Pretraga
Prikaz 49–72 od 133 rezultataSorted by latest
NAJKRAĆA ISTORIJA EKONOMIJE
Endru Li
Laguna
„Ako ćete pročitati samo jednu knjigu o ekonomiji, neka to bude ova.“ – Klaudija Goldin, dobitnica Nobelove nagrade
Skrivene ekonomske sile koje stoje iza ratova, inovacija i društvenih promena „Autor pokriva istoriju ekonomije od praistorijskih vremena do danas.“ – Financial Times
Počevši od zore poljoprivrede i krećući se kroz ključne epohe poput industrijske revolucije i globalizacije, Endru Li vešto istražuje teme kao što su uloga tehnologije, važnost tržišta i uticaj politike na ekonomski rast i nejednakost. Čitaoci će steći dublje razumevanje ključnih pojmova poput komparativne prednosti, ponude i potražnje i uloge institucija u oblikovanju ekonomskih ishoda. Autor se suočava i sa izazovima i dilemama savremene ekonomije, uključujući klimatske promene, nejednakost dohotka i etičke implikacije tehnološkog napretka. Bilo da ste student ekonomije, politički analitičar ili jednostavno radoznali um, ova knjiga će vam pružiti bogato i pristupačno razumevanje snaga koje pokreću naš svet.
„I ljubitelji finansija i potpuni početnici će čitati ovu knjigu, uživati u njoj i vraćati joj se.“ – Economist
„Autor vodi čitaoca u uzbudljivu avanturu kroz ključne trenutke svetske ekonomske istorije. Neophodno štivo za svakoga ko želi da razume današnju ekonomiju.“ – Betsi Stivenson, profesorka ekonomije na Univerzitetu u Mičigenu
„Ljudi koje zanima, ali ih zbunjuje ekonomija, naučiće dovoljno da o njoj mogu da razgovaraju.“ – Kerolajn Hoksbi, profesorka ekonomije na Univerzitetu Stanford
-10%
LAVIRINT ZALUTALIH: ZAPAD I NJEGOVI PROTIVNICI
Amin Maluf
Laguna
„Neophodan kompas za svakoga ko želi da razume ključna pitanja savremenog sveta.“ – Le Figaro histoire
U srcu Evrope gori razoran rat koji budi najgore traume iz prošlosti; neprestano nam se preti nuklearnom kataklizmom dok Zapad, Kina i Rusija odmeravaju snage. Svedoci smo velikog preokreta koji dovodi u pitanje same temelje naše civilizacije.
Amin Maluf se u ovoj knjizi vraća poreklu aktuelne konfrontacije između Zapada i njegovih protivnika. On opisuje razvoj četiri velike nacije: Japana iz Meiđi ere, prve azijske zemlje koja je osporila nadmoć „belih“ nacija i čija je ubrzana modernizacija fascinirala celo čovečanstvo; sovjetske Rusije, koja je označavala ogromnu pretnju Zapadu, pre nego što se raspala; Kine, koja u XXI veku predstavlja glavni izazov hegemoniji Zapada; i konačno, Sjedinjenih Američkih Država, koje su se suprotstavile svakom od tri rivala i koje su tokom dva svetska rata postale vodeća planetarna supersila.
Sve ove priče sačinjavaju istorijsku fresku koja baca novo svetlo na tekuće sukobe, motivacije njihovih učesnika i čudne paradokse našeg vremena.
„Amin Maluf nas još jednom podseća da moramo prvo da upoznamo i duboko razumemo svoju prošlost ukoliko želimo da gledamo u budućnost.“ – RTBF
„Kroz portret četiri najveće sile XX veka akademik Amin Maluf analizira njihov uspon i propadanje. Informativno i zanimljivo.“ – Marianne
„Zahtevno delo koje nas poziva na razmišljanje.“ – Le Progrès
-10%
KRATKA ISTORIJA SVETA U 50 LAŽI
Nataša
Laguna
Vodeći čitaoce na uzbudljivo putovanje kroz istoriju, autorka istražuje kako laži imaju moć da iz temelja promene svet oko nas – od obmanjujuće propagandne mašinerije Julija Cezara, pa sve do prikrivanja katastrofe u Černobilju. Knjiga se bavi falsifikatima koji su vekovima podsticali sukobe i dominaciju – poput Konstantinove darovnice, Protokola sionskih mudraca i misterioznog testamenta Petra Velikog. Autorka zatim prelazi na masovna politička i medijska zataškavanja, među kojima su negiranje postojanja britanskih koncentracionih logora tokom Burskog rata, zloglasna Drajfusova afera u Francuskoj, kao i novinarsko prikrivanje gladi u Ukrajini za vreme Staljina (za koje je sramotno dodeljena čak i Pulicerova nagrada).
Pored toga, ona analizira kako se istorijske priče mogu preoblikovati tako da fikcija postane činjenica, što se najbolje vidi na primeru obmanjujućeg nasleđa Španske inkvizicije. Detaljno se istražuje i kako laži iz prošlosti i dalje utiču na naše živote danas, što je tragično ilustrovano smrtonosnim posledicama američkog Taskigi eksperimenta.
Kratka istorija sveta u 50 laži otkriva dubok uticaj ove skrivene strane istorije i uverljivo pokazuje da je istina zaista mnogo čudnija – i daleko opasnija – od bilo koje fikcije.
„Knjiga nam jasno dočarava da trijumf istine nije zagarantovan. Laži poseduju sopstvenu moć i nezadrživ zamah.“ – Daily Mail
„Sjajan uvid u svetsku istoriju koji pokazuje kako laži i propaganda iz prošlosti i dalje snažno utiču na našu sadašnjost.“ – School Library Journal
NAJKRAĆA ISTORIJA JAPANA
Lesli Dauner
Laguna
„Nezaobilazno štivo za sve one koji traže zanimljiv, jezgrovit prikaz složene japanske istorije. –
Library Journal
Od mitskih početaka do velesile pop kulture – globalna drama drevne ostrvske nacije.
„Pravi dragulj od knjige – podjednako zanimljiv koliko i pitak za čitanje. – Piter Frankopan, autor bestselera Putevi svile
Zen, haiku, borilačke veštine, suši, anime, mange, film, video-igre... Japanska kultura odavno je postala neraskidivi dio zapadnjačkog načina života. Ipak, iz naše perspektive, Japan i dalje djeluje kao daleka, zagonetna zemlja koja vekovima neguje složen odnos sa spoljnim svijetom.
