academy of Sciences. Surađivao je s Bijelom kućom, čest je gost TV-emisija, a o njegovom su radu pisali i New York Times, The Wall Street Journal, The New Yorker, Harvard Business Review, USA Today, Economist, Atlantic, Forbes i Time. Glas u glavi (Chatter) njegova je prva knjiga, a prevodi se na 35 jezika. Washington Post, CNN i USA Today stavili su je na popise najboljih knjiga u 2021. godini, dok ju je Next Big Idea Book Club uvrstio u svoj izbor za zimu 2021.

„Intenzivno. Slikovito. Emotivno. Osobno.“ Westdeutsche Allgemeine Zeitung   „Jedan od najobzirnijih intelektualnih glasova u Njemačkoj danas.“ The New York Review of Books   Nova knjiga Navida Kermanija "Izvanredno stanje" politički je putopis vrlo nijansiranog i poetičnog stila, koji nas odvodi na put po obodu kriznoga pojasa islamskog svijeta: od Kašmira, Pakistana, Afganistana, preko arapskog svijeta, pa sve do naših europskih granica i obala, s kojih nam se problemi svjetske politike čine dalekima, a nesretne ljudske sudbine nestvarnima. Ozbiljna i detaljna, reporterski živa, ali i obzirna i filozofična, gotovo osobna, ova hvaljena proza višedimenzionalno i mijenjajući perspektive izvještava o NATO-ovu ratu u Afganistanu, drugom licu globalizacije u Indiji, Sirijskom ratu, sukobima šijita i Kurda s tzv. Islamskom Državom u Iraku, palestinskim izbjeglicama... Kermani je jedini izvjestitelj sa zapada koji je prisustvovao gušenju masovnih prosvjeda u Teheranu, a putovao je i sa sufijima u Pakistanu, razgovarao s ajatolahom Sistanijem u Najafu i svjedočio razmjerima izbjegličke katastrofe na Mediteranu. Njegovo Putovanje u uznemireni svijet svima je prikladan podsjetnik na to da ne postoji jedan islam, jedan skup islamskih uvjerenja i vjerovanja, kao što ne postoji jedno zapadno vjerovanje.   „Ako želite vidjeti svakodnevni život ljudi u kriznim zonama Bliskoga istoka – život koji ne dopire do medija – trebali biste pročitati Kermanijevo obazrivo izvještavanje. Izvještavanje koje nećete tako skoro zaboraviti.“ Deutschland-Radio „Nakon što pročitate ovu knjigu, odložit ćete je sretni što ste istovremeno bili dirnuti i poučeni.“ Neue Zürcher Zeitung am Sonntag   O AUTORU: Navid Kermani (1967., Siegen, SR Njemačka) njemački je pisac, publicist i doktor orijentalnih znanosti iranskog podrijetla. Studirao je filozofiju, orijentalistiku i dramu u Kölnu, Kairu i Bonnu. Doktorirao je s temom Bog je prekrasan: Estetsko iskustvo Kurana, koju je potom objavio u engleskom prijevodu. Bio je suradnik Frankfurter Allgemeine Zeitunga. Redovno objavljuje članke, književne kritike i putopisne tekstove u njemačkoj periodici (Süddeutsche Zeitung, Die Zeit, Neue Zürcher Zeitung, Der Spiegel). Autor je nekoliko romana i esejističkih knjiga o islamu, Bliskom istoku i kršćansko-muslimanskom dijalogu. U predgovoru svoje knjige Između Kurana i Kafke: Zapadno-istočna istraživanja ističe da su njegov svjetonazor oblikovali utjecaji iz djetinjstva i život u njemačkom društvu. Dobitnik je brojnih prestižnih nagrada i priznanja za svoj književni i akademski rad. Nagrade: Kulturna nagrada Savezne države Hessen (2009.), Buben-Rosenzweigova medalja (2011.), Nagrada Kleist (2012.), Nagrada za javni nastup Ciceron (2012.), Nagrada Joseph Breitbach (2014.), članstvo u Akademiji znanosti, humanistike i umjetnosti Nordrhein-Westfalena (2015.), Nagrada za mir Udruženja njemačkih knjižara (2015.), finalist Nagrade za književnost Jan Michalski za knjigu Između Kurana i Kafke: Zapadno-istočna istraživanja (2015.).