Briljantno uređena i obogaćena mnoštvom pojedinosti i anegdota, knjiga Dnevni rituali velikih umova zbirka je kratkih i neuljepšanih opisa navika i rituala pisaca, skladatelja, pjesnika, filozofa, filmskih redatelja, znanstvenika i mnogih drugih. Ova prava poslastica čitatelju pruža slikovit i nadasve ljudski prikaz velikih stvaratelja, ali i poziv na djelovanje onima koji se bore s manjkom inspiracije i uspostavljanjem vlastitog dnevnog ritma.
Franz Kafka, frustriran svojim životnim prostorom i redovnim zaposlenjem, u pismu Felice Bauer 1912. godine napisao je sljedeće: „Vrijeme je kratko, moja snaga ograničena, ured užasan, stan bučan, i ako ne možeš živjeti jednostavnim ugodnim životom, moraš se kroz njega probijati profinjeno manevrirajući.“
Kafka je jedna od stotinu šezdeset jedne osobe koje su opisale svoje dnevne rituale s pomoću kojih uspijevaju obaviti posao, bilo da ustaju rano ili bdiju do kasno u noć; bilo da liječe sami sebe krafnama ili kupanjem, ispijanjem ogromnih količina kave ili svakodnevnim odlaskom u duge šetnje. Thomas Wolfe pisao je stojeći u kuhinji i koristeći se površinom hladnjaka kao radnim stolom, sanjivo se pritom igrajući svojim „muškim dijelovima“ … Jean-Paul Sartre žvakao je tablete Corydranea (mješavine amfetamina i aspirina), svakog dana u sebe unoseći dozu deseterostruko veću od propisane… Descartes je volio leškariti u krevetu dok mu um u snu luta šumama, vrtovima i začaranim palačama u kojima je doživljavao „svaki zamislivi užitak“.
Ovdje su: Anthony Trollope koji je od sebe zahtijevao da svakog jutra napiše tri tisuće riječi (dvjesto pedeset riječi svakih petnaest minuta tijekom tri sata) prije nego što bi otišao u poštanski ured na svoj posao koji je obavljao trideset tri godine, i za vrijeme kojeg je napisao više od dva tuceta knjiga… Karl Marx… Woody Allen… Agatha Christie… George Balanchine, koji je većinu svog posla obavljao glačajući… Lav Tolstoj… Charles Dickens… Pablo Picasso… George Gershwin koji je, rekao je njegov brat Ira, radio dvanaest sati dnevno od kasnog jutra do ponoći, skladajući za klavirom u pidžami, kućnom ogrtaču i papučama…
Ovdje su i dnevni rituali Charlesa Darwina, Andyja Warhola, Johna Updikea, Twyle Tharp, Benjamina Franklina, Williama Faulknera, Jane Austen, Anne Rice te Igora Stravinskog (nikada nije mogao skladati ako ne bi bio siguran da ga nitko ne sluša, a kada bi doživio kreativnu blokadu, dubio bi na glavi da „pročisti mozak“).
MISLITE DA POZNAJETE EINSTEINA?
PREVARILI BISTE SE.
Njegovo lice prepoznaje cijeli svijet. Njegovo ime sinonim je za genijalnost.
Danas on nije samo čovjek već je i simbol nečega većeg od sebe: znanstvenog napretka, ljudskog uma, pa čak i cijelog doba. Ali tko je zapravo bio Einstein?
Fizičar koji je promijenio svijet, dobitnik Nobelove nagrade i otac teorije relativnosti. No Albert Einstein bio je i pravi zavodnik, loš učenik koji je išao na živce svojim profesorima, društvenjak koji je večerao s Charliejem Chaplinom, ali i pacifist o kojem je FBI imao dosje od 1400 stranica.
U ovoj biografiji Samuel Graydon oživljava najpoznatijeg znanstvenika u povijesti. Od izgubljene kćeri do bijega od nacista, od ljubavnih pisama do teorija koje su promijenile znanost, od pričanja viceva da razveseli svojeg tužnog papagaja do odbijanja funkcije predsjednika Izraela, Einstein u vremenu i prostoru donosi devedeset devet nezaboravnih priča o čovjeku koji je redefinirao način na koji gledamo svemir i svoje mjesto u njemu.
Novac je sve. Donosi slobodu i oduzima je. Nadahnjuje nas i kvari. Ali što je zapravo novac? Je li on glavni razlog koji nas sprječava da dosegnemo utopiju ili je jedina konstanta koja nas je dovela do uspjeha?