More, koje ga deli od Azije služilo je kao moćan bedem protiv invazija, omogućavajući ovom narodu da se razvija na potpuno jedinstven način. Šoguni iz dinastije Tokugava uspješno su zatvorili zemlju, izolujući je od Zapada. Kasnije je Japan otišao u drugu krajnost, širom otvarajući vrata zapadnoj kulturi. Obe strategije omogućile su mu da izbjegne sudbinu kolonije – i da sačuva svoju dušu, tradiciju i način života. Autorka pred nama oživljava dramatični raspon japanske istorije i legendarne ličnosti koje su oblikovale ovo izvanredno moderno društvo – od careva koji po predanju potiču od Boginje Sunca, preko surovih vojskovođa, samuraja i dvorana, do žena ratnica, gejši i biznismena vizionara.
„Britko, dinamično, a ipak jasno i informativno. Umjesto suvog nabrajanje imena i datuma, čitaoca čeka defile živopisnih likova, izuzetnih dostignuća i inovacija. – Nikkei Asia
-10%
TURISTIČKI VODIČ KROZ SREDNJI VEK
Entoni Bejl
Laguna
Jedna od najboljih knjiga godine po izboru
The New Yorker
Svijet viđen srednjovjekovnim očima.
"Mudra i temeljito informirana historijska studija." - Kirkus Reviews
Fascinantno putovanje kroz prostranstva srednjovjekovnog svijeta - od Londona i Carigrada, sve do kineskog dvora i dalje.
Srednjovjekovni Evropljani bili su pioniri u korištenju pisanih vodiča za snalaženje u svijetu ispunjenom čudima i enigmatičnim susretima. Medijevist Anthony Bale poziva čitatelje na pravu odiseju, rekonstruirajući savjete koji su kružili među onima koji su krenuli na put radi hodočašća, trgovine, diplomatije ili rata.
Putujući rame uz rame sa učenjacima, špijunima i svecima - od zapada Evrope do Dalekog istoka i samog kraja svijeta - Bale nam pruža vrijedne informacije: od kursa između čeških dukata i mletačkih groša, preko srednjovjekovnih lijekova za morsku bolest, do toga kako izbjeći pohlepne vodiče i pjesmu sirena. Vodi nas kroz ulice Rima, koji je u to vrijeme bio više ruševina nego turistička atrakcija, kroz prometne pijace Tabriza, sve do Jerusalima pod vlašću Mameluka - gdje prelazimo svete staze na magarcima.
Saznat ćemo i o mitskim mjestima o kojima se šaputalo - gdje janjci rastu na drveću, a ogromna trska rađa plodove od dragog kamenja. Također, dobit ćemo uvid u to šta su neevropski putnici mislili o Zapadu kada su se našli na putovanju.
Oslanjajući se na do sada neprevedene zapise savremenika - raznoliku galaksiju putnika iz Turske, Sjeverne Afrike i Rusije - Turistički vodič kroz srednji vijek je duhovito i nezaboravno istraživanje o tome kako su Evropljani razumjeli, a često i pogrešno tumačili, veliki svijet oko sebe.
"Beskrajno zabavna historija." – New Yorker
"Pravi trijumf - oda ljepoti, čudu i naivnim zabludama ranih putopisnih knjiga - i vrijedan, stilski uglađen vodič kroz ono što je za većinu nas neistražena teritorija." - Cleveland Review of Books
"Na način na koji čak ni najmaštovitija fikcija ne bi uspjela,
Turistički vodič kroz srednji vijek
približava nas prošlosti."
– Times Literary Supplement
"Priča o srednjovjekovnim putovanjima koju će cijeniti i čitaoci popularne historije i putopisa." -
Lista knjiga
BOSANSKO KRALJEVSTVO & NAUŠNICE ‘TVRTKOV ZLATNIK’ (replika u srebru)
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
TVRTKOV ZLATNIK
Za kralja Tvrtka I veže se jedan sasvim neobičan i fantastičan nalaz zlatnog novca koji je otkriven između dva svjetska rata. Prema nekim navodima zlatnik je pronađen 17. decembra 1935. godine, u šumi na desnoj obali rijeke Mileševke kod Prijepolja. Navodno su ga pronašli seljaci uz niz drugih srebrenjaka i zlatnika ugarskog kralja Ludovika I. Sud u Prijepolju donio je odluku da zlatnik mora biti zadržan u njihovim prostorijama dok se ne provede postupak oko ustanovljenja vlasništva. Šta se dalje desilo sa njim nije poznato, ali po nekim kazivanjima zlatnik je kupljen od nekog kujundžije u Livnu, a po drugim je kupljen na sarajevskoj pijaci nakon što ga je tamo donio jedan seljak iz Prijepolja. Kupac je bio ugledni sarajevski kolekcionar i direktor Narodne banke Aleksandar Poljanić u čijem je vlasništvu zlatnik ostao sve do 1945. godine. Pošto je Poljanić po završetku Drugog svjetskog rata bio zarobljen, a njegova zbirka zaplijenjena, zlatniku se gubi svaki trag.
Prve vijesti o zlatniku pojaviće se tek nakon pola stoljeća. U maju 1995. godine, dok je u Bosni i Hercegovini trajao rat, tadašnjem direktoru Zemaljskog muzeja stigla je vijest od njegovih zagrebačkih kolega da će u Zagrebu biti održana međunarodna aukcija umjetnina, među kojima će se naći i zlatnik kralja Tvrtka. Zahvaljujući razumijevanju tadašnjih vlasti, na aukciju je poslan historičar i arheolog prof. Enver Imamović, kojemu je osigurano 60 000 DM (njemačkih maraka) – koliko se tada moglo osigurati za njegovu kupovinu. Početna cijena bila je 5 000 DM, da bi se svaki put povećavala za dodatnih 5 000. Kako je rasla cijena tako su odustajali brojni natjecatelji da bi na kraju ostao prof. Enver Imamović i nepoznati kolekcionar. Kada se došlo do cijene od 50.000 maraka, prof. Imamović navodi da mu je bilo jasno da je konkurent odlučan u namjeri da zlatnik dobije po svaku cijenu. Nakon što je konkurent ponudio 65.000 DM za zlatnik, Imamović je odustao od daljne licitacije. Time je neuspješno okončan pokušaj da se Tvrtkov zlatnik vrati u našu domovinu. Kasnije saznanja otkrivaju da je zlatnik nakon licitacije odnesen u Ameriku, gdje se po svemu sudeći još uvijek nalazi. Zbog nejasnih okolnosti svoga nalaza, kao i zbog činjenice da predstavlja jedini sačuvani primjerak zlatnog novca kojeg je kovao jedan bosanski vladar, taj jedinstveni zlatnik izazivao je brojne nedoumice u historiografiji i numizmatici. Najviše neslaganja izazivala je njegova atribucija, ali je u pitanje dovođena i njegova autentičnost.
Kad se zlatnik tek pojavio smatralo se da ga je kovao kralj Stjepan Tomašević, a taj zaključak je potkrepljivan pozivom na određene heraldičke elemente prikazane na reversu kovanice. Međutim, kasnija arhivska istraživanja ukazala su na veću vjerovatnoću da se radi o zlatniku kralja Tvrtka, koji je kao specijalna emisija kovan i dijeljen u vrijeme njegove krunidbe 1377. Naime, u dubrovačkom arhivu se 1393. godine spominje “četrnaest velikih dukata gospodina kralja Bosne” (lat. Ducatos domini regis Bosne magnos quatordecim). Iz konteksta cjelokupne informacije jasno je da se ne radi o “velikim dukatima” koji su bili kraljevo vlasništvo, nego da su u pitanju bili zlatnici s oznakama Bosanskog kraljevstva. Ovaj podatak također bi značio da bosanski zlatnici nisu bili samo prigodna kovanica dijeljena kao spomen dar prilikom krunidbe ili neke druge svečanosti, nego da se radilo o kovanicama koje su bile puštane u platni promet.
Veliki bosanski zlatnik u struci se često naziva i četverostrukim dukatom pošto je s 14,05 grama težine više od četiri puta masivniji od savremenog mletačkog dukata koji je smatran monetarnim standardom u mediteranskoj trgovini još od kraja 13. stoljeća. Pločica dukata debela je jedan milimetar a široka 30, dok je finoća zlata od kojeg je kovan procijenjena na 980/1000.
Po svom dizajnu, gotičkim lukovima, rasporedu likova i legendi, u potpunosti podsjeća na zlatni novac francuskih i engleskih kraljeva kovan početkom 14. stoljeća. Na njegovom aversu prikazan je potpuni grb Bosanskog kraljevstva okružen na obje strane s po jednim većim heraldičkim ljiljanom. Cijela kompozicija je uokvirena u krug s dvanaest gotičkih lukova oko kojeg teče natpis: “Gloria tibi Deus. Spes nostra” (Slava Tebi Bože, nado naša). Na reversu je prikazan propnuti lav u kružnici s šest gotičkih lukova sa natpisom uokolo: “Moneta Aurea Regis Stephani” (Zlatni novac kralja Stjepana).
BOSANSKO KRALJEVSTVO & PRSTEN ‘TVRTKOV ZLATNIK’ (replika u srebru)
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
TVRTKOV ZLATNIK
Za kralja Tvrtka I veže se jedan sasvim neobičan i fantastičan nalaz zlatnog novca koji je otkriven između dva svjetska rata. Prema nekim navodima zlatnik je pronađen 17. decembra 1935. godine, u šumi na desnoj obali rijeke Mileševke kod Prijepolja. Navodno su ga pronašli seljaci uz niz drugih srebrenjaka i zlatnika ugarskog kralja Ludovika I. Sud u Prijepolju donio je odluku da zlatnik mora biti zadržan u njihovim prostorijama dok se ne provede postupak oko ustanovljenja vlasništva. Šta se dalje desilo sa njim nije poznato, ali po nekim kazivanjima zlatnik je kupljen od nekog kujundžije u Livnu, a po drugim je kupljen na sarajevskoj pijaci nakon što ga je tamo donio jedan seljak iz Prijepolja. Kupac je bio ugledni sarajevski kolekcionar i direktor Narodne banke Aleksandar Poljanić u čijem je vlasništvu zlatnik ostao sve do 1945. godine. Pošto je Poljanić po završetku Drugog svjetskog rata bio zarobljen, a njegova zbirka zaplijenjena, zlatniku se gubi svaki trag.
Prve vijesti o zlatniku pojaviće se tek nakon pola stoljeća. U maju 1995. godine, dok je u Bosni i Hercegovini trajao rat, tadašnjem direktoru Zemaljskog muzeja stigla je vijest od njegovih zagrebačkih kolega da će u Zagrebu biti održana međunarodna aukcija umjetnina, među kojima će se naći i zlatnik kralja Tvrtka. Zahvaljujući razumijevanju tadašnjih vlasti, na aukciju je poslan historičar i arheolog prof. Enver Imamović, kojemu je osigurano 60 000 DM (njemačkih maraka) – koliko se tada moglo osigurati za njegovu kupovinu. Početna cijena bila je 5 000 DM, da bi se svaki put povećavala za dodatnih 5 000. Kako je rasla cijena tako su odustajali brojni natjecatelji da bi na kraju ostao prof. Enver Imamović i nepoznati kolekcionar. Kada se došlo do cijene od 50.000 maraka, prof. Imamović navodi da mu je bilo jasno da je konkurent odlučan u namjeri da zlatnik dobije po svaku cijenu. Nakon što je konkurent ponudio 65.000 DM za zlatnik, Imamović je odustao od daljne licitacije. Time je neuspješno okončan pokušaj da se Tvrtkov zlatnik vrati u našu domovinu. Kasnije saznanja otkrivaju da je zlatnik nakon licitacije odnesen u Ameriku, gdje se po svemu sudeći još uvijek nalazi. Zbog nejasnih okolnosti svoga nalaza, kao i zbog činjenice da predstavlja jedini sačuvani primjerak zlatnog novca kojeg je kovao jedan bosanski vladar, taj jedinstveni zlatnik izazivao je brojne nedoumice u historiografiji i numizmatici. Najviše neslaganja izazivala je njegova atribucija, ali je u pitanje dovođena i njegova autentičnost.
Kad se zlatnik tek pojavio smatralo se da ga je kovao kralj Stjepan Tomašević, a taj zaključak je potkrepljivan pozivom na određene heraldičke elemente prikazane na reversu kovanice. Međutim, kasnija arhivska istraživanja ukazala su na veću vjerovatnoću da se radi o zlatniku kralja Tvrtka, koji je kao specijalna emisija kovan i dijeljen u vrijeme njegove krunidbe 1377. Naime, u dubrovačkom arhivu se 1393. godine spominje “četrnaest velikih dukata gospodina kralja Bosne” (lat. Ducatos domini regis Bosne magnos quatordecim). Iz konteksta cjelokupne informacije jasno je da se ne radi o “velikim dukatima” koji su bili kraljevo vlasništvo, nego da su u pitanju bili zlatnici s oznakama Bosanskog kraljevstva. Ovaj podatak također bi značio da bosanski zlatnici nisu bili samo prigodna kovanica dijeljena kao spomen dar prilikom krunidbe ili neke druge svečanosti, nego da se radilo o kovanicama koje su bile puštane u platni promet.