U svojoj prosvjetljujućoj, zabavnoj i često iznenađujućoj knjizi, ekonomist David McWilliams prikazuje odnos između ljudi i novca – od glinenih pločica u Mezopotamiji do kovanica u Staroj Grčkoj, od matematike u srednjovjekovnom arapskom svijetu do Francuske revolucije, te od pojave američkog dolara pa sve do današnjih kriptovaluta. Na tom putu upoznajemo mnoštvo likova koji su donijeli inovacije s novcem, mijenjajući društvo i način na koji živimo. Kao i čovječanstvo, novac se stalno mijenja, prilagođava svom vremenu i okolnostima.
Pitanje je, tijekom posljednjih 5000 godina, jesmo li mi promijenili novac ili je novac promijenio nas?
NOVAC.
Predmet naših želja.
Pogon naše genijalnosti.
Najveći izum čovječanstva.
Ova knjiga pripovijeda nevjerojatnu novu priču o našoj vrsti, vodeći čitatelja na epsko putovanje kroz povijest novca.
„Ako, kako se David McWilliams žali, ekonomisti iz novca izbacuju svu zabavu, onda je on iznimka koja potvrđuje pravilo: čovjek koji ne bi mogao napisati dosadnu rečenicu ni da se potrudi.” TOM HOLLAND
O autoru:
David McWilliams nastoji demistificirati ekonomiju i učiniti tu temu pristupačnom publici diljem svijeta. Ekonomist, autor, podcaster i novinar, utemeljio je jedini svjetski festival ekonomije i stand-up komedije „Kilkenomics” – koji je Financial Times opisao kao „jednostavno, najbolju ekonomsku konferenciju na svijetu”. Piše tjednu kolumnu za Irish Times i vodi The David McWilliams Podcast, koji za cilj ima pojednostaviti ekonomiju. Kao izvanredni profesor na Trinity College Dublin, u prijašnjem je razdoblju imao nekoliko „pravih poslova”, radeći kao ekonomist u Irskoj središnjoj banci, UBS-u i Banque Nationale de Paris.
„Ovo remek-delo omogućava spektakularan pogled na bogatstvo živog sveta.“
– Scientist
Ne postoji na Zemlji mesto lišeno života. Biljke i životinje uspevaju ili opstaju u svim ekstremnim klimatskim uslovima i staništima. Pojedine vrste, pa čak i čitave zajednice, prilagođavaju se i maksimalno iskorišćavaju ono što ledene kape i tundre, šume i nizije, pustinje, okeani i vulkani imaju da ponude. Ta prilagođavanja znaju da budu istinski čudesna: ribe koje hodaju ili polažu jaja iskačući do listova nad vodom, leteće zmije, ptice neletačice koje brste lišće poput jelena, ili medvedi sa tabanima obraslim krznom.
Oštro oko, neumorna znatiželja i zarazni entuzijazam Dejvida Atenboroa u Živoj planeti objašnjavaju i rasvetljavaju složeni život različitih biljaka i životinja, od onih na samotnim vrhovima Himalaja pa do divljih stvorenja koja su sebi napravila dom u velikom gradu. Teško je reći šta će više zadiviti čitaoca – domišljatost s kojom se pojedinačne vrste dovijaju da prežive ili složenost njihove međusobne zavisnosti i zavisnosti od uslova staništa koje pruža naša planeta.
Autor je, uz pomoć zoologa Metjua Koba, u ovo novo izdanje ubacio sva najnovija otkrića u oblasti ekologije i biologije, kao i šezdeset četiri stranice sa fotografijama u boji. Takođe, pozabavio se velikim problemima s kojima se naša živa planeta upravo suočava: klimatskim promenama, zagađenjem i masovnim izumiranjem živog sveta.
„Predivno delo veoma širokog spektra sa neverovatnim, fascinantnim rasponom obuhvaćene prirodne istorije.“
– New Scientist
„Čudesna, opčinjavajuća, izuzetno zanimljiva knjiga.“
– Telegraph
„Prava poslastica, Živa planeta je veličanstveno delo.“
– Guardian
„Lucidna, stručno i detaljno istražena biografija briljantnog Nikole Tesle.“ Kirkus reviews
Za Larija Pejdža, osnivača Gugla, Tesla je pravi heroj. Kompanija i električni automobili Ilona Maska nose Teslino ime. I Pejdž i Mask – milijarderi i vrhunski pronalazači – smatraju da je Nikola Tesla pokrenuo novo doba elektriciteta, radija i robotike. Za njih je on pronalazač nad pronalazačima, neka vrsta urbane legende. Ova knjiga pokazuje ko je zaista bio ovaj dalekovidi, mada potcenjeni genije.