Veliki bosanski zlatnik u struci se često naziva i četverostrukim dukatom pošto je s 14,05 grama težine više od četiri puta masivniji od savremenog mletačkog dukata koji je smatran monetarnim standardom u mediteranskoj trgovini još od kraja 13. stoljeća. Pločica dukata debela je jedan milimetar a široka 30, dok je finoća zlata od kojeg je kovan procijenjena na 980/1000.
Po svom dizajnu, gotičkim lukovima, rasporedu likova i legendi, u potpunosti podsjeća na zlatni novac francuskih i engleskih kraljeva kovan početkom 14. stoljeća. Na njegovom aversu prikazan je potpuni grb Bosanskog kraljevstva okružen na obje strane s po jednim većim heraldičkim ljiljanom. Cijela kompozicija je uokvirena u krug s dvanaest gotičkih lukova oko kojeg teče natpis: “Gloria tibi Deus. Spes nostra” (Slava Tebi Bože, nado naša). Na reversu je prikazan propnuti lav u kružnici s šest gotičkih lukova sa natpisom uokolo: “Moneta Aurea Regis Stephani” (Zlatni novac kralja Stjepana).
BOSANSKO KRALJEVSTVO & PRSTEN ‘TVRTKOV ZLATNIK’ (replika u pozlati)
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
TVRTKOV ZLATNIK
Za kralja Tvrtka I veže se jedan sasvim neobičan i fantastičan nalaz zlatnog novca koji je otkriven između dva svjetska rata. Prema nekim navodima zlatnik je pronađen 17. decembra 1935. godine, u šumi na desnoj obali rijeke Mileševke kod Prijepolja. Navodno su ga pronašli seljaci uz niz drugih srebrenjaka i zlatnika ugarskog kralja Ludovika I. Sud u Prijepolju donio je odluku da zlatnik mora biti zadržan u njihovim prostorijama dok se ne provede postupak oko ustanovljenja vlasništva. Šta se dalje desilo sa njim nije poznato, ali po nekim kazivanjima zlatnik je kupljen od nekog kujundžije u Livnu, a po drugim je kupljen na sarajevskoj pijaci nakon što ga je tamo donio jedan seljak iz Prijepolja. Kupac je bio ugledni sarajevski kolekcionar i direktor Narodne banke Aleksandar Poljanić u čijem je vlasništvu zlatnik ostao sve do 1945. godine. Pošto je Poljanić po završetku Drugog svjetskog rata bio zarobljen, a njegova zbirka zaplijenjena, zlatniku se gubi svaki trag.
Prve vijesti o zlatniku pojaviće se tek nakon pola stoljeća. U maju 1995. godine, dok je u Bosni i Hercegovini trajao rat, tadašnjem direktoru Zemaljskog muzeja stigla je vijest od njegovih zagrebačkih kolega da će u Zagrebu biti održana međunarodna aukcija umjetnina, među kojima će se naći i zlatnik kralja Tvrtka. Zahvaljujući razumijevanju tadašnjih vlasti, na aukciju je poslan historičar i arheolog prof. Enver Imamović, kojemu je osigurano 60 000 DM (njemačkih maraka) – koliko se tada moglo osigurati za njegovu kupovinu. Početna cijena bila je 5 000 DM, da bi se svaki put povećavala za dodatnih 5 000. Kako je rasla cijena tako su odustajali brojni natjecatelji da bi na kraju ostao prof. Enver Imamović i nepoznati kolekcionar. Kada se došlo do cijene od 50.000 maraka, prof. Imamović navodi da mu je bilo jasno da je konkurent odlučan u namjeri da zlatnik dobije po svaku cijenu. Nakon što je konkurent ponudio 65.000 DM za zlatnik, Imamović je odustao od daljne licitacije. Time je neuspješno okončan pokušaj da se Tvrtkov zlatnik vrati u našu domovinu. Kasnije saznanja otkrivaju da je zlatnik nakon licitacije odnesen u Ameriku, gdje se po svemu sudeći još uvijek nalazi. Zbog nejasnih okolnosti svoga nalaza, kao i zbog činjenice da predstavlja jedini sačuvani primjerak zlatnog novca kojeg je kovao jedan bosanski vladar, taj jedinstveni zlatnik izazivao je brojne nedoumice u historiografiji i numizmatici. Najviše neslaganja izazivala je njegova atribucija, ali je u pitanje dovođena i njegova autentičnost.
Kad se zlatnik tek pojavio smatralo se da ga je kovao kralj Stjepan Tomašević, a taj zaključak je potkrepljivan pozivom na određene heraldičke elemente prikazane na reversu kovanice. Međutim, kasnija arhivska istraživanja ukazala su na veću vjerovatnoću da se radi o zlatniku kralja Tvrtka, koji je kao specijalna emisija kovan i dijeljen u vrijeme njegove krunidbe 1377. Naime, u dubrovačkom arhivu se 1393. godine spominje “četrnaest velikih dukata gospodina kralja Bosne” (lat. Ducatos domini regis Bosne magnos quatordecim). Iz konteksta cjelokupne informacije jasno je da se ne radi o “velikim dukatima” koji su bili kraljevo vlasništvo, nego da su u pitanju bili zlatnici s oznakama Bosanskog kraljevstva. Ovaj podatak također bi značio da bosanski zlatnici nisu bili samo prigodna kovanica dijeljena kao spomen dar prilikom krunidbe ili neke druge svečanosti, nego da se radilo o kovanicama koje su bile puštane u platni promet.
Veliki bosanski zlatnik u struci se često naziva i četverostrukim dukatom pošto je s 14,05 grama težine više od četiri puta masivniji od savremenog mletačkog dukata koji je smatran monetarnim standardom u mediteranskoj trgovini još od kraja 13. stoljeća. Pločica dukata debela je jedan milimetar a široka 30, dok je finoća zlata od kojeg je kovan procijenjena na 980/1000.
Po svom dizajnu, gotičkim lukovima, rasporedu likova i legendi, u potpunosti podsjeća na zlatni novac francuskih i engleskih kraljeva kovan početkom 14. stoljeća. Na njegovom aversu prikazan je potpuni grb Bosanskog kraljevstva okružen na obje strane s po jednim većim heraldičkim ljiljanom. Cijela kompozicija je uokvirena u krug s dvanaest gotičkih lukova oko kojeg teče natpis: “Gloria tibi Deus. Spes nostra” (Slava Tebi Bože, nado naša). Na reversu je prikazan propnuti lav u kružnici s šest gotičkih lukova sa natpisom uokolo: “Moneta Aurea Regis Stephani” (Zlatni novac kralja Stjepana).
JEDNAKOST – ŠTO ZNAČI I ZAŠTO JE VAŽNA?
Thomas Piketty, Michael J. Sandel
Profil
JEDNAKOST - ŠTO ZNAČI I ZAŠTO JE VAŽNA?
U ovom uvjerljivom dijalogu dvojica najutjecajnijih svjetskih mislilaca promišljaju o vrijednosti jednakosti i raspravljaju o tome što bi građani i vlade trebali učiniti kako bi smanjili jaz koji nas razdvaja. Razgovarajući o ekonomiji, filozofiji, povijesti i aktualnim događajima, slavni francuski ekonomist i profesor Thomas Piketty, autor prijelomne knjige „Kapital u 21. stoljeću“ i Michael J. Sandel, američki filozof politike, profesor sa Sveučilištu Harvard, razmatraju koliko smo daleko stigli u postizanju veće jednakosti. Ujedno se izravno suočavaju s ekstremnim podjelama koje i dalje postoje u bogatstvu, prihodima, moći i statusu na nacionalnoj i globalnoj razini.
Što se može učiniti u vrijeme duboke političke nestabilnosti i ekološke krize? Piketty i Sandel slažu se u mnogočemu: inkluzivnija ulaganja u zdravstvo i obrazovanje, veće progresivno oporezivanje, ograničavanje političke moći bogatih i pretjerane uloge tržišta. Ali koliko daleko i koliko brzo možemo ići? Trebamo li dati prioritet materijalnim ili društvenim promjenama? Kakvi su izgledi za bilo kakvu promjenu s ponovnim oživljavanjem nacionalističkih snaga? Kako bi se ljevica trebala odnositi prema vrijednostima poput patriotizma i lokalne solidarnosti, gdje se sudaraju s izazovima masovnih migracija i globalnih klimatskih promjena?
Vidjeti Pikettyja i Sandela kako se bore s ovim i drugim problemima znači naslutiti nove mogućnosti za promjenu i pravdu, ali i tvrdoglavu istinu da napredak prema većoj jednakosti nikada ne dolazi brzo ili bez dubokog društvenog sukoba i političke borbe.
PUTEVI SVILE
Piter Frankopan
Laguna
Nova istorija sveta.
„Istorijski bestseler koji nas navodi da preispitamo svoje pretpostavke o svetu.“ Wall Street Journal
„Uz izuzetnu erudiciju i živi stil autora krećemo na blistavo putovanje od nastanka prvih carstava do danas.“ Open Weekly
Polako ali sigurno smer kretanja sveta se menja; Zemljina kugla proteklih pet stoleća okretala se oko svoje ose ka Zapadu, a sada se okreće ka Istoku... Vekovima se za slavom i bogatstvom tragalo na Zapadu – u Novom svetu dveju Amerika. Danas ljude željne novca i pustolovina mami Istok. Nekadašnja glavna pozornica sveta koja se prostire od Bliskog istoka preko srednje Azije do duboko u Kinu i Indiju ponovo se uzdiže, ovladava svetskom politikom, privredom i kulturom – i oblikuje savremeni svet. A upravo tu je nastala sama civilizacija, upravo tu su se najveće svetske religije rodile i ukorenile.
Putevi svile nisu bili egzotični niz puteva, nego mreže koje su povezivale kontinente i okeane. Po toj mreži putovale su ideje, roba, bolesti i smrt. Tu su se carstva osvajala – i gubila. Frankopanovo delo, plod dugogodišnjih istraživanja, temeljno menja sliku koju imamo o istoriji sveta.
„Knjiga je prosvetljenje godine, zdravo protivsredstvo evrocentričnim istorijskim tekstovima, zasnovano na najnovijim otkrićima u svakoj oblasti i puno živopisnih i malo poznatih pojedinosti.“ Books of the Year Times Literary Supplement
„Ova provokativna istorija osporava stav da je Zapad naslednik čiste grčko-rimske kulture i vešto prikazuje međusobnu prepletenost kultura i naroda, kao i privredni i društveni uticaj trgovine, Crne smrti i delovanja budizma na hrišćanstvo.“ The New Yorker
PRVI KRSTAŠKI RAT
Piter Frankopan
Laguna
Zov sa istoka
Izvanredan pogled na istoriju krstaških ratova kroz prizmu Vizantije.
Prema tradiciji, Prvi krstaški rat je počeo na podsticaj pape Urbana Drugog. No šta ako je pravi podstrekač bio mnogo istočnije od Rima? U ovoj knjizi Frankopan nam otkriva neispričanu istoriju Prvog krstaškog rata. On posmatra događaje s Istoka, posebno iz Konstantinopolja, sedišta Vizantijskog carstva. Ishod je pravo otkrovenje. Uviđamo da je istinski pokretač Prvog krstaškog rata bio car Aleksije Prvi Komnin, koji je 1095, kada mu se carstvo našlo pod nasrtajima Turaka i na ivici propasti, preklinjao papu za vojnu podršku.
Autor zasniva svoju verziju na dugo zanemarivanim istočnim izvorima i pruža provokativno, krajnje originalno objašnjenje događaja izazvanih Prvim krstaškim ratom koji su promenili svet. Pobeda Vatikana učvrstila je papsku moć, dok se Konstantinopolj, srce i dalje živog Vizantijskog carstva, nikada nije oporavio. Zahvaljujući Frankopanovom revolucionarnom delu jasnije shvatamo kako je oslobođenje Jerusalima pripremilo teren za oblikovanje savremenog sveta i prevlast Zapadne Evrope, koja traje i danas.
„Prvi krstaški rat pripoveda zamršenu priču, a političke mahinacije, kompromise i izdajstva predstavlja krajnje ubedljivo. Surova istina praktične politike.“ Washington Post
„Prijatno je videti vizantijski pogled na Prvi krstaški rat osavremenjen stručno i s mnogo veštine.“ BBC History
PERSIJANCI: DOBA VELIKIH VLADARA
Lojd Levelin-Džouns
Laguna
„Izvanredna istorija prve supersile drevnog sveta.“
– All About History
Veliki kraljevi Persije vladali su najvećim carstvom antike koje se prostiralo od Libije do stepa Azije i od Etiopije do Pakistana. U srcu tog carstva nalazio se Persepolis, bajkoviti grad-palata, u kojem su Ahemenidi imali dvor neuporedive raskoši. Tu su Kir Veliki, Darije, Kserks i njihovi naslednici donosili zakone, dizali vojske i vladali ogromnim carstvom. Ali tu su se Ahemenidi međusobno borili za vlast, supruge i naložnice kovale zavere da bi dovele svoje sinove na presto, a evnusi i dvorani se nadmetali radi uticaja i prestiža.