„Dobro napisan, pronicljiv dodatak nasleđu ovog još uvek nedovoljno priznatog vizionara.“ Booklist
„Za preduzetnike, pronalazače, inženjere i sve zagledane u budućnost, ova knjiga će biti izuzetna inspiracija.“ Library Journal
„Iako je Tesla jedan od najvećih heroja u novijoj istoriji, retko kad mu se odaju počasti koje zaslužuje. Njegovi pronalasci, hrabrost i slabosti ovde su objašnjeni jasnim i pristupačnim jezikom, tako da svaki čitalac može lako da razume šta razlikuje njegove poduhvate od ostalih konkurenata i da brzo shvati da bismo bez Teslinog rada, jedva prepoznali naš svet.“ Grečen Bake, profesorka i autorka popularnih knjiga o nauci
„Divno i precizno napisana biografija jednog od najvažnijih vizionara modernog doba, koji je prvi stupio na tlo tehnologije bežične komunikacije, a njegovo nasleđe je pomoglo da se uspostavi okvir za digitalno doba u kojem živimo.“ En Pramađore, CEO i Predsednik upravnog odbora Commonwealth Edison Company (ComEd)
„Zanosno putovanje kroz ljudsko postojanje.“
Sesar Suares, Telva
– Ti i ja bismo mogli da se udružimo i razgovaramo o životu; stvorili bismo veliku priču o postojanju. Hoćemo li? – rekao je pisac.
– Hoćemo – odgovorio je paleontolog.
Bogato znanje paleontologa Huana Luisa Arsuage kombinovano je u ovoj knjizi s duhovitim, iznenađujućim pogledom pisca Huana Hosea Miljasa na stvarnost oko nas. Pisac je neandertalac (bar tako kaže), a Arsuaga je u njegovim očima sapijens i njih dvojica mesecima idu, razgovaraju i posećuju razna mesta koja su tek deo svakodnevnog života, kao i brojna odredišta na kojima se još mogu videti ostaci naše pradavne istorije.
Prilikom tih putovanja koja čitaoca mogu podsetiti na avanture Don Kihota i Sanča Panse, sapijens je pokušavao neandertalca da poduči kako da misli kao sapijens, a pre svega da preistorija nije stvar prošlosti. Čovekovi tragovi kroz milenijume nalaze se na svakom mestu, od mnogih pećina ili predela do parka za decu ili prodavnice dečjih igračaka. Ovo je verovatno najduhovitije i najlepše delo iz istorije i popularne nauke koje ćete pročitati. Bilo života u punom sjaju otkucava u ovoj knjizi.
„Dijalog između nauke i književnosti koji otkriva mogućnosti oba puta spoznaje.“
– Andres Montes, La Nueva España
„Delo koje se začas proguta u prvom čitanju, ali iziskuje vreme da bi se u potpunosti iskoristile sve intelektualne hranljive materije koje sadrži.“
– Marta Maldonado, La Razón
„Sokratovski dijalog između dva zanimljiva hominida.“
– Fernando Dijas de Kihano, El Cultural
Velika istorija svega.
„Autor elegantno iznosi dokaze i saznanja iz mnogih naučnih i istorijskih disciplina u jedinstvenoj i pristupačnoj pripovesti.“ Bil Gejts
Od Velikog praska do prvih zvezda, Sunčevog sistema, života na Zemlji, dinosaurusa, homo sapijensa, poljoprivrede, ledenih doba, carstava, fosilnih goriva, sletanja na Mesec i globalizacije. I šta će se dešavati dalje.
Kako smo stigli od Velikog praska do današnjeg zaprepašćujuće složenog sveta, u kome je sedam milijardi ljudi povezano u mreže tako moćne da su u stanju da preoblikuju planetu? I zašto su, s druge strane, naši najbliži rođaci primati saterani na samu granicu izumiranja?
Na ova i mnoga druga pitanja Kristijan odgovara u knjizi koja će vam suštinski proširiti vidike i pojasniti zakonitosti sveta u kojem živimo. Autor prati kako su na ključnim pragovima razvoja odgovarajući uslovi omogućavali nastajanje novih oblika složenosti, od zvezda do galaksija, od Zemlje do homo sapijensa, od poljoprivrede do fosilnih goriva. Ta poslednja inovacija snabdela nas je obiljem energije, koje je čovečanstvu donelo ogromne dobrobiti, ali takođe preti da poruši sve što smo stvorili.