Naši pojmovi o Persijskom carstvu tradicionalno potiču iz istorija koje su pisali Grci, kao što je Herodot – pa je tako već vekovima naš pogled na njega izvitoperen drevnim političkim i kulturnim agendama. Profesor Levelin-Džouns se, međutim, poziva na originalne ahemenidske izvore, među kojima su natpisi iz tog vremena, njihova umetnost i najnovija arheološka otkrića, i tako stvara autentičnu, persijsku verziju, te izvanredne prve velike antičke imperije – Doba velikih vladara.
„Impresivno. Levelin-Džouns stručno osvetljava decentralizovanu, multikulturnu prirodu carstva Ahemenida.“
– Publishers Marketplace
„Izvrsna, relevantna i neodoljiva, sveža istorija velikih kraljeva Persije, mešavina bujnog pripovedanja i izvanredne učenosti gorljivo oživljava svet iz doba Ahemenida.“
– Sajmon Sibag Montefjore
„Ova knjiga nam donosi izvorni drevni glas Persije, prikazujući svu briljantnost i složenost ahemenidskog carstva.“
– Wall Street Journal
KRALJICE JERUSALIMA
Katarina Pangonis
Laguna
Žene koje su se odvažile da vladaju
„Čarobno, intrigantno i uzbudljivo.“
– Sajmon Sibag Montefjore
Dosad neispripovedana priča o dinastiji žena koje su vladale Bliskim istokom i utirale put budućim vladarkama; o tome kakvu su istrajnost pokazivale u jedno nesigurno doba i ostvarivale najveću moć.
Iako je o krstaškim ratovima napisano mnoštvo knjiga, jedan aspekt je upadljivo odsutan: nedostaju priče o ženama. Kraljice i princeze obično se prikazuju kao pasivne posrednice u prenošenju zemlje i kraljevske krvi.
U stvarnosti su žene vladale, vodile diplomatske pregovore, donosile vojne odluke, sklapale saveze, dizale bune i poduhvatale se arhitektonskih projekata. Melisanda je bila prva kraljica koja će u Jerusalimu ostvariti stvarnu političku snagu nakon što je izigrala i muža i sina, a Sibila koja se uz puno mudrosti izborila sa nepobedivim Saladinom završiće taj niz.
Ovo je priča o ženama koje je istorija zanemarila a bile su silne, moćne i ostavile dubok trag u politici srednjovekovnog Bliskog istoka.
„Knjiga iz novog ugla obasjava ućutkivane žene čudesne srednjovekovne loze.“
– Kirkus Reviews
„Izuzetno zanimljivo štivo koje se konačno bavi ključno važnom ulogom žena visokog položaja u istoriji krstaških ratova.“
– All About History
„Neodoljivo interesantna pripovest.“
– Times Literary Supplement
HABZBURZI: VLADARI SVETA
Martin Rejdi
Laguna
„Najbolja knjiga o Habzburzima.“
– Times Literary Supplement
Sveobuhvatna povest moćne dinastije koja je vekovima vladala Evropom.
Habzburzi Martina Rejdija su epopeja o jednoj dinastiji i svetu koji je ona gradila duže od hiljadu godina – i zatim izgubila. Pošavši od skromnih korena, Habzburzi su u XV veku stekli vlast nad Svetim rimskim carstvom. Narednih nekoliko decenija njihovi posedi su se munjevito širili, obuhvatajući veliki deo Evrope, od Ugarske do Španije, kao i delove Novog sveta i Dalekog istoka. U vreme Prvog svetskog rata Habzburzi su bili najvažnija evropska sila.
Istoričari ih često nazivaju vladarima carstva u raspadu, ali Rejdi razotkriva njihovu istrajnu moć hranjenu verom da su upravo oni predodređeni da vladaju svetom kao branitelji Rimokatoličke crkve, jemci mira i pokrovitelji učenosti i znanja. Habzburzi ubedljivo prikazuju istoriju dinastije koja je zauvek ostavila pečat na Evropi i celom svetu.
„Podjednako plod velikog istorijskog znanja i pripovedačke umešnosti.“
– Wall Street Journal
„Autor shvata jednu veliku evropsku dinastiju bolje nego što je u mnogim navratima polazilo za rukom vladarima iz njenih redova.“
– Guardian
„Ovaj iscrpni pregled pruža poučan uvid u sedam vekova evropske istorije.“
– Publishers Weekly
„Istorija epskih razmera najveće evropske dinastije, koja je vladala jednim carstvom gde sunce nikada ne zalazi!“
– Sajmon Sibag Montefjore
GRCI: CELOKUPNA ISTORIJA
Roderik Biton
Laguna
„Ovo je priča o globalnom uticaju Grka koju je ispričao majstor istoričar.“
– National Herald
Pre više od dve hiljade godina, grčki gradovi-države, sa Atinom i Spartom na čelu, položili su temelje onoga što mi danas zovemo nauka, umetnost, politika i pravo. Ali uticaj Grka nije prestao sa usponom i padom ove klasične civilizacije. Kako istoričar Roderik Biton pokazuje, tokom više od tri milenijuma ljudi grčkog govornog područja bili su klica niza civilizacija ukorenjenih u jugoistočnoj Evropi koje su se potom rasprostrle širom sveta.
Autor prati istoriju Grka od Mikenjana bronzanog doba, koji su gradili moćne tvrđave kod kuće i razgranate trgovinske puteve u inostranstvu, preko osnivanja grčkih polisa, dramatičnih evroazijskih osvajanja Aleksandra Velikog i pobožnih Vizantinaca koji su nastojali da izvezu hrišćanstvo u celi svet, sve do današnje grčke dijaspore koja cveta na pet kontinenata. Proizvod višedecenijskog istraživanja, ovo je sjajan, potpuni prikaz Grka i njihovog uticaja na civilizaciju.
„Monumentalna istorija Grka, dalekosežna, pokriva više od tri hiljade godina do današnjeg dana. Merodavna, neodoljiva, lepo napisana. Čudesna knjiga.“
– Piter Frankopan, autor knjige Putevi svile
„Prijatnom širinom i pouzdanim detaljima Biton vodi svoje čitaoce od blistave preistorijske ’zore’ na Egeju do teškog neba savremene geopolitike.“
– New Criterion
„Naročito dobra knjiga za sve one oduševljene grčkom antikom, koji žele da prošire svoje znanje.“
– Library Journal
FILOSOFIJA PALANKE
Radomir Konstantinović
Laguna
„Filosofija palanke postala je neka vrsta naše Biblije.“
– Filip David
Iskustvo nam je palanačko. Ponekad, opasno je (i kažnjivo) reći to na uho palanačkoj oholosti; ponekada, međutim, ova reč ide do pojma sudbinskog: palanka je, kaže se, naša sudbina, naš zao udes. Nema, niti može da bude promene. Istorija nas je zaboravila, kao u nekakvoj velikoj rasejanosti. Između sela i grada, ovako zaboravljen, svet palanke nije ni selo ni grad.
„Objavljena prvi put davne 1969. godine, Filosofija palanke počela se više čitati i citirati u poslednjoj deceniji XX veka. Bilo je potrebno da se duh palanke otelotvori u svim pojedinostima da bi Filosofija palanke postala ključ za razumevanje krvavog haosa u toj deceniji.“
– Latinka Perović
„Filosofija palanke objašnjava, bolje nego ijedno drugo književno ili filozofsko delo srpske kulturne i filozofske misli, suštinu vladajućeg kulturnog modela u Srbiji devedesetih godina, poreklo i pozadinu dominirajućeg nacionalizma, poreklo i dubinu moralnog pada većeg dela srpske inteligencije koji su okončani u ratnom razaranju i zločinu. Bez poznavanja dela Radomira Konstantinovića nije moguće razumeti tamne strane srpske intelektualne istorije, sve one stranputice i zablude koje su Srbiju dovele u tragični istorijski i kulturni ćorsokak.“
– Filip David
DŽINGIS-KAN I STVARANJE SAVREMENOG SVETA
Džek Vederford
Laguna
Bestseler New York Timesa
„Fascinantno štivo koje prikazuje Džingis-kana u potpuno novom svetlu.“
– Manmohan Sing, bivši premijer Indije
Mongolska vojska predvođena Džingis-kanom pokorila je više zemalja i naroda za dvadeset pet godina nego što su Rimljani osvojili za četiri stoleća. Međutim, nasuprot uvreženom mišljenju, Vederford nam otkriva da Mongoli nisu bili samo gospodari osvajanja već su imali sluha i za naprednu vladavinu. Džingis-kan je bio inovativan vođa, omogućavao je verske slobode, osnivao škole, pružao diplomatski imunitet, ukidao mučenje i uvodio slobodnu trgovinu. Trgovačke rute koje je stvorio postale su unosne staze za razmenu robe, ali i razmenu ideja, tehnologije i inovatora koji su promenili način života ljudi u presudnom trenutku u istoriji.
Počev od priče o usponu kroz plemensku kulturu, do civilizacijskog buma koji je izazvalo Mongolsko carstvo, ovo sjajno istorijsko delo je epska pripovest o stvaranju carstva koje je uvelo svet u savremeno doba.
„Vederfordova živopisna analiza je vešto napisano delo puno intelektualnih iznenađenja.“
– Kirkus Reviews
„Teško je setiti se bilo koga drugog ko se kao Džingis-kan iz nepovoljnih početaka uzdigao do tako zadivljujućih visina.“
– Harper’s Bazaar
„Vederford je fantastičan pripovedač. Njegov prikaz Džingis-kana pruža sjajan uvid u portret mongolskog osvajača u njegovim najboljim i najgorim trenucima.“
– Minneapolis Star Tribune
BOG – LJUDSKA ISTORIJA
Reza Aslan
Laguna
Bestseler New York Timesa
Slojevitim stilom, promišljeno i pristupačno autor govori o istoriji našeg verovanja. Prema Aslanovim rečima, naša urođena težnja da očovečimo boga urezana je u naš mozak, zbog čega je središnja tačka gotovo svake religijske tradicije. Kako autor kaže: „Bili toga svesni ili ne, bez obzira na to jesmo li vernici ili nismo, ogromna većina nas kada misli o bogu misli o božanskoj verziji samih sebe.“
Mi pripisujemo bogu ne samo ono dobro iz ljudske prirode – saosećajnost, žeđ za pravdom – nego i sve ono loše: našu pohlepu, licemerje, sklonost ka nasilju. Sve te osobine prožimaju različite religije, kulture i civilizacije.
Ova knjiga nije samo istorija našeg shvatanja boga, nego i pokušaj pronalaženja korena ovog poriva za očovečenjem kako bi se razvila univerzalnija duhovnost. Bilo da verujete u jednog boga, u mnogo bogova ili da ne verujete ni u kakvog boga, Bog: Ljudska istorija promeniće vaš način razmišljanja o božanskom i ulozi božanskog u svakodnevnom životu.
„Očaravajuće istraživanje međusobnog dejstva čovečanstva i boga.“ Pittsburgh Post-Gazette
„Ova knjiga nam pomaže da nadvladamo teška vremena i traži od nas da razmislimo o širem pogledu na božansko u savremenom životu.“
Seattle Times
IZGUBLJENI GRADOVI
Mozaik knjiga
U vrhunskoj monografiji IZGUBLJENI GRADOVI opisani su najlepši drevni gradovi koji su, prema izboru renomiranih stručnjaka, obeležili razvoj urbanih celina starog sveta. Izvandredne fotografije i detaljne rekonstrukcije pomoći će čitaocu da razume značaj tih gradova za civilizacije koje su ih izgradile, ali i za one koje su ih smenile na pozornici istorije.
Neiscrpan izvor znanja i inspiracije za sve zaljubljenike u arhitekturu, istoriju, umetnost, arheologiju, kao i za strastvene čitaoce željne svakovrsnih znanja.
Civilizacija je složena kultura u kojoj veliki broj ljudi deli niz zajedničkih elemenata. Povezivanje i razumevanje drevnih civilizacija sa humanističkim i društvenim naukama, pomažu nam da bolje razumemo ekonomske i političke zajedničke razlike i razlike među kulturama, ljudima i životnom sredinom. Drevne civilizacije pružaju uvid u to zašto i kako se istorija odvijala i postala takva kakva jeste.
Izbor od 29 drevnih istorijskih monumentalnih gradova iz svih krajeva sveta napravljen je prema očuvanosti i činjenici da ta naselja reflektuju suštinu kulture i ideologije civilizacija koje su ih podigle:
– ČIČENICA, vodeći grad na američkom kontinentu VII–X veka;
– TEOTIVAKAN, urbani fenomen širom sveta poznat po piramidi Sunca i piramidi Meseca;
– PERSEPOLIS, bliskoistočna metropola iz 500. godine pre n. e. ;
– RIM, večni grad;
– ATINA, grčka prestonica koju su gradili Perikle, Avgust, Trajan, Hadrijan...;
– TIKAL, divovski grad u džungli koji se protezao na 15 kvadratnih kilometara
– i još 23 grada koji su odoleli zubu vremena i zaboravu naroda.