Ovakvu priču o postanku donedavno ne bismo mogli da ispričamo – ali sada, zahvaljujući najsavremenijim saznanjima, možemo da govorimo o ljudskom postojanju sagledanom iz kosmičke perspektive.
„Kristijan je pronašao veličanstven način da, služeći se istorijom, dovede u red sva naša znanja o svetu. Izvanredno dostignuće.“ – Karlo Roveli, autor knjiga Sedam kratkih lekcija o fizici i Poredak vremena
„Ako ste rešili da ove godine pročitate samo jednu knjigu, neka to bude ova.“ Farid Zakarija, CNN
„Putovanje kroz milijarde godina koje nam nepogrešivo prenosi suštinsku poruku: život je čudo.“ Washington Post
Autor Homo Deusa
Kratka istorija čovečanstva
Kultna knjiga 21. veka! Prevedena na 60 jezika, prodata u više od 12 miliona primeraka.
Pre stotinu hiljada godina na Zemlji je živelo najmanje šest ljudskih vrsta. Danas postoji samo jedna – homo sapijens. Kako je naša vrsta uspela da pobedi u bici za prevlast? Zašto su naši preci lovci-sakupljači udružili snage da bi gradili gradove i osnivali carstva? Kako smo počeli da verujemo u bogove, nacije i ljudska prava, u novac, knjige i zakone; kako smo pali u ropstvo birokratije, radnog vremena i konzumerizma? Kako će naš svet izgledati u budućnosti?
U Sapijensu Harari obuhvata čitavu istoriju čovečanstva, od prvih ljudskih bića pa do radikalnih preokreta na našem razvojnom putu: kognitivne, poljoprivredne i naučne revolucije. Crpeći materijal iz naučnih saznanja na polju biologije, antropologije, paleontologije i ekonomije, Harari istražuje kako su tokovi istorije oblikovali naša društva, i naše ličnosti. Jesmo li srećniji kako je vreme proticalo? Hoćemo li ikada uspeti da se oslobodimo nasleđa koje su nam ostavili preci? I možemo li išta da uradimo kako bismo uticali na budućnost koja je pred nama?
„Sapijens se bavi najvećim pitanjima istorije i savremenog sveta.“ Džared Dajmond
„Ovo je jedna od najboljih verzija neverovatne priče o našoj nasilnoj, veoma sposobnoj vrsti koju je neki homo sapijens ikada ispričao.“ Washington Post
„Autor je obavio izvanredan posao sažeto prikazujući naš spori izlazak na scenu i konačno osvajanje vlasti nad čitavom planetom.“ Forbes
Autor bestselera Sedam kratkih lekcija iz fizike.
„Duboko – i neverovatno čitko – zaranjanje u fundamentalnu prirodu vremena, napisano sa dovoljno šarma i poetičnosti da obuzme maštu.“ Financial Times
Zašto pamtimo prošlost, ali ne i budućnost? Šta to znači da vreme „teče“? Da li mi postojimo u vremenu, ili vreme postoji u nama? Roveli nas poziva da razmotrimo pitanja o prirodi vremena koja i dalje podjednako zbunjuju fizičare i filozofe.
Svi mi doživljavamo vreme, ali što više toga naučnici saznaju o njemu, to je ono sve misterioznije. Mi ga smatramo jednoobraznim i univerzalnim, mislimo da se ono postojano kreće iz prošlosti u budućnost, mereno časovnicima. Roveli ruši te pretpostavke jednu po jednu, otkrivajući čudan univerzum u kojem vreme na najfundamentalnijem nivou nestaje. On objašnjava kako teorija kvantne gravitacije pokušava da shvati i podari smisao tako dobijenom pejzažu sveta bez vremena. Preplićući zamisli iz filozofije, nauke i književnosti, on sugeriše da naša percepcija protoka vremena zavisi od tačke gledišta, i da se bolje razume na osnovu strukture našeg mozga nego na osnovu fizičke vaseljene.
Poredak vremena nudi duboko inteligentan, kulturološki bogat, nov pristup misterijama vremena.
„Iz poglavlja u poglavlje Roveli pokazuje kako je savremena fizika poništila uobičajeno poimanje vremena.“ New York Times Book Review
„Niko ne piše o kosmosu kao Roveli, a njegova nova priča o vremenu je elegantna i lucidno ispripovedana, bilo da otkriva činjenice ili se upušta u romantične filozofske spekulacije o prirodi vremena.“ Washington Post
„Pred vama je novi Stiven Hoking... Poredak vremena je neverovatna knjiga.“ Sunday Times