TRAGOM DREVNIH BOŠNJANA
Taner Alićehić i Đenan Galešić
Connectum
Sadržaj:
Ovaj tekst je nastao iz potrebe da razotkrijemo sve nametnute zablude koje su stanovnici Bosne naivno ili dobronamjerno prihvatili kako kroz obrazovni sistem tako i kroz sistematsko uništavanje i negiranje bosanskog narodnog identiteta i države. Povratak svijesti o pripadanju bosanskom narodu iziskuje razotkrivanje brojnih mitova koji su rezultat antibosanskog djelovanja nacionalizma u posljednjih stotinu pedeset godina, ponajprije srpskog, zatim hrvatskog, a u novije vrijeme i bošnjačkog. Ove ideologije su izgrađene na potpuno suprotnim temeljima u odnosu na one na kojima je Bosna oblikovana tokom svoje duge historije. Ključna spoznaja je da su i Bosna i bosansko stanovništvo opstali kao jedinstven narod i država kojeg su oblikovali kako velika carstva tako i nacionalni pokreti iz novijeg doba.
Autor
ŠARPLANINAC BIGOR
ferid Muhić
Connectum
Koliko puta jedan pas može spasiti čovjeka – i duhom, i životom?
"Šarplaninac Bigor" je veličanstvena priča o vjernosti, snazi, planinama i jednom neuništivom prijateljstvu.
? Bigor nije samo pas. On je čuvar, saputnik i mudri šutljivi svjedok planinskog svijeta koji izumire – ali ne bez borbe.
⛰️ Ovo je stvarnost iz koje izvire prastara, zaboravljena veza između čovjeka i prirode – između planinara i vuka, između riječi i tišine.
SOFRA BOSANSKE LJEPOTE
Ajša Zahirović
Connectum
Sadržaj:
SOFRA BOSANSKE LJEPOTE - A Banqueting table of Bosnian beauty
tekst na bos. i eng. jeziku
U svom desetstoljetnom trajanju Bosna i Hercegovina je svojim
raznovrsnim ljepotama privlacila pažnju stranaca. Jer, to je zemlja u kojoj se
vidi nevideno i otkriva neotkriveno. I tamo gdje još uvijek ljudska ruka nije
ništa taknula, sve je prilagodeno ljudskom osjecanju za lijepo.
Interes stranaca za Bosnu i Hercegovinu zapoceo je vrlo rano. Oni su putujuci
Bosnom zapisivali svoje utiske, doživljaje i u razlicitim povodima pisali
putopise, bilješke i skice, prikaze ljudi, dogadaja, arhitekture i šarolikosti
Bosne, svekolikih njenih ljepota što su vijekovima narastale i svojom
razlicitošcu iskazivale univerzalnost. U tim pismenima nisu izmakli pažnji
autohtoni bosanski jezik i pismo bosancica.
Neki od njih su to svoje bilježenje, kao ovjencani trenutak jave, uoblicavali u
stihove i pjesme. I to je ostalo kao svjedocenje arhaicnih naziva gradova i
krajolika, raskošne ljepote bosanskog šara, što odolijeva vremenu i svim
zloslutnim osvajanjima ove naše lijepe zemlje, u njenom trajanju.
Od nadolaženja vizije i osjecanja koje narastaju poput jezerske i rijecne
vode, poput covjekove nasušne potrebe za lijepim za dušu i oko, nastajali su
stihovi sa obala Miljacke, Bosne, Drine, Une, Sane, Neretve, Bregave, Plive i
nerijetko arhaicnih kutaka gradskih i seoskih cetvrti, sokaka i mahala s
nazivima koji govore o slikovitosti domaceg jezika i njegovoj specificnosti.
Mahala kojima je uvijek bio svojstven kult komšiluka, svojevrsnog hadžiluka
ljubavi što je velicinom duha pretvarala poraz u pobjedu, a zlo u ljubav.
Tradicija Bosne i Hercegovine je raznovrsna, bogata i protivrjecna. Po
mišljenju mnogih putopisaca, neki gradovi, kao Sarajevo, Jajce, Mostar… i
mnogi drugi, gradovi su muzeji pod otvorenim nebom. Bogatstvo doživljaja
ljepote ovih gradova predstavljaju i specijalizirani muzeji, u kojima se nalaze
zbirke vezane za pocetke i razvoj civilizacije i kulture s autohtonim nazivima.
Mnogo toga ostalo je u pjesmama koje donosi ova knjiga.
Sjećanja iz Jugoslavije – Putovanje i rasprave o pitanjima muslimana
Al Obodi Nasir
Connectum
Sadržaj:
Kod nas, interes za bivšom Jugoslavijom se naročito povećao nakon što su zlonamjerni Srbi izvršili agresiju na muslimane u Bosni i Hercegovini, pokrenuli protiv njih barbarski rat koji je vidio čitav svijet, te napali narod Kosova, uskraćujući mu najosnovnija časna domovinska prava.
Imajuti sve ovo u vidu, odlučio sam objaviti ovu knjigu, koja se odnosi na sjećanja iz Jugoslavije iz vremena kada sam putovao u nju, kao i neke krajeve istočne Evrope, na čelu delegacije Rabite (Lige islamskog svijeta), s ciljem sagledavanja stanja tamošnjih muslimana i pružanja pomoći u poslovima njihove vjere.
Autor
SARAJEVO ZA POČETNIKE
Ozren Kebo
Connectum
Sadržaj:
Moj paradoks je potpun: ne želim da se sjećam, a ne mogu da zaboravim. Sredinom 1992. godine mislio sam da će to prestati za nekoliko dana. Sredinom 1995. godine shvatio sam da neće završiti nikada. Između ove dvije pogrešne prognoze počiva agonija grada koji je duže mogao izdržati bez vode nego bez cigareta.
Danas, sedam godina kasnije, kada opsadu Sarajeva pokušavam sagledati i sažeti, često se pitam je li imalo smisla zapisivati. I to onako - sirovo, bez distance kao neprikosnovene majke svakog ozbiljnog pisanja.
Odgovor na to pitanje ne znam. Sarajevo za početnike za mene je mučna uspomena. Najradije bih da nije bilo razloga za ovakvu knjigu. A kad već nije moglo drukčije, i kada ne postoji institucija opoziva već napisanog i doživljenog, onda mi za utjehu ostaje spoznaja da ovaj promašaj nije ništa gori od ostalih koje sam u životu napravio.
Promašaji i porazi, to je sve što nam na kraju ostane. Živjeli